Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o meritumu u predmetu AP-2594/16 (S. Z.)
Odluka donesena 07. 03. 2017.
- Povreda
- Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
- Građanski postupak
- Stečaj
- Prava iz radnog odnosa
- Radni spor
- Radni odnos
- Pravično suđenje - razuman rok
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
- Zakon o parničnom postupku
- Zakon o stečajnom postupku
- Ukaz o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku
- Zakon o izmjeni Zakona o parničnom postupku
- Zakon o dopunama Zakona o parničnom postupku
- Zakon o stečajnom postupku
- Ukaz o proglašenju Zakona o parničnom postupku
- Pravila Ustavnog Suda Bosne i Hercegovine · čl. 74
Predmeti (1)
AP-2594/16
Apelacija
Odluka o meritumu
07. 03. 2017.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u predmetu broj AP 2594/16, rješavajući apelaciju Smaje Zukića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2) i člana 74. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine - prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), u sastavu: Mirsad Ćeman, predsjednik Mato Tadić, potpredsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednik Valerija Galić, sutkinja Miodrag Simović, sudija Seada Palavrić, sutkinja na sjednici održanoj 7. marta 2017. godine donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
Usvaja se apelacija Smaje Zukića.
Utvrđuje se povreda prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku u postupku odlučivanja po žalbi koji se vodio pred Kantonalnim sudom u Tuzli u predmetu broj 32 0 Rs 065385 13 Rsž, a koji je Rješenjem Općinskog suda u Tuzli broj 32 0 Rs 065385 16 Rs 2 od 9. juna 2016. godine prekinut zbog posljedica otvaranja stečajnog postupka.
Nalaže se Vladi Tuzlanskog kantona, u skladu sa članom 74.
Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, da apelantu Smaji Zukiću u roku od tri mjeseca od dostavljanja ove odluke isplati iznos od 900,00 KM na ime naknade nematerijalne štete zbog povrede prava na donošenje odluke u razumnom roku uz obavezu da, nakon isteka ovog roka, plati apelantu Smaji Zukiću zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom.
Nalaže se Vladi Tuzlanskog kantona, u skladu sa članom 72. stav (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, da u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.
OBRAZLOŽENJE
I.Uvod
1. Smajo Zukić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Živinica, kojeg zastupa Husein Salkanović, advokat iz Živinica, podnio je 17. juna 2016. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja postupka po žalbi koji se vodio pred Kantonalnim sudom u Tuzli (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) u predmetu broj 32 0 Rs 065385 13 Rsž, a koji je Rješenjem Općinskog suda u Tuzli (u daljnjem tekstu: Općinski sud) broj 32 0 Rs 065385 16 Rs 2 od 9. juna 2016. godine prekinut zbog posljedica otvaranja stečajnog postupka. II.Postupak pred Ustavnim sudom
2. Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od Kantonalnog suda i Općinskog suda zatraženo je 16. januara 2017. godine da dostave odgovore na apelaciju.
3. Kantonalni sud je 26. januara 2017. godine dostavio odgovor na apelaciju, dok Općinski sud nije dostavio odgovor na apelaciju.
III.Činjenično stanje
4. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelantovih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način.
5. Apelant je 1. septembra 2010. godine podnio tužbu Općinskom sudu protiv „Dite“ Industrija deterdženata d.d. Tuzla (u daljnjem tekstu: tužena) radi potraživanja iz radnog odnosa, vsp. 10.906,00 KM.
6. Općinski sud je 10. decembra 2012. godine donio Presudu broj 32 0 Rs 065385 11 Rs.
7. Protiv navedene presude tužena je izjavila žalbu 24. decembra 2012. godine i predmet je dostavljen Kantonalnom sudu i zaveden pod brojem 32 0 Rs 065385 13 Rsž.
8. Iz odgovora na apelaciju proizlazi da je Rješenjem Općinskog suda broj 032-0-Reg-15- 000459 od 24. marta 2015. godine izvršen upis otvaranja stečajnog postupka nad tuženom na osnovu Rješenja Općinskog suda broj 32 0 St 169311 13 St od 18. marta 2015. godine.
9. Dopisom Kantonalnog suda broj 32 0 Rs 065385 13 Rsž od 11. maja 2016. godine predmetni spis vraćen je Općinskom sudu na postupanje u smislu relevantnih odredbi Zakona o parničnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: ZPP).
10. Rješenjem Općinskog suda broj 32 0 Rs 065385 16 Rs 2 od 9. juna 2016. godine prekinut je postupak u konkretnoj pravnoj stvari zbog posljedica otvaranja stečajnog postupka, te je određeno da će se postupak nastaviti kada stečajni upravnik, ili pravni sljedbenici pravnog lica preuzmu postupak ili kada ih sud na prijedlog protivne strane pozove da to učine.
IV.Apelacija
a) Navodi iz apelacije
11. Apelant smatra da mu je zbog nedonošenja odluke Kantonalnog suda povodom izjavljene žalbe od strane tužene povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Apelant tvrdi da Kantonalni sud nije iskazao primjerenu ažurnost budući da odluku o žalbi nije donio više od tri godine od prijema cjelokupnog spisa po žalbi, te da je time povrijedio relevantne odredbe ZPP. Isto tako, apelant navodi da ničim nije doprinio dužini trajanja predmetnog postupka, da navedeni predmet nije složen, kao i da je posebno otežavajuća okolnost za njega činjenica da je u međuvremenu otvoren stečajni postupak nad tuženom, da je prvostepeni sud rješenjem prekinuo postupak zbog otvaranja stečajnog postupka nad tuženom, te da je upitno kada i da li će uopće uspjeti naplatiti svoja potraživanja. Apelant potražuje i naknadu nematerijalne štete zbog nedonošenja odluke u razumnom roku prema praksi Ustavnog suda, i to za svaku godinu počev od dana dostavljanja predmeta drugostepenom sudu pa do donošenja odluke po apelaciji.
b) Odgovor na apelaciju
12. Kantonalni sud je istakao da na građanskom referatu ima veliki broj neriješenih starih predmeta, zbog čega je taj referat obuhvaćen Planom rješavanja starih predmeta. Nadalje, Kantonalni sud je naveo da je navedeni predmet uzet u rad, te da je na sjednici vijeća od 11. maja 2016. godine odlučeno da se cjelokupan predmetni spis vrati prvostepenom sudu na postupanje u smislu relevantnih odredbi ZPP, a zato što je rješenjem Općinskog suda od 24. marta 2015. godine izvršen upis otvaranja stečajnog postupka nad tuženom na osnovu rješenja Općinskog suda od 18. marta 2015. godine. Kantonalni sud je, također, istakao da je u podnesku tog suda od 11. maja 2016. godine navedeno da je, nakon što stečajni upravnik preuzme postupak, ili kada ga sud na prijedlog protivne strane pozove da to učini, potrebno donijeti rješenje o nastavljanju postupka, a nakon toga spis odmah vratiti tom sudu radi donošenja odluke po žalbi tužene. Najzad, Kantonalni sud je konstatirao da mu predmetni spis do dana sačinjavanja odgovora na apelaciju nije vraćen. V.Relevantni propisi
13. Zakon o parničnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“ br. 53/03, 73/05, 19/06 i 98/15) u relevantnom dijelu glasi:
Član 10.
(1) Stranka ima pravo da sud odluči o njenim zahtjevima i prijedlozima u razumnom roku.
(2) Sud je dužan da provede postupak bez odugovlačenja i sa što manje troškova, te da onemogući svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.
Član 378.
Postupak se prekida:
4) kad nastupe pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka;
Član 420.
U postupku u parnicama iz radnih odnosa, a osobito pri određivanju rokova i ročišta, sud će uvijek obraćati osobitu pažnju na potrebu hitnog rješavanja radnih sporova.
14. Zakon o stečajnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“ br. 29/03, 33/04 i 47/06) u relevantnom dijelu glasi:
Član 55. stav 1.
Preuzimanje sporova (1) Otvaranjem stečajnog postupka prekidaju se sudski postupci i postupci pred arbitražama ukoliko se odnose na stečajnu masu. Prekid traje do zaključenja stečajnog postupka ukoliko se pravni spor prije toga ne nastavi u skladu sa odredbama ovog člana.
VI.Dopustivost
15. U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
16. U skladu sa članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njom pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio.
17. Prema članu 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda, ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini.
18. Imajući u vidu činjenično stanje predmeta, odnosno okolnost da je apelacija podnesena zbog toga što Kantonalni sud nije u razumnom roku donio odluku o žalbi protiv prvostepene presude, Ustavni sud smatra da je predmetna apelacija u smislu člana 18. stav 2. Pravila Ustavnog suda dopustiva u odnosu na pravo na donošenje odluke u „razumnom roku“ kao jednog od aspekata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Konačno, apelacija ispunjava i uvjete iz člana 18. st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda jer nije očigledno (prima facie) neosnovana, niti postoji neki drugi formalni razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva.
VII.Meritum
19. Apelant smatra da je zbog dužine trajanja postupka po žalbi povrijeđeno njegovo pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
Pravo na pravično suđenje
19. Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:
Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:
e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.
20. Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:
1. Prilikom utvrđivanja njegovih građanskih prava i obaveza ili krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom ustanovljenim zakonom.
Relevantna načela
21. Ustavni sud, prije svega, ističe da se, prema konzistentnoj praksi Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud) i Ustavnog suda, razumnost dužine trajanja postupka mora ocijeniti u svjetlu okolnosti pojedinog predmeta, vodeći računa o kriterijima uspostavljenim sudskom praksom Evropskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koji konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi, Evropski sud, Mikulić protiv Hrvatske, aplikacija broj 53176/99 od 7. februara 2002. godine, Izvještaj broj 2002-I, stav 38).
Period koji se uzima u obzir
22. Ustavni sud zapaža da apelant ne osporava dužinu postupka pred prvostepenim sudom, već isključivo ukazuje na dužinu trajanja postupka po žalbi pred Kantonalnim sudom u predmetu u kojem je žalba podnesena 24. decembra 2012. godine. S obzirom na navedeno, Ustavni sud će s aspekta donošenja odluke u razumnom roku razmatrati period od dana kada je Kantonalni sud zaprimio predmet radi odlučivanja o žalbi do 11. maja 2016. godine kao datuma kada je Kantonalni sud proslijedio predmet Općinskom sudu radi donošenja rješenja o prekidu postupka, dakle, postupak koji je trajao tri godine i četiri mjeseca.
Analiza razumnosti trajanja postupka
23. U pogledu ocjene složenosti predmeta, Ustavni sud primjećuje da se predmetni postupak vodi radi odlučivanja o žalbi tužene u parničnom postupku radi naplate apelantovih potraživanja iz radnog odnosa. Na osnovu priloženih dokumenata i odgovora na apelaciju, Ustavni sud ne nalazi elemente koji bi ovaj predmet činili naročito složenim.
24. Ocjenjujući apelantovo ponašanje Ustavni sud smatra da apelant ni na koji način nije doprinio dužini trajanja žalbenog postupka. Ocjenjujući značaj koji predmetni postupak ima za apelanta, Ustavni sud, također, zapaža da se predmetni postupak vodi radi naplate potraživanja iz radnog odnosa, pa se može zaključiti da je predmetni postupak od značaja za apelanta.
25. Analizirajući dužinu trajanja postupka i postupanje drugostepenog suda, Ustavni sud primjećuje da je u predmetnom postupku tužena 24. decembra 2012. godine podnijela žalbu protiv prvostepene presude, te da Kantonalni sud u periodu od tri godine i četiri mjeseca nije donio odluku o izjavljenoj žalbi tužene. U odgovoru na apelaciju, Kantonalni sud je istakao da na građanskom referatu ima veliki broj neriješenih starih predmeta, zbog čega je taj referat obuhvaćen Planom rješavanja starih predmeta. S tim u vezi, Ustavni sud podsjeća na praksu Evropskog suda i vlastitu jurisprudenciju prema kojima je dužnost države da organizira svoj pravni sistem tako da omogući sudovima i javnim vlastima da se povinuju zahtjevima i uvjetima iz Evropske konvencije (vidi Evropski sud, Zanghi protiv Italije, presuda od 19. februara 1991. godine, Serija A, broj 194, stav 21. i Ustavni sud, Odluka broj AP 1070/05 od 9. februara 2006. godine, stav 34). Osim toga, prema praksi Evropskog suda, hronična opterećenost sudova nije opravdanje, dok se trenutni zastoj, koji za sistem predstavlja iznenađenje, uzrokovan, naprimjer, recesijom, može opravdati efikasnim mjerama koje se preduzimaju za njegovo otklanjanje (vidi, Evropski sud, Buchholz protiv Njemačke, presuda od 6. maja 1981. godine). Naime, prema praksi Evropskog suda, države ugovornice nisu odgovorne u slučaju privremenog zaostatka svojih sudova pod uvjetom da preduzmu odgovarajuće mjere da se takva vanredna situacija popravi (vidi, Evropski sud, Zimmermann i Steiner protiv Švicarske, presuda od 13. jula 1983. godine, Serija A, broj 66, st. 25- 32). Međutim, imajući u vidu okolnosti konkretnog slučaja u kojem u apelantovom predmetu, koji se prema izričitoj zakonskoj odredbi smatra hitnim, drugostepena presuda nije donesena u periodu od tri godine i četiri mjeseca, preopterećenost suda velikim brojem starih predmeta ne može se smatrati vanrednom okolnošću, već sistemskim problemom koji je doveo do hronične opterećenosti suda, pa i svaki novi predmet postaje stari dok dođe na red za rješavanje, što stvara pozitivnu obavezu javne vlasti da taj problem adekvatno riješi. Evidentno je da je javna vlast preduzela određene korake na organiziranju svog rada donošenjem Plana rješavanja starih predmeta. Međutim, postupanje prema navedenom planu je rezultiralo nepostupanjem povodom žalbe tužene u periodu dužem od tri godine. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud smatra da navedene mjere nisu bile efikasne jer nisu dovele do otklanjanja zaostataka u radu s obzirom na to da konkretni zastoj nije privremen, nego predstavlja hronično preopterećenje suda.
26. Na osnovu izloženog, Ustavni sud zaključuje da dužina drugostepenog postupka ne zadovoljava zahtjev „razumnog roka“ iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije, te da postoji povreda apelantovog prava na donošenje odluke u „razumnom roku“ kao jednog od elemenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
Pitanje naknade nematerijalne štete
27. U smislu člana 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može odrediti naknadu nematerijalne štete. Međutim, Ustavni sud podsjeća na to da, za razliku od postupka pred redovnim sudovima, naknadu nematerijalne štete određuje u posebnim slučajevima kršenja zagarantiranih ljudskih prava i osnovnih sloboda.
28. Prilikom odlučivanja o apelantovom zahtjevu za naknadu nematerijalne štete Ustavni sud upućuje na ranije utvrđeno načelo određivanja visine naknade štete u ovakvim slučajevima (vidi, Ustavni sud, Odluka broj AP 938/04, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“ broj 20/06, st. 48-51). Prema utvrđenom načelu, apelantu bi za svaku godinu odgađanja donošenja odluke trebalo isplatiti iznos od približno 150,00 KM, odnosno dvostruki iznos u predmetima koji zahtijevaju posebnu hitnost. S obzirom na to da je predmetni postupak po žalbi, u predmetu koji se po zakonu smatra hitnim, trajao više od tri godine, Ustavni sud smatra da apelantu treba na ime nematerijalne štete zbog nedonošenja odluke u razumnom roku isplatiti iznos od 900,00 KM.
29. Navedeni iznos apelantu je dužna isplatiti Vlada Tuzlanskog kantona, s obzirom na sjedište Kantonalnog suda, u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke. Ova odluka Ustavnog suda u dijelu koji se odnosi na naknadu nematerijalne štete predstavlja izvršnu ispravu.
VIII. Zaključak
30. Ustavni sud zaključuje da postoji povreda prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku u situaciji kada je postupak, koji se po zakonu smatra hitnim, po žalbi pred Kantonalnim sudom, do prosljeđivanja predmeta Općinskom sudu radi donošenje rješenja o prekidu postupka zbog otvaranja stečajnog postupka, trajao tri godine i četiri mjeseca zbog toga što mjere koje javna vlast preduzima nisu bile efikasne jer nisu dovele do otklanjanja zaostataka u radu s obzirom na to da konkretni zastoj nije privremen, nego predstavlja hronično preopterećenje suda.
31. Na osnovu člana 59. st. (1) i (2) i člana 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
32. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman