Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o meritumu u predmetu AP-6509/18 (J.U.)

Odluka donesena 15. 01. 2020.

Nema povrede
Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine)
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
  • Protek roka
  • Član 1. P broj 1 uz EK, – zaštita imovine
  • Stečaj
  • Pravično suđenje - razuman rok
  • Prekid postupka
  • Izvršni postupak
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-6509/18

Apelacija

Odluka o meritumu

15. 01. 2020.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 15. januara 2020. godine, u predmetu broj AP 6509/18, rješavajući apelaciju J. U., na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka c), člana 57. stav (2) tačka b) i člana 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Odbija se kao neosnovana apelacija koju je podnio J. U. zbog povrede prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju u odnosu na dužinu trajanja izvršnog postupka koji se vodio pred Općinskim sudom u Mostaru pod brojem 58 0 I 170191 15 I i koji je zbog pokretanja stečajnog postupka nad izvršenikom prekinut Rješenjem Općinskog suda u Mostaru broj 58 0 I 170191 15 I od 31. oktobra 2019. godine.

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnio J. U.

zbog dužine trajanja parničnog postupka okončanog Presudom Općinskog suda u Konjicu broj 56 0 P 027272 03 P od 26. avgusta 2011. godine zbog proteka roka za podnošenje apelacije.

OBRAZLOŽENJE

I.Uvod

1. Apelant J. U. (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa Marko Raguž, advokat iz Stoca, podnio je 8. novembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja parničnog postupka koji je prije podnošenja apelacije okončan Presudom Općinskog suda u Konjicu broj 56 0 P 027272 03 P od 26. avgusta 2011. godine, te zbog dužine trajanja izvršnog postupka koji se u vrijeme podnošenja apelacije vodio pred Općinskim sudom u Mostaru pod brojem 58 0 I 170191 15 I.

II.Postupak pred Ustavnim sudom

2. Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od Općinskog suda u Mostaru je 27. septembra 2019. godine zatražen odgovor na apelaciju.

3. Općinski sud u Mostaru je odgovor na apelaciju dostavio 24. oktobra i 4. novembra 2019. godine.

4. Ustavni sud je 11. decembra 2019. godine od Općinskog suda u Mostaru zatražio informaciju o statusu predmetnog postupka.

III.Činjenično stanje

5. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelacionih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način.

Parnični postupak

6. Apelant je zajedno s drugim tužiocima Općinskom sudu u Konjicu podnio tužbu protiv tuženih JP „Šume Herceg-Bosne“ d.o.o. Mostar, FBiH, Federalnog ministarstva vodoprivrede, poljoprivrede i šumarstva, i HNK, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede radi isplate. Općinski sud u Konjicu je donio Presudu broj 56 0 P 027272 09 P od 26. avgusta 2011. godine kojom je djelimično usvojio tužbeni zahtjev apelanta i drugih tužilaca na način detaljno naveden u izreci. Navedenom presudom Općinskog suda parnični postupak je okončan.

Izvršni postupak

7. Apelant je posredstvom punomoćnika 12. oktobra 2015. godine Općinskom sudu u Mostaru podnio prijedlog za izvršenje protiv izvršenika JP „Šume Herceg-Bosne“ d.o.o. Mostar, a na osnovu pravosnažne i izvršne presude Općinskog suda u Konjicu broj 56 0 P 027272 09 P od 26. avgusta 2011. godine. Kao sredstvo izvršenja apelant je predložio zapljenu izvršenikovih novčanih sredstava koja se nalaze na žiro-računu koji se vodi kod određene banke.

8. Općinski sud u Mostaru je predloženo izvršenje dozvolio rješenjem o izvršenju od 16. oktobra 2015. godine, te je rješenje o izvršenju 10. novembra 2015. godine dostavio UniCredit banci d.d. (u daljnjem tekstu: banka) radi daljnjeg provođenja. Iz stanja spisa proizlazi da je banka dopisom od 13. novembra 2015. godine obavijestila Općinski sud u Mostaru da je zaprimila rješenje o izvršenju, da na izvršenikovom žiro-računu nema novčanih sredstava, te da je rješenje o izvršenju zavedeno u red čekanja prema zakonskim prioritetima izvršenja naloga prinudne naplate.

9. Iz stanja spisa proizlazi da je banka podneskom od 15. marta 2017. godine obavijestila sud da je nad izvršenikom otvoren stečajni postupak, te da je na zahtjev stečajnog upravnika izvršenikov žiro-račun kod te banke zatvoren.

10. Nadalje proizlazi da je Općinski sud u Mostaru rješenjem od 31. oktobra 2019. godine prekinuo predmetni izvršni postupak radi nastupanja posljedica otvaranja stečajnog postupka nad izvršenikom (stečajni postupak nad izvršenikom je otvoren Rješenjem Općinskog suda u Mostaru broj 58 0 St 175897 16 St od 14. februara 2017. godine). Protiv rješenja kojim je prekinut predmetni postupak stranke nisu podnosile pravne lijekove.

11. Iz stanja spisa proizlazi da je predmetni izvršni postupak prekinut.

IV.Apelacija

a) Navodi iz apelacije

12. Apelant je u apelaciji naveo da mu je zbog dužine trajanja parničnog i izvršnog postupka povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, zbog čega traži naknadu nematerijalne štete.

b) Odgovori na apelaciju

13. U odgovoru na apelaciju Općinski sud u Mostaru je ukratko naveo hronologiju izvršnog postupka kao što je navedeno u činjeničnom dijelu odluke, te je uz odgovor dostavio i rješenje o prekidu izvršnog postupka od 31. oktobra 2019. godine.

14. Ustavni sud je 11. decembra 2019. godine od Općinskog suda u Mostaru dobio informaciju da stranke u postupku protiv rješenja o prekidu postupka nisu podnijele pravni lijek. V.Relevantni propisi

15. Zakon o izvršnom postupku FBiH („Službene novine Federacije BiH“ br. 32/03, 52/03 – ispravka, 33/06, 39/06 – ispravka, 39/09, 74/11 – odluka US, 35/12, 35/12 – rješenje USBiH, 46/16, 36/17 – odluka USBiH i 55/18 – rješenje USBiH). Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst relevantnih odredbi Zakona o izvršnom postupku sačinjen u Ustavnom sudu, koji glasi:

Član 5.

U postupku izvršenja sud je dužan da postupa hitno.

Sud je dužan da predmete uzima u rad redom kako ih je primio, osim ako priroda potraživanja ili posebne okolnosti zahtijevaju da se postupi drukčije.

Član 15.

Rokovi za postupanje Sud je u pravilu dužan da o prijedlogu za izvršenje odluči u roku od osam dana, a o prigovoru u roku od 15 dana od dana ispunjavanja uvjeta da se o prigovoru odluči.

Član 64.

Dovršenje izvršenja Postupak izvršenja smatra se završenim pravosnažnošću odluke o odbacivanju ili odbijanju izvršnog prijedloga, provođenjem izvršne radnje kojom se izvršenje dovršava ili obustavom izvršenja.

16. Zakon o stečajnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“ br. 29/03, 32/04, 42/06 i 52/18). Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst relevantnih odredbi Zakona o izvršnom postupku sačinjen u Ustavnom sudu, koji glasi: Član 58.

Zabrana izvršenja i osiguranja 1) Nakon otvaranja stečajnog postupka stečajni povjerioci ne mogu protiv stečajnog dužnika tražiti prinudno izvršenje, niti tražiti osiguranje na dijelovima imovine koja ulazi u stečajnu masu.

(2) Postupci iz stava 1. ovog člana, koji su u toku u vrijeme otvaranja stečajnog postupka, prekidaju se.

[...]

17. Zakon o sudovima Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“ br. 38/05, 22/06, 63/10, 7/13 i 52/14). Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst relevantnih odredbi Zakona o sudovima sačinjen u Ustavnom sudu, koji glasi:

Član 31.

Dužnosti predsjednika suda Predsjednik suda odgovoran je za rukovođenje cjelokupnim sudom i sudačkom upravom. [...] VI.Dopustivost

18. U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

19. U skladu sa članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome osporava, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako je podnesena u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio.

Dopustivost apelacije u odnosu na parnični postupak

20. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije u odnosu na apelacione navode o dužini trajanja parničnog postupka okončanog Presudom Općinskog suda u Konjicu broj 56 0 P 027272 03 P od 26. avgusta 2011. godine, Ustavni sud je pošao od odredbi člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav 1. i stav (3) tačka c) Pravila Ustavnog suda.

21. Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud također ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

22. Član 18. stav (1) i stav (3) tačka c) Pravila Ustavnog suda glasi:

(1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome osporava, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako je podnesena u roku od 60 dana od dana kada je podnositelj apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio.

(3) Apelacija nije dopustiva ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

c) protekao je rok za podnošenje apelacije;

23. U vezi s tim, Ustavni sud nije smatrao potrebnim utvrđivati tačan datum prijema navedene presude Općinskog suda u Konjicu s obzirom na to da je apelant na osnovu nje podnio prijedlog za izvršenje Općinskom sudu u Mostaru 12. oktobra 2015. godine, a apelaciju je Ustavnom sudu podnio 8. novembra 2018. godine. Na osnovu navedenog, Ustavni sud je zaključio da je apelacija, u ovom dijelu, podnesena neblagovremeno, odnosno nakon proteka roka od 60 dana od dana kada je apelant primio navedenu presudu Općinskog suda u Konjicu kojom je predmetni parnični postupak okončan.

24. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka c) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko apelant podnese apelaciju nakon proteka roka za podnošenje, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

Dopustivost apelacije u odnosu na izvršni postupak

25. Ustavni sud naglašava da, u skladu sa članom 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. U konkretnom slučaju, predmetna apelacija se odnosi na dužinu izvršnog postupka. U vezi s tim, Ustavni sud je u svojoj praksi kontinuirano ukazivao na praksu Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud) prema kojoj izvršenje pravosnažne sudske odluke predstavlja sastavni dio prava na pravično suđenje iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije, te da je dužnost države da organizuje svoj pravni sistem tako da omogući sudovima da se povinuju zahtjevima i uslovima Evropske konvencije. Ustavni sud je u kontinuitetu ukazivao i da u Bosni i Hercegovini, tj. u Federaciji Bosne i Hercegovine ne postoji djelotvorno pravno sredstvo koje bi apelantima omogućilo da se prije podnošenja apelacije žale zbog neizvršenja pravosnažnog rješenja kojim je dozvoljeno izvršenje sudske presude (ilustracije radi, vidi Ustavni sud, odluke o dopustivosti i meritumu br. AP 3060/06 od 26. februara 2009. godine, tačka 12. i AP 2318/16 od 7. marta 2017. godine, tačke 23–24. s daljnjim referencama). Imajući ovo u vidu, Ustavni sud smatra da je predmetna apelacija dopustiva.

26. Osim toga, apelacija ispunjava i uslove iz člana 18. st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda jer ne postoji neki formalni razlog zbog kojeg ne bi bila dopustiva, niti je očigledno (prima facie) neosnovana.

27. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. st. (1), (2), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud zaključuje da predmetna apelacija ispunjava uslove u pogledu dopustivosti.

VII.Meritum

28. Nakon što je utvrđeno da je jedan dio apelantovih navoda nedopušten zbog proteka roka, Ustavni sud će ispitati samo dio navoda kojima apelant ističe da je zbog dužine trajanja izvršnog postupka došlo do povrede njegovog prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije i prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine.

Pravo iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:

Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:

e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.[...] Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:

1. Prilikom utvrđivanja građanskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravično suđenje i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim, zakonom ustanovljenim sudom.[...] Relevantni principi

29. U konkretnom slučaju apelant smatra da je do povrede njegovog prava na pravično suđenje došlo zbog dužine trajanja izvršnog postupka. U vezi s tim, Ustavni sud podsjeća da se garancije prava na pravično suđenje sadržane u odredbama člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije protežu u građanskopravnim slučajevima i na fazu izvršnog postupka. Osnovno pravilo je u tom pogledu postavila presuda Evropskog suda u predmetu Hornsby protiv Grčke (predstavka br. 18357/91, presuda od 19. marta 1997. godine) u kojoj je Evropski sud izrekao da izvršenje presude izrečene od bilo kojeg suda mora biti posmatrano kao sastavni dio postupka u smislu člana 6. Evropske konvencije. Slijedeći svoju praksu iz predmeta Hornsby, koju Ustavni sud dosljedno podržava, Evropski sud je konstantno ukazivao da se izvršenje presude od bilo kojeg nacionalnog suda treba posmatrati kao integralni dio suđenja u smislu člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

30. U vezi s tim, Ustavni sud podsjeća da se, prema konzistentnoj praksi Evropskog suda i Ustavnog suda, razumnost dužine trajanja izvršnog postupka mora ocijeniti u svjetlu okolnosti pojedinog predmeta, vodeći računa o kriterijima uspostavljenim sudskom praksom Evropskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koji konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi Evropski sud, Mahmutović protiv Hrvatske, aplikacija broj 9505/03 od 15. februara 2007. godine, stav 26).

31. U vezi s predmetnim postupkom, Ustavni sud podsjeća da država ima pozitivnu obavezu da organizuje sistem za izvršenje presuda koji treba da bude efektivan kako u normativnom dijelu tako i u praksi i osigura njihovo izvršenje bez nepotrebnog odlaganja (vidi Evropski sud, Scollo protiv Italije, 1995.). Međutim, Ustavni sud ukazuje da se prema praksi Evropskog suda (u predmetima gdje nijedna stranka u sporu nije vlast niti državni organ) uloga vlasti svodi na to da razumno pomognu izvršenju presude u korist stranke koja je spor dobila, ali ne da garantuje izvršenje u svim okolnostima (vidi Fuklev protiv Ukrajine, st. 84–86, 2005. godina). Dakle, u izvršnom postupku sudovi nisu odgovorni za namirenje tražioca izvršenja, već za učinkovito i ekonomično provođenje sudskog postupka.

Period koji treba uzeti u obzir

32. Ustavni sud zapaža da je apelant 12. oktobra 2015. godine pokrenuo predmetni izvršni postupak podnoseći prijedlog za izvršenje Općinskom sudu u Mostaru i da je taj postupak, prema stanju spisa, prekinut rješenjem Općinskog suda u Mostaru od 31. oktobra 2019. godine jer je otvoren stečajni postupak nad izvršenikom. Ustavni sud dalje zapaža da je članom 58. st. (1) i (2) Zakona o stečajnom postupku FBiH propisano da nakon otvaranja stečajnog postupka stečajni povjerioci ne mogu protiv stečajnog dužnika tražiti prinudno izvršenje, niti tražiti osiguranje na dijelovima imovine koja ulazi u stečajnu masu, te da se prekidaju postupci koji su u toku u vrijeme otvaranja stečajnog postupka. Dakle, relevantan period do prekida postupka koji Ustavni sud treba uzeti pri ocjeni dužine trajanja postupka je period od četiri godine.

Analiza dužine trajanja izvršnog postupka

33. Ustavni sud zapaža da se u konkretnom slučaju radi o izvršnom postupku koji je po zakonu hitne prirode, te s obzirom na navedene činjenice i materijalne dokaze dostavljene Ustavnom sudu, Ustavni sud zaključuje da se radi o složenom postupku.

34. Ocjenjujući apelantovo ponašanje, Ustavni sud zapaža da apelant svojim postupcima nije uticao na dužinu trajanja postupka, te s obzirom na to da u postupku pokušava namiriti potraživanja koja su utvrđena pravosnažnom i izvršnom sudskom odlukom, Ustavni sud zapaža da je predmetni postupak od većeg značaja za apelanta.

35. Ocjenjujući ponašanje Općinskog suda u Mostaru, Ustavni sud zapaža da je sud predloženo izvršenje dozvolio promptno, četvrti dan nakon podnošenja prijedloga za izvršenje. Ustavni sud dalje zapaža da je Općinski sud u Mostaru rješenje o izvršenju blagovremeno (u roku manjem od jednog mjeseca) dostavio banci radi daljnjeg provođenja, čime je proveo radnju kojom se izvršenje dovršava pred tim sudom u smislu člana 64. Zakona o izvršnom postupku. Nadalje, Ustavni sud zapaža da je banka dopisom od 13. novembra 2015. godine obavijestila sud da na izvršenikovom računu nema novčanih sredstava, te da je rješenje o izvršenju svrstala u red čekanja prema zakonskim prioritetima izvršenja naloga prinudne naplate. Dakle, u okolnostima konkretnog slučaja, Općinski sud u Mostaru nije mogao da utiče na dinamiku namirenja apelantovih potraživanja jer na izvršenikovom računu nije bilo novčanih sredstava. Nadalje, Ustavni sud zapaža da je zbog nastupanja posljedica otvaranja stečajnog postupka nad izvršenikom izvršenikov žiro-račun koji se vodio kod banke na prijedlog stečajnog upravnika zatvoren, o čemu je banka dopisom od 15. marta 2017. godine obavijestila sud. U vezi s tim, Ustavni sud zapaža da je zbog nastupanja posljedica otvaranja stečajnog postupka nad izvršenikom predmetni izvršni postupak prekinut rješenjem Općinskog suda u Mostaru od 31. oktobra 2019. godine, tj. nakon perioda od četiri godine nakon njegovog pokretanja.

36. Dakle, posmatrajući postupak u cjelini do njegovog prekida, Ustavni sud zaključuje da je u okolnostima konkretnog slučaja Općinski sud u Mostaru u predmetnom postupku postupao učinkovito i ekonomično jer je rješenje o izvršenju promptno donio i blagovremeno ga je dostavio banci na provođenje, tj. postupao je bez nepotrebnog odugovlačenja, te svojim postupcima nije uticao na dužinu trajanja postupka koji je zbog nastupanja posljedica otvaranja stečajnog postupka nad izvršenikom prekinut. Općinski sud u Mostaru nije odgovoran što apelant prije otvaranja stečajnog postupka nad izvršenikom nije namirio svoja potraživanja jer izvršenik na žiro-računu nije imao novčanih sredstava.

37. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud zaključuje da u predmetnom izvršnom postupku nije došlo do kršenja prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

U odnosu na povredu prava na imovinu

38. S obzirom na to da se navodi o povredi prava na imovinu odnose i na dužinu trajanja postupka, o čemu je Ustavni sud odlučio razmatrajući navode apelacije o povredi prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije tako što ih je ocijenio neosnovanim, Ustavni sud smatra da su i navodi apelacije o kršenju prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju zbog istih razloga neosnovani.

VIII.Zaključak

39. Ustavni sud zaključuje da u predmetnom izvršnom postupku nema kršenja apelantovog prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije i prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju u odnosu na dužinu trajanja izvršnog postupka jer je Općinski sud u Mostaru procesne radnje preduzimao u razumnim rokovima i nije imao duže periode pasivnosti. Nadalje, Ustavni sud zaključuje da tokom predmetnog izvršnog postupka apelant nije namirio svoja potraživanja utvrđena pravosnažnom i izvršnom sudskom odlukom, a na to su uticale okolnosti da na izvršenikovom žiro-računu nije bilo novčanih sredstava, te je nad izvršenikom otvoren stečajni postupak zbog čijih posljedica je prekinuto predmetno izvršenje, a na te objektivne okolnosti Općinski sud u Mostaru nije mogao uticati.

40. Na osnovu člana 18. stav (3) tačka c), člana 57. stav (2) tačka b) i člana 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

41. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević

Odluka o meritumu u predmetu AP-6509/18 (J.U.) | Sudska praksa | Aktio