Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o meritumu u predmetu AP-4355/16 (Đ. S.)
Odluka donesena 22. 12. 2016.
- Nema povrede
- Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
- Građanski postupak
- Pravično suđenje - razuman rok
- Ostavinski postupak
- Nadležnost suda
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
- Zakon o parničnom postupku
- Zakon o vanparničnom postupku
- Ukaz o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku
- Ukaz o proglašenju Zakona o nasljeđivanju u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Zakon o izmjeni Zakona o parničnom postupku
- Zakon o dopunama Zakona o parničnom postupku
- Zakon o izmjeni Zakona o vanparničnom postupku
- Ukaz o proglašenju Zakona o parničnom postupku
- Zakon o vanparničnom postupku
- Pravila Ustavnog Suda Bosne i Hercegovine · čl. 59
Predmeti (1)
AP-4355/16
Apelacija
Odluka o meritumu
22. 12. 2016.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u predmetu broj AP 4355/16, rješavajući apelaciju Đevdane Slatine, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine - prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), u sastavu:
Mirsad Ćeman, predsjednik Mato Tadić, potpredsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednik Valerija Galić, sutkinja Miodrag Simović, sudija Seada Palavrić, sutkinja na sjednici održanoj 22. decembra 2016. godine donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
Odbija se kao neosnovana apelacija Đevdane Slatine podnesena zbog povrede prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku u predmetu Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 O 578865 16 O.
OBRAZLOŽENJE
I.Uvod
1. Đevdana Slatina (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Sarajeva podnijela je 21. novembra 2016. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja ostavinskog postupka pred Općinskim sudom u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Općinski sud) u predmetu broj 65 0 O 578865 16 O.
2. Istovremeno, apelantica je predložila da Ustavni sud donese privremenu mjeru kojom će naložiti Općinskom sudu hitno zakazivanje ostavinske rasprave u konkretnom predmetu. II.Postupak pred Ustavnim sudom
3. Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od Općinskog suda zatraženo je 30. novembra 2016. godine da dostavi odgovor na apelaciju.
4. Općinski sud je 9. decembra 2016. godine dostavio odgovor na apelaciju.
III.Činjenično stanje
5. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelanticinih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način.
6. Iz stanja spisa proizlazi da je 2. juna 2016. godine pokrenut ostavinski postupak iza umrle, apelanticine majke Fatime Nalbantić (u daljnjem tekstu: ostaviteljica).
7. Općinski sud je donio Rješenje broj 65 0 O 578865 16 O od 30. augusta 2016. godine kojim se oglasio mjesno nenadležnim za vođenje predmetnog ostavinskog postupka, te odlučio da će se po pravomoćnosti navedenog rješenja, cio spis dostaviti mjesno nadležnom Osnovnom sudu u Višegradu - Odjeljenju u Rogatici. Općinski sud je u obrazloženju predmetnog rješenja, između ostalog, naveo da je u Izvodu iz matične knjige umrlih Općine Centar Sarajevo broj 08/2-13- 52305/16 od 31. maja 2016. godine navedeno da je posljednje prebivalište ostaviteljice bilo u Rogatici, pa je na osnovu člana 201. Zakona o nasljeđivanju FBiH odlučio kao u izreci rješenja.
8. Iz odgovora na apelaciju proizlazi da je nakon dostavljenog rješenja apelantica navela da podaci o mjestu prebivališta ostaviteljice nisu tačni, te da je Općinski sud dopisom od 4. oktobra 2016. godine od apelantice zahtijevao novi smrtni list s tačnim podacima, koji nije dostavljen u ostavljenom roku.
9. Iz odgovora na apelaciju, također, proizlazi da je apelantica 15. septembra 2016. godine podnijela žalbu protiv navedenog rješenja od 30. augusta 2016. godine, da je cjelokupan spis 22. novembra 2016. godine dostavljen Kantonalnom sudu u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) na postupanje po žalbi, te da do dana izrade predmetnog odgovora na apelaciju spis nije vraćen sa Kantonalnog suda.
10. Iz predočenih dokumenata proizlazi da postupak nije okončan.
IV.Apelacija
a) Navodi iz apelacije
11. Apelantica se nije direktno pozvala na povrede njezinih prava zaštićenih Ustavom Bosne i Hercegovine, odnosno Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), ali iz dokumentacije priložene u spisu i iz navoda apelacije proizlazi da ukazuje na povrede prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije zbog dužine trajanja ostavinskog postupka.
b) Odgovor na apelaciju
12. Općinski sud se u odgovoru na apelaciju ukratko osvrnuo na hronologiju ostavinskog postupka koja je u skladu sa dostavljenim podacima navedena u činjeničnom stanju, te dostavio primjerak rješenja od 30. augusta 2016. godine i žalbe.
V.Relevantni propisi
13. Zakon o parničnom postupku („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ br. 53/03, 73/05, 19/06 i 98/15) u relevantnom dijelu glasi:
Član 10.
(1) Stranka ima pravo da sud odluči o njenim zahtjevima i prijedlozima u razumnom roku.
(2) Sud je dužan provesti postupak bez odugovlačenja i sa što manje troškova, te onemogućiti svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.
14. Zakon o vanparničnom postupku („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ br. 2/98 i 39/04) u relevantnom dijelu glasi:
Član 2.
Opće odredbe ovog zakona primjenjuju se i u posebnim vanparničnim postupcima sadržanim u ovom zakonu ako nije drugačije određeno, kao i u drugim vanparničnim stvarima za koje posebnim zakonom nisu uređena pravila postupanja.
U vanparničnom postupku shodno se primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku, ako zakonom nije drugačije određeno.
Član 14.
U vanparničnom postupku, sud se može po službenoj dužnosti oglasiti mjesno ne nadležnim najkasnije na prvom ročištu, a ako ročište nije održano, do poduzimanja prve radnje koju je po pozivu suda sudionik poduzeo.
Ako se u toku postupka izmijene okolnosti na kojima je mjesna nadležnost suda zasnovana, sud koji vodi postupak može predmet ustupiti sudu, koji je prema izmijenjenim okolnostima mjesno nadležan, ako je očigledno da će se pred tim sudom postupak lakše sprovesti, ili ako je to u interesu osobe pod posebnom zaštitom. Kada se predmet ustupa drugom sudu u interesu osobe pod posebnom zaštitom, sud će prije ustupanja predmeta pozvati organ starateljstva da u određenom roku da svoje mišljenje o cjelishodnosti ustupanja. Ako organ starateljstva u ostavljenom roku ne dostavi mišljenje, sud će postupiti prema okolnostima slučaja vodeći računa o interesima osobe pod posebnom zaštitom.
Član 93.
Postupak za raspravljanje ostavštine sud pokreće po službenoj dužnosti čim sazna da je neka osoba umrla ili da je proglašena umrlom.
15. Zakon o nasljeđivanju u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ broj 80/14) u relevantnom dijelu glasi:
Mjesna nadležnost Član 201.
(1) Za ostavinski postupak mjesno je nadležan sud na čijem je području ostavitelj u vrijeme smrti imao prebivalište (ostavinski sud).
(2) Ako ostavitelj u vrijeme smrti nije imao prebivalište u Federaciji, za ostavinski postupak mjesno je nadležan sud na čijem je području ostavitelj u to vrijeme imao boravište, ukoliko ovim zakonom ili međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno. (3) Ako ostavitelj u vrijeme smrti nije imao ni prebivalište ni boravište u Federaciji, mjesno je nadležan ostavinski sud u Federaciji na čijem se području nalazi ostavina ili pretežni dio njegove ostavine.
(4) Ako se nijedan dio ostavine ne nalazi u Federaciji mjesno je nadležan sud prema mjestu gdje je ostavitelj upisan u knjigu državljana.
(5) Privremene mjere za osiguranje ostavine može pored ostavinskog suda narediti i sud na čijem je području ostavitelj umro te sud na čijem se području nalazi ostaviteljeva imovina.
(6) Kad za ostavinski postupak nije nadležan sud u Federaciji, nadležnost domaćeg suda koji je ovlašten provoditi pojedine radnje određuje se prema odredbama st. od 1. do 5. ovog člana.
VI.Dopustivost
16. U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
17. U skladu sa članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njom pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio.
18. U skladu sa članom 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može izuzetno razmatrati apelaciju i kad nema odluke nadležnog suda ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini.
19. U konkretnom slučaju, iako je apelacija podnesena prije nego što je postupak pravomoćno okončan, prema članu 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, konkretna apelacija je dopustiva u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku kao elementu prava na pravično suđenje. S obzirom na navedeno, Ustavni sud smatra da je apelacija u ovom dijelu, u smislu člana 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, dopustiva u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku kao jednog od aspekata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Konačno, apelacija u ovom dijelu ispunjava i uvjete iz člana 18. st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda zato što nije očigledno (prima facie) neosnovana, niti postoji neki drugi formalni razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva.
20. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, te člana 18. st. (1), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da apelacija ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti.
VII.Meritum
21. Apelantica smatra da je zbog dužine trajanja ostavinskog postupka povrijeđeno njezino pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
Pravo na pravično suđenje
22. Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:
Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:
e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.
23. Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:
1. Prilikom utvrđivanja njegovih građanskih prava i obaveza ili krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom ustanovljenim zakonom. […] a)Relevantna načela
24. Ustavni sud, prije svega, ističe da se, prema konzistentnoj praksi Evropskog i Ustavnog suda, razumnost dužine trajanja postupka mora ocjenjivati u svjetlu okolnosti pojedinog predmeta, vodeći računa o kriterijima uspostavljenim sudskom praksom Evropskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koji konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi, Evropski sud, Mikulić protiv Hrvatske, aplikacija broj 53176/99 od 7. februara 2002. godine, Izvještaj broj 2002-I, stav 38).
25. Ustavni sud, podržavajući praksu Evropskog suda, podsjeća na to da član 6. stav 1. Evropske konvencije nameće državama ugovornicama dužnost da organiziraju svoje pravosudne sisteme tako da sudovi mogu zadovoljiti uvjete tog člana, uključujući i obavezu da postupaju u predmetima u razumnom roku (vidi, Evropski sud, Marinović protiv Hrvatske, presuda od 6. oktobra 2005. godine, stav 23).
b)Period koji se uzima u obzir
26. Ustavni sud zapaža da je ostavinski postupak pokrenut 2. juna 2016. godine i da, prema stanju spisa i raspoloživim podacima, još uvijek nije okončan. Dakle, relevantni period koji Ustavni sud treba uzeti prilikom razmatranja dužine predmetnog postupka jeste period od oko šest (6) mjeseci.
c)Analiza razumnosti trajanja postupka
27. U konkretnom slučaju, u pogledu ocjene složenosti predmeta, Ustavni sud primjećuje da se radi o ostavinskom postupku, te da se, s obzirom na činjenice koje je trebalo utvrditi i dokaze koje je trebalo provesti, u konkretnom slučaju može govoriti o relativno složenom predmetu. Osim toga, kako se radi o imovini za koju apelantica smatra da je njezina, Ustavni sud zaključuje da je postupak za apelanticu značajan.
28. Posmatrajući apelanticino ponašanje u predmetnom postupku, Ustavni sud zapaža da se apelantica ponašala pasivno, odnosno da Općinskom sudu u ostavljenom roku nije dostavila novi smrtni list s tačnim podacima, kako joj je naloženo dopisom od 4. oktobra 2016. godine, nakon čega je cjelokupan spis dostavljen Kantonalnom sudu na nadležno postupanje.
29. S druge strane, posmatrajući ponašanje redovnog suda, Ustavni sud zapaža da je Općinski sud nakon dva mjeseca od pokretanja predmetnog postupka donio rješenje (30. augusta 2016. godine) kojim se oglasio mjesno nenadležnim, protiv kojeg je apelantica 15. septembra 2016. godine podnijela žalbu, nakon čega je cjelokupan spis dostavljen Kantonalnom sudu 22. novembra 2016. godine. Ustavni sud zapaža da se Općinski sud nije izjašnjavao o navodima o trajanju postupka, već je samo naveo hronologiju predmetnog postupka kako je navedeno u činjeničnom dijelu odluke. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud ne može ocijeniti period od oko šest mjeseci, koliko traje predmetni postupak, kao pretjerano dug, naročito imajući u vidu daljnji tok postupka i napore koje je Općinski sud uložio kako bi se predmetni postupak okončao. Naime, Ustavni sud zapaža da je Općinski sud rješenje kojim se oglasio mjesno nenadležnim donio u skladu sa članom
201. Zakona o nasljeđivanju FBiH budući da je posljednje prebivalište ostaviteljice bilo u Rogatici, zbog čega Ustavni sud nije mogao zaključiti da je Općinski sud odugovlačio postupak. Stoga, prema mišljenju Ustavnog suda, u konkretnom slučaju rok od oko šest mjeseci u kojem nije okončan predmetni ostavinski postupak još uvijek nije prešao granice „razumnog roka“ u smislu člana 6. stav 1. Evropske konvencije, odnosno Ustavni sud smatra da je dužina trajanja postupka razmjerna okolnostima konkretnog slučaja i postojanju objektivnih okolnosti.
30. Stoga, imajući u vidu da se radi o relativno složenom ostavinskom postupku koji nije okončan zbog postojanja objektivnih okolnosti i da nema elemenata koji bi ukazivali da je Općinski sud bezrazložno odugovlačio postupak, Ustavni sud smatra da u predmetnom ostavinskom postupku još uvijek nije došlo do povrede apelanticinog prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
d)Pitanje naknade nematerijalne štete
31. U skladu sa članom 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može odrediti naknadu za nematerijalnu štetu, ali s obzirom da u predmetnom postupku nije utvrđena povreda prava na pravično suđenje, apelantici ne pripada pravo na naknadu nematerijalne štete.
VIII.Zaključak
32. Ustavni sud zaključuje da ne postoji povreda prava na suđenje u „razumnom roku“ kao jednog od elemenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije u situaciji kada ostavinski postupak koji se ne smatra hitnim, zbog postojanja određenih objektivnih okolnosti, traje oko šest mjeseci.
33. Na osnovu člana 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
34. S obzirom na odluku Ustavnog suda u ovom predmetu, nije neophodno posebno razmatrati apelanticin prijedlog za donošenje privremene mjere.
35. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman