Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o meritumu u predmetu AP-3555/16 (Pro Vita d.o.o. Donja Dubica, opština Odžak)

Odluka donesena 11. 05. 2018.

Nema povrede
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
  • Pravično suđenje - razuman rok
  • Izvršni postupak
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-3555/16

Apelacija

Odluka o meritumu

11. 05. 2018.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u predmetu broj AP 3555/16, rješavajući apelaciju „Pro Vita“ d.o.o., na osnovu člana VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57 stav (2) tačka b) i člana 59 st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine

– prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), u sastavu: Mirsad Ćeman, predsjednik Mato Tadić, potpredsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednik Valerija Galić, sudija Miodrag Simović, sudija Seada Palavrić, sudija na sjednici održanoj 11. maja 2018. godine donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Odbija se kao neosnovana apelacija koju je podnio „Pro Vita“ d.o.o. zbog povrede prava na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u odnosu na pravo na donošenje odluke u razumnom roku u postupku koji se vodi pred Osnovnim sudom u Gradišci u predmetu broj 72 0 I 035037 15 I 2.

OBRAZLOŽENJE

I.Uvod

1. „Pro Vita“ d.o.o. Donja Dubica, opština Odžak (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa Marko Dragić, advokat iz Donje Dubice/Odžak, podnio je 19. avgusta 2016. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja postupka koji se vodi pred Osnovnim sudom u Gradišci (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) u predmetu broj 72 0 I 035037 15 I 2.

II.Postupak pred Ustavnim sudom

2. Na osnovu člana 23 Pravila Ustavnog suda, od Okružnog suda u Banjoj Luci (u daljnjem tekstu: Okružni sud) zatraženo je 10. aprila 2018. godine da dostavi odgovor na apelaciju, a od Osnovnog suda 26. oktobra 2016. godine i 10. aprila 2018. godine.

3. Okružni sud je dostavio odgovor na apelaciju 16. aprila 2018. godine, a Osnovni sud 10. novembra 2016. godine i 19. aprila 2018. godine.

III.Činjenično stanje

4. Činjenice predmeta koje proizilaze iz apelantovih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način:

5. Apelant je predmetni izvršni postupak pokrenuo 9. jula 2013. godine prijedlogom za izvršenje protiv izvršenika „Top Farm“ d.o.o. Nova Topola (u daljnjem tekstu: izvršenik) na osnovu izvršne isprave - potvrde o registraciji od 10. aprila 2013. godine kod Registra zaloga pri Ministarstvu pravde BiH na pokretnim stvarima izvršenika radi namirenja apelantovih potraživanja u iznosu od 802.454,51 KM, uvećano za kamate i troškove izvršenja iz osnova Ugovora o poslovnoj saradnji od 4. februara 2012. godine, i to na način da se zabrani izvršeniku da otuđuje i raspolaže založenim pokretnim stvarima, i to: 2.706 komada tovnih svinja, 2.648 komada prasadi, 879 komada krmača nazimica i 17 komada nerastova, pobrojanih u spisku broj 1 kao sastavnom dijelu Ugovora o zalogu od 8. aprila 2013. godine.

6. Osnovni sud je 16. jula 2013. godine donio rješenje o izvršenju kojim je odredio predloženo izvršenje.

7. Pismenim podnescima od 17. jula 2013. i 22. jula 2013. godine Jansen Investments B.V. (u daljnjem tekstu: treće lice), kao član društva ,,Top Farm“ d.o.o. Nova Topola, Gradiška, ukazivao je da je rješenje o izvršenju od 16. jula 2013. godine neuredno i u suprotnosti sa dokazima u spisu, jer se odnosi na poslovne subjekte koji ne postoje i čija poslovna imena nisu upisana u sudske registre, pa je i postupanje suda i sudskog izvršioca po rješenju bilo nelegalno zbog toga što se ne odnosi na izvršenika „Top Farm“ d.o.o. Nova Topola, Gradiška.

8. Pismenim podnescima (više pismenih podnesaka) formulisanih kao urgencija Osnovnom sudu se obraćao apelantov punomoćnik, ukazujući na potrebu i obavezu hitnog postupanja suda u konkretnom izvršnom predmetu prema odredbama Okvirnog zakona o zalozima, te da su predmet zaloge žive životinje.

9. Sudski izvršilac je 17. jula 2013. godine izašao na lice mjesta radi popisa i procjene pokretnih stvari izvršenika u čemu je bio spriječen, te je zatražena asistencija sudske policije.

10. Zaključkom Osnovnog suda od 5. avgusta 2013. godine određeni su oduzimanje i predaja predmeta obezbjeđenja po rješenju o izvršenju apelantu za 12. avgustom 2013. godine, što je, prema zapisniku sudskog izvršioca od 12. avgusta 2013. godine, ostalo bezuspješno zbog protesta radnika i onemogućavanja ulaska sudskog izvršioca u prostor u kojem su se nalazile pokretne stvari.

11. Sudski izvršilac je 20. avgusta 2013. godine, u prisustvu stranaka, izvršio popis, oduzimanje i predaju predmeta obezbjeđenja po zaključku suda od 13. avgusta 2013. godine i istom prilikom apelant je svojim potpisom na zapisniku potvrdio da je predmet obezbjeđenja iz zaključka suda oduzet od izvršenika i predat apelantu.

12. Treće lice je 21. avgusta 2013. godine podnijelo prigovor na zapisnik o zapljeni, procjeni i prodaji stvari od 20. avgusta 2013. godine.

13. Treće lice, označeno kao ,,Top Farm“ d.o.o. Nova Topola, 21. avgusta 2013. godine je podnijelo prigovor protiv rješenja o izvršenju nakon čega je 26. avgusta 2013. godine održano ročište na kojem je donesen zaključak da advokat Dragan Tolimir nema valjanu punomoć za zastupanje „Top Farm“ d.o.o. Nova Topola i da nije punomoćnik izvršenika, niti trećeg lica u konkretnom izvršnom predmetu.

14. Apelant je pismenim podneskom 26. avgusta 2013. godine izvršio ispravku prijedloga za izvršenje na pokretnim stvarima izvršenika u nazivu tražioca izvršenja, označavajući kao tražioca izvršenja ,,Pro Vita“ d.o.o. Donja Dubica, Odžak, i u nazivu izvršenika označavajući ga kao ,,Top Farm“ d.o.o. Nova Topola, Gradiška, i naveo JIB broj tražioca izvršenja-apelanta i izvršenika.

15. Treće lice, označeno kao ,,Top Farm“ d.o.o. Nova Topola, Gradiška, u podnesku od 3. septembra 2013. godine ukazalo je da je u ispravljenom apelantovom prijedlogu za izvršenje izvršeno subjektivno preinačenje prijedloga za izvršenje zbog toga što su označeni drugi pravni subjekti na strani tražioca izvršenja i izvršenika, zbog čega bi postupak po ranijem prijedlogu trebalo obustaviti, a o novom prijedlogu za izvršenje odlučiti u posebnom postupku novim rješenjem o izvršenju, te je 6. septembra 2013. godine izjavilo prigovor u kojem je ukazalo na nedostatke Ugovora o zalogu od 8. aprila 2013. godine i spiska životinja broj 1, koji je sastavni dio ugovora.

16. Na ročištu održanom 18. septembra 2013. godine odlučeno je da se uputi dopis Okružnom privrednom sudu u Banjoj Luci (u daljnjem tekstu: Okružni privredni sud) i traži dostavljanje odluke u vezi sa izvršnim postupkom koji se vodi pod brojem 57 0 Ps 104898 13 Ps i podataka o tome ko je upisan u sudski registar kao ovlašćeno lice za zastupanje izvršenika „Top Farm“ d.o.o. Nova Topola, Gradiška.

17. Na ročištu održanom 18. oktobra 2013. godine postupak u predmetnom izvršnom predmetu je prekinut do donošenja odluke Okružnog privrednog suda o mjeri obezbjeđenja u predmetu broj 57 0 Ps 104898 13 Ps (u navedenom postupku pred Okružnim privrednim sudom je doneseno rješenje 10. septembra 2013. godine kojim je odložen predmetni izvršni postupak broj 72 0 I 035037 13 I, te da ta privremena mjera ostaje na snazi do donošenja odluke suda o mjeri obezbjeđenja).

18. Apelant je 3. februara 2014. godine podnio sudu prijedlog za nastavak predmetnog izvršnog postupka uz koji je priložio kopiju pravosnažnog rješenja Okružnog privrednog suda od 20. novembra 2013. godine kojim je ukinuta privremena mjera obezbjeđenja od 10. septembra 2013. godine i odbijen prijedlog za određivanje mjere obezbjeđenja, čime su ispunjeni procesni uslovi za nastavak predmetnog izvršnog postupka.

19. Osnovni sud je zaključkom od 12. marta 2014. godine odlučio da se nastavi predmetni izvršni postupak.

20. Na prijedlog izvršenika na ročištu održanom 25. aprila 2014. godine određeno je sprovođenje finansijskog vještačenja vještaka finansijske struke R.M., čiji predmet vještačenja je bilo utvrđivanje visine apelantovog potraživanja prema izvršeniku na dan vještačenja.

21. Osnovni sud je 14. maja 2014. godine donio rješenje kojim je odbacio prigovore izvršenika i trećeg lica i zahtjev trećeg lica za obustavu izvršnog postupka kao nedopuštene.

22. Vještak R.M. je uradio osnovni nalaz i mišljenje 24. jula 2014. godine, a zatim i dopune tog nalaza i mišljenja 8. aprila 2015. godine i 28. decembra 2015. godine kojem su stranke prigovorile.

23. Osnovni sud je ročište od 25. septembra 2015. godine odgodio, jer je apelantov punomoćnik podneskom tražio da se ono odgodi zbog bolesti.

24. Osnovni sud je rješenjem od 15. avgusta 2016. godine utvrdio da je apelantovo potraživanje prema izvršeniku, koje je obezbijeđeno založnim pravom na pokretnim stvarima izvršenika, na 15. avgust 2016. godine iznosilo 277.378.61 KM (na koje rješenje je apelant podnio žalbu 5. septembra 2016. godine, a izvršenik 15. septembra 2016. godine, te je izvršenik dostavio odgovor na apelantovu žalbu 21. septembra 2016. godine, a apelant odgovor na izvršenikovu žalbu 6. oktobra 2016. godine).

25. Okružni sud je rješenjem od 13. marta 2017. godine, odlučujući o žalbama stranaka i trećeg lica na rješenje od 14. maja 2014. godine, žalbe uvažio i navedeno rješenje od 14. maja 2014. godine ukinuo i predmet vratio prvostepenom sudu na ponovni postupak (između ostalog, i zbog toga što se iz izreke osporenog rješenja ne može zaključiti koji se prigovori odbacuju s obzirom na to da je bilo više prigovora, pa je rješenje, između ostalog, i u tom dijelu nejasno i nerazumljivo).

26. Podneskom od 17. jula 2017. godine prvostepenom sudu su se obratili izvršenik i treće lice, navodeći prigovore koje su podnijeli tokom prvostepenog postupka o kojima sud nije odlučio i da je podnesen zahtjev za obustavu postupka o kojem, takođe, nije odlučeno.

27. Putem pismene obavijesti od 14. jula 2017. godine Osnovnom sudu se obratio i apelant zahtjevom da se založnom dužniku naloži da založnom povjeriocu uruči predmet zaloga, obračuna i isplati zakonske zatezne kamate od 20. avgusta 2013. godine do isplate i namiri troškove postupka prema uloženom troškovniku, nakon čega je Osnovni sud održao ročište 21. jula 2017. godine.

28. Osnovni sud je donio rješenja 23. avgusta 2017. godine (dva rješenja). Prvim rješenjem je odbacio kao nedopuštene prigovore izvršenika (od 21. avgusta, 28. avgusta, 3. septembra, 6. septembra i 25. septembra 2013. godine), prigovore trećeg lica (od 17. jula, 22. jula, 26. jula, 21. avgusta, 12. septembra, 17. septembra, 25. septembra i 1. oktobra 2013. godine) na rješenje o izvršenju od 16. jula 2013. godine, te je odbacio kao nedopušten zahtjev trećeg lica za obustavu izvršnog postupka od 24. aprila 2014. godine. Drugim rješenjem je utvrdio da apelantovo potraživanje prema izvršeniku, koje je obezbijeđeno založnim pravom na pokretnim stvarima izvršenika u konkretnom izvršnom predmetu na 15. avgust 2016. godine, iznosi 277.378,60 KM protiv kojih su stranke i treće lice podnijeli žalbe Okružnom sudu.

29. Apelant je 28. avgusta 2017. godine podnio Osnovnom sudu zahtjev za izuzeće sudije u predmetnom izvršnom postupku.

30. Osnovni sud je 9. oktobra 2017. godine donio rješenje kojim je odbacio kao nedopušten apelantov zahtjev za izuzeće sudije.

31. Okružni sud je rješenjem od 27. marta 2018. godine uvažio apelantovu žalbu i rješenje od 23. avgusta 2017. godine (kojim je utvrđeno da apelantovo potraživanje prema izvršeniku, koje je obezbijeđeno založnim pravom na pokretnim stvarima izvršenika, u konkretnom izvršnom predmetu na 15. avgust 2016. godine iznosi 277.378,60 KM) ukinuo i predmet vratio prvostepenom sudu na nastavak izvršnog postupka.

32. Takođe, Okružni sud je rješenjem od 27. marta 2018. godine žalbe izvršenika i trećeg lica odbio i potvrdio rješenje Osnovnog suda od 23. avgusta 2017. godine (kojim su odbačeni prigovori izvršenika i trećeg lica kao nedopušteni i odbačen zahtjev trećeg lica za obustavu izvršnog postupka kao nedopušten).

33. Osnovni sud je 13. aprila 2018. godine donio zaključak kojim je odredio oduzimanje i predaju obezbjeđenja po rješenju o izvršenju od 16. jula 2013. godine za 27. april 2018. godine.

34. Prema stanju spisa, predmetni izvršni postupak je još u toku pred Osnovnim sudom. IV.Apelacija

a) Navodi iz apelacije

35. Apelant je u apelaciji naveo tok predmetnog postupka, ističući da mu je, zbog dužine trajanja predmetnog postupka i nezakonitog postupanja Osnovnog suda u predmetnom izvršnom postupku, povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljem tekstu: Evropska konvencija) i pravo na imovinu iz člana II/3k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1 Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Apelant, između ostalog, navodi da je sudija Osnovnog suda bez zahtjeva stranaka i određenja o kojoj se vrsti postupka radi započeo po svojoj volji i nahođenju 26. avgusta 2013. godine novi postupak zaveden pod CMS brojem 72 0 I 035037 15 I 2, koji je još u toku. Nadalje, navodi da je održao sedam ročišta bez zahtjeva stranaka, sproveo finansijsko vještačenje radi navodnog utvrđivanja visine apelantovog potraživanja, koje radnje su bile nezakonite i nepotrebne, te da su sprovedene radi odugovlačenja predmetnog postupka i sprečavanja apelanta da namiri svoje potraživanje. Apelant je istakao da je, zbog svega navedenog, apelantu nanesena nepopravljiva materijalna šteta, koja direktno ugrožava njegovu privrednu aktivnost i finansijsku stabilnost, uslijed čega je onemogućen da u ugovorenim rokovima ispunjava obaveze prema svojim povjeriocima, te je predložio da Ustavni sud usvoji njegovu apelaciju i naloži Osnovnom sudu da hitno okonča predmetni izvršni postupak.

b) Odgovor na apelaciju

36. Osnovni sud je u odgovorima na apelaciju dostavio određena rješenja koja su donesena u predmetnom izvršnom postupku i koja su navedena u činjeničnom dijelu ove odluke. Osnovni sud je, između ostalog, naveo da se radi o veoma složenom predmetu čija je kompleksnost uz ponašanje stranaka u postupku direktno uticala na dužinu trajanja predmetnog izvršnog postupka, pa se ne može govoriti da predmetni postupak bespotrebno traje dugo. Osnovni sud je istakao da je, u skladu sa procesnim zakonom, preduzimao brojne procesne radnje u predmetnom izvršnom postupku, te da nema povrede ustavnih prava na koja se apelant pozvao u apelaciji.

37. Okružni sud je u odgovoru na apelaciju istakao da u predmetnom izvršnom postupku nisu povrijeđena apelantova prava na koja se poziva u apelaciji, pa predlaže da se apelantova apelacija odbije kao neosnovana.

V.Relevantni propisi

38. U Zakonu o izvršnom postupku („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 59/03, 85/03, 64/05, 118/07, 29/10, 57/12, 67/13 i 98/14) relevantne odredbe glase: Član 5.

Hitnost i redoslijed postupanja (1) U postupku izvršenja sud je dužan da postupa hitno.

(2) Sud je dužan da predmete uzima u rad redom kako ih je primio, osim ako priroda potraživanja ili posebne okolnosti zahtijevaju da se postupi drukčije.

Član 15.

Rokovi za postupanje Sud je u pravilu dužan da o prijedlogu za izvršenje odluči u roku od osam dana, a o prigovoru u roku od 15 dana od dana ispunjavanja uvjeta da se o prigovoru odluči.

Član 21. stav 1.

Primjena odredaba drugih zakona U izvršnom postupku na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku, ako ovim ili drugim zakonom nije drugačije određeno.

Član 34. st. 1. i 2.

Prekid postupka (1) Sud ne može prekinuti izvršni postupak da bi sačekao odluku nadležnog suda ili drugog organa o prethodnom pitanju.

(2) U drugim slučajevima prekida postupka predviđenim odredbama Zakona o parničnom postupku, sud može, ako to okolnosti slučaja dopuštaju, na prijedlog stranke ili po službenoj dužnosti, odlučiti da postupak nastavi, imenovanjem privremenog zastupnika stranci u odnosu na koju je nastao razlog zbog kojeg dolazi do prekida postupka.

Član 64.

Postupak izvršenja smatra se završenim pravosnažnošću odluke o odbacivanju ili odbijanju izvršnog prijedloga, provođenjem izvršne radnje kojom se izvršenje dovršava ili obustavom izvršenja.

39. U Okvirnom zakonu o zalozima („Službeni glasnik BiH“ broj 28/04) relevantne odredbe glase:

Član 25. stav 3.

Na pitanja izvršenja koja nisu uređena ovim zakonom na odgovarajući način primjenjuju se odredbe zakona entiteta i Brčko Distrikta kojima se uređuje izvršni postupak, ako to nije u suprotnosti s ovim zakonom.

40. U Zakonu o parničnom postupku („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 58/03, 85/03, 74/05, 63/07, 105/08, 45/09, 49/09 i 61/13) relevantne odredbe glase: Član 380. stav 1.

Za vrijeme trajanja prekida postupka prestaju teći svi rokovi određeni za vršenje parničnih radnji.

VI.Dopustivost

41. U skladu sa članom VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud ima i apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

42. U skladu sa članom 18 stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako je podnesena u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio.

43. U skladu sa članom 18 stav (2) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodna dokumenta koja se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. U konkretnom slučaju predmetna apelacija se odnosi na dužinu trajanja predmetnog izvršnog postupka koji još nije okončan. S tim u vezi, Ustavni sud smatra da je apelacija, u smislu člana 18 stav (2) Pravila Ustavnog suda, dopustiva u odnosu na pravo na donošenje odluke u razumnom roku kao jednom od aspekata prava na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije.

44. Osim toga, apelacija ispunjava i uslove iz člana 18 st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda jer nije očigledno (prima facie) neosnovana, niti postoji neki drugi formalni razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva.

45. Imajući u vidu odredbe člana VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18 st. (2), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da predmetna apelacija ispunjava uslove u pogledu dopustivosti.

VII.Meritum

46. Apelant smatra da je, zbog dužine trajanja predmetnog izvršnog postupka, došlo do povrede njegovog prava na pravično suđenje u razumnom roku iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije i prava na imovinu iz člana II/3k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1 Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.

Pravo na pravično suđenje

47. Član II/3 Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:

Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i osnovne slobode iz stava 2 ovog člana, a ona obuhvataju:

e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.

48. Član 6 stav 1 Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:

1. Prilikom utvrđivanja njegovih građanskih prava i obaveza ili krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom ustanovljenim zakonom. […] Relevantni principi

49. Ustavni sud, prije svega, ističe da se, prema konzistentnoj praksi Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud) i Ustavnog suda, razumnost dužine trajanja izvršnog postupka mora ocijeniti u svjetlu okolnosti pojedinog predmeta, vodeći računa o kriterijumima uspostavljenim sudskom praksom Evropskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koji konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi, Evropski sud, Mahmutović protiv Hrvatske, aplikacija broj 9505/03 od 15. februara 2007. godine, stav 26). Period koji se uzima u obzir

50. Ustavni sud podsjeća da je članom 21 stav (6) Pravila Ustavnog suda propisana obaveza apelanta da obavijesti Ustavni sud o svim promjenama adrese, pravnog i činjeničnog stanja u vezi sa apelacijom koje su se desile nakon podnošenja apelacije. U suprotnom, Ustavni sud će donijeti odluku prema stanju u spisu.

51. S tim u vezi, Ustavni sud podsjeća da, u skladu s članom 31 Pravila Ustavnog suda, u svakom predmetu odlučuje u okviru apelacionih navoda. Ustavni sud će u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku razmatrati period od 9. jula 2013. godine, kad je pokrenut predmetni izvršni postupak, pa do donošenja odluke Ustavnog suda, odnosno period od četiri godine i 10 mjeseci. S tim u vezi, Ustavni sud podsjeća na to da za vrijeme prekida postupka rokovi ne teku, odnosno da se za vrijeme prekida postupka ne mogu preduzimati nikakve procesne radnje, pa se u konkretnom slučaju ne može računati vrijeme dok je trajao prekid predmetnog izvršnog postupka od 18. oktobra 2013. godine, kada je prekinut predmetni izvršni postupak, do 12. marta 2014. godine, kada je nastavljen predmetni izvršni postupak, odnosno period od skoro šest mjeseci. Dakle, relevantan period koji treba uzeti u obzir prilikom razmatranja predmetnog postupka jesu četiri godine i četiri mjeseca.

Analiza razumnosti trajanja postupka

52. Ustavni sud zapaža da se u konkretnom slučaju radi o izvršnom postupku, koji je po zakonu hitne prirode, odnosno u kojem je sud dužan da postupa hitno, te imajući u vidu predočena dokumenta i odgovore na apelaciju, Ustavni sud zaključuje da se radi o relativno složenom postupku. Takođe, Ustavni sud smatra da je predmetni postupak od značaja za apelanta, jer se radi o većem novčanom potraživanju, koje je neophodno za apelantovu finansijsku stabilnost i neometan rad.

53. Posmatrajući apelantovo ponašanje, Ustavni sud zapaža da je apelant tokom postupka ulagao urgencije (više urgencija), ukazujući na potrebu i obavezu hitnog postupanja suda u konkretnom izvršnom predmetu. Takođe, zapaža da je apelant podneskom 26. avgusta 2013. godine izvršio ispravku prijedloga za izvršenje, da je ročište od 25. septembra 2015. godine odgođeno na zahtjev apelantovog punomoćnika, te da je podnio Osnovnom sudu zahtjev za izuzeće sudije u predmetnom izvršnom postupku, što je bez sumnje njegovo procesno pravo usmjereno na ostvarenje svog potraživanja, ali je imalo uticaja i na dužinu trajanja postupka.

54. Posmatrajući ponašanje Osnovnog suda, Ustavni sud zapaža da je Osnovni sud u predmetnom postupku preduzimao procesne radnje u relativno razumnim rokovima, da nije imao periode veće pasivnosti. Naime, u predmetnom postupku u kratkom roku je doneseno rješenje o izvršenju, te je Osnovni sud u prikladnim rokovima sprovodio procesne radnje nastojeći da sprovede predmetno rješenje. Takođe, Osnovni sud je u kratkom roku, nakon što je predmetni izvršni postupak prekinut i nakon što je apelant 3. februara 2014. godine podnio prijedlog za nastavak predmetnog izvršnog postupka, donio zaključak (12. marta 2014. godine) o nastavku predmetnog izvršnog postupka, kao i ostale procesne radnje koje je preduzimao radi okončanja predmetnog izvršnog postupka. Takođe, Ustavni sud primjećuje da je Okružni sud (iako apelant nije iznosio prigovore u vezi sa dužinom predmetnog postupka pred tim sudom) nakon podnošenja žalbi na rješenja od 23. avgusta 2017. godine u primjerenom roku donio svoju odluku 27. marta 2018. godine, odnosno nakon sedam mjeseci. S obzirom na navedeno, Ustavni sud zapaža da su sudovi u prikladnim rokovima i bez posebnog odugovlačenja donosili odluke radi okončanja predmetnog postupka.

55. Posmatrajući postupak u cjelini i imajući u vidu sve činjenice u ovom predmetu, Ustavni sud zaključuje da predmetni izvršni postupak pred Osnovnim sudom traje nešto duže, ali da su postojale i brojne objektivne okolnosti koje su doprinijele dužini trajanja postupka, kao što su razni podnesci i prigovori stranaka u postupku, otklanjanje procesnih smetnji u vezi sa zastupanjem izvršenika i trećeg lica, kao i potreba utvrđivanja potpunog i pravilnog činjeničnog stanja radi pravilnog rješavanja konkretnog izvršnog predmeta. Stoga, Ustavni sud zapaža da u ponašanju Osnovnog suda nema ničega što bi ukazivalo na odugovlačenje postupka.

56. Na osnovu izloženog Ustavni sud zaključuje da u konkretnom slučaju još uvijek nije došlo do povrede apelantovog prava na „suđenje u razumnom roku“ kao jednom od aspekata prava na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije.

Ostali navodi

57. Imajući u vidu da se navodi o povredi prava na imovinu, takođe, odnose na dužinu trajanja postupka, o čemu je Ustavni sud odlučio razmatrajući navode apelacije o povredi prava na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije na način da ih je ocijenio neosnovanim, Ustavni sud smatra da su i navodi apelacije o kršenju prava na imovinu iz člana II/3k) Ustava Bosne i Hercegovine, takođe, neosnovani.

VIII.Zaključak

58. Ustavni sud zaključuje da, uzevši u obzir sve okolnosti konkretnog predmeta, nema povrede apelantovog prava na pravično suđenje u razumnom roku kao segmentu prava iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije, budući da je Osnovni sud postupao u skladu sa standardima prava na pravično suđenje i zakonskim odredbama i u tom smislu sprovodio procesne radnje radi okončanja predmetnog postupka.

59. Na osnovu člana 57 stav (2) tačka b), člana 59 st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

60. Prema članu VI/5 Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman

Odluka o meritumu u predmetu AP-3555/16 (Pro Vita d.o.o. Donja Dubica, opština… | Sudska praksa | Aktio