Aktio

PARLAMENT FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

ZAKON O STEČAJNOM POSTUPKU

ZAKON
O STEČAJNOM POSTUPKU

I - OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Predmet Zakona

Ovim zakonom uređuju se: uvjeti za otvaranje stečajnog postupka, stečajni postupak, pravne posljedice njegovog otvaranja i provođenja i reorganizacija stečajnog dužnika nesposobnog za plaćanje na osnovu stečajnog plana.

Član 2.

Ciljevi stečajnog postupka

(1) Stečajni postupak provodi se radi grupnog namirenja povjerilaca stečajnog dužnika unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava povjeriocima.

(2) U toku stečajnog postupka može se provesti i reorganizacija stečajnog dužnika po odredbama glave V ovog zakona radi uređivanja pravnog položaja stečajnog dužnika i njegovog odnosa prema povjeriocima, a naročito radi održavanja njegovog poslovanja.

Član 3.

Organi stečajnog postupka

Organi stečajnog postupka su: stečajni sud, stečajni sudija, privremeni stečajni upravnik, stečajni upravnik, skupština povjerilaca, privremeni odbor povjerilaca i odbor povjerilaca.

Član 4.

Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka

(1) Stečajni postupak pokreće se pisanim prijedlogom. Za podnošenje prijedloga ovlašteni su stečajni dužnik i svaki onaj povjerilac koji ima pravni interes za provođenje stečajnog postupka. Povjerilac je dužan u prijedlogu prilaganjem odgovarajuće dokumentacije učiniti vjerovatnim svoje potraživanje i platežnu nesposobnost stečajnog dužnika.

(2) Ukoliko je stečajni dužnik pravno lice organ ovlašten za zastupanje je, u slučaju nastupanja platežne nesposobnosti, dužan, bez odlaganja, podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka. Prijedlog se mora podnijeti u roku od 30 dana od dana nastupanja platežne nesposobnosti. Organ ovlašten za zastupanje dužan je pravnom licu nadoknaditi umanjenje imovine prouzrokovano njegovim pravnim radnjama poduzetim nakon nastupanja platežne nesposobnosti, osim ako dokaže da je pravna radnja preduzeta s pažnjom dobrog privrednika.

(3) Sud je obavezan da prijedlog razmotri u roku od 15 dana od dana njegovog prijema. Neuredan prijedlog kao i prijedlog bez potrebne dokumentacije sud će vratiti predlagaču i naložiti mu da prijedlog uredi i nedostatke otkloni u roku od 15 dana. Ako predlagač vrati sudu prijedlog koji nije uređen po uputstvu suda, sud će prijedlog rješenjem odbaciti, a ako ga ne vrati u ostavljenom roku smatrat će se da ga je povukao. U ovom slučaju troškove postupka snosi predlagač.

(4) Prije isteka 15 dana od dana podnošenja prihvatljivog prijedloga stečajni sudija donosi odluku o iznosu predujma koji je potreban za finansiranje prethodnog postupka.

(5) Prijedlog se može povući do otvaranja stečajnog postupka i pravosnažnog odbacivanja ili odbijanja prijedloga u kom slučaju troškove snosi podnosilac prijedloga. Ukoliko stečajni dužnik nakon podnošenja prijedloga ispuni potraživanje podnosioca prijedloga, koje je bilo razlog za podnošenje prijedloga za otvaranje stečajnog postupka, na prijedlog podnosioca prijedloga ili stečajnog dužnika stečajni sudija može obustaviti stečajni postupak i u tom slučaju troškove snosi stečajni dužnik.

Član 5.

Stečajni dužnik

(1) Stečajni postupak može se provesti nad imovinom pravnog lica, kao i nad imovinom dužnika pojedinca. Dužnik pojedinac, u smislu ovog zakona, jeste: komplementar u komanditnom društvu i osnivač društva s neograničenom solidarnom odgovornošću.

(2) Stečaj se može otvoriti i nad imovinom javnih pravnih lica, izuzev nad imovinom Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), općine, grada, javnih fondova koji se u cjelosti ili djelimično finansiraju iz budžeta.

(3) Za otvaranje stečajnog postupka nad stečajnim dužnikom koji proizvodi naoružanje i vojnu opremu potrebna je prethodna saglasnost federalnog ministra odbrane (u daljem tekstu: federalni ministar odbrane).

(4) Ako federalni ministar odbrane ne uskrati svoju saglasnost za otvaranje stečajnog postupka u roku od 30 dana od dana dobijanja obavijesti stečajnog sudije o pokretanju prethodnog postupka, smatra se da je saglasnost data.

(5) Ako federalni ministar odbrane ne da svoju saglasnost za obaveze stečajnog dužnika solidarno odgovara Federacija.

Član 6.

Stečajni razlozi

(1) Razlog otvaranja stečajnog postupka je platežna nesposobnost stečajnog dužnika.

(2) Stečajni dužnik je platežno nesposoban ukoliko nije u stanju izvršavati svoje dospjele i potraživane obaveze plaćanja. Okolnost da je stečajni dužnik podmirio ili da može podmiriti u cijelosti ili djelimično potraživanja nekih povjerilaca samo po sebi ne znači da je platežno sposoban.

(3) U pravilu smatra se da je stečajni dužnik platežno nesposoban ako u neprekidnom trajanju od 30 dana ne izmiruje svoje dospjele novčane obaveze.

(4) Stečajni postupak se može otvoriti i zbog prijeteće platežne nesposobnosti. Ova nesposobnost postoji ako stečajni dužnik, prema predviđanjima, u vremenu dospjelosti neće biti u stanju da ispuni postojeće obaveze plaćanja. Zbog prijeteće platežne nesposobnosti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka može podnijeti samo stečajni dužnik.

II - OPĆE PROCESNE ODREDBE

Član 7.

Nadležnost

(1) Stečajni postupak provodi stvarno nadležni sud na čijem se području nalazi sjedište pravnog lica ili prebivalište dužnika pojedinca.

(2) Ukoliko se prijedlog podnese mjesno nenadležnom sudu taj sud će bez odlaganja donijeti rješenje kojim će se proglasiti nenadležnim i dostaviti prijedlog mjesno nadležnom sudu.

(3) Protiv rješenja iz stava 2. ovog člana nije dopuštena žalba.

(4) Stečajni sud je stvarno i mjesno nadležan i za sljedeće pravne sporove:

  • 1)
    za pravne sporove o utvrđivanju u tabeli prema čl. od 115. do 117. ovog zakona,
  • 2)
    pravne sporove pobijanja prema čl. od 80. do 87. ovog zakona,
  • 3)
    prava na naknadu prema članu 4. stav 2.; članu 26. stav 1.; članu 29. stav 5.; članu 43. stav 5.; članu 58. stav 3. i članu 64. ovog zakona.

(5) Stečajni postupak vodi stečajni sudija kao sudija pojedinac.

Član 8.

Shodna primjena odredbi Zakona o parničnom postupku

U stečajnom postupku na odgovarajući način primjenjuju se odredbe Zakona o parničnom postupku ako ovim ili drugim zakonom nije drugačije određeno.

Član 9.

Načela postupka

(1) Stečajni postupak je hitan.

(2) Odluke stečajnog suda donose se u formi rješenja. Stečajni sudija može odrediti usmenu raspravu. Rješenje se donosi nakon saslušanja stečajnog dužnika ukoliko se time zbog posebnih okolnosti pojedinačnog slučaja ne ugrožava svrha rješenja. Ukoliko izostane prethodno saslušanje stečajnog dužnika, to u rješenju mora biti posebno obrazloženo, a saslušanje se mora bez odlaganja naknadno provesti.

(3) Stečajni sudija mora, po službenoj dužnosti, istražiti sve okolnosti koje su od značaja za stečajni postupak. On u tu svrhu naročito može saslušati stečajnog dužnika, njegove zakonske zastupnike, svjedoke i vještake.

Član 10.

Obaveze učestvovanja i prinudne mjere

(1) Stečajni dužnik, njegovi zakonski zastupnici i svjedoci su prema stečajnom sudu, imenovanom vještaku i stečajnom upravniku obavezni na davanje potpunih i istinitih informacija. Stečajni dužnik ili njegovi zakonski zastupnici su osim toga obavezni da doprinose osiguranju stečajne mase i da se uzdržavaju od štetnih radnji.

(2) Ukoliko stečajni dužnik ili neko drugo lice koje je obavezno na davanje informacija ne izvršava svoje obaveze davanja informacija koje, prema zakonu, postoje ili ukoliko postoji osnovana sumnja da ovo lice vrši radnje radi oštećenja stečajne mase ili ne preduzima radnje potrebne za osiguranje mase, stečajni sudija može, prema vlastitoj procjeni ili na prijedlog privremenog stečajnog upravnika ili stečajnog upravnika, narediti odgovarajuća sredstva prinude.

(3) Sredstva prinude u smislu stava 2. ovog člana su:

  • 1)
    prisilno privođenje pred sud,
  • 2)
    izricanje novčane kazne u iznosu od 500,00 KM do 1.700,00 KM koja može uslijediti nakon neuspješnog privođenja.

Rješenjem kojim se naređuje privođenje istovremeno se može i zaprijetiti izricanje novčane kazne.

(4) Protiv rješenja kojim se određuje sredstvo prinude može se uložiti žalba. Žalba ne odlaže izvršenje rješenja.

Član 11.

Pravna sredstva

(1) Protiv odluka stečajnog suda, u slučajevima predviđenim ovim zakonom, dopuštena je žalba.

(2) Rok za podnošenje žalbe je osam dana i teče od objavljivanja odluke ili od dana dostavljanja odluke, ako odluka nije objavljena.

(3) Stečajni sudija može, ako nađe da je žalba osnovana, i sam udovoljiti žalbi.

(4) Ukoliko stečajni sudija ne udovolji žalbi dužan je da je bez odlaganja, a najkasnije u roku od 15 dana od njenog prijema, istu dostavi na odlučivanje drugostepenom sudu. Za odlučivanje o žalbi nadležno je vijeće sačinjeno od trojice sudija drugostepenog suda. Vijeće je dužno odlučiti o žalbi u roku od 15 dana od dana njenog prijema.

(5) Žalba odlaže izvršenje rješenja ukoliko ovim zakonom nije drugačije propisano.

(6) U stečajnom postupku ne može se tražiti povraćaj u pređašnje stanje, podnositi prijedlog za ponavljanje postupka niti izjaviti revizija.

Član 12.

Dostave i javno oglašavanje

(1) Stečajni sud vrši dostavu odluka po službenoj dužnosti.

(2) Dostava se smatra izvršenom javnim oglašavanjem uključujući i slučajeve u kojima ovaj zakon predviđa posebnu dostavu. Dostava se smatra izvršenom istekom dva sljedeća radna dana od oglašavanja.

III - PRETHODNI POSTUPAK

Član 13.

Predujam za troškove prethodnog postupka

(1) Ako prijedlog za otvaranje stečajnog postupka podnosi stečajni povjerilac, on je obavezan da uplati predujam u iznosu koji odredi stečajni sudija za pokriće troškova prethodnog postupka.

(2) Ako povjerilac ne uplati predujam u roku od 15 dana, stečajni sudija će rješenjem odbaciti prijedlog.

(3) Ako stečajni postupak bude otvoren prema prijedlogu povjerioca, predujmljeni iznos ulazi u troškove stečajnog postupka.

(4) Ako je podnosilac prijedloga dužnik stečajni sudija ga može osloboditi uplate predujma ako dužnik dokaže da ima dovoljno sredstava za finansiranje prethodnog postupka.

Član 14.

Utvrđivanje uvjeta za otvaranje stečajnog postupka

(1) Nakon prijema dopuštenog prijedloga za otvaranje stečajnog postupka, stečajni sudija dužan je bez odlaganja utvrditi da li postoji razlog za otvaranje stečajnog postupka i da li je prijedlog osnovan. On može u tu svrhu imenovati privremenog stečajnog upravnika ili odgovarajućeg vještaka. Naknada za vještaka određuje se prema posebnim propisima u skladu sa članom 237. ovog zakona.

(2) Stečajni dužnik ili njegovi zakonski zastupnici dužni su omogućiti potpuni uvid u poslovnu dokumentaciju, a na zahtjev stečajnog sudije tu dokumentaciju i predati.

Član 15.

Mjere osiguranja

(1) Stečajni sudija može rješenjem odrediti mjere radi osiguranja buduće stečajne mase, a i ukinuti te mjere. Stečajni sudija naročito može:

  • 1)
    odrediti mjere radi osiguranja pojedinačnih imovinskih vrijednosti, iznosa na računima ili potraživanja stečajnog dužnika, čak i ako ova podliježu razlučivanju ili izlučivanju;
  • 2)
    uvjetovati raspolaganje stečajnog dužnika saglasnošću stečajnog suda ili ograničiti na drugi način;
  • 3)
    postaviti privremenog stečajnog upravnika,
  • 4)
    narediti privremenu zabranu pošte na koju se shodno primjenjuju odredbe člana 61. ovog zakona.

(2) Ukoliko poslovanje stečajnog dužnika još nije obustavljeno, stečajni sudija obavezno postavlja privremenog stečajnog upravnika.

(3) Mjere pojedinačnog prinudnog izvršenja pokrenute protiv stečajnog dužnika privremeno se moraju obustaviti. Izlučna i razlučna prava povjerilac ne može ostvariti u prethodnom postupku.

(4) Ukoliko je stečajni sudija, u skladu sa stavom 1. tačka 3. ovog člana, postavio privremenog stečajnog upravnika može i dalje, prema vlastitoj procjeni ili na zahtjev privremenog upravnika, narediti:

  • 1)
    da privremeni stečajni upravnik može preduzimati pravne radnje i pravne poslove potrebne za nastavak poslovanja u ime i za račun stečajnog dužnika, uz uvjet da nastavak takvih aktivnosti ne šteti dužniku, niti potencijalne stečajne povjerioce. Privremenom stečajnom upravniku u tom slučaju nije potrebna saglasnost stečajnog dužnika koji je u tom smislu isključen iz poslovodstva;
  • 2)
    da pravne radnje stečajnog dužnika postaju pravno valjane samo uz prethodnu saglasnost privremenog stečajnog upravnika.

(5) Ako postoje posebne okolnosti, naročito u slučaju opasnosti od docnje, stečajni sudija može stečajnom dužniku narediti opću zabranu raspolaganja. U tom slučaju ovlaštenje upravljanja i raspolaganja imovinom stečajnog dužnika prelazi u potpunosti na privremenog stečajnog upravnika. Žalba protiv ove odluke ne odlaže njeno izvršenje.

(6) U slučaju povrede ograničenja raspolaganja, shodno se primjenjuju odredbe čl. 52. i 53. ovog zakona.

(7) Protiv odluke stečajnog sudije donesene na osnovu st. od 1. do 5. ovog člana, žalbu mogu uložiti stečajni dužnik ili privremeni stečajni upravnik. Žalba stečajnog dužnika ne odlaže izvršenje rješenja.

Član 16.

Zadaci i pravni položaj privremenog stečajnog upravnika

(1) Privremeni stečajni upravnik dužan je osigurati imovinu stečajnog dužnika i starati se o njoj.

(2) Privremeni stečajni upravnik dužan je ispitati da li će imovina stečajnog dužnika pokriti troškove postupka i da li postoji razlog za otvaranje stečajnog postupka, te podnijeti izvještaj o svojim nalazima sudu u roku od 30 dana od dana svog imenovanja.

(3) Privremeni stečajni upravnik vrši procjenu da li se poslovanje stečajnog dužnika u cjelini ili pojedinim dijelovima može nastaviti. Ukoliko bi nastavkom poslovanja nastala šteta za dužnika ili za potencijalnu stečajnu masu, privremeni stečajni upravnik mora podnijeti prijedlog stečajnom sudiji za privremenu obustavu poslovanja. Protiv odluke o prijedlogu za obustavu poslovanja žalbu mogu uložiti dužnik kao i privremeni stečajni upravnik.

(4) Privremeni stečajni upravnik dužan je namiriti potraživanja koja zasnuje on ili stečajni dužnik uz njegovu saglasnost osim ako je drugačije ugovoreno ili uređeno ovim zakonom. Privremeni stečajni upravnik dužan je osigurati da se ovo pravo povjerioca zadovolji i nakon otvaranja stečajnog postupka.

(5) Privremeni stečajni upravnik nije dužan namiriti poreska i druga javna davanja nastala u ovom periodu. Ova potraživanja predstavljaju stečajna potraživanja u skladu sa članom 32. ovog zakona.

(6) Privremeni stečajni upravnik ima ovlaštenje da uđe u poslovne prostorije dužnika i provede neophodne radnje. Dužnik, ako je pojedinac, odnosno tijela dužnika, ako je dužnik pravno lice, obavezna su da dozvole privremenom stečajnom upravniku da pregleda poslovne knjige i poslovnu dokumentaciju dužnika.

(7) Privremeni stečajni upravnik dužan je stečajnom sudiji položiti račun i podnijeti izvještaj o svom radu za period privremene uprave.

(8) Privremeni stečajni upravnik ima pravo na naknadu za svoj rad koja se određuje u skladu sa članom 237. ovog zakona.

Član 17.

Trajni obligacioni odnosi za vrijeme privremene uprave, javna potraživanja i potraživanja zaposlenika

(1) Za vrijeme trajanja privremene uprave ugovorni partner stečajnog dužnika ne može otkazati trajni obligacioni odnos.

(2) Potraživanje poreza, doprinosa i drugih javnih davanja iz trajnih obligacionih odnosa, koja su nastala u periodu nakon podnošenja prijedloga, privremeni stečajni upravnik nije dužan namiriti. Takva potraživanja su stečajna potraživanja u skladu sa članom 32. ovog zakona.

(3) Privremeni stečajni upravnik dužan je namiriti potraživanja zaposlenika kao i doprinose po osnovu rada zaposlenika samo u slučaju ako su zaposlenici ostali u radnom odnosu. U protivnom, prava na naknadu iz radnog odnosa kao i potraživanja doprinosa ne prestaju, ali se mogu ostvarivati samo kao stečajna potraživanja. Potraživanja zaposlenika koje je zaposlio privremeni stečajni upravnik mogu se finansirati zajmom.

(4) Druga potraživanja iz trajnih obligacionih odnosa privremeni stečajni upravnik dužan je namiriti samo ako je u vezi s tim postignut poseban dogovor. U protivnom, takva potraživanja su stečajna potraživanja u skladu sa članom 32. ovog zakona.

Član 18.

Djelovanje i oglašavanje mjera osiguranja

(1) Ograničenja raspolaganja u skladu sa članom 15. ovog zakona kao i postavljanje privremenog stečajnog upravnika, moraju se oglasiti. Odluka kojom su određene ove mjere dostavlja se stečajnom dužniku.

(2) Odlukom o postavljanju privremenog stečajnog upravnika pozivaju se povjerioci da mu bez odlaganja saopće koje će mjere osiguranja na predmetima imovine stečajnog dužnika oni zahtijevati. Predmet na kome se zahtijeva mjera osiguranja, vrsta i osnov nastajanja prava osiguranja, kao i osigurano potraživanje moraju se naznačiti. Ko propusti dati saopćenje ili to namjerno odugovlači, ne može protiv privremenog stečajnog upravnika po pitanju prava osiguranja ostvariti prava na naknadu štete, osim ako dokaže da je privremeni upravnik znao za postojanje tog prava osiguranja.

(3) U pogledu ukidanja mjera osiguranja, shodno se primjenjuje stav 1. ovog člana.

Član 19.

Javni registar

Stečajni sudija određuje upise u odgovarajuće javne registre ograničenja raspolaganja, kao i brisanje tog ograničenja.

Član 20.

Odgovornost privremenog stečajnog upravnika

Na odgovornost i osiguranje privremenog stečajnog upravnika shodno se primjenjuju odredbe člana 26. ovog zakona o odgovornosti i osiguranju stečajnog upravnika. Za visinu osigurane sume mjerodavna je imovina stečajnog dužnika o kojoj se stara privremeni stečajni upravnik.

Član 21.

Prestanak službe privremenog stečajnog upravnika

(1) Otvaranjem stečajnog postupka prava i obaveze privremenog stečajnog upravnika prelaze na stečajnog upravnika. Privremeni stečajni upravnik koji otvaranjem stečajnog postupka nije imenovan za stečajnog upravnika, dužan je izvršiti primopredaju dužnosti stečajnom upravniku i predati mu svu imovinu kojom upravlja, kao i poslovnu dokumentaciju koju je dobio i sačinio.

(2) Ukoliko stečajni upravnik naplati potraživanja koja je privremeni stečajni upravnik ostvario u skladu sa čl. 16. i 17. ovog zakona, dužan je iz naplaćenog potraživanja prethodno izmiriti obaveze koje je privremeni upravnik zasnovao u skladu sa istim odredbama. Eventualni višak koji ostane po odbitku obaveza ulazi u stečajnu masu.

(3) Ukoliko stečajni sudija ukine privremenu upravu iz drugih razloga, dužnost privremenog stečajnog upravnika prestaje tek kada on iz imovine kojom upravlja izmiri nastale troškove i obaveze koje je zasnovao bilo on ili stečajni dužnik uz njegovu saglasnost, ili kada osigura osiguranje za isplatu namirenja neplaćenih ili osporenih obaveza koje je zasnovao.

IV - STEČAJNI POSTUPAK

1. ORGANI STEČAJNOG POSTUPKA

Član 22.

Stečajni sudija

(1) Stečajni sudija vodi i upravlja stečajnim postupkom od podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka do završetka stečajnog postupka.

(2) Stečajni sudija pri tom vrši prava i obaveze u skladu sa odredbama ovog zakona.

(3) Stečajni sudija imenuje vještaka u stečajnom postupku, privremenog stečajnog upravnika, članove privremenog odbora povjerilaca i stečajnog upravnika i vrši pravni nadzor nad radom privremenog stečajnog upravnika i stečajnog upravnika, u skladu sa odredbama ovog zakona.

Član 23.

Lica koja mogu biti imenovana za stečajnog upravnika

(1) Za stečajnog upravnika može se imenovati samo fizičko lice koje raspolaže potrebnom stručnošću i poslovnim iskustvom.

(2) Stečajni upravnik mora imati završeno stručno obra- zovanje i položen stručni ispit. Bliže odredbe o vrsti obrazovanja i sadržaju stručnog ispita propisat će federalni ministar pravde.

(3) Federalno ministar pravde će za period do završetka stručnog obrazovanja i polaganja stručnog ispita imenovati dovoljan broj stečajnih upravnika, po prethodno pribavljenom mišljenju predsjednika sudova nadležnih za vođenje stečajnog postupka, te utvrditi privremenu listu stečajnih upravnika.

(4) Za stečajnog upravnika ne mogu biti imenovana lica koja:

  • 1)
    bi morala biti izuzeta kao sudije u stečajnom postupku;
  • 2)
    su bliski srodnici stečajnog sudije;
  • 3)
    su odgovorna za obaveze u stečaju ili su članovi organa za zastupanje stečajnog dužnika,
  • 4)
    su povjerioci stečajnog dužnika ili koja su u konkurentskom odnosu sa stečajnim dužnikom;
  • 5)
    po posebnom zakonu ne bi mogla biti imenovana za člana nadzornog organa ili organa za zastupanje stečajnog dužnika;
  • 6)
    su bila ili jesu zaposlena kod stečajnog dužnika ili su bila ili jesu član nekog njegovog organa;
  • 7)
    su za stečajnog dužnika radila savjetodavno ili su učestvovala u poslovima vezanim za imovinu i kapital stečajnog dužnika.

Član 24.

Listu stečajnih upravnika sa završenim stručnim obrazovanjem i položenim stručnim ispitom utvrđuje federalni ministar pravde i ona se objavljuje u "Službenim novinama Federacije BiH".

Član 25.

Prava i obaveze stečajnog upravnika

(1) Stečajni upravnik je ovlašten i obavezan bez odlaganja ući u posjed imovine koja spada u stečajnu masu, upravljati njom, po mogućnosti nastaviti poslovanje do izvještajnog ročišta, ako to ne šteti stečajne povjerioce i unovčiti je u skladu sa odlukom skupštine povjerilaca. Ukoliko je tipično za poslovanje i potrebno za njegov nastavak ovlašten je i prije odluke skupštine povjerilaca u tekućem poslovanju unovčiti pojedine predmete naročito robu. Stečajni upravnik može, na osnovu izvršnog rješenja o otvaranju stečajnog postupka, zahtijevati izručenje stvari koje se nalaze u posjedu stečajnog dužnika kao i poslovnu dokumentaciju, čak i kad se ona nalazi u posjedu trećih lica.

(2) Stečajni upravnik je obavezan odmah izvršiti detaljan popis stečajne mase i taj popis predati stečajnom sudiji najkasnije u roku od 45 dana od dana imenovanja. Uz svaki predmet potrebno je navesti očekivani iznos iz unovčavanja kao i knjigovodstvenu vrijednost. Stečajni upravnik dužan je sastaviti popis svih povjerilaca stečajnog dužnika za koje je saznao i do kojih je došao iz knjiga i poslovne dokumentacije stečajnog dužnika.

(3) Stečajni upravnik dužan je voditi poslovne knjige, naročito sačiniti početni bilans na osnovu inventarisanja prema stanju na dan otvaranja postupka, kao i podnijeti potrebne izvještaje nadležnim organima.

(4) Nagrada za rad stečajnog upravnika određuje se prema odredbama člana 237. ovog zakona.

Član 26.

Odgovornost i osiguranje stečajnog upravnika

(1) U slučaju da stečajni upravnik svojom krivicom povrijedi obaveze koje je prema ovom zakonu dužan izvršavati, obavezan je naknaditi tako prouzrokovanu štetu svim učesnicima stečajnog postupka. Od navedenog pravila izuzete su obaveze stečajne mase koje nisu u potpunosti ispunjene iz mase, ako stečajni upravnik prilikom zasnivanja te obaveze nije mogao predvidjeti da stečajna masa neće biti dovoljna za njeno ispunjenje.

(2) Stečajni upravnik obavezan je neposredno nakon preuzimanja službe zaključiti kod osiguravajućeg društva osiguranje od odgovornosti za sve rizike odgovornosti koji su povezani s njegovom djelatnošću. Visinu osigurane sume određuje stečajni sudija uzimajući u obzir očekivanu stečajnu masu i posebne okolnosti postupka. Stečajni sudija može u opravdanim slučajevima osloboditi stečajnog upravnika ove obaveze.

Član 27.

Nadzor nad radom stečajnog upravnika

Upravljanje imovinom i vršenje službe stečajnog upravnika podliježe pravnom nadzoru stečajnog sudije. Stečajni sudija može zahtijevati od stečajnog upravnika informaciju o stvarnom stanju i poslovodstvu. Ukoliko stečajni upravnik ne ispunjava svoje obaveze, stečajni sudija može nakon prethodne opomene stečajnom upravniku odrediti novčanu kaznu u iznosu od 500,00 KM do 1.700,00 KM. Ako postoji važan razlog stečajni sudija može stečajnog upravnika smijeniti i imenovati drugog stečajnog upravnika. Protiv odluke stečajnog sudije stečajni upravnik ima pravo žalbe. Žalba u ovom slučaju ne odlaže izvršenje rješenja.

Član 28.

Skupština povjerilaca

(1) Stečajni sudija saziva skupštinu povjerilaca. Sazivanje prve skupštine povjerilaca vrši se u okviru odluke o otvaranju stečajnog postupka. Druge skupštine povjerilaca moraju se sazvati ako to zatraži stečajni upravnik, odbor povjerilaca ili najmanje pet povjerilaca koji zajedno zastupaju najmanje petinu prijavljenih iznosa potraživanja.

(2) Pravo glasa u skupštini povjerilaca imaju povjerioci koji su prijavili svoja potraživanja, a koje nije osporio stečajni upravnik ili neko od povjerilaca s pravom glasa. Povjerioci nižih isplatnih redova nemaju pravo glasa. Pravo glasa razlučnih povjerilaca je, u smislu člana 39. ovog zakona, ograničeno na iznos s kojim se oni pojavljuju kao stečajni povjerioci.

(3) Stečajni sudija može u slučaju kada se osporeno potraživanje učini vjerovatnim odlučiti o priznavanju prava glasa. Na ročištu prisutni povjerioci, stečajni dužnik i stečajni upravnik mogu zahtijevati hitno preispitivanje odluke o pravu glasa. Stečajni sudija mora odmah, na osnovu stanja u spisu, donijeti odluku na koju povjerioci nemaju pravo žalbe.

(4) Skupštinom povjerilaca rukovodi stečajni sudija. Odluke se donose većinom prisutnih povjerilaca, s tim da suma iznosa potraživanja povjerilaca koji su glasali za odluku mora biti veća od polovine sume iznosa potraživanja prisutnih povjerilaca.

(5) Na prvoj skupštini povjerilaca koja uslijedi nakon postavljanja stečajnog upravnika, skupština može izabrati drugog stečajnog upravnika kome je potrebno postavljenje od stečajnog sudije. Izbor drugog stečajnog upravnika može predložiti najmanje pet povjerilaca koji zajedno predstavljaju najmanje petinu prijavljenih iznosa potraživanja. Stečajni sudija može odbiti postavljanje izabranog stečajnog upravnika ako postoje razlozi koji upućuju na to da je on pristrasan ili nepodoban ili ako ne ispunjava uvjete iz člana 23. ovog zakona. Stečajni sudija rješenjem odlučuje o imenovanju novog stečajnog upravnika i smjeni dosadašnjeg stečajnog upravnika. Protiv ovog rješenja dosadašnji stečajni upravnik, stečajni dužnik i svaki povjerilac mogu uložiti žalbu. Žalba ne odlaže izvršenje rješenja.

Član 29.

Odbor povjerilaca

(1) U skladu sa odredbama ovog člana, skupština povjerilaca iz kruga povjerilaca bira odbor povjerilaca.

(2) Radi zaštite interesa povjerilaca stečajni sudija može do izbora odbora povjerilaca, ukoliko je potrebno, odrediti privremeni odbor povjerilaca. Članove privremenog odbora povjerilaca skupština povjerilaca može promijeniti.

(3) U odboru povjerilaca moraju biti zastupljene sljedeće grupe povjerilaca: stečajni povjerioci sa najvišim potraživanjima, stečajni povjerioci s malim potraživanjima, predstavnici zaposlenika stečajnog dužnika i razlučni povjerioci. Za članove odbora mogu biti određena i lica koja nisu povjerioci ako bi svojim stručnim znanjem mogli doprinijeti radu odbora.

(4) Odbor povjerilaca sastoji se od neparnog broja članova koji nije veći od sedam.

(5) Odbor povjerilaca dužan je podržavati i nadzirati stečajnog upravnika u njegovom poslovodstvu. Odbor ima pravo zahtijevati od stečajnog upravnika podnošenje izvještaja i polaganje računa, kao i pravo da vrši neposredne kontrole. Odluke odbora povjerilaca donose se prostom većinom glasova prisutnih članova.

(6) Za značajne pravne poslove stečajnog upravnika, uključujući preuzimanje obaveza, otuđenje i sticanje nekretnina preduzeća u cjelini ili pojedinih njegovih dijelova, pokretanje parnica ili zastupanje na parnicama, izrada nacrta stečajnog plana prije njegovog podnošenja sudu ili povjeriocima, te prijedloge za prekidanje poslovanja dužnika, koji imaju znatan uticaj na obim imovine kojom se upravlja potrebna je saglasnost odbora povjerilaca, ukoliko je on postavljen. U suprotnom, potrebna je saglasnost skupštine povjerilaca. Ukoliko se na dvije uzastopne sjednice odbora povjerilaca ili dvije uzastopne zakazane sjednice skupštine ne donese odluka o davanju saglasnosti, takvu saglasnost može dati stečajni sudija.

(7) Stečajni sudija može smijeniti člana odbora, bilo po službenoj dužnosti ili na zahtjev člana odbora ili na zahtjev skupštine povjerilaca. Prije nego što donese odluku o smjenjivanju stečajni sudija treba da sasluša tog člana odbora povjerilaca. Član odbora povjerilaca ima pravo žalbe na odluku stečajnog sudije, a žalba ne odlaže izvršenje odluke.

(8) Odbor povjerilaca na sjednicama odlučuje o pitanjima koja su u njihovoj nadležnosti. Stečajni sudija po službenoj dužnosti saziva prvu sjednicu odbora povjerilaca na prijedlog stečajnog upravnika ili većine članova odbora povjerilaca. Članovi odbora povjerilaca na prvoj sjednici biraju predsjednika.

(9) Stečajni sudija i stečajni upravnik mogu prisustvovati sjednicama odbora povjerilaca. Odbor povjerilaca je dužan da pozove stečajnog sudiju na svoje sjednice. Odbor povjerilaca može da odluči da održi sjednicu odbora povjerilaca bez prisustva stečajnog upravnika.

(10) Odbor povjerilaca može održati sjednicu ako je prisutna većina ukupnog broja članova odbora. Odluke se donose većinom glasova prisutnih članova, a ako su glasovi podijeljeni odlučuje stečajni sudija.

(11) Članovi odbora povjerilaca dužni su naknaditi štetu učesnicima ako su povrede obaveza koje imaju, u skladu s ovim zakonom, prouzrokovali svojom krivicom.

(12) Naknada za rad članova odbora povjerilaca, kao i članova privremenog odbora povjerilaca određuje se prema posebnim propisima u skladu sa članom 237. ovog zakona.

2. STEČAJNA MASA I RASPOREĐIVANJE POVJERILACA

Član 30.

Pojam stečajne mase

Stečajni postupak obuhvata cjelokupnu imovinu koja pripada stečajnom dužniku u vrijeme otvaranja stečajnog postupka, kao i imovinu koju stečajni dužnik stekne za vrijeme stečajnog postupka (stečajna masa), ukoliko drugim pravnim propisima nije predviđeno drugačije. Stečajna masa služi namirenju troškova stečajnog postupka, povjerilaca koji u vrijeme otvaranja stečajnog postupka imaju osnovan imovinski zahtjev prema stečajnom dužniku (stečajni povjerioci), kao i povjerilaca koji u toku otvorenog stečajnog postupka steknu pravo potraživanja prema masi (povjerioci mase).

Član 31.

Isplatni redovi stečajnih povjerilaca

(1) Stečajni povjerioci se prema vrsti njihovih potraživanja svrstavaju u isplatne redove. Povjerioci kasnijeg isplatnog reda mogu se namiriti tek pošto budu u cijelosti namireni povjerioci prethodnog isplatnog reda. Stečajni povjerioci istog isplatnog reda namiruju se srazmjerno veličini svojih potraživanja.

(2) Namirenje povjerilaca iz postojećih sredstava slobodne stečajne mase vrši se prema sljedećem redoslijedu:

  • 1)
    stečajni povjerioci viših isplatnih redova u skladu sa članom 33. ovog zakona,
  • 2)
    stečajni povjerioci općeg isplatnog reda u skladu sa članom 32. ovog zakona,
  • 3)
    stečajni povjerioci nižih isplatnih redova u skladu sa članom 34. ovog zakona.

Član 32.

Stečajni povjerioci općeg isplatnog reda

Povjerioci koji u trenutku otvaranja stečajnog postupka imaju opravdan imovinski zahtjev prema stečajnom dužniku (stečajni povjerioci) su povjerioci općeg isplatnog reda, ukoliko ne spadaju u više ili niže isplatne redove prema odredbama čl. 33. ili 34. ovog zakona.

Član 33.

Stečajni povjerioci viših isplatnih redova

(1) Prije ostalih stečajnih povjerilaca namiruju se ona potraživanja koja potiču iz perioda privremene uprave i koja nasuprot odredbi člana 16. stav 4. i člana 17. st. 3. i 4. ovog zakona nije mogao namiriti privremeni upravnik, ni stečajni upravnik, u skladu sa članom 21. stav 2. ovog zakona.

(2) Prije ostalih stečajnih povjerilaca, ali poslije povjerilaca iz stava 1. ovog člana namiruju se zaposlenici stečajnog dužnika sa cjelokupnim potraživanjima iz radnog odnosa. Isto vrijedi i za plaćanje naknade štete za povrede na radu koja se isplaćuje u punom iznosu.

Član 34.

Stečajni povjerioci nižih isplatnih redova

(1) Iza ostalih potraživanja stečajnih povjerilaca namiruju se sljedećim redoslijedom potraživanja i to, ako su u istom rangu, srazmjerno njihovom iznosu:

  • 1)
    kamate koje teku od otvaranja stečajnog postupka na potraživanja stečajnih povjerilaca,
  • 2)
    troškovi koji su pojedinim stečajnim povjeriocima nastali njihovim učešćem u postupku,
  • 3)
    novčane kazne i prekršajne novčane kazne, kao i imovinsko-pravna šteta nastala kao posljedica izvršenog krivičnog djela ili prekršaja,
  • 4)
    potraživanja koja se odnose na neku besplatnu uslugu stečajnog dužnika,
  • 5)
    potraživanja koja se odnose na povrat zajma koji nadomješta kapital nekog osnivača ili potraživanja koja su s tim izjednačena.

(2) Potraživanja za koja je između povjerioca i stečajnog dužnika ugovoren niži rang u stečajnom postupku namiruju se u slučaju sumnje nakon potraživanja navedenih u stavu 1. ovog člana.

(3) Kamate na potraživanja nižerangiranih stečajnih povjerilaca i troškovi nastali povjeriocima zbog učešća u postupku imaju isti rang kao potraživanja tih povjerilaca.

Član 35.

Izdržavanje stečajnog dužnika

(1) Kada je stečajni postupak otvoren nad imovinom dužnika pojedinca, prva skupština povjerilaca odlučuje o iznosu potrebnom za izdržavanje stečajnog dužnika koji mu preostaje iz njegovih prihoda, ili koji se u nedostatku takvih prihoda odobrava iz stečajne mase. Pri tome se odgovarajuće uzimaju u obzir eventualni zahtjevi koji treća lica imaju prema njemu po osnovu prava na izdržavanje i odredbe o ograničenju izvršenja. Ukoliko skupština povjerilaca ne donese nikakvu odluku, stečajni upravnik može odobriti primjereno izdržavanje. U ostalim slučajevima dužnikove obaveze izdržavanja za vrijeme nakon otvaranja stečaja ne mogu se ostvarivati iz stečajne mase.

(2) Ukoliko je stečajni dužnik pojedinac stečajni sudija za period do prve skupštine povjerilaca, u skladu sa stavom 1. ovog člana, određuje iznos koji stečajnom dužniku preostaje radi primjerenog životnog izdržavanja iz njegovih primanja ili u njihovom nedostatku iz stečajne mase u iznosu koji bi stečajnom dužniku pripadao po propisima izvršnog prava o ograničenju izvršenja.

Član 36.

Nedospjela, uvjetna i nenovčana potraživanja

(1) Potraživanja koja nisu dospjela s otvaranjem postupka smatraju se dospjelim potraživanjima.

(2) Potraživanja vezana za raskidni uvjet u stečajnom postupku, sve dok raskidni uvjet ne nastupi, uzimaju se u obzir kao bezuvjetna potraživanja.

(3) Potraživanja vezana za odložni uvjet učestvuju u raspodjeli u koliko je taj odložni uvjet nastupio prije konačne podjele stečajne mase.

(4) Nenovčana potraživanja ili ona čiji novčani iznos nije određen ističu se u vrijednosti na koju se mogu procijeniti u vrijeme otvaranja stečajnog postupka. Potraživanja koja su izražena u stranoj valuti ili u nekoj obračunskoj jedinici preračunavaju se u domaću valutu prema kursnoj vrijednosti koja je u času otvaranja postupka mjerodavna za mjesto plaćanja.

(5) Solidarni dužnik i jemac mogu potraživanje, koje bi ubuduće mogli steći prema stečajnom dužniku namirenjem povjerioca, ostvarivati u stečajnom postupku samo ako povjerilac ne zahtijeva namirenje svog potraživanja.

Član 37.

Izlučivanje i naknada za izlučna prava

(1) Lice koje ima pravo na izdvajanje stvari koja ne pripadaju stečajnom dužniku (izlučni povjerilac) nije stečajni povjerilac. Njegovo pravo na izlučenje tog predmeta regulira se posebnim zakonom.

(2) Pravo na izlučivanje ne može se ostvariti u prethodnom postupku. Nakon otvaranja stečajnog postupka pravo na izlučenje može se ostvariti najranije nakon izvještajnog ročišta. Ako je predmet izlučivanja neophodan za nastavak poslovanja stečajnog dužnika, stečajni upravnik može zahtjev za izlučenje odgoditi za period do 90 dana počev od izvještajnog ročišta. Ukoliko je stečajnom upravniku nakon isteka ovog perioda predmet izlučivanja u sljedećih 90 dana potreban za nastavak poslovanja za ovo je potrebna saglasnost stečajnog sudije. Rješenje se dostavlja stečajnom upravniku i izlučnom povjeriocu. Učesnici mogu protiv ovog rješenja uložiti žalbu.

(3) Za period do izvještajnog ročišta izlučnom povjeriocu pripadaju samo prava potraživanja zbog prekomjerne istrošenosti predmeta izlučivanja. Nakon izvještajnog ročišta izlučnom povjeriocu pripadaju prava na naknadu zbog korištenja tog predmeta. Izlučni povjerilac ima pravo da bude u potpunosti namiren za sve gubitke vrijednosti stvari za koju je vezano izlučno pravo nakon izvještajnog ročišta. Ako stečajni upravnik nije u mogućnosti da zaštiti vrijednost te stvari kroz isplate izlučnom povjeriocu, onda izlučni povjerilac ima pravo da izluči tu stvar nakon što stečajnom upravniku da rok od osam dana.

(4) Ukoliko je predmet čije se izlučivanje moglo zahtijevati prije otvaranja stečajnog postupka neovlašteno prodat od stečajnog dužnika, privremenog upravnika ili nakon otvaranja postupka od stečajnog upravnika, izlučni povjerilac može zahtijevati ustupanje prava na protuuslugu, ako ona još nije izvršena. On može zahtijevati protuuslugu iz stečajne mase, ako ona postoji u masi i ako se iz mase može izdvojiti.

(5) Ako nisu ispunjeni uvjeti iz stava 4. ovog člana, izlučni povjerilac može, kao stečajni povjerilac, tražiti naknadu štete ako je dužnik prodao stvar, i kao trošak stečajne mase, ako je privremeni stečajni upravnik ili stečajni upravnik prodao stvar na nelegalan način.

Član 38.

Razlučni povjerioci

(1) Povjerioci koji imaju razlučno pravo na nekom predmetu stečajne mase ovlašteni su na odvojeno namirenje iz predmeta razlučnog prava za glavno potraživanje, kamate i troškove, u skladu sa odredbama čl. od 102. do 107. ovog zakona.

(2) Razlučni povjerioci su:

  • 1)
    hipotekarni povjerioci i povjerioci zemljišnog duga;
  • 2)
    povjerioci koji su zakonom, pljenidbom, sporazumom pred sudom ili pravnim poslom stekli neko založno pravo;
  • 3)
    povjerioci kojima je stečajni dužnik radi osiguranja prenio neko pravo;
  • 4)
    povjerioci kojima pripada pravo zadržanja.

Član 39.

Razlučni povjerioci kao stečajni povjerioci

Razlučni povjerioci mogu biti stečajni povjerioci ako im je stečajni dužnik i lično odgovoran. Oni imaju pravo na srazmjerno namirenje iz stečajne mase samo ako se odreknu odvojenog namirenja ili se nisu uspjeli odvojeno namiriti u cjelini ili djelimično, u kom se slučaju namiruju srazmjerno visini neizmirenog dijela svog potraživanja.

Član 40.

Povjerioci stečajne mase

Iz stečajne mase, prije stečajnih povjerilaca, namiruju se troškovi stečajnog postupka i dugovi stečajne mase.

Član 41.

Troškovi stečajnog postupka

Troškovi stečajnog postupka su:

  • 1)
    sudski troškovi stečajnog postupka,
  • 2)
    nagrade i izdaci vještaka, privremenog upravnika, stečajnog upravnika i članova privremenog odbora i odbora povjerilaca,
  • 3)
    drugi troškovi za koje je ovim ili drugim zakonom određeno da će se namirivati kao troškovi stečajnog postupka.

Član 42.

Dugovi stečajne mase

Dugovi stečajne mase su obaveze:

  • 1)
    koje budu zasnovane radnjama stečajnog upravnika ili na drugi način upravljanjem, unovčavanjem i raspodjelom stečajne mase, a koje ne spadaju u troškove stečajnog postupka,
  • 2)
    iz dvostranoobavezujućih ugovora ukoliko se njihovo ispunjenje zahtijeva za stečajnu masu ili ako njihovo ispunjenje mora da uslijedi nakon otvaranja stečajnog postupka,
  • 3)
    iz neosnovanog bogaćenja stečajne mase.

3. OTVARANJE STEČAJNOG POSTUPKA

Član 43.

Odluka o prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka

(1) Stečajni sudija zakazat će ročište vezano za uvjete za otvaranje stečajnog postupka nakon što primi izvještaj privremenog stečajnog upravnika zajedno s mišljenjem vještaka koji je eventualno imenovan da ocjeni nesolventnost stečajnog dužnika. Na ročište se poziva predlagač, a ako je to moguće i stečajni dužnik i privremeni stečajni upravnik, te ako je neophodno i vještaci.

(2) Stečajni sudija donijet će odluku o otvaranju stečajnog postupka ili odbiti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka u roku od tri dana od zaključenja stečajnog ročišta.

(3) U odluci o odbijanju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka stečajni sudija odlučit će o troškovima postupka.

(4) Stečajni sudija otvara stečajni postupak nad imovinom stečajnog dužnika ako je prijedlog dopušten, ako postoji stečajni razlog i ako će imovina stečajnog dužnika, prema predviđanju, biti dovoljna da pokrije troškove postupka. Ukoliko imovina stečajnog dužnika ne pokriva troškove postupka, a prijedlog je dopušten i osnovan, stečajni sudija može otvoriti postupak ako zainteresirano lice predujmi dovoljan novčani iznos. Predujam se uključuje u obavezu stečajne mase.

(5) Ako je imovina stečajne mase nedovoljna za vraćanje predujma uplaćenog za troškove postupka, lice koje je uplatilo takav predujam može zahtijevati povrat od svakog lica koje je bilo obavezno da podnese prijedlog za pokretanje stečajnog postupka, a svojom krivicom je propustilo da to učini.

Član 44.

Direktno otvaranje stečajnog postupka

(1) Stečajni sudija može da odluči da otvori stečajni postupak bez izvršenja prethodnog postupka i bez istraživanja razloga za otvaranje stečajnog postupka ako je prijedlog za otvaranje stečajnog postupka podnio likvidator.

(2) Stečajni postupak može se otvoriti direktno ako je prijedlog za otvaranje postupka podnio povjerilac koji ima pravosnažno rješenje o izvršenju i ako je to rješenje neizmireno već 60 dana. U tom slučaju stečajni sudija prihvata kao pretpostavku da je postojanje obaveze dužnika i nemogućnost dužnika da plaća, dokazana.

Član 45.

Rješenje o otvaranju postupka

(1) Ako se stečajni postupak otvori, stečajni sudija imenuje stečajnog upravnika.

(2) Rješenje o otvaranju stečajnog postupka sadrži:

  • 1)
    firmu ili lično ime, te sjedište pravnog lica ili prebivalište fizičkog lica stečajnog dužnika,
  • 2)
    lično ime i adresu stečajnog upravnika,
  • 3)
    datum i sat otvaranja stečajnog postupka.

(3) Ako sat otvaranja stečajnog postupka nije u rješenju naveden, trenutkom otvaranja smatra se podne onog dana kada je rješenje iz stava 2. ovog člana doneseno.

Član 46.

Pozivi povjeriocima i dužnicima

(1) U rješenju o otvaranju stečajnog postupka pozivaju se povjerioci da u roku od 30 dana prijave kod stečajnog suda svoja potraživanja u skladu sa članom 110. ovog zakona.

(2) U rješenju o otvaranju stečajnog postupka pozivaju se povjerioci da stečajnog upravnika u roku od 30 dana obavijeste koja prava osiguranja potražuju na predmetima imovine stečajnog dužnika. Potrebno je navesti predmet na kom se potražuje pravo osiguranja, vrstu i razlog nastanka prava osiguranja, kao i osigurano potraživanje.

(3) U rješenju o otvaranju stečajnog postupka pozivaju se lica koja imaju obaveze prema stečajnom dužniku da te obaveze, bez odlaganja, izvršavaju prema stečajnom dužniku.

Član 47.

Određivanje ročišta

(1) U rješenju za otvaranje stečajnog postupka stečajni sudija određuje ročišta za:

  • 1)
    skupštinu povjerilaca na kojoj se na osnovu izvještaja stečajnog upravnika, odlučuje o daljnjem toku stečajnog postupka (izvještajno ročište). Skupština povjerilaca koja je sazvana da bi saslušala izvještaj stečajnog upravnika (izvještajno ročište) ne smije se održati prije ročišta za ispitivanje potraživanja, a ni kasnije od 15 dana od ročišta za ispitivanje podnesenih potraživanja.
  • 2)
    skupštinu povjerilaca na kojoj se ispituju prijavljena potraživanja (ročište za ispitivanje). Period između isteka roka za prijave i ročišta za ispitivanje potraživanja treba da iznosi najmanje osam dana a najviše 30 dana.

(2) Ročišta iz stava 1. ovog člana mogu se održati istovremeno.

Član 48.

Objavljivanje i dostavljanje rješenja o otvaranju stečaja

(1) Stečajni sud dužan je javno oglasiti rješenje o otvaranju stečajnog postupka na dan donošenja rješenja isticanjem rješenja na oglasnoj tabli suda. Rješenje se mora objaviti i u "Službenim novinama Federacije BiH".

(2) Stečajni sud obaviještava povjerioce i dužnikove dužnike slanjem kopije rješenja.

(3) Podnosiocu prijedloga za otvaranje stečaja i stečajnom dužniku mora se izvršiti lično dostavljanje rješenja iz stava 1. ovog člana.

(4) Kopija rješenja dostavlja se nadležnom tužilaštvu. Nadležno tužilaštvo obaviještava se i u slučaju ako do otvaranja stečajnog postupka ne dođe usljed nedostatka mase.

Član 49.

Javni registri

Ako su stečajni dužnik ili predmeti njegove imovine upisani u javne registre, stečajni sud dužan je narediti sljedeće upise u odgovarajuće registre:

  • 1)
    upis otvaranja stečajnog postupka,
  • 2)
    upis odbijanja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka usljed nedostatka mase u slučaju da je stečajni dužnik pravno lice koje odbijanjem usljed nedostatka mase prestaje postojati,
  • 3)
    upis okončanja stečajnog postupka.

Član 50.

Žalba protiv rješenja o otvaranju stečajnog postupka

(1) Ako prijedlog za otvaranje stečajnog postupka bude odbijen podnosilac prijedloga može uložiti žalbu, a ako prijedlog bude prihvaćen žalbu može uložiti stečajni dužnik.

(2) Pravosnažna odluka o ukidanju rješenja o otvaranju stečajnog postupka javno se oglašava. Posljedice koje je prouzrokovalo ukinuto rješenje ostaju na snazi. U ovom slučaju na odluku o ukidanju rješenja na odgovarajući način primjenjuje se član 48. stav 1. ovog zakona.

4. PRAVNE POSLJEDICE OTVARANJA STEČAJNOG POSTUPKA

a. Opće djelovanje otvaranja stečajnog postupka

Član 51.

Prelazak prava upravljanja i raspolaganja

Otvaranjem stečajnog postupka prava stečajnog dužnika da upravlja i raspolaže imovinom koja pripada stečajnoj masi, kao i prava organa, prokuriste, zastupnika i punomoćnika stečajnog dužnika prelaze na stečajnog upravnika.

Član 52.

Raspolaganja stečajnog dužnika

(1) Raspolaganja stečajnog dužnika predmetom stečajne mase nakon otvaranja stečajnog postupka bez pravnog su učinka osim onih raspolaganja za koja vrijede opća pravila o zaštiti povjerenja u zemljišne knjige i druge javne registre. Stečajni upravnik može zahtijevati povrat predmeta raspolaganja, a druga strana ima pravo na povrat izvršene protuusluge ukoliko ta protuusluga još postoji u stečajnoj masi.

(2) Za raspolaganja stečajnog dužnika učinjena na dan otvaranja stečajnog postupka pretpostavlja se da su izvršena nakon otvaranja stečajnog postupka.

Član 53.

Usluge u korist stečajnog dužnika

(1) Ako nakon otvaranja stečajnog postupka neko neposredno ispuni obavezu stečajnom dužniku, oslobađa se svoje obaveze da izvrši uslugu stečajnom upravniku samo ako u vrijeme izvršenja nije znao za otvaranje stečajnog postupka.

(2) Pretpostavlja se da lice koje je izvršilo obavezu prije javnog oglašavanja otvaranja stečajnog postupka nije znalo za otvaranje stečajnog postupka.

Član 54.

Podjela imovine pravne zajednice

(1) Ako je stečajni dužnik u pravnoj zajednici sa trećim licem (kao npr. suvlasništvo, zajedničko vlasništvo, ortakluk) razvrgnuće pravne zajednice provodi se izvan stečajnog postupka.

(2) Iz dijela imovine stečajnog dužnika, dobivenog razvrgnućem zajednice, može se tražiti odvojeno namirenje obaveza koje su proistekle iz odnosa pravne zajednice.

(3) U stečajnom postupku su bez učinka ugovorne odredbe kojima se u pravnim zajednicama iz stava 1. ovog člana, isključuje trajno ili za određeno vrijeme pravo da se zahtijeva razvrgnuće zajednice ili kojima se za to određuje poseban otkazni rok.

Član 55.

Preuzimanje sporova

(1) Otvaranjem stečajnog postupka prekidaju se sudski postupci i postupci pred arbitražama ukoliko se odnose na stečajnu masu. Prekid traje do zaključenja stečajnog postupka ukoliko se pravni spor prije toga ne nastavi u skladu sa odredbama ovog člana.

(2) Pravne sporove o imovini koja pripada stečajnoj masi, u kojima je stečajni dužnik tužilac i koji su u vrijeme otvaranja stečajnog postupka u toku, stečajni upravnik i protivna stranka u sporu mogu nastaviti u onom stanju u kojem se nalaze.

(3) Pravne sporove koji teku u vrijeme otvaranja stečajnog postupka i u kojima je stečajni dužnik tuženi, može preuzeti i stečajni upravnik i protivna stranka, ako se tiču:

  • 1)
    izlučenja nekog predmeta iz stečajne mase,
  • 2)
    odvojenog namirenja ili
  • 3)
    dugova stečajne mase.

(4) Pravne sporove koji se odnose na stečajna potraživanja povjerilac može nastaviti tek ako stečajni upravnik na ročištu za ispitivanje ta potraživanja ospori.

(5) Ako stečajni upravnik odmah prizna zahtjev, protivnik može ostvarivati pravo na naknadu troškova parničnog postupka samo kao stečajni povjerilac.

Član 56.

Potraživanja stečajnih povjerilaca

Stečajni povjerioci mogu svoja potraživanja prema stečajnom dužniku ostvarivati samo u stečajnom postupku.

Član 57.

Izvršenje prije otvaranja stečajnog postupka

Ako stečajni povjerilac u toku posljednjih 60 dana prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka ili nakon isteka tog roka tokom prinudnog izvršenja ili prisilnim sudskim osiguranjem stekne razlučno pravo ili neko drugo osiguranje na imovini stečajnog dužnika koja ulazi u stečajnu masu, to pravo osiguranja otvaranjem stečajnog postupka prestaje.

Član 58.

Zabrana izvršenja i osiguranja

(1) Nakon otvaranja stečajnog postupka stečajni povjerioci ne mogu protiv stečajnog dužnika tražiti prinudno izvršenje, niti tražiti osiguranje na dijelovima imovine koja ulazi u stečajnu masu.

(2) Postupci iz stava 1. ovog člana, koji su u toku u vrijeme otvaranja stečajnog postupka, prekidaju se.

(3) Stečajni sudija odlučuje o prigovorima koji budu podneseni na osnovu odredaba stava 1. ovog člana protiv dopuštenosti prinudnog izvršenja.

(4) Nakon otvaranja stečajnog postupka razlučni povjerioci mogu da pokrenu postupak protiv dužnika da bi izvršili svoja prava izvršenja i osiguranja po općim pravilima izvršnog postupka. Svi prekinuti postupci izvršenja i osiguranja koje su ti povjerioci pokrenuli prije otvaranja stečajnog postupka bit će ponovo pokrenuti i vođeni na izvršnom sudu u skladu s pravilima izvršnog postupka.

(5) Nakon prijema prijedloga za izvršenje razlučnog povjerioca, sud može odlučiti da se ne pokreće izvršni postupak u skladu sa stavom 4. ovog člana, ili da izvršenje odloži ako stečajni upravnik osigura odgovarajuću zaštitu potraživanja razlučnog povjerioca. Odgovarajuća zaštita razlučnog potraživanja predstavlja zaštitu koja je priznata odlukom suda pri čemu je vrijednost garancije dovoljna, tako da odlaganje izvršnog postupka neće dovesti do toga da će povjerilac biti oštećen na bilo koji način.

Član 59.

Zabrana izvršenja radi ostvarivanja potraživanja prema stečajnoj masi

(1) Prinudno izvršenje radi ostvarivanja dugova stečajne mase koji nisu zasnovani pravnom radnjom stečajnog upravnika nije dopušteno u roku od šest mjeseci od dana otvaranja stečajnog postupka.

(2) Odredba stava 1. ovog člana ne odnosi se na:

  • 1)
    obaveze stečajne mase iz dvostranoobaveznog ugo- vora čije je ispunjenje izabrao stečajni upravnik,
  • 2)
    obaveze iz trajnog obligacionog odnosa po isteku prvog roka u kome je stečajni upravnik mogao da otkaže ugovor, u skladu s ovim zakonom,
  • 3)
    obaveze iz radnog odnosa ili drugog trajnog obligacionog odnosa ukoliko je stečajni upravnik tražio ispunjenje protuusluge u korist stečajne mase.

Član 60.

Isključivanje sticanja prava na imovinu koja ulazi u stečajnu masu

(1) Nakon otvaranja stečajnog postupka ne mogu se valjano sticati prava na dijelovima imovine koja ulazi u stečajnu masu, čak i u slučaju da se to sticanje ne temelji na raspolaganju stečajnog dužnika, ni na prinudnom izvršenju ili osiguranju u korist stečajnog povjerioca.

(2) Odredbe stava 1. ovog člana ne odnose se na slučajeve sticanja povjerenjem u zemljišne knjige i druge javne registre.

Član 61.

Zabrana pošte

(1) Ukoliko se to čini potrebnim da bi se razjasnile ili spriječile pravne radnje stečajnog dužnika koje su štetne za povjerioce, stečajni sudija, na zahtjev stečajnog upravnika ili po službenoj dužnosti, donosi rješenje da se određene ili sve poštanske pošiljke za stečajnog dužnika moraju dostavljati stečajnom upravniku. To rješenje mora biti obrazloženo.

(2) Stečajni upravnik ovlašten je otvarati pošiljke koje su mu dostavljene. Pošiljke čiji se sadržaj ne odnosi na stečajnu masu bez odlaganja se moraju dostaviti stečajnom dužniku. Prispjela pošta protokoliše se po pravilima o kancelarijskom poslovanju i evidentira njen prijem i njeno uručenje naslovljenom licu.

(3) Protiv rješenja o zabrani pošte stečajni dužnik može uložiti žalbu. Stečajni sudija dužan je ukinuti rješenje nakon saslušanja stečajnog upravnika ukoliko pretpostavke za njega prestanu da postoje.

Član 62.

Dužnikove obaveze obavještavanja i saradnje

(1) Stečajni dužnik obavezan je stečajnom sudu, stečajnom upravniku, odboru povjerilaca i, prema naređenju stečajnog sudije, skupštini povjerilaca davati obavještenja o svim okolnostima koje se odnose na postupak.

(2) Obavještenja data prema odredbama stava 1. ovog člana mogu se koristiti u krivičnom ili prekršajnom postupku protiv stečajnog dužnika ili njegovih bliskih srodnika, samo uz njegov pristanak.

Sudska praksa po ovom aktu

142 odluka iz 32 članova

Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba koje citiraju članove ovog akta. Klik otvara odluku.

Član 2813 odluka

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-74/18

Odluka o meritumu u predmetu AP-74/18 (S. M., A. M., E. S., S. T., A. M. i A. S.). Povreda: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje); Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine). Ključne ri…

2018

Ishod: Odluka o meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-72/18

Odluka o meritumu u predmetu AP-72/18 (S. M. iz Sarajeva, H. L.-Ć. iz Sarajeva, S. H. iz Sarajeva, M. O. iz Sarajeva, F. O. iz Sarajeva, S. P.-V. iz Vogošće, Z. Č. iz Sarajeva, S. N. iz Sarajeva, M. Z. iz Sarajeva i S. S. iz Sarajeva). Pov…

2018

Ishod: Odluka o meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-217/18

Odluka o meritumu u predmetu AP-217/18 (S. J., S. I., A. I., S. I., M. J. i M. K.). Povreda: Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine); Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne r…

2018

Ishod: Odluka o meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-906/18

Odluka o meritumu u predmetu AP-906/18 (Č. D., S. P., Š. D., M. D. i Ervin Džinović (zakonski nasljednici iza umrlog Jasminka Džinovića), S. T., i Safa Rožajac svi iz Sarajeva). Povreda: Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH …

2018

Ishod: Odluka o meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-374/18

Odluka o meritumu u predmetu AP-374/18 (S. P. iz Sarajeva, S. T. iz Sarajeva, Z. T. iz Hadžića, S. K. iz Sarajeva, I. K. iz Sarajeva, R. G. iz Sarajeva, B. G. iz Sarajeva, S. G. iz Sarajeva i E. B. iz Sarajeva). Povreda: Član 1. Protokola …

2018

Ishod: Odluka o meritumu

+ još 8 odluka

Član 1136 odluka
Član 1155 odluka
Član 114 odluke
Član 43 odluke
Član 513 odluke
Član 553 odluke
Član 583 odluke
Član 4203 odluke
Član 82 odluke
Član 152 odluke
Član 332 odluke
Član 362 odluke
Član 692 odluke
Član 1142 odluke
Član 3782 odluke
Član 11 odluka
Član 51 odluka
Član 171 odluka
Član 291 odluka
Član 421 odluka
Član 501 odluka
Član 541 odluka
Član 561 odluka
Član 741 odluka
Član 901 odluka
Član 1101 odluka
Član 2021 odluka
Član 2031 odluka
Član 2091 odluka
Član 2271 odluka
Član 3801 odluka
Općenite reference na ovaj akt (76)

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-1599/26

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1599/26 (E. Ć.). Ključne riječi: D18.3.d. - Neovlašteno lice.

2026

Ishod: Odluka o dopustivosti

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-3292/21

Odluka o meritumu u predmetu AP-3292/21 (H. S.). Povreda: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: 6.1.18. - pravično suđenje – obrazložena presuda; Stečaj; 6.1.1.1. - Građanski postupak; Prava iz r…

2026

Ishod: Odluka o meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-4078/25

Odluka o privremenoj mjeri u predmetu AP-4078/25 („ŠPIC BETON“ d.o.o. Zenica, Društvo za proizvodnju, građevinarstvo, promet i usluge). Ključne riječi: D64.2. - Privremena mjera - odbijena.

2026

Ishod: Odluka o privremenoj mjeri

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-1651/21

Odluka o meritumu u predmetu AP-1651/21 (M. B. i drugi). Povreda: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: Isplata duga; 6.0. - Član 6. EK – pravo na pravično suđenje - općenito; Stečaj; Prava iz ra…

2026

Ishod: Odluka o meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-2446/22

Odluka o meritumu u predmetu AP-2446/22 (E.Dž. i drugi). Povreda: Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine); Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: Stečaj; P1.1.1.15. -…

2025

Ishod: Odluka o meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-806/21

Odluka o meritumu u predmetu AP-806/21 (Javno komunalno poduzeće Ljubuški d.o.o. Ljubuški). Nema povrede: Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine); Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenj…

2025

Ishod: Odluka o meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-1271/21

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1271/21 (J. L.). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: 6.1.18. - pravično suđenje – obrazložena presuda; Stečaj; D18.4. - Očigledno (prima facie)…

2025

Ishod: Odluka o dopustivosti

Vrhovni sud Federacije BiH

65 0 Ps 654338 24 Rev 2

Za pobijanje pravne radnje stečajnog dužnika potrebno je da se ispune preduslovi, a to su: da je otvoren stečajni postupak, da u stečajnoj masi nema dovoljno sredstava za potpuno namirenje stečajnih povjerilaca, da je pravni posao punovaža…

2024
Rev

Ishod: Odluka u meritumu

Vrhovni sud Federacije BiH

65 0 P 654153 23 Rev

Notar, kao profesionalno lice i nosilac javnog ovlaštenja je dužan poznavati zakonske propise, pa treba i mora znati da je njegova dužnost da provjeri zakonitost zahtjeva stranke. Zbog toga nepostupanje notara u skladu sa odredbama Zakona …

2023
Rev

Ishod: Odluka u meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

U-12/22

Odluka o meritumu u predmetu U-12/22 (Kantonalni sud u Sarajevu, sutkinja Danijela Mikić). Nema povrede: Član VI/3.a i VI/3.c) Ustava BiH - Ocjena ustavnosti - Saglasnost sa Ustavom/EK. Ključne riječi: P12.1. - Opća zabrana diskriminacije;…

2022

Ishod: Odluka o meritumu

+ još 66