Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3771/15 (B. N. i Advokatska kancelarija Nedžle S. Šehić)

Odluka donesena 27. 02. 2018.

  • Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
  • Stečaj
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-3771/15

Apelacija

Odluka o dopustivosti

27. 02. 2018.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Mirsad Ćeman, potpredsjednici Mato Tadić i Zlatko M. Knežević i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 27. februara 2018. godine, u predmetu broj AP-3771/15, rješavajući apelaciju Birsene Nišić i Advokatske kancelarije Nedžle S. Šehić, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine-Prečišćeni tekst («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine», broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Birsene Nišić i Advokatske kancelarije Nedžle S. Šehić, podnesena protiv Rješenja Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 St 485661 15 St od 19. maja 2015. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

OBRAZLOŽENJE

1. Birsena Nišić i Advokatska kancelarija Nedžle S. Šehić (u daljnjem tekstu: prvoapelantica i drugoapelantica ili apelantice) iz Sarajeva, koje zastupa Nedžla S. Šehić, advokat iz Sarajeva podnijele su 27. jula 2015. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) apelaciju protiv Rješenja Općinskog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Općinski sud) broj 65 0 St 485661 15 St od 19. maja 2015. godine.

2. Rješenjem Općinskog suda broj 65 0 St 485661 15 St od 19. maja 2015. godine donesenom u stečajnom postupku nad imovinom stečajnog dužnika Postbank BH, Poštanska banka Bosne i Hercegovine d.d. Sarajevo u stečaju (u daljnjem tekstu: stečajni dužnik) povjerioci pobliže navedeni kao u izreci rješenja, između ostalih i apelantice su upućene na parnicu radi utvrđivanja osporenog potraživanja. Utvrđeno je, da su povjerioci upućeni na parnicu dužni istu pokrenuti u roku od 30 dana počev od dana ispitnog ročišta 19. maja 2015. godine ili podnijeti prijedlog za nastavak prekinutog parničnog postupka, o čemu su dužni obavijestiti stečajni sud i stečajnog upravnika dostavom kopije tužbe, a ukoliko u ostavljenom roku ne podnesu tužbu ili prijedlog za nastavak prekinutog parničnog postupka, smatraće se da su se odrekli tog prava

3. U obrazloženju rješenja je navedeno, da je na ispitnom ročištu održanom 19. maja 2015. godine stečajni upravnik osporio potraživanja povjerioca pobliže navedenih kao u izreci rješenja, između ostalih i potraživanja apelantica kao povjerioca. Istim rješenjem taj sud je saglasno odredbi člana 115. Zakona o stečajnom postupku („Službene novine FBiH“, broj 29/03 i 32/04) povjerioce uputio da mogu pokrenuti parnični postupak radi utvrđivanja osporenih potraživanja ili podnijeti prijedlog za nastavak prekinutog parničnog postupka, ukoliko je isti prekinut usljed posljedica otvaranja stečajnog postupka nad stečajnim dužnikom.

4. Apelantice smatraju da im je osporenim rješenjem povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Posebno ističu da je osporenim rješenjem njihovo potraživanje osporeno bez ikakvog pravnog osnova, i jer navedeno rješenje nije obrazloženo, u smislu zašto se apelantice kao povjerioci upućuju na parnicu.

5. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredbi člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi:

(3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;

6. U pogledu navoda apelanatica o povredi prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, Ustavni sud, prije svega, mora utvrditi da li su garancije predviđene navedenim članom uopće primjenjive na njihov slučaj.

7. Ustavni sud ukazuje da član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i član 6. stav 1. Evropske konvencije garantuju svakom pravo na pravičan postupak prilikom određivanja njegovih građanskih prava i obaveza. Shodno navedenom, ovo pravo se ne može primijeniti na sve postupke u kojim je neka osoba stranka u postupku, već je primjenjivo na postupke koji se odnose na građanska prava i obaveze te stranke. Stoga je u konkretnom slučaju zadatak Ustavnog suda da odgovori na pitanje da li je osporenim rješenjem Općinskog suda odlučivano o građanskim pravima i obavezama apelanatica.

8. U okolnostima konkretnog slučaja Ustavni sud zapaža, da se radi o procesnom rješenju Općinskog suda donesenom u stečajnom postupku pokrenutom nad imovinom stečajnog dužnika, odnosno rješenju donesenom na ispitnom ročištu održanom 19. maja 2015. godine, na kojem je stečajni upravnik osporio potraživanja apelantica i iste kao i ostale povjerioce pobliže navedene u izreci rješenja uputio na parnicu primjenom odredbe člana 115. Zakona o stečajnom postupku. Prema tome, podržavajući praksu u predmetima koji su sa ovog aspekta pokretali slična pravna pitanja (vidi Ustavni sud, odluka o dopustivosti broj AP-2914/17 od 17. januara 2018. godine), Ustavni sud smatra da se u predmetnom postupku u kojem je doneseno osporeno procesno rješenje nisu utvrđivala građanska prava i obaveza apelantica na način koji zahtijeva član 6. stav 1. Evropske konvencije, zbog čega navode apelantica o povredi člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije smatra ratione materie inkompatibilnim sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

9. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke

10. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman