Aktio

Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine

Okvirni zakon o zalozima

Na osnovu člana IV. 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na sjednici Predstavničkog doma, održanoj 4. maja 2004. godine, i sjednici Doma naroda, održanoj 21. maja 2004. godine, usvojila je

OKVIRNI ZAKON O ZALOZIMA

I - OPĆE ODREDBE

1. Predmet zakona

Član 1.

Ovim zakonom uređuje se:

  • a)
    zasnivanje, registracija, pravo prvenstva i izvršenje založnog prava koje je definirano članom 2. ovog zakona;
  • b)
    registracija, pravo prvenstva i izvršenje stranih prava u obliku zaloga koja su definirana članom 2. ovog zakona; i
  • c)
    registracija i pravo prvenstva srodnih prava, posebnih vlasničkih prava, ranije stečenih prava i stranih prava u obliku posebnih vlasničkih prava koja su definirana članom 2. ovog zakona; i
  • d)
    organizacija i način rada Registra zaloga.

Ovim zakonom ne uređuju se prava koja proizilaze iz pravnih poslova koji:

  • a)
    se odnose na stvari izuzete od izvršenja po osnovu nekog drugog zakona Bosne i Hercegovine ( u daljem tekstu: BiH ), ili drugih institucija kojima je povjereno vršenje javnih ovlaštenja;
  • b)
    se odnose na plaće, osim u slučaju iz člana 10. ovog zakona;
  • c)
    su predmet međunarodne konvencije ili ugovora koji je ratificirala BiH, ukoliko konvencija ili ugovor predviđa registraciju, pravo prvenstva i izvršenje založnog prava ili posebnih vlasničkih prava;
  • d)
    se odnose na zalaganje vrijednosnih papira uređenih posebnim zakonom o vrijednosnim papirima;
  • e)
    se odnose na zalaganje trgovačkih vrijednosnih papira, osim ukoliko je trgovački vrijednosni papir "korist od osiguranja" koja je definirana članom 2. ovog zakona.

2. Značenje izraza

Član 2.

Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeće značenje:

Glavni izrazi:

"Posebno vlasničko pravo" znači pravo:

  • a)
    prodavca kod ugovora o prodaji sa zadržavanjem prava vlasništva;
  • b)
    zakupodavca kod ugovora o dugoročnom zakupu;
  • c)
    prijemnika jednog ili više potraživanja koji nije založni povjerilac; i
  • d)
    komitenta kod ugovora o komisionu ako su i komisionar i komitent lice čija je poslovna djelatnost promet stvarima po osnovu ugovora o komisionu.

"Ranije stečeno pravo" znači zalog, srodno pravo, odnosno posebno vlasničko pravo koje je zasnovano na stvari u skladu sa zakonima BiH ili drugih institucija kojima je povjereno vršenje javnih ovlaštenja prije stupanja na snagu ovog zakona.

"Stvarno pravo zasnovano u drugoj državi" (u daljem tekstu: strano pravo) znači pravo koje je nastalo van BiH i koje bi bilo:

  • a)
    posebno vlasničko pravo, da je nastalo u BiH; ili
  • b)
    zalog, da je nastalo i registrirano u skladu s ovim zakonom.

"Srodno pravo" znači stvarno pravo na stvari koje nije pravo vlasništva, koje osigurava obligaciju, te koje je zasnovano u skladu s nekim drugim zakonom BiH ili drugih institucija javne vlasti. Srodno pravo podrazumijeva, ali nije ograničeno na, stvarna prava na stvari koja osiguravaju potraživanja BiH ili drugih institucija javne vlasti i stvarna prava (zaloge) na stvarima zasnovana u skladu s odlukom suda. Srodno pravo uključuje zalog samo ako je zasnovan na osnovu sudske odluke u skladu s nekim drugim zakonom BiH ili drugih institucija javne vlasti. Pod srodnim pravom ne smatra se: posebno vlasničko pravo, zalog zasnovan u skladu s ovim zakonom, ranije stečeno pravo i strano pravo, koji su definirani članom 2. ovog zakona .

"Zakup" znači svaki ugovor u kojem zakupodavac pristaje da preda zakupcu posjed stvari za njegovu upotrebu, a zakupac zauzvrat prihvata obavezu da plati dogovoreni novčani iznos. Ovo uključuje i zakup u kojem zakupac postaje vlasnik stvari ili ima pravo da postane vlasnik stvari po isteku vremena zakupa.

  • a)
    "Dugoročni zakup" znači:

a1) zakup čije je trajanje duže od šest mjeseci;

a2) zakup u trajanju od šest mjeseci ili kraće ukoliko ugovor o zakupu predviđa automatsko produženje zakupa, odnosno mogućnost njegovog produženja po izboru jedne od ugovornih strana ili dogovorom svih strana, jednom ili više puta, a konačni zbir, uključujući i početni rok, može preći rok od šest mjeseci.

  • b)
    Ne smatra se zakupom u smislu ovog zakona:

b1) zakup u kojem je zakupodavac lice koje se ne bavi iznajmljivanjem stvari u vidu poslovne djelatnosti;

b2) zakup namještaja ili kućanskih aparata u slučaju zakupa nepokretnih stvari, gdje je upotreba namještaja ili aparata sastavni dio korištenja nepokretne stvari.

"Zalog" znači stvarno pravo na stvari uspostavljeno u skladu s odredbom iz člana 4. stav 1. ovog zakona, a koje je stečeno od strane zalogoprimca kao sredstvo osiguranja jednog ili više postojećih ili budućih potraživanja. Posjedovni zalog smatra se zalogom u smislu ovog zakona samo ako ispunjava uslove iz člana 4. stav 1. ovog zakona.

Ostali izrazi:

"Građevinski materijal" znači materijal koji je ugrađen u strukturu građevine na takav način da bi njegovo odvajanje neizbježno uzrokovalo premještanje ili uništenje nekog dijela građevine, štetu od atmosferskih uticaja, odnosno pogoršanje općeg stanja u građevinskom smislu. Građevinski materijal ne uključuje uređaje za grijanje, uređaje za klimatizaciju ili uređaje za unutrašnji transport koji su ugrađeni u cilju obavljanja aktivnosti unutar građevine ili na građevini, kao i druge slične uređaje.

"Imati saznanje" znači da:

  • a)
    fizičko lice ima saznanje o nečemu kada je informacija od strane fizičkog lica pribavljena pod okolnostima u kojima bi lice koje postupa s pažnjom prosječnog čovjeka spoznalo takvu informaciju;
  • b)
    ortakluk ima saznanje o nečemu kada je informacija naišla na pažnju jednog od ortaka ili lica koje ima kontrolu nad upravljanjem poslovnom aktivnosti, a pod okolnostima u kojima bi lice koje postupa s pažnjom prosječnog čovjeka spoznalo takvu informaciju;
  • c)
    privredno društvo ima saznanje o nečemu kada je:

c1) informacija naišla na pažnju direktora društva, ili zaposlenika koji je odgovoran za pitanje na koje se informacija odnosi, pod okolnostima u kojima bi lice koje postupa s pažnjom prosječnog čovjeka spoznalo takvu informaciju, ili

c2) kada je informacija u pismenom obliku preporučenom poštom dostavljena u registrirano sjedište privrednog društva.

  • d)
    Institucija javne vlasti ima saznanje o nečemu kada je informacija naišla na pažnju službenika koji je odgovoran za pitanje na koje se informacija odnosi, pod okolnostima u kojima bi lice koje postupa s pažnjom prosječnog čovjeka spoznalo takvu informaciju.

"Korist od osiguranja" predstavlja odredivu imovinu koja direktno ili indirektno potiče od osiguranja. Ona također uključuje i sve ono što predstavlja prihod od osiguranog osiguranja ili odštetu za izazvane gubitke ili pričinjenu štetu na osiguranju. Stvar koja direktno ili indirektno potiče od raspolaganja koristi od osiguranja također predstavlja korist od osiguranja.

"Kredit" znači novčani zajam, ugovorna obaveza dati novčani zajam, ili pravo povjerioca ugovorne obaveze bilo koje vrste da zahtijeva ispunjenje od dužnika u budućnosti.

"Osiguranje" znači stvar koja je predmet zaloga, posebnog vlasničkog prava, srodnog prava, ranije stečenog prava, odnosno stranog prava. Osiguranje uključuje i korist od osiguranja.

"Pravilnik o zalozima" znači pravilnik koji donosi ministar pravde u skladu s članom 17. ovog zakona.

"Registracija", "registrirano" ili "registriranje" odnosi se na podatke određene Pravilnikom o zalozima u cilju upisa ili izmjene registracije, a koji se nalaze u Registru zaloga u skladu s članom 20. ovog zakona.

"Serijski broj", "jedinstveni matični broj", "poreski broj pravnog lica" i "registracioni broj" imaju značenje koje je određeno Pravilnikom o zalozima.

"Stvar" znači tjelesnu ili netjelesnu pokretnu stvar. Stvar uključuje kako individualno određene stvari, tako i stvari određene po rodu.

"Ugovor o zalogu" znači pismeni ugovor potpisan od založnog povjerioca i založnog dužnika kojim se uspostavlja zalog u korist založnog povjerioca na dužnikovoj postojećoj ili budućoj stvari ili oboje, a koja je opisana ugovorom u skladu s ovim zakonom. Za valjanost ugovora nije potrebna notarska obrada, odnosno ovjera, niti ovjera kod suda ili općinske službe.

"Uobičajeni način poslovanja" znači vođenje poslovanja na način koji je uobičajen i općeprihvaćen za poslovnu djelatnost takve vrste.

"Usjevi" znači urod bilo koje vrste biljaka, bez obzira da li su sazreli ili ne, i bez obzira da li su prirodno odrasli ili su zasađeni, kao i da li su pričvršćeni za zemlju korijenjem ili formiraju dijelove drveća ili biljaka koji su pričvršćeni za zemlju. Pod usjevima se podrazumijeva i drveće samo u sljedećim slučajevima:

  • a)
    ako je uzgojeno u rasadniku; ili
  • b)
    ako je uzgojeno u svrhu koja nije proizvodnja trupaca ili proizvoda drvne industrije; ili
  • c)
    ako je uzgojeno radi sadnje u cilju pošumljavanja.

3. Predmet zaloga

Član 3.

Zalog se može zasnovati na stvari u vlasništvu založnog dužnika kao i na stvari na kojoj će on steći pravo vlasništva tek nakon zaključenja ugovora o zalogu.

Zalog može osiguravati jednu ili više postojećih ili budućih novčanih obaveza.

Obaveza može biti obaveza založnog dužnika ili drugog lica.

II - PRAVA I OBAVEZE ZALOŽNOG POVJERIOCA I ZALOŽNOG DUŽNIKA

1. Nastanak zaloga

Član 4.

Zalog je nastao ispunjenjem sljedeća četiri uslova, bez obzira kojim su redom ispunjeni:

  • a)
    u Registru zaloga postoji registracija koja se odnosi na taj zalog;
  • b)
    lica koja su označena kao založni dužnik i založni povjerilac u registraciji iz tačke a) ovog stava zaključila su ugovor o zalogu;
  • c)
    lice označeno kao založni dužnik u registraciji iz tačke a) ovog stava je vlasnik stvari koja je ugovorom o zalogu iz tačke b) ovog stava određena kao osiguranje; i
  • d)
    da je lice označeno kao založni povjerilac u registraciji iz tačke a) ovog stava, odnosno neko drugo lice u skladu s ugovorom o zalogu iz tačke b) ovog stava ili s njim povezanim ugovorom, dalo ili je obavezno dati kredit licu označenom kao založni dužnik u registraciji iz tačke a) ovog stava ili trećem licu.

Uslov iz stava 1. tačke c) ovog člana također je ispunjen ako je po ugovoru kojim nastaje posebno vlasničko pravo na stvari ovo lice kupac, zakupac, ustupilac potraživanja, odnosno komisionar.

2. Odredbe ugovora o zalogu

Član 5.

U ugovoru o zalogu osiguranje mora biti dovoljno određeno, na način da može biti identificirano ukoliko se pojave pitanja valjanosti, prava prvenstva i izvršenja založnog prava.

Ništave su sljedeće odredbe ugovora o zalogu ukoliko su ugovorene prije povrede obaveza iz tog ugovora od strane založnog dužnika kojima se:

  • a)
    založni dužnik odriče svojih prava iz ovog zakona ili ih ograničava;
  • b)
    dozvoljava oduzimanje osiguranja u skladu s članom 26. stav 3. ovog zakona.

3. Zalog na koristi od osiguranja

Zalog i posebna vlasnička prava, kao i njihova postojeća prava prvenstva u odnosu na osiguranje protežu se i na korist od osiguranja u slučaju:

  • a)
    da registracija tog zaloga i posebnog vlasničkog prava uključuje i opis koristi iz osiguranja u skladu s članom 5. stav 1. ovog zakona; ili
  • b)
    da je korist od osiguranja novac ili potraživanje plativo po osnovu police osiguranja, ili naknade štete za izazvane gubitke, odnosno pričinjenu štetu na osiguranju.

III - PRAVA PRVENSTVA

1. Opća pravila o pravu prvenstva

Ukoliko ovim zakonom nije drugačije određeno, prava prvenstva između zaloga, srodnih prava i posebnih vlasničkih prava na osiguranju su određeni redoslijedom kojim se registracije pojavljuju u Registru zaloga, po pravilu da ranija registracija ima pravo prvenstva nad kasnijom registracijom. Pravo prvenstva ne može biti određeno na osnovu posjeda osiguranja.

Zalog koji je registriran prije srodnog prava ima pravo prvenstva nad tim srodnim pravom, ali samo do iznosa kredita isplaćenog od strane založnog povjerioca do momenta registracije srodnog prava.

Srodno pravo ima pravo prvenstva nad zalogom za onaj iznos kredita koji je isplaćen nakon momenta registracije srodnog prava.

U slučaju iz stava 3. ovog člana založni povjerilac ima pravo da odustane od ugovora i da se oslobodi od obaveze isplate preostalog dijela kredita.

2. Posebno pravo prvenstva

Ukoliko ovim članom nije drugačije određeno, zalog, odnosno posebno vlasničko pravo imaju pravo prvenstva nad ranijim zalogom, odnosno ranije registriranim srodnim pravom ukoliko je:

  • a)
    u slučaju kasnijeg zaloga, kredit koji je njime osiguran neposredno iskorišten za nabavku stvari koja je predmet tog zaloga; i
  • b)
    u slučaju da je registracija kasnijeg zaloga ili posebnog vlasničkog prava izvršena prije predaje posjeda stvari iz tačke a) ovog stava licu koje je u toj registraciji označeno kao založni dužnik.

Pravo prvenstva između zaloga i posebnog vlasničkog prava koji ispunjavaju uslove iz tač. a) i b) stava 1. ovog člana određuje se na osnovu redoslijeda kojim su registracije izvršene.

Stav 1. ovog člana ne primjenjuje se na posebno vlasničko pravo lica koje je kupilo stvar od lica koje je nakon toga tu stvar dalo u zakup ili prodalo s pravom zadržavanja vlasništva.

3. Pravo prvenstva kupca i zakupca

Ukoliko ovim članom nije drugačije određeno:

  • a)
    zalog nastao u skladu s članom 4. ovog zakona ima pravo prvenstva nad pravima kasnijeg kupca, odnosno zakupca osiguranja; i
  • b)
    posebno vlasničko pravo, odnosno srodno pravo ima pravo prvenstva nad pravima kupca, odnosno zakupca osiguranja ukoliko je registracija tog posebnog vlasničkog prava, odnosno srodnog prava, izvršena prije nego što je kupac, odnosno zakupac stekao svoje pravo na tom osiguranju.

Pravo kupca, odnosno zakupca osiguranja ima pravo prvenstva nad posebnim vlasničkim pravom ili srodnim pravom ukoliko registracija tog posebnog vlasničkog prava, odnosno srodnog prava, nije izvršena prije nego što je kupac, odnosno zakupac stekao svoje pravo na tom osiguranju.

Pravo kupca, odnosno zakupca osiguranja ima pravo prvenstva nad pravom založnog povjerioca u odnosu na bilo koji kredit koji im je isplaćen od strane založnog povjerioca, nakon što je ovaj stekao saznanje o postojanju prava kupca, odnosno zakupca. Založni povjerilac oslobođen je obaveze da isplati kredit ukoliko kupac, odnosno zakupac imaju pravo prvenstva na osnovu ovog stava.

Zalog, srodno pravo, odnosno posebno vlasničko pravo na stvari prestaje postojati kada tu stvar kupac kupi u okviru uobičajenog načina poslovanja prodavca. Ovo je slučaj čak i kada je, u vrijeme kupovanja stvari koja je predmet zaloga, kupac imao saznanja o postojanju ili registraciji zaloga, srodnog prava, odnosno posebnog vlasničkog prava.

Pravo zakupca, koji u okviru uobičajenog načina poslovanja zakupodavca zakupi osiguranje, ima pravo prvenstva nad zalogom, srodnim pravom, odnosno posebnim vlasničkim pravom na tom osiguranju. Pravo zakupca zadržava pravo prvenstva čak i u slučaju kada je u vrijeme nastanka zakupa na stvari koja je predmet zaloga zakupac imao saznanje o postojanju ili registraciji ovih prava.

Zalog, srodno pravo, odnosno posebno vlasničko pravo prestaje postojati na stvari koja je kupljena, ukoliko je vrijednost te stvari jednaka ili niža od iznosa određenog Pravilnikom o zalozima. Ovo je slučaj bez obzira da li je zalog, srodno pravo, odnosno posebno vlasničko pravo registrirano.

Član 9. ovog zakona ne primjenjuje se na pravo definirano u članu 2. "Glavni izrazi", "posebno vlasničko pravo" tačka c) ovog zakona.

4. Pravo prvenstva zaposlenika kod založnog dužnika

Član 10.

Ukoliko drugačije nije određeno stavom 2. ovog člana, potraživanje zaposlenika kod založnog dužnika po osnovu neisplaćenih plaća ima pravo prvenstva nad zalogom samo do iznosa od šest neisplaćenih minimalnih plaća.

Zalog, odnosno posebno vlasničko pravo koji imaju pravo prvenstva u skladu s posebnim pravilima o pravu prvenstva iz člana 8. stav 1. ovog zakona, također imaju pravo prvenstva i nad potraživanjem po osnovu neisplaćenih plaća zaposlenika kod založnog dužnika.

5. Pravo prvenstva u odnosu na buduće isplate

Član 11.

Ukoliko ovim zakonom nije drugačije određeno, zalog i njegovo pravo prvenstva osigurava cjelokupni iznos kredita odobren prije ili poslije zaključenja ugovora o zalogu, kao i kamate i troškove kredita kako je to određeno ugovorom o zalogu.

Zalog, srodno pravo, odnosno posebno vlasničko pravo i njihovo pravo prvenstva osigurava i troškove izvršenja kao i troškove zaštite i održavanja osiguranja.

6. Pravo prvenstva na osiguranju pričvršćenom za nepokretnu stvar

Član 12.

Zalog, srodno pravo, odnosno posebno vlasničko pravo na osiguranju koje je registrirano prije nego što je to osiguranje pričvršćeno za nepokretnu stvar, ima pravo prvenstva nad bilo kojim pravom na tom osiguranju koje je nastalo kao posljedica spajanja.

Zalog, srodno pravo, odnosno posebno vlasničko pravo prestaje postojati kada osiguranje bude ugrađeno u građevinu kao građevinski materijal.

Zalog na osiguranju koje predstavlja usjeve ima pravo prvenstva nad svakim pravom na nepokretnost koje se proteže i na usjeve, a koje je nastalo time što su usjevi bili uzgojeni na toj nepokretnosti.

7. Pravo prvenstva na osiguranju spojenom za drugu pokretnu stvar

Član 13.

Zalog, srodno pravo, odnosno posebno vlasničko pravo, koje je registrirano prije nego što je osiguranje spojeno za drugu pokretnu stvar, ima pravo prvenstva nad bilo kojim pravom na tom osiguranju koje je nastalo kao posljedica spajanja, ali samo u slučaju da se to osiguranje može odvojiti bez bitnog oštećenja te pokretne stvari.

8. Pravo prvenstva u odnosu na trgovačke vrijednosne papire uređene drugim zakonima

Član 14.

Ukoliko je trgovački vrijednosni papir, koji u smislu ovog zakona predstavlja korist od osiguranja, predat u posjed nekom licu , taj posjednik ima pravo prvenstva nad zalogom, odnosno posebnim vlasničkim pravom koje postoji na tom trgovačkom vrijednosnom papiru, bez obzira da li je taj zalog, odnosno posebno vlasničko pravo registrirano. Ovo pravo prvenstva postoji samo ako je posjednik dao neku vrijednost u zamjenu za taj trgovački vrijednosni papir i nema saznanja o tom zalogu, odnosno posebnom vlasničkom pravu u momentu sticanja posjeda nad tim trgovačkim vrijednosnim papirom.

9. Promjena reda prvenstva

Član 15.

Založni povjerilac, odnosno nosilac posebnog vlasničkog prava, odnosno srodnog prava može ugovorom u pismenoj formi s dužnikom ili drugim licem izmijeniti ili se odreći prava prvenstva zasnovanog u skladu s ovim zakonom, u korist nekog trećeg lica, odnosno grupe lica.

IV - REGISTAR ZALOGA

1. Registar zaloga

Član 16.

Registar zaloga osniva se u svrhu registracije i dobijanja informacija o zalozima, posebnim vlasničkim pravima, srodnim pravima, stranim pravima i ranije stečenim pravima u skladu s ovim zakonom, kao i svakim drugim zakonom koji traži ili dozvoljava njihovu registraciju u Registru zaloga.

Registar zaloga vodi Ured za registar, koji se osniva kao osnovna organizaciona jedinica u sastavu Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine.

Ministar pravde imenuje šefa Registra zaloga, zamjenika šefa Registra zaloga, i državne službenike zaposlenike u Registru zaloga, saglasno Pravilniku o zalozima.

Šef Registra zaloga rukovodi radom Registra zaloga.

2. Pravilnik o zalozima

Član 17.

Ministar pravde donosi propise kojima se uređuju pitanja i daju bliža uputstva koja se odnose na:

  • a)
    dužnosti šefa Registra zaloga;
  • b)
    sjedište i radno vrijeme Registra zaloga;
  • c)
    iznos i način plaćanja taksi za usluge Registra zaloga;
  • d)
    postupak, sadržaj i brisanje registracije;
  • e)
    postupak, i sadržaj pretrage registriranih podataka;
  • f)
    izgled i sadržaj pismenih izvoda koje izdaje Registar zaloga, što uključuje "Potvrdu o registraciji" i "Potvrdu o rezultatu pretrage";
  • g)
    način na koji osiguranje, uključujući i korist od osiguranja, treba da bude opisano u registraciji, kao i koje vrste osiguranja moraju biti opisane serijskim brojem;
  • h)
    pravilo o tome šta se smatra serijskim brojem, jedinstvenim matičnim brojem, odnosno poreskim brojem pravnog lica;
  • i)
    vremenski rok u kojem je registracija važeća;
  • j)
    novčani iznos iz člana 9. stav 6. ovog zakona (stvar male vrijednosti), iznos iz člana 22. stav 2. ovog zakona (pravo tražiti informacije) i iznos iz člana 23. st. 2. i 7. ovog zakona (propuštanje brisanja ili izmjene registracije);
  • k)
    organ, odnosno organe određene da vode operacije Registra zaloga;
  • l)
    u svrhu registracije, definiranje svakog nedefiniranog izraza korištenog u ovom zakonu ukoliko se za tim ukaže potreba;
  • m)
    druga pitanja koja doprinose efikasnom radu Registra zaloga; i
  • n)
    postupak za prodaju osiguranja putem javne prodaje, odnosno prodaje neposrednom pogodbom.

3. Registracija

Član 18.

Registraciji i izmjeni registracije, kao i pretragama dodjeljuju se brojevi koji ukazuju na vrijeme i redoslijed kojima su izvršene.

Registracija može biti izvršena prije ili poslije ispunjenja bilo kojeg od uslova iz člana 4.stav 1. tač. b), c) i d) ovog zakona.

Registracija posebnog vlasničkog prava može biti izvršena prije ili poslije nastanka tog prava.

Nakon izvršene registracije, lice može tražiti izvod iz Registra zaloga u vidu Potvrde o registraciji, odnosno Potvrde o rezultatu pretrage.

Šef Registra zaloga dužan je izdati traženi izvod iz Registra zaloga, ukoliko je tražilac prije ili istovremeno s podnošenjem zahtjeva platio propisanu taksu.

Registar zaloga s podacima mora biti dnevno dostupan zainteresiranim građanima u ministarstvima pravde entiteta, što će biti uređeno Pravilnikom o zalozima.

4. Pretrage u Registru zaloga

Član 19.

Potvrda o rezultatu pretrage može se izdati na osnovu sljedećih kriterija:

  • a)
    jedinstvenog matičnog broja, odnosno poreskog broja pravnog lica;
  • b)
    serijskog broja stvari u slučaju kada Pravilnik o zalozima zahtijeva da stvar bude opisana serijskim brojem;
  • c)
    registracionim brojem koji je dodijeljen od strane Registra zaloga.

Šef Registra zaloga dužan je izdati traženi izvod iz Registra zaloga, ukoliko je tražilac prije ili istovremeno s podnošenjem zahtjeva platio propisanu taksu.

5. Valjanost registracije

Član 20.

Registracija, kao i izmjena registracije valjana je samo ukoliko:

  • a)
    nije istekla, odnosno nije brisana u skladu s ovim zakonom i Pravilnikom o zalozima;
  • b)
    sadrži opis osiguranja koji je u skladu s Pravilnikom o zalozima;
  • c)
    se može pronaći u Registru zaloga pretragom na osnovu serijskog broja osiguranja, ukoliko se odnosi na osiguranje za koje Pravilnik o zalozima traži da bude opisano serijskim brojem; i
  • d)
    se može pronaći u Registru zaloga pretragom na osnovu jedinstvenog matičnog broja, odnosno poreskog broja pravnog lica koje je u registraciji označeno kao založni dužnik, ukoliko se odnosi na osiguranje za koje Pravilnik o zalozima ne traži da bude opisano serijskim brojem.

Kada lice označeno kao založni dužnik u registraciji koja se odnosi na osiguranje koje se ne označava serijskim brojem promijeni jedinstveni matični broj ili poreski broj pravnog lica ili izvrši prijenos vlasništva na osiguranju, ta registracija ostaje važeća. Ali ipak, registracija postaje nevažeća ukoliko lice koje je u registraciji označeno kao založni povjerilac sazna o promjeni jedinstvenog matičnog broja, poreskog broja pravnog lica ili prijenosu vlasništva, a ne izvrši promjenu registracije kako bi ona uključivala promijenjeni jedinstveni matični broj ili poreski broj pravnog lica u roku od 15 dana od dana saznanja.

6. Dokazivanje podataka koji se nalaze u Registru zaloga

Član 21.

Postojanje i sadržaj bilo kog podatka koji se nalazi u Registru zaloga može se dokazivati isključivo odgovarajućim izvodom izdatim od strane Registra zaloga.

Dokument koji ukazuje na to da je izdat od strane Registra zaloga u formi propisanoj Pravilnikom o zalozima smatra se izdatim od strane Registra zaloga i ima karakter i dokaznu snagu javne isprave u pogledu činjenica koje su u njemu sadržane ukoliko se ne dokaže suprotno.

7. Pravo na traženje informacija

Član 22.

Lice, koje je u registraciji označeno kao založni dužnik ili od njega na osnovu punomoći ovlašteno lice, ima pravo da od lica, koje je u toj registraciji označeno kao založni povjerilac, traži:

  • a)
    kopiju ugovora o zalogu, odnosno ugovora na osnovu kojeg je zasnovano posebno vlasničko pravo, ranije stečeno pravo ili strano pravo;
  • b)
    pismenu izjavu o uslovima otplate počevši od dana koji je označen u tom zahtjevu pa nadalje;
  • c)
    da odobri ili ažurira popis stvari od kojih se sastoji osiguranje počevši od dana koji je označen u tom zahtjevu pa nadalje; i
  • d)
    da odobri ili ažurira izjavu koja sadrži iznos obaveze koja je osigurana zalogom, odnosno iznos duga po osnovu ugovora kojim je nastalo posebno vlasničko pravo, ranije stečeno pravo, odnosno strano pravo, počevši od dana koji je označen u tom zahtjevu pa nadalje.

Lice, kojem je u skladu s ovim članom zahtjev upućen, obavezno je zahtjevu udovoljiti u roku od 15 dana od dana prijema. Taksa za svaki pojedini zahtjev upućen u skladu s ovim članom određuje se Pravilnikom o zalozima. Lice koje je podnijelo zahtjev ima pravo na jedan besplatan odgovor od strane lica kojem je zahtjev upućen u toku bilo kojeg vremenskog roka od 6 mjeseci.

Ukoliko lice kojem je zahtjev upućen bez valjanog razloga ne izvrši svoju obavezu iz stava 2. ovog člana, podnosilac zahtjeva može se obratiti sudu da izda rješenje kojim se nalaže brisanje registracije zaloga, posebnog vlasničkog prava, ranije stečenog prava, odnosno stranog prava kako je naznačeno u tom zahtjevu.

Nakon prijema rješenja, šef Registra zaloga izvršit će brisanje registracije, kako je to naloženo rješenjem.

8. Brisanje registracije

Član 23.

Ukoliko se registracija odnosi na stvar, gdje lice označeno u toj registraciji kao založni dužnik koristi tu stvar za lične ili porodične potrebe, ta registracija mora biti brisana od strane lica označenog u toj registraciji kao založni povjerilac, u roku od 15 dana od dana ispunjenja svih obaveza na koje se ta registracija odnosi.

Lice koje ne ispuni obavezu iz stava 1. ovog člana mora platiti licu, koje je u toj registraciji označeno kao založni dužnik, novčani iznos određen Pravilnikom o zalozima kao i pričinjenu štetu.

Lice koje je u registraciji navedeno kao založni dužnik, odnosno svako drugo lice koje je vlasnik založene stvari na koju se ta registracija odnosi, ima pravo uputiti pismeni zahtjev za brisanje, odnosno izmjenu registracije licu navedenom kao založni povjerilac u toj registraciji u slučaju:

  • a)
    kada su sve obaveze na koje se ta registracija odnosi ispunjene;
  • b)
    kada se opis stvari koja je predmet zaloga odnosi na:

b1) potraživanje koje nije preneseno; ili

b2) stvar koja nije predmet srodnog prava u korist lica koje je u toj registraciji označeno kao založni povjerilac; ili

b3) stvar koja nije osiguranje iz ugovora o zalogu, ugovora kojim je nastalo ranije stečeno pravo, odnosno ugovora kojim nastaje strano pravo, zaključenog između lica označenih u toj registraciji kao založni povjerilac i založni dužnik; ili

b4) stvar koja nije predmet ugovora kojim je nastalo posebno vlasničko pravo, zaključenog između lica označenih u toj registraciji kao založni povjerilac i založni dužnik; ili

  • c)
    kada ne postoji ugovor o zalogu, ugovor kojim nastaje posebno vlasničko pravo, ranije stečeno pravo, odnosno strano pravo između lica označenih u toj registraciji kao založni povjerilac i založni dužnik.

Lice označeno u registraciji kao založni povjerilac obavezno je ispuniti zahtjev iz stava 3. ovog člana u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva. Založni povjerilac ne može zaračunati troškove ili prihvatiti plaćanja za ispunjavanje ovih obaveza.

Ukoliko registracija nije brisana, odnosno izmijenjena u skladu sa zahtjevom, podnosilac zahtjeva iz stava 3. ovog člana može se obratiti sudu za izdavanje odgovarajućeg rješenja za brisanje, odnosno izmjenu registracije.

Sud će donijeti odgovarajuće rješenje u roku od 8 dana od dana podnošenja prijedloga za izdavanje tog rješenja.

Ukoliko je sud donio rješenje, založni povjerilac koji nije ispunio naloženu obavezu mora platiti licu koje je podnijelo zahtjev za brisanje novčani iznos određen Pravilnikom o zalozima, kao i naknadu za pričinjenu štetu.

9. Odbijanje, promjena i brisanje registracije

Član 24.

Šef Registra zaloga može odbiti registraciju ukoliko, po njegovom mišljenju, ona nije u saglasnosti s ovim zakonom ili Pravilnikom o zalozima. Šef Registra zaloga mora izdati obavještenje podnosiocu u digitalnoj formi navodeći razloge zbog kojih je registracija odbačena.

Ukoliko, po mišljenju šefa Registra zaloga, postoje okolnosti koje dovode do toga da nije cjelishodno da Registar zaloga obavlja jednu ili više svojih aktivnosti, uključujući obavljanje registracija i pretraga, šef Registra zaloga može privremeno obustaviti takve aktivnosti. Privremena obustava traje sve dok, po mišljenju šefa Registra zaloga, traju okolnosti koje su je izazvale.

Šef Registra zaloga izvršit će promjenu ili brisanje registracije iz Registra zaloga u slučaju:

  • a)
    isteka vremena trajanja registracije;
  • b)
    prijema valjanog zahtjeva kojim se traži promjena ili brisanje registracije;
  • c)
    prijema sudskog rješenja kojim se nalaže promjena ili brisanje registracije.

V - POVREDE OBAVEZA IZ UGOVORA O ZALOGU I IZVRŠENJE

1. Primjena Poglavlja V. ovog zakona i nadležnost suda

Član 25.

Poglavlje V. ovog zakona primjenjuje se samo na izvršenje prava iz ugovora o zalogu ili ugovora kojim je zasnovano strano pravo u obliku zaloga. Ukoliko je drugim zakonom tako određeno, Poglavlje V. ovog zakona primjenjuje se i na druga prava.

Za postupak izvršenja iz ovog zakona nadležni su izvršni sudovi koji su nadležni za izvršenje prema zakonima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Brčko Distrikt ).

Na pitanja izvršenja koja nisu uređena ovim zakonom na odgovarajući način primjenjuju se odredbe zakona entiteta i Brčko Distrikta kojima se uređuje izvršni postupak, ako to nije u suprotnosti s ovim zakonom.

Protiv rješenja izvršnog suda donesenog na osnovu ovog poglavlja nije dopušten pravni lijek, osim u slučajevima predviđenim u članu 27. stav 1. ovog zakona.

Ukoliko nije drugačije određeno u ovom poglavlju:

  • a)
    podnošenje zahtjeva u skladu s članom 27. stav 1. ovog zakona nema uticaja na izvršenje uređeno ovim poglavljem; i
  • b)
    jedino rješenje izdato od strane izvršnog suda u skladu s članom 27. stav 2. ovog zakona ima uticaja na izvršenje uređeno ovim poglavljem.

Strana koja smatra da je oštećena u postupku izvršenja iz ovog zakona, zaštitu svojih prava vrši tužbom u parničnom postupku. Pokretanje parničnog postupka nema uticaja na postupak izvršenja u skladu s ovim zakonom.

Svako obavještenje koje se pominje u Poglavlju V. ovog zakona mora biti u pismenoj formi i može biti dostavljeno jedino lično, putem telefaksa, preporučenom poštom ili kurirom.

2. Izvršenje

Član 26.

Postupak izvršenja pokreće se na zahtjev založnog povjerioca nakon što založni dužnik povrijedi obaveze iz ugovora o zalogu. Izvršenje u skladu s odredbama ovog poglavlja moguće je samo ukoliko založni povjerilac dostavi izvršnom sudu ugovor o zalogu i Potvrdu o registraciji. Navedena Potvrda o registraciji je izvršni naslov.

U svom prijedlogu za izvršenje založni povjerilac mora predložiti jedno od sljedećeg:

  • a)
    da sudski izvršilac oduzme osiguranje u cilju njegove prodaje od strane založnog povjerioca; ili
  • b)
    da sudski izvršilac oduzme i proda osiguranje.

U slučaju povrede obaveze iz ugovora o zalogu od strane založnog dužnika, založni povjerilac može oduzeti osiguranje lično i bez pomoći sudskog izvršioca, ali samo nakon što je založni dužnik dao pismeni pristanak na to. Za valjanost ovog pristanka nije potrebna notarska obrada, odnosno ovjera, niti ovjera kod suda ili općinske službe.

Kada založni povjerilac podnese izvršnom sudu prijedlog iz stava 2. tačka a) ovog člana, sud mora izdati rješenje u roku od 8 dana od dana podnošenja prijedloga. Ovo rješenje o izvršenju uputit će sudskog izvršioca da oduzme osiguranje koje je opisano u ugovoru o zalogu i preda ga založnom povjeriocu ili od njega ovlaštenom licu u cilju prodaje osiguranja.

Kada založni povjerilac podnese izvršnom sudu prijedlog iz stava 2. tačka b) ovog člana, sud mora izdati rješenje u roku od 8 dana od dana podnošenja prijedloga. Ovo rješenje o izvršenju uputit će sudskog izvršioca da oduzme i proda osiguranje koje je opisano ugovorom o zalogu.

Sudski izvršilac mora oduzeti osiguranje u roku koji ne može biti duži od 8 dana od dana donošenja rješenja u skladu sa st. 4. ili 5. ovog člana, bez obzira da li je pravni lijek iz člana 27. stav 1. ovog zakona uložen. Sudski izvršilac mora dostaviti založnom dužniku rješenje o izvršenju u momentu oduzimanja osiguranja i nije obavezan dati prethodno obavještenje o oduzimanju bilo kojem licu uključujući i založnog dužnika.

Sudski izvršilac je, u cilju sticanja posjeda nad osiguranjem, ovlašten ući u svaki prostor (zatvoreni ili otvoreni) gdje se ono nalazi.

Najkasnije u roku od 8 dana od dana kada je stekao posjed nad osiguranjem u skladu s bilo kojom odredbom ovog člana, založni povjerilac mora dostaviti obavještenje o sticanju posjeda založnom dužniku, kao i svakom licu koje je navedeno kao založni povjerilac u svakoj registraciji koja se odnosi na isto osiguranje, a koja je unesena u bazu podataka Registra zaloga prije dana davanja obavještenja.

3. Prava ugovornih strana na zaštitu

Član 27.

Samo nakon oduzimanja osiguranja, lice čija su prava uključena ili pogođena izvršenjem založnog prava, može se obratiti izvršnom sudu sa zahtjevom da:

  • a)
    obustavi izvršni postupak na osnovu činjenice da založni dužnik nije povrijedio obaveze iz ugovora o zalogu, i naloži vraćanje osiguranja založnom dužniku;
  • b)
    privremeno ili trajno stavi van snage pravo založnog povjerioca da proda osiguranje;
  • c)
    založnom povjeriocu da uputstva o bilo kojem pitanju u vezi sa izvršenjem založnog prava i naloži da se ponaša u skladu s jednim ili više proceduralnih pravila određenih ovim zakonom;
  • d)
    oslobodi neko lice obaveze poštivanja jednog ili više proceduralnih pravila određenih ovim zakonom, ukoliko je poštivanje tih pravila postalo nesvrsishodno;
  • e)
    produži bilo koji rok iz Poglavlja V. ovog zakona kojeg se založni povjerilac mora pridržavati;
  • f)
    od nekog lica zahtijeva da nadoknadi drugom licu troškove koje je to lice pretrpjelo uslijed pokretanja neosnovanog postupka pred sudom; ili
  • g)
    izmijeni diobu novca dobijenog prodajom osiguranja u odnosu na predloženu diobu navedenu u obavijesti iz člana 32. stav 1. ovog zakona.

Izvršni sud izdat će traženo rješenje u roku od 8 dana od dana podnošenja zahtjeva iz stava 1. ovog člana.

4. Naplata potraživanja ili finansijskog instrumenta

Član 28.

Kada je osiguranje u vidu potraživanja, založni povjerilac ima pravo dati obavještenje dužniku iz potraživanja da izvrši plaćanje založnom povjeriocu. U tom slučaju, dužnik potraživanja mora izvršiti plaćanje iznosa potraživanja založnom povjeriocu.

Kada je osiguranje vrijednosni papir, založni povjerilac ima pravo dati obavještenje dužniku iz vrijednosnog papira da izvrši plaćanje založnom povjeriocu. U tom slučaju, dužnik iz vrijednosnog papira mora izvršiti plaćanje iznosa potraživanja založnom povjeriocu u skladu sa uslovima iz vrijednosnog papira.

Kada je založni povjerilac u isto vrijeme i dužnik potraživanja ili dužnik iz vrijednosnog papira može se naplatiti bez prethodnog obavještenja.

Nakon odbijanja razumnih troškova naplate, založni povjerilac mora ostatak novca koji je dobijen kao rezultat transakcija iz st. 1., 2. ili 3. ovog člana iskoristiti za namirenje obaveze koja je osigurana zalogom.

5. Obavještenje o prodaji i prodaja osiguranja

Član 29.

Najmanje 15 dana prije prodaje osiguranja, lice kojem je rješenjem o izvršenju određeno da proda osiguranje mora dati obavještenje o prodaji založnom dužniku, svakom licu za koje zna da ima pravo na tom osiguranju , kao i svakom licu koje je prije izdavanja obavještenja u valjanoj registraciji o prodaji označeno kao založni povjerilac.

Obavještenje o prodaji mora sadržavati:

  • a)
    opis osiguranja;
  • b)
    neplaćeni iznos obaveze osigurane zalogom;
  • c)
    iznos pripadajućih troškova ili, ukoliko iznos troškova još nije poznat, njihovu realnu procjenu;
  • d)
    obavještenje o pravu da se osiguranje iskupi kako je određeno ovim zakonom;
  • e)
    obavještenje da će osiguranje biti prodato ukoliko ne bude bilo iskupljeno; i
  • f)
    datum, mjesto i vrijeme prodaje putem javne aukcije ili mjesta gdje će zatvorene ponude za tender biti dostavljene i datum nakon kojeg ponude za tender neće biti prihvatane.

Obavještenje o prodaji nije potrebno u slučaju:

  • a)
    kada bi osiguranje značajno izgubilo na vrijednosti ukoliko se odmah ne proda;
  • b)
    kada su troškovi vezani za održavanje i uskladištenje osiguranja nesrazmjerno visoki u odnosu na njegovu vrijednost; ili
  • c)
    kada je izvršni sud odredio da obavještenje nije potrebno.

Osiguranje može biti prodato kao cjelina ili u utrživim jedinicama:

  • a)
    na javnoj prodaji, uključujući aukciju ili zatvoreni tender, od strane sudskog izvršioca ili od strane založnog povjerioca; ili
  • b)
    putem neposredne pogodbe od strane založnog povjerioca, ukoliko ugovor o zalogu predviđa neposrednu pogodbu kao način prodaje ili je ona određena od strane izvršnog suda.

Ukoliko nije drugačije određeno od strane izvršnog suda, založni povjerilac će javnu prodaju, odnosno prodaju neposrednom pogodbom izvršiti na način koji je u skladu s općeprihvaćenim tržišnim standardima za prodaju stvari iste vrste kao što je osiguranje. Založni povjerilac nije obavezan angažirati sudskog vještaka radi procjene vrijednosti osiguranja. Postupak za prodaju osiguranja putem javne prodaje, odnosno prodaje neposrednom pogodbom uređen je Pravilnikom o zalozima . Založni povjerilac može kupiti stvar ili njen dio samo putem javne prodaje koju vodi sudski izvršilac.

Svako lice koje ima pravo prvenstva na osiguranju u odnosu na založnog povjerioca koji drži osiguranje u posjedu, ima prvenstveno pravo da uzme, te zadrži osiguranje u posjedu i proda ga, bez obzira da li je pokrenuto izvršenje.

6. Novac dobijen prodajom osiguranja

Član 30.

Založni povjerilac, odnosno sudski izvršilac koji je prodao osiguranje položit će iznos novca, koji je preostao nakon odbitka troškova preuzimanja posjeda, održavanja i prodaje osiguranja, na poseban depozitni račun otvoren u banci u BiH u skladu s Pravilnikom o zalozima.

Novčani iznos koji predstavlja troškove iz stava 1. ovog člana bit će bez odgađanja isplaćen licu koje je snosilo te troškove.

7. Prava savjesnog kupca

Član 31.

Savjestan kupac, koji u dobroj vjeri kupi stvar na prodaji u skladu s članom 29. ovog zakona i stekne posjed stvari, pribavlja vlasništvo na stvari oslobođeno od bilo kakvih tereta, bez obzira da li je prodavac ispunio uslove uređene ovim zakonom.

8. Dioba nakon prodaje

Član 32.

U roku od 8 dana od dana prodaje osiguranja, založni povjerilac ili sudski izvršilac mora založnom dužniku, svakom licu za koje zna da ima pravo na tom osiguranju, kao i svakom licu koje je prije izdavanja obavještenja u valjanoj registraciji označeno kao založni povjerilac, dati obavještenje koje sadrži sljedeće informacije:

  • a)
    iznos novca dobijen prodajom osiguranja, kao i ime i mjesto banke u koju je novac deponovan, u skladu s odredbama ovog zakona;
  • b)
    iznos koji je utrošen na podmirenje troškova iz člana 30.stav 1. ovog zakona;
  • c)
    način na koji će novac dobijen prodajom biti raspodijeljen; i
  • d)
    da će, ukoliko sudu ne bude podnesen zahtjev u skladu s članom 27. stav 1. tačka g) ovog zakona, u roku od 15 dana od dana davanja obavještenja, novac dobijen prodajom biti raspodijeljen onako kako je to navedeno u obavještenju.

U skladu s članom 27. stav 1. ovog zakona, novac iz člana 30.stav 1. ovog zakona mora se raspodijeliti u skladu s odredbama ovog zakona koje uređuju prava prvenstva.

Ukoliko izvršni sud ne odredi drugačije u skladu s članom 27. stav 2. ovog zakona, založni povjerilac, koji novac dobijen prodajom osiguranja ne raspodijeli u skladu sa stavom 2. ovog člana, dužnik je svakog lica koje je uložilo zahtjev sudu u skladu s članom 27. stav 1. tačka g) ovog zakona i koje je pretrpjelo štetu izazvanu propuštanjem od strane založnog povjerioca.

9. Namirenje zadržavanjem stvari

Član 33.

Nakon povrede obaveza iz ugovora o zalogu, založni povjerilac može licu koje ima pravo na obavještenje na osnovu člana 29. ovog zakona predložiti da zadrži osiguranje u cilju namirenja potraživanja ili dijela potraživanja koje je osigurano zalogom.

Ukoliko je obavještenje o odbijanju prijedloga dostavljeno založnom povjeriocu u roku od 15 dana od dana prijema prijedloga iz stava 1. ovog člana, založni povjerilac ne može zadržati osiguranje i mora ga prodati u skladu s odredbama ovog zakona.

Ukoliko nije dostavljeno obavještenje o odbijanju prijedloga založnom povjeriocu u roku od 15 dana od dana prijema prijedloga iz stava 1. ovog člana, smatra se da je založni povjerilac neopozivo izabrao pravo da zadrži stvar u cilju namirenja potraživanja u skladu sa svojim prijedlogom. U ovom slučaju, založni povjerilac stiče pravo vlasništva na stvari koja time postaje oslobođena od bilo kakvih prava lica kojima je prijedlog bio upućen.

10. Pravo na iskup osiguranja

Član 34.

U bilo koje vrijeme prije prodaje osiguranja, založni dužnik ili lice s nižim pravom prvenstva mogu dovesti do prestanka zaloga ispunjenjem neizmirenog dijela obaveze koja je osigurana tim zalogom.

VI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

1. Primjena pravila međunarodnog privatnog prava

Član 35.

Valjanost stranog prava na osiguranju u vidu tjelesne stvari određuje se prema pravu zemlje u kojoj se stvar nalazila kada je pravo zasnovano.

Valjanost stranog prava na osiguranju u vidu potraživanja određuje se prema pravu zemlje u kojoj se založni dužnik ili ustupilac nalazio kada je pravo zasnovano.

Ukoliko u ovom članu nije drugačije određeno, strano pravo se u svrhu registracije, određenja prava prvenstva i izvršenja smatra zalogom, odnosno posebnim vlasničkim pravom nastalim u BiH.

Strano pravo na osiguranju u vidu tjelesne stvari, koje je registrirano u Registru zaloga u roku od 15 dana od dana kada je to osiguranje uneseno na teritoriju BiH, smatra se registriranim od dana kada je to osiguranje uneseno na teritoriju BiH.

Strano pravo na osiguranju u vidu potraživanja, koje je registrirano u Registru zaloga u roku od 15 dana od dana kada je založni dužnik uspostavio prebivalište ili sjedište na teritoriji BiH, smatra se registriranim od dana kada je založni dužnik uspostavio prebivalište ili sjedište na teritoriji BiH.

Kupac, odnosno zakupac osiguranja ima pravo prvenstva nad stranim pravom na osiguranju ukoliko strano pravo nije registrirano u Registru zaloga prije nego što je kupac, odnosno zakupac stekao pravo na tom osiguranju. U ovom slučaju ne primjenjuju se st. 4. i 5. ovog člana.

2. Ranije stečena prava

Ovaj zakon ne uređuje:

  • a)
    zasnivanje, valjanost i izvršenje ranije stečenih prava; i
  • b)
    prava prvenstva između suprotstavljenih ranije stečenih prava ili drugih prava nastalih prije stupanja na snagu ovog zakona.

Ovaj zakon uređuje pravo prvenstva između ranije stečenog prava i:

  • a)
    zaloga, srodnog prava, odnosno posebnog vlasničkog prava zasnovanog nakon stupanja na snagu ovog zakona; i
  • b)
    stranog prava koje je registrirano u skladu s ovim zakonom.

Ranije stečeno pravo, koje je registrirano u Registru zaloga u roku od 90 dana od dana kada je ovaj zakon stupio na snagu, smatra se registriranim na dan kada je ovaj zakon stupio na snagu.

Kupac, odnosno zakupac osiguranja ima pravo prvenstva nad ranije stečenim pravom na osiguranju, ukoliko ranije stečeno pravo nije registrirano u Registru zaloga prije nego što je kupac, odnosno zakupac stekao pravo na tom osiguranju. U tom slučaju, stav 3. ovog člana se ne primjenjuje.

3. Ponašanje u izvršavanju obaveza i ostvarenju prava

Član 37.

Sva prava, dužnosti i obaveze koji su sadržani u ovom zakonu ili proističu iz ugovora o zalogu, ugovora kojim je zasnovano posebno vlasničko pravo, odnosno ugovora kojim je zasnovano strano pravo, moraju se ostvarivati u dobroj vjeri i u skladu sa standardima ponašanja koji su općeprihvaćeni na tržištu na kojem se pravni posao odvija.

4. Sukob s drugim zakonima

Član 38.

U slučaju da je ovaj zakon u suprotnosti s drugim zakonima u BiH , primjenjivat će se ovaj zakon.

5. Stupanje na snagu

Član 39.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH", a objavit će se i u službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta .

Ovaj zakon primjenjuje se po isteku tri mjeseca od dana njegovog stupanja na snagu.

PS BiH broj 51/04
21. maja 2004. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamentarne skupštine BiH
Martin Raguž, s. r.

Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamentarne skupštine BiH
Mustafa Pamuk, s. r.

Sudska praksa po ovom aktu

18 odluka iz 5 članova

Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba koje citiraju članove ovog akta. Klik otvara odluku.

Općenite reference na ovaj akt (13)

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-1212/21

Odluka o meritumu u predmetu AP-1212/21 (Mikrokreditno društvo „Sinergija plus“ d.o.o. Banjaluka). Nema povrede: Član 14. EK i član II/4. Ustava BiH (Zabrana diskriminacije); Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)…

2025

Ishod: Odluka o meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-2212/21

Odluka o meritumu u predmetu AP-2212/21 („Planinski Biser“ d.o.o. Rakitno). Povreda: Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine). Ključne riječi: P1.1. - Član 1. P broj 1 uz EK, – zaštita imovine; Isplata duga; Iz…

2023

Ishod: Odluka o meritumu

Vrhovni sud Federacije BiH

51 0 Ps 139665 22 Rev

Za ocjenu da li postoji očigledna nesrazmjera, kako je propisana odredbom člana 141. stav (1) ZOO, tužitelj je trebao dokazati da postoji disproporcija kojom se narušava načelo ekvivalentnosti i da je ta disproporcija protivna izričitoj za…

2023
Rev

Ishod: Odluka u meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-3553/21

Odluka o meritumu u predmetu AP-3553/21 ("ALUMINA" d.o.o., Zvornik). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: P1.1. - Član 1. P broj 1 uz EK, – zaštita imovine; Ništavost; P1.1.1.13. -…

2022

Ishod: Odluka o meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-2867/20

Odluka o meritumu u predmetu AP-2867/20 („Pro vita“ d.o.o. Donja Dubica, Odžak). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje); Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine). Ključne…

2021

Ishod: Odluka o meritumu

Vrhovni sud Republike Srpske

57 0 Ps 126116 20 Rev

Založni povjerilac, može kupiti založenu stvar ili njen dio, samo putem javne prodaje koju, u izvršnom postupku na pokretnim stvarima izvršenika, vodi sudski izvršitelj.

2021
Rev

Ishod: Odluka u meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-6534/18

Odluka o meritumu u predmetu AP-6534/18 (AB „Ukio Bankas“, Kaunas - Litvanija). Povreda: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: 6.1.1.1. - Građanski postupak; 6.1.18. - pravično suđenje – obrazlož…

2021

Ishod: Odluka o meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-3335/18

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3335/18 („Top-Farm“ d.o.o. Nova Topola, Gradiška). Nema povrede: Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine). Ključne riječi: D18.3.h.1. - Izvršni postupak; Izvršenje; Stjecanje…

2020

Ishod: Odluka o dopustivosti

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-4219/17

Odluka o meritumu u predmetu AP-4219/17 („Apis“ d.o.o. Trebinje). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje); Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine). Ključne riječi: 6.1.17…

2020

Ishod: Odluka o meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-4685/17

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-4685/17 (Addiko Bank d.d. Sarajevo). Nema povrede: Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine); Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi:…

2019

Ishod: Odluka o dopustivosti

+ još 3