Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o meritumu u predmetu AP-243/17 (B. M. i F. L.)

Odluka donesena 18. 07. 2017.

Nema povrede
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
  • Stečaj
  • Građanski postupak
  • Radni spor
  • Prava iz radnog odnosa
  • Pravično suđenje - razuman rok
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-243/17

Apelacija

Odluka o meritumu

18. 07. 2017.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u predmetu broj AP 243/17, rješavajući apelacije Bećira Meštrića i Fikreta Lonića na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b) i člana 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine - prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), u sastavu: Mirsad Ćeman, predsjednik Mato Tadić, potpredsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednik Valerija Galić, sutkinja Miodrag Simović, sudija Seada Palavrić, sutkinja na sjednici održanoj 18. jula 2017. godine donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Odbijaju se kao neosnovane apelacije Bećira Meštrića i Fikreta Lonića podnesene zbog povrede prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u odnosu na dužinu trajanja postupaka koji su se vodili pred Kantonalnim sudom u Tuzli u predmetima br. 33 0 Rs 056714 14 Rsž i 33 0 Rs 061659 15 Rsž, a koji su prekinuti rješenjima Općinskog suda u Živinicama br.

33 0 Rs 056714 16 Rs 2 od 11. aprila 2017. godine i 33 0 Rs 061659 16 Rs 2 od 30. novembra 2016. godine.

OBRAZLOŽENJE

I.Uvod AP 243/17

1. Bećir Meštrić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Živinica, kojeg zastupa Zlatan Bektić, advokat iz Živinica, podnio je 20. januara 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja postupka koji se vodio pred Kantonalnim sudom u Tuzli (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) u predmetu broj 33 0 Rs 056714 14 Rsž, a koji je, radi donošenja rješenja o prekidu postupka zbog otvaranja stečajnog postupka, vraćen Općinskom sudu u Živinicama (u daljnjem tekstu: Općinski sud). Apelant je dopunio apelaciju 28. aprila 2017. godine.

AP 244/17

2. Fikret Lonić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Živinica, kojeg zastupa Zlatan Bektić, advokat iz Živinica, podnio je 20. januara 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji se vodio pred Kantonalnim sudom u predmetu broj 33 0 Rs 061659 15 Rsž, a koji je, radi donošenja rješenja o prekidu postupka zbog otvaranja stečajnog postupka, vraćen Općinskom sudu.

II.Postupak pred Ustavnim sudom

3. Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od Općinskog suda i Kantonalnog suda zatraženo je 29. marta 2017. godine da dostave odgovore na apelacije.

4. Općinski sud i Kantonalni sud su u periodu od 3. aprila do 9. juna 2017. godine dostavili odgovore na predmetne apelacije.

5. S obzirom na to da se navedene apelacije odnose na isto pitanje, Ustavni sud je, u skladu sa članom 32. stav 1. Pravila Ustavnog suda, odlučio da spoji predmete br. AP 243/17 i AP 244/17, vodi jedan postupak i donese jednu odluku pod brojem AP 243/17.

III.Činjenično stanje

6. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelacionih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način.

7. Apelanti su 30. decembra 2013. i 5. decembra 2014. godine podnijeli tužbe Općinskom sudu protiv „Konjuha“ d.d. za proizvodnju i promet namještaja Živinice (u daljnjem tekstu: tuženi) radi potraživanja iz radnog odnosa.

8. Općinski sud je 29. septembra 2014. godine, odnosno 29. maja 2015. godine donio presude br. 33 0 Rs 056714 13 Rs i 33 0 Rs 061659 14 Rs protiv kojih je tuženi izjavio žalbe i predmetni spisi su dostavljeni Kantonalnom sudu na postupanje 24. decembra 2014. godine, odnosno 2. jula 2015. godine.

9. Rješenjem Općinskog suda u Tuzli broj 32 0 St 268798 16 St od 7. septembra 2016. godine otvoren je stečajni postupak nad tuženim.

10. Općinski sud je rješenjima br. 33 0 Rs 056714 16 Rs 2 od 11. aprila 2017. godine i 33 0 Rs 061659 16 Rs 2 od 30. novembra 2016. godine prekinuo postupke u predmetnim pravnim stvarima zbog nastupanja pravnih posljedica otvaranja stečajnog postupka, te je određeno da će se postupci nastaviti kada stečajni upravnik tuženog preuzme postupak ili kada ga sud na prijedlog protivne strane pozove da to učini.

IV.Apelacija

a) Navodi iz apelacija

11. Apelanti smatraju da im je u predmetnim postupcima povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku kao elementu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Apelanti smatraju da je postupanje Općinskog suda i Kantonalnog suda nedopustivo, da ti sudovi nisu iskazali primjerenu ažurnost, čime su povrijedili relevantne odredbe Zakona o parničnom postupku. Osim toga, apelanti ističu da ničim nisu doprinijeli dužini trajanja predmetnih postupaka. Apelanti predlažu da Ustavni sud usvoji predmetne apelacije, utvrdi povrede navedenih prava, te da im se naknadi nematerijalna šteta zbog nedonošenja odluka u razumnom roku, prema praksi Ustavnog suda. Također, apelant Bećir Meštrić je u dopuni apelacije dostavio rješenje Općinskog suda o prekidu postupka od 11. aprila 2017. godine i naveo da u cijelosti ostaje pri navodima i prijedlozima datim u apelaciji od 20. januara 2017. godine.

b) Odgovori na apelaciju

12. Općinski sud je ukratko opisao hronološki tok predmetnih postupaka i istakao da iz toga slijedi da je taj sud ažurno postupao u konkretnim slučajevima.

13. Kantonalni sud je, između ostalog, naveo da je zbog velikog broja predmeta na parničnom odjeljenju rad tog suda opterećen. Kantonalni sud je također ukazao da se predmeti rješavaju prema Planu rješavanja predmeta, a da se prevashodno uzimaju u rad najstariji predmeti, odnosno predmeti sa starijim datumima inicijalnog akta. Osim toga, Kantonalni sud je naveo da je u međuvremenu rješenjem Općinskog suda u Tuzli od 7. septembra 2016. godine otvoren stečajni postupak nad tuženim, te da će Kantonalni sud dostaviti Općinskom sudu sve predmete u kojima se kao stranka pojavljuje tuženi radi donošenja rješenja o prekidu postupka.

V.Relevantni propisi

14. U Zakonu o parničnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“ br. 53/03, 73/05, 19/06 i 98/15) relevantne odredbe glase:

Član 10.

(1) Stranka ima pravo da sud odluči o njenim zahtjevima i prijedlozima u razumnom roku.

(2) Sud je dužan da provede postupak bez odugovlačenja i sa što manje troškova, te da onemogući svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.

Član 378.

Postupak se prekida:

4) kad nastupe pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka;

Član 420.

U postupku u parnicama iz radnih odnosa, a osobito pri određivanju rokova i ročišta, sud će uvijek obraćati osobitu pažnju na potrebu hitnog rješavanja radnih sporova.

15. U Zakonu o stečajnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“ br. 29/03, 33/04 i 47/06) relevantne odredbe glase:

Član 55. stav 1.

Preuzimanje sporova (1) Otvaranjem stečajnog postupka prekidaju se sudski postupci i postupci pred arbitražama ukoliko se odnose na stečajnu masu. Prekid traje do zaključenja stečajnog postupka ukoliko se pravni spor prije toga ne nastavi u skladu sa odredbama ovog člana.

VI.Dopustivost

16. U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

17. U skladu sa članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njom pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio.

18. U skladu sa članom 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini.

19. U konkretnim slučajevima predmet osporavanja apelacijama je dužina trajanja parničnih postupaka koje su apelanti pokrenuli tužbama od 30. decembra 2013. godine, odnosno 5. decembra 2014. godine. S obzirom na navedeno, Ustavni sud smatra da su apelacije u ovom dijelu, u smislu člana 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, dopustive u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku kao jednog od aspekata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Konačno, apelacije u ovom dijelu ispunjavaju i uvjete iz člana 18. st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda zato što nisu očigledno (prima facie) neosnovane, niti postoji neki drugi formalni razlog zbog kojeg apelacije nisu dopustive.

20. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. st. (2), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da predmetne apelacije ispunjavaju uvjete u pogledu dopustivosti.

VII.Meritum

21. Apelanti smatraju da im je zbog dužine trajanja parničnih postupaka povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

Pravo na pravično suđenje

22. Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:

Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:

e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.

23. Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:

1. Prilikom utvrđivanja njegovih građanskih prava i obaveza ili krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom ustanovljenim zakonom. […].

Relevantna načela

24. Ustavni sud podsjeća da se, prema konzistentnoj praksi Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud) i Ustavnog suda, razumnost dužine trajanja postupka mora ocijeniti u svjetlu okolnosti pojedinog predmeta, vodeći računa o kriterijima uspostavljenim sudskom praksom Evropskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koji konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi, Evropski sud, Mikulić protiv Hrvatske, aplikacija broj 53176/99 od 7. februara 2002. godine, Izvještaj broj 2002-I, stav 38).

Period koji se uzima u obzir

25. Ustavni sud zapaža da apelanti u predmetnim postupcima osporavaju dužinu trajanja parničnih postupaka, pa će Ustavni sud kao dužinu trajanja postupaka razmatrati period od 30. decembra 2013. godine, odnosno 5. decembra 2014. godine, kao dana kada su, prema navodima iz odgovora na apelacije, apelanti podnijeli tužbe Općinskom sudu, do 7. septembra 2016. godine, kao datuma kada je otvoren stečajni postupak nad tuženim i kada se po zakonu morao prekinuti predmetni postupak. S tim u vezi, Ustavni sud zapaža da nakon prekida postupaka Kantonalni sud nije imao „aktivne“ predmete, te se taj period i ne može ocjenjivati u okviru apelacionih navoda o povredi prava na donošenje odluke u „razumnom roku” (mutatis mutandis, Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP 261/10, tačka 31). Dakle, relevantan period koji Ustavni sud treba uzeti u obzir pri ocjeni dužine predmetnih postupaka jeste period od dvije godine i osam mjeseci, odnosno godinu i devet mjeseci.

Analiza dužine trajanja postupka

26. U konkretnim slučajevima radi se o parničnim postupcima koji su pokrenuti radi naplate potraživanja iz radnog odnosa. S obzirom na stanje spisa, te odgovore Općinskog suda i Kantonalnog suda, Ustavni sud ne nalazi da je eventualna „složenost predmeta“ utjecala na trajanje predmetnih postupaka pred tim sudovima.

27. Analizirajući ponašanje redovnih sudova, Ustavni sud zapaža da je Općinski sud prvostepene presude donio 29. septembra 2014. godine, odnosno 29. maja 2015. godine, tj. nakon proteka devet mjeseci, odnosno pet mjeseci od podnošenja tužbi. S druge strane, u vezi s postupanjem Kantonalnog suda, Ustavni sud zapaža da je Kantonalni sud, prema navodima iz odgovora na apelacije, predmetne spise zaprimio 24. decembra 2014. godine, odnosno 2. jula 2015. godine, te da su do otvaranja stečaja nad tuženim (7. septembra 2016. godine) postupci pred tim sudom trajali godinu i osam mjeseci, odnosno godinu i dva mjeseca. Pri tome, Ustavni sud zapaža da je Kantonalni sud u odgovoru na apelacije ukazao na veliki broj predmeta, te naveo da postupa prema Planu rješavanja starih predmeta, tj. da predmete uzima u rad prema datumu podnošenja tužbe prvostepenom sudu. U vezi s tim, Ustavni sud ukazuje da se kao opravdanje, u načelu, ne može prihvatiti činjenica da je sud preopterećen predmetima, kao ni to da su preduzete određene mjere s ciljem efikasnijeg rješavanja predmeta, ako tim mjerama ipak nije postignuta očekivana ažurnost. Međutim, imajući u vidu da je Općinski sud prvostepene presude donio nakon proteka devet mjeseci, odnosno pet mjeseci od podnošenja tužbi, te da su predmetni postupci pred Kantonalnim sudom do otvaranja stečajnog postupka nad tuženim trajali godinu i osam mjeseci, odnosno godinu i dva mjeseca, nakon čega taj sud nije ni mogao postupati u predmetnim postupcima, Ustavni sud smatra da u okolnostima konkretnih slučajeva dužina trajanja predmetnih postupaka ne prelazi granice „razumnog roka“ iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

28. Na osnovu izloženog, Ustavni sud zaključuje da u konkretnim slučajevima nema kršenja prava apelanata na „suđenje u razumnom roku“ kao jednog od aspekata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Pitanje naknade nematerijalne štete

29. U smislu člana 74. stav 1. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može u odluci kojom usvaja apelaciju odrediti naknadu nematerijalne štete, koja se, u smislu stava 2. navedenog člana, određuje na osnovu pravednosti, uzimajući u obzir standarde koji proizlaze iz prakse Ustavnog suda. Međutim, kako je u konkretnim slučajevima utvrđeno da nije bilo kršenja prava apelanata na „suđenje u razumnom roku“ u predmetnim postupcima, Ustavni sud ukazuje da samim tim apelantima ne pripada pravo na isplatu te naknade.

VIII.Zaključak

30. Ustavni sud zaključuje da nema kršenja prava na „suđenje u razumnom roku“ kao jednog od elemenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije jer su predmetni postupci pred Općinskim sudom i Kantonalnim sudom, do otvaranja stečajnog postupka nad tuženim, trajali dvije godine i osam mjeseci, odnosno godinu i devet mjeseci, nakon čega Kantonalni sud nije ni mogao postupati.

31. Na osnovu člana 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

32. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman

Odluka o meritumu u predmetu AP-243/17 (B. M. i F. L.) | Sudska praksa | Aktio