Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o meritumu u predmetu AP-418/18 (ND OPTIK d.o.o. Tuzla)

Odluka donesena 17. 12. 2019.

Nema povrede
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine)
  • Član 1. P broj 1 uz EK, – zaštita imovine
  • Pravično suđenje - razuman rok
  • Izvršni postupak
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-418/18

Apelacija

Odluka o meritumu

17. 12. 2019.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 17. decembra 2019. godine, u predmetu broj AP 418/18, rješavajući apelaciju ND Optik d.o.o. Tuzla, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b) i člana 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Odbija se kao neosnovana apelacija koju je podnijelo ND Optik d.o.o. Tuzla zbog povrede prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1.

Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju u odnosu na dužinu trajanja izvršnog postupka koji se vodio pred Općinskim sudom u Banovićima pod brojem 127 0 Ip 046854 12 Ip i koji je, zbog pokretanja stečajnog postupka nad izvršenikom, prekinut Rješenjem Općinskog suda u Banovićima broj 127 0 Ip 046854 12 Ip od 7. januara 2014. godine.

OBRAZLOŽENJE

I.Uvod

1. ND Optik d.o.o. Tuzla (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa Senad Huremović, advokat iz Tuzle, podnio je 22. januara 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja izvršnog postupka koji se u vrijeme podnošenja apelacije vodio pred Općinskim sudom u Banovićima pod brojem 127 0 Ip 046854 12 Ip.

II.Postupak pred Ustavnim sudom

2. Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, 30. jula 2019. godine zatražen je odgovor na apelaciju od Općinskog suda u Živinicama, a 27. septembra 2019. godine od Općinskog suda u Banovićima.

3. Općinski sud u Živinicama je dostavio odgovor na apelaciju 13. septembra 2019. godine, a Općinski sud u Banovićima 3. oktobra 2019. godine.

III.Činjenično stanje

4. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelacionih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način:

5. Apelant je posredstvom opunomoćenika 23. maja 2012. godine podnio prijedlog za izvršenje Općinskom sudu u Tuzli protiv izvršenika „Rudarinvesta“ d.o.o. Banovići, a na osnovu pravosnažne i izvršne Presude zbog propuštanja Općinskog suda u Tuzli broj 32 0 Mals 038260 10 Mals od 12. decembra 2011. godine. Kao sredstvo izvršenja apelant je predložio zapljenu izvršenikovih novčanih sredstava koja se nalaze na transakcijskom računu koji se vodi kod određene banke. Uz prijedlog za izvršenje apelant je dostavio i prijedlog da sud utvrdi da li izvršenik posjeduje drugu imovinu koja bi mogla biti predmet izvršenja.

6. Općinski sud u Tuzli se Rješenjem broj 32 0 Ip 127919 12 Ip od 16. augusta 2012. godine proglasio mjesno nenadležnim da postupa u predmetnom postupku, te je po pravosnažnosti rješenja predmet 10. oktobra 2012. godine dostavio Općinskom sudu u Živinicama kao stvarno i mjesno nadležnom za postupanje.

7. Općinski sud u Živinicama je predloženo izvršenje dozvolio rješenjem o izvršenju od 19. novembra 2012. godine, te je rješenje o izvršenju istog dana dostavio NLB Bank d.d. Tuzla (u daljnjem tekstu: Banka) radi daljnjeg provođenja. Iz stanja spisa proizlazi da je Banka dopisom od 19. novembra 2012. godine obavijestila Općinski sud u Živinicama da je zaprimila rješenje o izvršenju, da na izvršenikovom računu nema novčanih sredstava, da je račun već blokiran „jačim prioritetima“, te da je rješenje o izvršenju zavedeno u red čekanja ukoliko dođe do priliva novčanih sredstava na izvršenikovom računu.

8. Iz stanja spisa proizlazi da je Općinski sud u Živinicama, nakon formiranja Općinskog suda u Banovićima, apelantov predmet 10. decembra 2012. godine dostavio tom sudu na nadležnost.

9. Nadalje, proizlazi da je Općinski sud u Banovićima Rješenjem broj 127 0 Ip 046854 12 Ip od 7. januara 2014. godine prekinuo predmetni izvršni postupak zbog nastupanja posljedica otvaranja stečajnog postupka nad izvršenikom (stečajni postupak nad izvršenikom je otvoren Rješenjem Općinskog suda u Tuzli broj 32 0 St 134997 13 St 2 od 24. decembra 2013. godine). Iz stanja spisa proizlazi da apelant protiv rješenja o prekidu postupka nije podnosio pravne lijekove, te je rješenje o prekidu postupka postalo pravosnažno 14. februara 2014. godine.

10. Iz stanja spisa proizlazi da je predmetni izvršni postupak prekinut.

IV.Apelacija

a) Navodi iz apelacije

11. Apelant je u apelaciji naveo tok izvršnog postupka navedenog u činjeničnom dijelu odluke, te je naveo da mu je, zbog njegove dužine trajanja i zbog nemogućnosti namirenja potraživanja utvrđenih pravosnažnom i izvršnom sudskom odlukom, povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i pravo na imovinu iz člana II/3. k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju zbog čega traži naknadu nematerijalne štete.

b) Odgovori na apelaciju

12. U odgovoru na apelaciju redovni sudovi su naveli hronologiju izvršnog postupka koji je naveden u činjeničnom dijelu odluke, te su naveli da nisu povrijedili apelantova prava na koja se u apelaciji poziva zbog čega predlažu da se apelacija odbije. Pored navedenog, Općinski sud u Banovićima je naveo da, zbog otvaranja stečajnog postupka nad izvršenikom, nije mogao provesti izvršenje na nekom drugom predmetu izvršenja.

V.Relevantni propisi

13. Zakon o izvršnom postupku FBiH ("Službene novine Federacije BiH" br. 32/03, 52/03- ispravka, 33/06, 39/06 - ispravka, 39/09, 35/12 i 46/16) Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst relevantnih odredaba Zakona o izvršnom postupku, sačinjen u Ustavnom sudu, koje glase:

Član 5.

U postupku izvršenja sud je dužan da postupa hitno.

Sud je dužan da predmete uzima u rad redom kako ih je primio, osim ako priroda potraživanja ili posebne okolnosti zahtijevaju da se postupi drukčije.

Član 15.

Rokovi za postupanje Sud je u pravilu dužan da o prijedlogu za izvršenje odluči u roku od osam dana, a o prigovoru u roku od 15 dana od dana ispunjavanja uvjeta da se o prigovoru odluči.

Član 64.

Dovršenje izvršenja Postupak izvršenja smatra se završenim pravosnažnošću odluke o odbacivanju ili odbijanju izvršnog prijedloga, provođenjem izvršne radnje kojom se izvršenje dovršava ili obustavom izvršenja.

14. Zakon o stečajnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“ br. 29/03, 32/04, 42/06 i 52/18) Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst relevantnih odredaba Zakona o izvršnom postupku, sačinjen u Ustavnom sudu, koje u relevantnom dijelu glase: Član 58.

Zabrana izvršenja i osiguranja 1) Nakon otvaranja stečajnog postupka stečajni povjerioci ne mogu protiv stečajnog dužnika tražiti prinudno izvršenje, niti tražiti osiguranje na dijelovima imovine koja ulazi u stečajnu masu.

(2) Postupci iz stava 1. ovog člana, koji su u toku u vrijeme otvaranja stečajnog postupka, prekidaju se.

[...]

15. Zakon o sudovima Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“ br. 38/05, 22/06, 63/10, 7/13 i 52/14) Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst relevantnih odredaba Zakona o sudovima, sačinjen u Ustavnom sudu, koje glase:

Član 31.

Dužnosti predsjednika suda Predsjednik suda odgovoran je za rukovođenje cjelokupnim sudom i sudijskom upravom. [...] VI.Dopustivost

16. U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

17. U skladu sa članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.

18. Ustavni sud naglašava da, u skladu sa članom 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. U konkretnom slučaju predmetna apelacija se odnosi na dužinu izvršnog postupka. S tim u vezi, Ustavni sud je u svojoj praksi kontinuirano ukazivao na praksu Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud) prema kojoj izvršenje pravosnažne sudske odluke predstavlja sastavni dio prava na pravično suđenje iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije, te da je dužnost države da organizira svoj pravni sistem tako da omogući sudovima da se povinuju zahtjevima i uvjetima Evropske konvencije. Ustavni sud je, također, u kontinuitetu ukazivao i da u Bosni i Hercegovini, tj. u Federaciji Bosne i Hercegovine, ne postoji djelotvorno pravno sredstvo koje bi apelantima omogućilo da se prije podnošenja apelacije žale zbog neizvršenja pravosnažnog rješenja kojim je dozvoljeno izvršenje sudske presude (ilustracije radi, vidi Ustavni sud, odluke o dopustivosti i meritumu br. AP 3060/06 od 26. februara 2009. godine, tačka 12, i AP 2318/16 od 7. marta 2017. godine, tač. 23-24. s daljnjim referencama). Imajući ovo u vidu, Ustavni sud smatra da je predmetna apelacija dopustiva.

19. Osim toga, apelacija ispunjava i uvjete iz člana 18. st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, jer ne postoji neki formalni razlog zbog kojeg ne bi bila dopustiva, niti je očigledno (prima facie) neosnovana.

20. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. st. (1), (2), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud zaključuje da predmetna apelacija ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti.

VII.Meritum

21. Apelant smatra da je, zbog dužine trajanja izvršnog postupka, došlo do povrede njegovog prava na suđenje u «razumnom» roku kao jednom od segmenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije i prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. a)Pravo iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:

Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:

e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.[...] Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:

1. Prilikom utvrđivanja njegovih građanskih prava i obaveza ili krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom ustanovljenim zakonom.[...] Relevantni principi

22. U konkretnom slučaju apelant smatra da je do povrede njegovog prava na pravično suđenje došlo zbog dužine trajanja izvršnog postupka. S tim u vezi, Ustavni sud podsjeća da se garancije prava na pravično suđenje sadržane u odredbama člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije protežu u građanskopravnim slučajevima i na fazu izvršnog postupka. Osnovno pravilo je u tom pogledu postavila presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Hornsby protiv Grčke (predstavka br. 18357/91, presuda od 19. marta 1997. godine) u kojoj je Evropski sud izrekao da „izvršenje presude koju je izrekao bilo koji sud mora biti posmatrano kao sastavni dio postupka u smislu člana 6. Evropske konvencije“. Slijedeći svoju praksu iz predmeta Hornsby, koju Ustavni sud dosljedno podržava, Evropski sud je konstantno ukazivao da se izvršenje presude od bilo kojeg nacionalnog suda treba posmatrati kao integralni dio suđenja u smislu člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

23. S tim u vezi, Ustavni sud podsjeća da se, prema konzistentnoj praksi Evropskog suda i Ustavnog suda, razumnost dužine trajanja izvršnog postupka mora ocijeniti u svjetlu okolnosti pojedinog predmeta, vodeći računa o kriterijima uspostavljenim sudskom praksom Evropskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koji konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi, Evopski sud, Mahmutović protiv Hrvatske, aplikacija broj 9505/03 od 15. februara 2007. godine, stav 26).

24. U vezi s predmetnim postupkom, Ustavni sud podsjeća da država ima pozitivnu obavezu da organizira sistem za izvršenje presuda koji treba da bude efektivan kako u normativnom dijelu, tako i u praksi, te da osigura njihovo izvršenje bez nepotrebnog odgađanja (vidi, Evropski sud za ljudska prava, Scollo protiv Italije, 1995.) Međutim, Ustavni sud ukazuje da se, prema praksi Evropskog suda (u predmetima u kojim niti jedna stranka u sporu nije vlast niti državni organ), uloga vlasti svodi na to da razumno pomognu izvršenju presude u korist stranke koja je spor dobila, ali ne da garantira izvršenje u svim okolnostima (Fuklev protiv Ukrajine, st. 84-86, 2005. godina). Dakle, u izvršnom postupku sudovi nisu odgovorni za namirenje tražioca izvršenja, već za djelotvorno i ekonomično provođenje sudskog postupka.

Period koji treba uzeti u obzir

25. Ustavni sud zapaža da je apelant 23. maja 2012. godine pokrenuo predmetni izvršni postupak podnoseći prijedlog za izvršenje Općinskom sudu u Tuzli i da je taj postupak, prema stanju spisa, prekinut rješenjem Općinskog suda u Banovićima od 7. januara 2014. godine, jer je pokrenut stečajni postupak nad izvršenikom. Ustavni sud dalje zapaža da je članom 58. st. (1) i (2) Zakona o stečajnom postupku FBiH propisano da, nakon otvaranja stečajnog postupka, stečajni povjerioci ne mogu protiv stečajnog dužnika tražiti prinudno izvršenje, niti tražiti osiguranje na dijelovima imovine koja ulazi u stečajnu masu, te da se prekidaju postupci koji su u toku u vrijeme otvaranja stečajnog postupka. Dakle, relevantan period do prekida postupka koji Ustavni sud treba uzeti pri ocjeni dužine trajanja postupka jeste jedna godina i osam mjeseci.

Analiza dužine trajanja izvršnog postupka

26. Ustavni sud zapaža da se u konkretnom slučaju radi o izvršnom postupku koji je po zakonu hitne prirode, te s obzirom na navedene činjenice i materijalne dokaze dostavljene Ustavnom sudu, Ustavni sud zaključuje da se ne radi o naročito složenom postupku.

27. Ocjenjujući apelantovo ponašanje, Ustavni sud zapaža da je apelant u određenoj mjeri svojim postupcima utjecao na dužinu i tok predmetnog postupka, jer je prijedlog za izvršenje podnio mjesno nenadležnom sudu, što je u konačnici imalo kao posljedicu da je rješenje o izvršenju doneseno pet mjeseci nakon podnošenja prijedloga za izvršenje. Nadalje, Ustavni sud zapaža da se apelant u postupku ponašao pasivno, odnosno da nije tražio promjenu predmeta i sredstva izvršenja u vrijeme kada je to mogao učiniti.

28. Ocjenjujući ponašanje Općinskog suda u Tuzli, Ustavni sud zapaža da se Općinski sud u Tuzli približno tri mjeseca nakon podnošenja prijedloga za izvršenje proglasio mjesno nenadležnim za postupanje u predmetnom postupku. Nadalje, Ustavni sud zapaža da je Općinski sud u Tuzli, nakon pravosnažnosti rješenja o mjesnoj nenadležnosti, predmet blagovremeno dostavio stvarno i mjesno nadležnom sudu, zbog čega ukupna dužina trajanja postupka pred mjesno nenadležnim sudom (pet mjeseci) u okolnostima konkretnog slučaja nije pretjerana.

29. Nadalje, ocjenjujući ponašanje Općinskog suda u Živinicama, Ustavni sud zapaža da je sud 25 dana nakon prijema predmeta na postupanje predloženo izvršenje dozvolio rješenjem o izvršenju, koje je promptno isti dan kada je i doneseno (5. novembra 2012. godine) dostavio banci radi daljnjeg provođenja, čime je proveo radnju kojom se izvršenje dovršava pred tim sudom u smislu člana 64. Zakona o izvršnom postupku. Nadalje, Ustavni sud zapaža da je Banka dopisom od 19. novembra 2012. godine obavijestila sud da na izvršenikovom računu nema novčanih sredstava, te da je račun već ranije blokiran „jačim prioritetima“. Dakle, u okolnostima konkretnog slučaja Općinski sud u Živinicama nije mogao da utječe na dinamiku namirenja apelantovih potraživanja, jer na računu izvršenika nije bilo novčanih sredstava.

30. Ustavni sud nadalje zapaža da je, nakon osnivanja Općinskog suda u Banovićima, predmet 10. decembra 2012. godine dostavljen tom sudu kao stvarno i mjesno nadležnom na postupanje. Dakle, predmet je Općinskom sudu u Banovićima dostavljen na postupanje nakon što je rješenje o izvršenju zavedeno kod Banke u redoslijed namirenja, odnosno nakon što je Općinski sud u Živinicama proveo radnju kojom se izvršenje dovršava pred tim sudom u smislu člana 64. Zakona o izvršnom postupku. Nadalje, Ustavni sud zapaža da Općinski sud u Banovićima od prijema predmeta na postupanje pa do donošenja rješenja o prekidu postupka (7. januara 2014. godine), tj. u periodu dužem od jedne godine nije preduzimao procesne radnje. S tim u vezi, Ustavni sud zapaža da ni apelant nakon dostavljanja rješenja o izvršenju Banci i blokiranja izvršenikovog računa nije podnosio prijedlog za promjenu predmeta izvršenja. Ustavni sud dalje zapaža da je predmetni postupak zbog nastupanja posljedica otvaranja stečajnog postupka nad izvršenikom prekinut rješenjem Općinskog suda u Banovićima od 7. januara 2014. godine, tj. jednu godinu i osam mjeseci nakon podnošenja prijedloga za izvršenje.

31. Dakle, posmatrajući postupak u cjelini do njegovog prekida, Ustavni sud zaključuje da su u okolnostima konkretnog slučaja redovni sudovi u predmetnom postupku postupali djelotvorno i ekonomično, bez nepotrebnog odugovlačenja i da svojim postupcima nisu utjecali na dužinu trajanja postupka koji je nakon jedne godine i osam mjeseci prekinut zbog nastupanja posljedica otvaranja stečajnog postupka nad izvršenikom.

32. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud zaključuje da u predmetnom izvršnom postupku nije došlo do kršenja prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

U odnosu na povredu prava na imovinu

33. S obzirom na to da se navodi o povredi prava na imovinu, također, odnose na dužinu trajanja postupka, o čemu je Ustavni sud odlučio razmatrajući navode apelacije o povredi prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije na način da ih je ocijenio neosnovanim, Ustavni sud smatra da su i navodi apelacije o kršenju prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju zbog istih razloga, također, neosnovani.

VIII.Zaključak

34. Ustavni sud zaključuje da u predmetnom izvršnom postupku nema kršenja apelantovog prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju u odnosu na dužinu trajanja izvršnog postupka, jer su redovni sudovi procesne radnje preduzimali u razumnim rokovima, nisu imali duže periode pasivnosti, a na činjenicu da apelant nije namirio svoja potraživanja utvrđena pravosnažnom i izvršnom sudskom odlukom utjecale su objektivne okolnosti na koje redovni sudovi nisu mogli utjecati. Nadalje, Ustavni sud zaključuje da je apelant u određenoj mjeri doprinio dužini trajanja postupka, jer je prijedlog za izvršenje podnio mjesno nenadležnom sudu, što je znatno utjecalo na sam tok predmetnog postupka.

35. Na osnovu člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

36. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević

Odluka o meritumu u predmetu AP-418/18 (ND OPTIK d.o.o. Tuzla) | Sudska praksa | Aktio