Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Rješenje, zaključak, obavještenje i ostali akti u predmetu AP-1962/19 (D. B.).

Odluka donesena 13. 11. 2019.

Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-1962/19

Apelacija

Rješenje, zaključak, obavještenje i ostali akti

13. 11. 2019.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 13. novembra 2019. godine, u predmetu broj AP-1962/19, rješavajući zahtjev za preispitivanje Džermina Bečića, na temelju člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (3) i člana 68. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine-Prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je

RJEŠENJE

Usvaja se zahtjev Džermina Bečića za preispitivanje odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u predmetu broj AP-1962/19 od 10. septembra 2019. godine.

OBRAZLOŽENJE

1. Džermina Bečića (u daljnjem tekstu: podnositelj zahtjeva) iz Sarajeva, kojeg zastupa Nedim Ademović, advokat iz Advokatskog društva „ANP“ d.o.o. Sarajevo, podnio je 8. oktobra 2019. godine zahtjev za preispitivanje Odluke Ustavnog suda u predmetu broj AP-1962/19 od 10. septembra 2019. godine. Ustavni sud primjećuje, da je u navedenom zahtjevu za preispitivanje, uz podnositelja zahtjeva, kao drugoapelant navedena i Dženita Bečić, međutim obzirom da se Odlukom Ustavnog suda broj AP-1962/19 od 10. septembra 2019. godine, odlučivalo samo o apelaciji koju je izjavio podnositelj zahtjeva, predmetni zahtjev se neće razmatrati u odnosu na Dženitu Bečić.

2. Ustavni sud je Odlukom o dopustivosti broj AP-1962/19, u Velikom vijeću u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 10. septembra 2019. godine, odbacio kao nedopuštenu apelaciju podnositelja zahtjeva-apelanta podnesenu protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu (u daljnjme tekstu: Kantonalni sud) broj 65 0 P 176632 17 Gž od 27. juna 2017. godine , zato što je preuranjena. U obrazloženju navedene odluke Ustavni sud je naveo da „…U konkretnom slučaju postupak o predmetu apelacije je u toku pred Vrhovnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, koji još nije donio odluku o reviziji. Ustavni sud podsjeća na svoju praksu da je revizija, u slučaju kada su ispunjeni uslovi dopustivosti predviđeni procesnim zakonom, djelotvoran pravni lijek, koji su apelanti dužni iscrpiti prije podnošenja apelacije Ustavnom sudu, u smislu člana 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda. Apelant odlučuje koji će pravni lijek koristiti, bez obzira da li se radi o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. U interesu ostvarivanja prava apelanta je da se iscrpe sve mogućnosti odlučivanja pred redovnim sudovima, u skladu sa pozitivnim propisima. S obzirom na izuzetke predviđene u važećim odredbama Zakona o parničnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 36/04, 84/07, 58/13 i 94/16), Zakona o parničnom postupku („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ br. 53/03, 73/05, 19/06 i 98/15) i Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 58/03, 85/03, 74/05, 63/07, 49/09 i 61/13) prema kojima nadležni sudovi mogu dopustiti reviziju u svim predmetima, Ustavni sud bi donošenjem svoje odluke prije donošenja odluka nadležnih sudova o izjavljenim revizijama prejudicirao ovo pitanje. Nakon donošenja odluke o reviziji, nezavisno od vrste te odluke, apelant ima mogućnost da ponovo podnese apelaciju, u kojoj je dužan na propisanom obrascu apelacije pod tačkom 8.a) ostale odluke, navesti i ovu odluku Ustavnog suda…“.

3. U zahtjevu za preispitivanje podnositelj zahtjeva je naveo, između ostalog, da Ustavni sud u apelacionom postupku nije cijenio činjenicu da je Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) donio revizionu odluku kojom je odbacio njegovu reviziju. Naime, da je u apelaciji naznačeno da je Vrhovni sud donio Rješenje broj 65 0 P 176632 17 Rev od 4. decembra 2018. godine, pa da Ustavni sud nije uzeo u obzir ovu ključnu činjenicu, zbog koje je odbacio apelaciju kao preuranjenu. Podnositelj zahtjeva smatra da su se stekli svi uslovi da se njegova pravna stvar razmatra u meritumu, uključujući i donošenje odluke Vrhovnog suda, odnosno da su iscrpljeni svi pravni lijekovi i da je apelacija podnijeta blagovremeno. U nastavku zahtjeva za preispitivanje, podnositelj zahtjeva je ukazao na činjenice predmeta koji je osporavao svojom apelacijom, te je istakao da smatra da je u konkretnom slučaju došlo do povrede njegovog prava na pravično suđenje i prava na imovinu. S obzirom na navedeno, podnositelj zahtjeva je predložio da se preispita odluku broj AP-1962/19 od 10. septembra 2019. godine.

4. Pri ispitivanju dopustivosti zahtjeva, Ustavni sud je pošao od odredaba člana 68. Pravila Ustavnog suda, koje u relevantnom dijelu glase:

Član 68.

(1)U slučaju kada se otkrije neka činjenica koja bi po svojoj prirodi mogla odlučno utjecati na ishod spora i koja, kada je odluka bila donesena, nije bila poznata Ustavnome sudu i nije razumno mogla biti poznata stranci, ta stranka može, u roku od šest mjeseci nakon što je stekla saznanje o toj činjenici, zatražiti od Ustavnoga suda preispitivanje te odluke, a najkasnije u roku od godinu dana od dana prijema odluke.

[…] (3)U zahtjevu treba navesti odluku čije se preispitivanje traži, kao i podatke potrebne da se pokaže kako su ispunjeni uvjeti predviđeni u stavu (1) ovoga člana. U prilogu zahtjeva se dostavlja kopija svih dokumenata koji ga potvrđuju. Zahtjev i ti dokumenti se dostavljaju Ustavnome sudu.

[...] (5)Kada izvorno vijeće odluči da će preispitati svoju odluku, predmet preispitivanja se razmatra u skladu s pravilima koja se primjenjuju u redovnom postupku pred Ustavnim sudom.

5. Iz navedenog člana Pravila Ustavnog suda proizlazi da su uvjeti za usvajanje zahtjeva za preispitivanje odluke Ustavnog suda postojanje činjenica koje su po svojoj prirodi mogle odlučno utjecati na ishod spora i koje, kad je odluka bila donesena, nisu bile poznate Ustavnom sudu i nisu razumno mogle biti poznate stranci, te da je zahtjev podnesen najkasnije u roku od šest mjeseci od dana saznanja o tim činjenicama, ali najkasnije u roku od godinu dana od dana prijema odluke čije se preispitivanje zahtijeva.

6. S obzirom da je odluka Ustavnog suda, čije se preispitivanje traži, donesena 10. septembra 2019. godine, a da je zahtjev za preispitivanje podnesen 8. oktobra 2019. godine, slijedi da je zahtjev za preispitivanje podnesen u roku iz člana 68. stav (1) Pravila Ustavnog suda.

7. Odluke Ustavnog suda su na osnovu člana VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine konačne i obvezujuće. S obzirom na to da zahtjev za preispitivanje odluke Ustavnog suda dovodi u pitanje konačnost odluke Ustavnog suda, mogućnost preispitivanja tih odluka je, prema članu 68. Pravila Ustavnog suda, izuzetan postupak i mora biti strogo ispitivana.

8. U postupku preispitivanja konačne odluke Ustavnog suda, Ustavni sud je ograničen na ispitivanje o tome da li su prima facie činjenice koje su podnesene takve da bi mogle po svojoj prirodi odlučujuće utjecati. S ciljem utvrđivanja da li bi činjenice na kojima se zasniva zahtjev za preispitivanje mogle po svojoj prirodi odlučujuće utjecati, one se moraju razmatrati u vezi sa odlukom Ustavnog suda čije se preispitivanje traži. U vezi s tim, Ustavni sud ističe da sam zahtjev za preispitivanje nije dovoljan da dovede do zaključka da bi činjenice navedene u zahtjevu mogle po svojoj prirodi odlučujuće utjecati. S druge strane, Ustavni sud ne može isključiti mogućnost da bi činjenice koje su u pitanju mogle po svojoj prirodi odlučujuće utjecati. Ustavni sud treba da odluči da li činjenice navedene u zahtjevu stvaraju nedoumicu u pogledu zaključaka sadržanih u odluci Ustavnog suda čije se preispitivanje traži.

9. Nakon razmatranja predmetnog zahtjeva za preispitivanje, konstatuje se da iz stanja apelacionog spisa proizlazi da su tačni navodi podnositelja zahtjeva da je u svojoj apelaciji ukazao da je Vrhovni sud donio revizionu odluku kojom je odbacio njegovu reviziju izjavljenu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 P 176632 17 Gž od 27. juna 2017. godine. Naime, u apelaciji pod tačkom 3. c) propisanog formulara, vezano za pitanje da li je postupak okonča ili je još u toku, u napomeni je naznačeno da je podnositelj zahtjeva izjavio reviziju, koja je radi imovinskog cenzusa trebala biti odbačena, odnosno da je Vrhovni sud njegovu reviziju mogao prihvatiti samo na osnovu izuzetke predviđenog u članu 237. stav 4. Zakona o parničnom postupku. Zatim, da je zbog navedenog ranije izjavio apelaciju protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 P 176632 17 Gž od 27. juna 2017. godine, koja je odbačena Odlukom broj AP-3914/17, ali da mu je Ustavni sud, u skladu sa svojom praksom osigurao pravo da ponovo podnesen apelaciju ukoliko Vrhovni sud odbaci reviziju. Nakon toga, podnositelj zahtjeva je ukazao da je Vrhovni sud donio Rješenje broj 65 0 P 761466 19 Mo od 23. aprila 2019. godine, kojim je odbacio reviziju, pa da je time Presuda Kantonalnog suda broj 65 0 P 176632 17 Gž od 27. juna 2017. godine, konačna meritorna odluka u konkretnoj pravnoj stvari, a da je on pravovremeno podnio apelaciju.

10. U vezi s navedenim, Ustavni sud primjećuje da je podnositelj zahtjeva u apelaciji naveo pogrešan broj i datum rješenja Vrhovnog suda, te da je tek uz zahtjev za preispitivanje dostavio Rješenje Vrhovnog suda broj 65 0 P 176632 17 Rev od 4. decembra 2018. godine (kao i dopis Općinskog suda u Sarajevu od 19. aprila 2019. godine, uz koji mu je dostavljeno navedeno rješenje Vrhovnog suda). Zatim, Ustavni sud primjećuje da je podnositelj zahtjeva pod tačkom 6. (činjenice) propisanog formulara apelacije, na dva mjesta istakao kako je protiv drugostepene presude izjavio reviziju ali da Vrhovni sud još uvijek nije donio revizionu odluku.

11. Međutim, imajući u vidu sve navedeno, Ustavni sud zaključuje da činjenica, da je Vrhovni sud donio odluku po izjavljenoj reviziji protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 P 176632 17 Gž od 27. juna 2017. godine, prije nego što je podnesena predmetna apelacija i da je na to podnositelj zahtjeva ukazao u apelaciji, ima karakter nove činjenice koja je mogla odlučno uticati na drugačije odlučenje Ustavnog suda u smislu člana 68. stav (1) Pravila Ustavnog suda, a koju Ustavni sud nije imao u vidu prilikom donošenja odluke čije se preispitivanje traži. Naime, postojanje navedene činjenice je suprotno zaključku Ustavnog suda da je predmetna apelacija preuranjena jer je postupak o predmetu apelacije u toku pred Vrhovnim sudom. Prema tome, Ustavni sud smatra da je zahtjev za preispitivanje osnovan.

12. Stoga, polazeći od odredaba člana 68. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ovog rješenja.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević

Rješenje, zaključak, obavještenje i ostali akti u predmetu AP-1962/19 (D. B.) | Sudska praksa | Aktio