Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o meritumu u predmetu AP-3722/14 (M. Š.)

Odluka donesena 07. 03. 2017.

Nema povrede
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
  • Ostavinski postupak
  • Pravično suđenje - razuman rok
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-3722/14

Apelacija

Odluka o meritumu

07. 03. 2017.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u predmetu broj AP 3722/14, rješavajući apelaciju Milke Štrbac, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b. i člana 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 94/14), u sastavu:

Mirsad Ćeman, predsjednik Mato Tadić, potpredsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednik Valerija Galić, sutkinja Miodrag Simović, sudija Seada Palavrić, sutkinja na sjednici održanoj 7. marta 2017. godine donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Odbija se kao neosnovana apelacija Milke Štrbac podnesena zbog povrede prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, u odnosu na apelanticino pravo na donošenje odluke u razumnom roku, u postupku koji je okončan Rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 O 143016 14 O 2 od 7. novembra 2014. godine.

OBRAZLOŽENJE

I. Uvod

1. Milka Štrbac (u daljem tekstu: apelantica) iz Vogošće, koju zastupa Senija Poropat, advokat iz Vogošće, podnijela je 12. augusta 2014. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja ostavinskog postupka koji se vodio pred Općinskim sudom u Sarajevu (u daljem tekstu: Općinski sud), a koji je nakon podnošenja apelacije okončan Rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda broj 65 0 O 143016 14 O 2 od 7. novembra 2014. godine. Apelantica je 22. januara 2015. godine dopunila apelaciju.

II. Postupak pred Ustavnim sudom

2. Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od Kantonalnog suda u Sarajevu (u daljem tekstu: Kantonalni sud) i Općinskog suda zatraženo je 27. oktobra 2016. godine da dostave odgovor na apelaciju.

3. Kantonalni sud je dostavio odgovor na apelaciju 3. novembra 2016. godine, a Općinski sud 4. novembra 2016. godine.

III. Činjenično stanje

4. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelanticinih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način.

5. Na osnovu smrtovnice i izvoda iz matične knjige umrlih Općine Vogošća od 4. juna 2010. godine, pokrenut je ostavinski postupak iza umrlog Krstana Štrbca, apelanticinog supruga (u daljem tekstu: ostavitelj).

6. Iz spisa slijedi da su u toku postupka utvrđivani zakonski nasljednici, da je utvrđivana imovina, te da je proglašen pismeni testament.

7. Općinski sud održao je ročište 3. oktobra 2011. godine, a 3. oktobra 2011. godine donio je rješenje kojim je prekinuo raspravljanje zaostavštine, te uputio zakonske nasljednike Mirka Štrbca i Milku Vještica da u roku od 30 dana od dana pravosnažnosti rješenja protiv apelantice pokrenu parnični postupak, radi osporavanja pravne valjanosti testamenta ostavitelja. Navedeno rješenje je 30. maja 2012. godine postalo pravosnažno.

8. Mirko Štrbac je podnio žalbu protiv rješenja o prekidu postupka, te je Kantonalni sud Rješenjem broj 65 0 O 143016 12 Gž od 30. maja 2012. godine žalbu odbio kao neosnovanu i potvrdio prvostepeno rješenje.

9. Na ročištu održanom 1. aprila 2014. godine, Općinski sud je konstatirao da je 17. decembra 2013. godine u spis predmeta uložen podnesak Mirka Štrbca, kao odgovor na dopis sudu radi dostavljanja dokaza o pokretanju parničnog postupka, te pozvao apelanticinog punomoćnika da dostavi izvod iz Zavoda za platni promet na ime ostavitelja novijeg datuma, kako bi rješenje o nasljeđivanju bilo provodivo.

10. Općinski sud održao je ročište 30. maja 2014. godine, koje je odložio na neodređeno vrijeme do dostavljanja nasljedničke izjave za Mirka Štrbca.

11. Apelantica navodi da je 5. juna 2014. godine podnijela podnesak Općinskom sudu u kojem je tražila da sud postupi u skladu s članom 124. Zakona o vanparničnom postupku i hitno okonča predmetni ostavinski postupak.

12. Kako Mirko Štrbac i Milka Vještica nisu u ostavljenom roku pokrenuli parnični postupak, Općinski sud je donio Rješenje o o nasljeđivanju, broj 65 0 O 143016 14 O 2 od 7. novembra 2014. godine, koje je 3. decembra 2014. godine postalo pravosnažno.

IV. Apelacija

a) Navodi iz apelacije

13. Apelantica smatra da joj je povrijeđeno pravo na pravično suđenje u razumnom roku iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljem tekstu: Evropska konvencija) i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, jer je Općinski sud proizvoljno primijenio materijalno pravo, to jest nije primijenio Zakon o vanparničnom postupku – odredbu član 124. Zakona o vanparničnom postupku, tako da iako je učesnik u postupku dao izjavu da se odriče naslijeđa i nije došao na ročište, Općinski sud ga je ponovo pozvao te nepotrebno odložio ročište. Apelantica je u apelaciji zatražila naknadu nematerijalne štete u iznosu od 4.000,00 KM, a u dopuni apelacije traži naknadu nematerijalne štete u iznosu od 2.100,00 KM.

b) Odgovor na apelaciju

14. Kantonalni sud je dao odgovor na drugi postupak, a ne na onaj koji je predmet apelacije.

15. Općinski sud je naveo hronologiju predmetnog postupka izloženog u činjeničnom dijelu odluke.

V. Relevantni propisi

16. Zakon o parničnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ br. 53/03, 73/05 i 19/06) u relevantnom dijelu glasi: Član 10.

Sud je dužan da postupak provede bez odugovlačenja i sa što manje troškova, i da onemogući svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.

Član 381. stav 3.

U svim ostalim slučajevima prekinuti postupak nastavit će se na prijedlog stranke čim prestanu razlozi prekida.

17. Zakon o vanparničnom postupku («Službene novine FBiH» br. 2/98, 39/04, 73/05) u relevantnom dijelu glasi:

Član 2. stav 2.

U vanparničnom postupku shodno se primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku, ako zakonom nije drugačije određeno.

Član 124. stav 3.

Sud će u pozivu upozoriti zainteresirane osobe da mogu do završetka postupka dati sudu izjavu da li se primaju naslijeđa, ili se naslijeđa odriču, a ako na ročište ne dođu ili ne daju izjavu, sud će o njihovom pravu odlučiti prema podacima kojima raspolaže.

VI. Dopustivost

18. U skladu s članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

19. U skladu s članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio.

20. U skladu s članom 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda, ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini.

21. U konkretnom slučaju, apelantica predmetnom apelacijom ukazuje na povredu prava na donošenje odluke u razumnom roku, u smislu odredbi člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, u postupku koji je nakon podnošenja apelacije okončan Rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda, broj 65 0 O 143016 14 O 2 od 7. novembra 2014. godine. Konačno, apelacija ispunjava i uvjete iz člana 18. st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda zato što nije očigledno (prima facie) neosnovana, niti postoji neki drugi formalni razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva.

22. Na osnovu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. st. (2), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da predmetna apelacija ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti.

VII. Meritum

23. Apelantica smatra da su joj zbog dužine trajanja ostavinskog postupka povrijeđeni pravo na pravično suđenje u razumnom roku iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.

a)Pravo na pravično suđenje

24. Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:

Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:

e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi s krivičnim postupkom.

25. Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:

1. Prilikom utvrđivanja građanskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravično suđenje i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristranim, zakonom ustanovljenim sudom. […] Relevantna načela

26. Ustavni sud, prije svega, ističe da se, prema konzistentnoj praksi Evropskog i Ustavnog suda, razumnost dužine trajanja postupka mora ocjenjivati u svjetlu okolnosti pojedinog predmeta, vodeći računa o kriterijima uspostavljenim sudskom praksom Evropskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koji konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi Evropski sud, Mikulić protiv Hrvatske, aplikacija broj 53176/99 od 7. februara 2002. godine, izvještaj broj 2002-I, stav 38).

27. Ustavni sud, podržavajući praksu Evropskog suda, podsjeća na to da član 6. stav 1. Evropske konvencije nameće državama ugovornicama dužnost da organiziraju svoje pravosudne sisteme tako da sudovi mogu zadovoljiti uvjete tog člana, uključujući i obavezu da postupaju u predmetima u razumnom roku (vidi Evropski sud, Marinović protiv Hrvatske, presuda od 6. oktobra 2005. godine, stav 23).

Period koji se uzima u obzir

28. Ustavni sud zapaža da je, na osnovu smrtovnice i izvoda iz matične knjige umrlih Općine Vogošće od 4. juna 2010. godine, pokrenut predmetni ostavinski postupak i da je taj postupak okončan donošenjem rješenja o nasljeđivanju od 7. novembra 2014. godine. Dakle, postupak koji je trajao četiri godine i pet mjeseci.

Analiza razumnosti trajanja postupka

29. U konkretnom slučaju, u pogledu ocjene složenosti predmeta, Ustavni sud primjećuje da se radi o ostavinskom postupku, te da se, s obzirom na činjenice koje je trebalo utvrditi i dokaze koje je trebalo provesti, u konkretnom slučaju može govoriti o relativno jednostavnom predmetu. Osim toga, kako se radi o imovini za koju apelantica smatra da je njena, Ustavni sud zaključuje da je postupak za apelanticu značajan.

30. Sumirajući predmetni vanparnični postupak, Ustavni sud zapaža da je ostavinski postupak pokrenut na osnovu smrtovnice i izvoda iz matične knjige umrlih Općine Vogošće od 4. juna 2010. godine, te da je okončan četiri godine i pet mjeseci kasnije donošenjem rješenja o nasljeđivanju. Ustavni sud zapaža da je Općinski sud u periodu od jedne godine i četiri mjeseca utvrdio imovinu koja čini zaostavštinu, ko su nasljednici i proglasio pismeni testament. Postupak je prekinut 3. oktobra 2011. godine radi pokretanja parničnog postupka, te je Kantonalni sud rješenjem od 30. maja 2012. godine potvrdio prvostepeno rješenje o prekidu. Nadalje, rješenje o prekidu je 30. maja 2012. godine postalo pravosnažno i zakonski nasljednici su bili obavezni da pokrenu parnični postupak u roku od 30 dana od dana pravosnažnosti rješenja, međutim, navedeni nisu pokrenuli. Ustavni sud nalazi da je Općinski sud dvije godine kasnije održao ročišta i nastavio postupak raspravljanja zaostavštine. Međutim, Ustavni sud zapaža da apelantica u apelaciji navodi da je Općinski sud nakon apelanticinog podneska zakazao ročište za 1. april 2014. godine, ali nije navela kada je navedeni podnesak podnijela ni da li je u njemu zatražila nastavak prekinutog postupka (u smislu člana 381. stav 3. Zakona o parničnom postupku). S druge strane, Općinski sud je slao dopise nasljedniku Mirku Štrbcu radi dostavljanja dokaza o pokretanju parničnog postupka, te je održao ročišta na kojima je nastavio raspravljanje zaostavštine. Nesporno je da je Općinski sud 30. maja 2014. godine odložio ročište na neodređeno, do dostavljanja nasljedničke izjave, mada je imao mogućnost da, u skladu s članom 124. Zakona o vanparničnom postupku, o pravu zainteresiranih osoba koje ne dođu na ročište ili ne daju izjavu, odluči prema podacima kojima raspolaže. Međutim, Ustavni sud zapaža da je Općinski sud pet mjeseci kasnije donio rješenje o nasljeđivanju, te stoga navedeno odlaganje nije bitnije uticalo na cjelokupnu dužinu trajanja predmetnog postupka. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud smatra da se odgovornost za dužinu predmetnog postupka ne može pripisati postupanju Općinskog suda, jer je kontinuirano poduzimao radnje iz svoje nadležnosti i pokušavao ostvariti procesne pretpostavke za vođenje i okončanje predmetnog ostavinskog postupka. U pogledu postupka pred Kantonalnim sudom, Ustavni sud nije mogao zaključiti da je postupak po žalbi pred Kantonalnim sudom trajao nerazumno dugo, s obzirom na to da je taj sud u relativno kratkom roku donio odluku po žalbi (osam mjeseci).

31. Stoga, imajući u vidu da se radi o ostavinskom postupku u kojem je Općinski sud kontinuirano poduzimao procesne radnje i da nema elemenata koji bi ukazivali da je Općinski sud bezrazložno odugovlačio postupak, Ustavni sud smatra da nije povrijeđeno apelanticino pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

Pitanje naknade nematerijalne štete

32. Apelantica je u apelaciji zatražila naknadu nematerijalne štete u iznosu od 4.000,00 KM, a u dopuni apelacije traži naknadu nematerijalne štete u iznosu od 2.100,00 KM. U vezi s tim Ustavni sud ukazuje da prema članu 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud u odluci kojom usvaja apelaciju može odrediti naknadu za nematerijalnu štetu, a kako je u konkretnom slučaju utvrđeno da nije bilo kršenja prava na suđenje u razumnom roku, to apelantici ne pripada pravo na isplatu tražene naknade.

Ostali navodi

33. U pogledu navoda o povredi prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, Ustavni sud zapaža da se navodi o kršenju ovog prava zasnivaju na istim navodima kao i u pogledu prava na pravično suđenje u razumnom roku, za koje je Ustavni sud u prethodnim tačkama ove odluke utvrdio da su neutemeljeni. S obzirom na to, Ustavni sud smatra da su i navodi o kršenju prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, također, neosnovani.

VIII. Zaključak

34. Ustavni sud zaključuje da ne postoji povreda prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije u situaciji kada je predmetni vanparnični postupak za raspravljanje zaostavštine okončan četiri godine i pet mjeseci od pokretanja, jer je Općinski sud kontinuirano poduzimao radnje iz svoje nadležnosti, a nema elemenata koji bi ukazivali da je Općinski sud odugovlačio postupak.

35. Također, nema kršenja prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana

1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju u situaciji kada se navodi o kršenju ovog prava zasnivaju na istim navodima kao i u pogledu prava na pravično suđenje u razumnom roku, za koje je Ustavni sud utvrdio da su neutemeljeni.

36. Na osnovu člana 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

37. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman

Odluka o meritumu u predmetu AP-3722/14 (M. Š.) | Sudska praksa | Aktio