Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1858/20 (E. Ć.)
Odluka donesena 03. 03. 2021.
- Neovlašteno lice
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
- Zakon o stečajnom postupku · čl. 8
- Zakon o parničnom postupku
- Ukaz o proglašenju Zakona o izmjenama Zakona o stečajnom postupku
- Ukaz o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku
- Zakon o izmjeni Zakona o parničnom postupku
- Zakon o izmjenama Zakona o stečajnom postupku
- Zakon o dopunama Zakona o parničnom postupku
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o stečajnom postupku
- Zakon o stečajnom postupku
- Ukaz o proglašenju Zakona o parničnom postupku
- Pravila Ustavnog Suda Bosne i Hercegovine · čl. 58
Predmeti (1)
AP-1858/20
Apelacija
Odluka o dopustivosti
03. 03. 2021.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 3. marta 2021. godine, u predmetu broj AP-1858/20, rješavajući apelaciju koju je podnio Esad Ćesko, bivši zakonski zastupnik i umješač na strani stečajnog dužnika „Šipad“ d.d. Sarajevo, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka d), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnio Esad Ćesko, bivši zakonski zastupnik i umješač na strani stečajnog dužnika „Šipad“ d.d. Sarajevo protiv Rješenja Kantonalnog suda u Novom Travniku broj 06 0 Dn 010841 19 Pž 2 od 14. januara 2020.
godine, zato što ju je podnijelo neovlašteno lice.
OBRAZLOŽENJE
1. Esad Ćesko, bivši zakonski zastupnik i umješač na strani stečajnog dužnika „Šipad“ d.d. Sarajevo (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Sanel Podrug advokat iz Sarajeva, podnio je 27. maja 2020. apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Kantonalnog suda u Novom Travniku (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 06 0 Dn 010841 19 Pž 2 od 14. januara 2020. godine.
2. Općinski sud u Travniku (u daljnjem tekstu: Općinski sud), Zemljišno-knjižni ured donio je Rješenje broj Dn 718/99 od 3. avgusta 1999. godine kojim je na osnovu rješenja o dodjeli neizgrađenog građevinskog zemljišta Općine Vitez od 22. aprila 1997. godine odredio otpis katastarskih čestica iz A listova zemljišnoknjižnih uložaka (katastarske čestice i zemljišnoknjižni listovi bliže navedeni u dispozitivu ovog rješenja), a koje se vode kao Općenarodna imovina na upravljanju Općine Vitez i pripis u A list zemljišnoknjižnog uloška (bliže navedenog u dispozitivu ovog rješenja), zatim je na osnovu dva ugovora o prijenosu prava korištenja od 8. novembra 1978. godine br. broj 258/78 i broj 1129/78 odredio otpis katastarskih čestica iz A lista zemljišnoknjižnog uloška (katastarske čestice i zemljišnoknjižni listovi bliže navedeni u dispozitivu ovog rješenja), a koje se vode kao Općenarodna imovina u pravu korištenja P.D. „Vlašić" Travnik i pripis istih u zemljišnoknjižni uložak (bliže naveden u dispozitivu ovog rješenja), zatim je izvršio uknjižbu prava raspolaganja, te prava korištenja (na osnovu gore navedenih isprava i prijavnog lista ,,A“ Geodetske uprave Vitez, te rješenja o registraciji Kantonalnog suda od 29. aprila 1999. godine) na nekretnine u ,,A“ listu tri zemljišnoknjižna uloška (bliže navedena u dispozitivu ovog rješenja), Općenarodna imovina u korist ,,lmpregnacija-Holz“ d.o.o. Vitez sa 1/1, umjesto do sada Impregnacija ,,Sebešić“ Vitez.
3. Odlučujući o žalbi ,,Šipad“ d.d. Sarajevo, izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda od 3. avgusta 1999. godine, Kantonalni sud je donio osporeno rješenje 14. januara 2020. godine kojim je predmetnu žalbu odbio kao neosnovanu i potvrdio prvostepeno rješenje.
4. U obrazloženju rješenja Kantonalni sud je naveo da je ,,lmpregnacija-Holz“ d.o.o. Vitez 22. jula 1999. godine podnijela Općinskom sudu zahtjev za uknjižbu prava raspolaganja, odnosno prava korištenja na predmetnim nekretninama, na osnovu pravosnažnog rješenja Općinskog vijeća Vitez od 22. aprila 1997. godine. Pravilno je rješenjem Dn 718/99 od 3. augusta 1999. godine izvršena uknjižba prava raspolaganja i prava korištenja u korist „Impregnacija-Holz" d.o.o. Vitez sa dijelom 1/1 na nekretninama upisanim u zemljišnoknjižnim ulošcima (bliže navedenim u dispozitivu prvostepenog rješenja), umjesto do sada Impregnacija „Sebešić" Vitez. Rješenje Općinskog vijeća Vitez od 22. aprila 1997. godine i ugovor o prijenosu prava korištenja Travnik od 8. novembra 1978. godine br. 258/78 i broj 1129/78, na osnovu kojih je izvršena uknjižba prava raspolaganja i korištenja, a stupanjem na snagu Zakona o stvarnim pravima i prava vlasništva, sadrže pravnu osnovu u smislu čl. 23. i 38. Zakona o vlasničko-pravnim odnosima, jer se radi o odluci Općinskog vijeća Vitez kao nadležnog organa i D.D. „Impregnacija" Vitez kao savjesnom sticaocu tih nekretnina. Općinsko vijeće općine Vitez je imalo zakonsku osnovu, radi usklađivanja katastarskog i zemljišnoknjižnog stanja, za donošenje rješenja o dodjeli neizgrađenog građevinskog zemljišta D.D. „Impregnacija" Vitez, kao pravnom predniku ,,Impregnacija-Holz“ d.o.o. Vitez, a ne predniku ,,Šipad“ d.d. Sarajevo, jer je ustanovilo da je u posjedovnom listu kao posjednik upisan D.D. „Impregnacija" Vitez, a da se u zemljišnoknjižnim ulošcima (bliže navedenim u dispozitivu prvostepenog rješenja) iste parcele vode kao općenarodna imovina sa pravom upravljanja Skupštine općine Vitez. Općinska vijeća su prema čl. 6. i 47. Zakona o građevinskom zemljištu SR Bosne i Hercegovine imala pravo raspolagati tim zemljištem na način i pod uvjetima predviđenim tim zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona. Nadalje, OOUR-i (što je u to vrijeme bilo OOUR Impregnacija i prerada drveta ,,Sebešić“, potpuna odgovornost Vitez) su udruživani u Radne organizacije ili u Složene organizacije udruženog rada - SOUR. ,,Šipad“ d.d. Sarajevo, kao navodni pravni slijednik tadašnjeg složenog poduzeća SOUR „Šipad" Sarajevo, ne može se legitimisati kao pravni slijednik svih OOUR-a koji su prije rata poslovali u sklopu SOUR „ŠIPAD" Sarajevo, jer su oni bili samostalni pravni subjekti. ,,Šipad“ d.d. Sarajevo vlasništvo ili pravo raspolaganja na predmetnim nekretninama ne može zasnovati na odlukama, aktima i rješenjima kojima su vršene statusne i organizacijske promjene njegovog pravnog prednika, jer ne predstavljaju valjanu pravnu osnovu za sticanje ili prijenos prava vlasništva na nekretninama, niti imaju karakter ugovora o prometu nekretnina koji ima u vidu član 9. Zakona o prometu nepokretnosti. ,,Šipad“ d.d. Sarajevo, koji je nastao u postupku privatizacije, nije dokazao da su u tom postupku predmet privatizacije bile i nekretnine koje su predmet konkretnog spora, odnosno nije stekao pravo vlasništva izvršenom privatizacijom i pod uvjetom da je poduzeće koje je privatizirao bilo upisano kao vlasnik ili nosilac prava raspolaganja (što nije slučaj u konkretnom predmetu) na spornim nekretninama, jer nema dokaza da je u bilansu stanja (aktivnom, pasivnom ili neutralnom pod bilansu) početna vrijednost državnog kapitala koji se privatizira iskazana na bazi vrijednosti spornih nekretnina. Apelacioni navodi
5. Apelant smatra da mu je povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju i pravo na privatni i porodični život, dom i prepisku iz člana II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 8. Evropske konvencije. Relevantni propisi
6. Zakon o stečajnom postupku („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ br. 29/03, 32/04, 42/06 i 52/18).
Član 8.
Shodna primjena odredbi Zakona o parničnom postupku U stečajnom postupku na odgovarajući način primjenjuju se odredbe Zakona o parničnom postupku ako ovim ili drugim zakonom nije drugačije određeno.
Član 51.
Prelazak prava upravljanja i raspolaganja Otvaranjem stečajnog postupka prava stečajnog dužnika da upravlja i raspolaže imovinom koja pripada stečajnoj masi, kao i prava organa, prokuriste, zastupnika i punomoćnika stečajnog dužnika prelaze na stečajnog upravnika.
Član 55.
Preuzimanje sporova (1) Otvaranjem stečajnog postupka prekidaju se sudski postupci i postupci pred arbitražama ukoliko se odnose na stečajnu masu. Prekid traje do zaključenja stečajnog postupka ukoliko se pravni spor prije toga ne nastavi u skladu sa odredbama ovog člana.
(2) Pravne sporove o imovini koja pripada stečajnoj masi, u kojima je stečajni dužnik tužilac i koji su u vrijeme otvaranja stečajnog postupka u toku, stečajni upravnik i protivna stranka u sporu mogu nastaviti u onom stanju u kojem se nalaze.
(3) Pravne sporove koji teku u vrijeme otvaranja stečajnog postupka i u kojima je stečajni dužnik tuženi, može preuzeti i stečajni upravnik i protivna stranka, ako se tiču:
1) izlučenja nekog predmeta iz stečajne mase, 2) odvojenog namirenja ili 3) dugova stečajne mase.
(4) Pravne sporove koji se odnose na stečajna potraživanja povjerilac može nastaviti tek ako stečajni upravnik na ročištu za ispitivanje ta potraživanja ospori.
(5) Ako stečajni upravnik odmah prizna zahtjev, protivnik može ostvarivati pravo na naknadu troškova parničnog postupka samo kao stečajni povjerilac.
7. Zakon o parničnom postupku („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ br. 53/03, 73/05, 19/06 i 98/15). Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst sačinjen u Ustavnom sudu, koji glasi:
1. Učešće umješača Član 369. stav 1.
(1) Lice koje ima pravni interes da u parnici koja teče među drugim licima jedna od stranaka uspije, može se pridružiti toj stranci.
Član 371.
(1) Umješač mora primiti parnicu u onom stanju u kakvom se nalazi u trenutku kad se umiješa u parnicu. U daljem toku parnice on je ovlašten da stavlja prijedloge i da preduzima sve ostale parnične radnje u rokovima u kojima bi te radnje mogla da preduzima stranka kojoj se pridružio.
(2) Ako je umješač stupio u parnicu do pravnosnažnosti odluke o tužbenom zahtjevu, ovlašten je da podnese i vanredni pravni lijek.
(3) Ako umješač podnese pravni lijek, primjerak njegovog podneska dostaviće se i stranci kojoj se pridružio. Pravni lijek je dozvoljen ukoliko mu se stranka izričito ne protivi.
(4) Parnične radnje umješača imaju za stranku kojoj se pridružio pravno djejstvo ako nisu u suprotnosti s radnjama stranke.
(5) Po pristanku svih parničnih stranaka, umješač može stupiti u parnicu kao stranka umjesto stranke kojoj se pridružio.
8. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka d) Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (3) tačka d) Pravila Ustavnog suda glasi:
(3) Apelacija nije dopustiva ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
d) apelaciju je podnijelo neovlašteno lice;
9. Ustavni sud podsjeća da je ranije donio Odluku o dopustivosti broj AP-925/18 od 6. juna 2018. godine, kojom je odbacio kao nedopuštene apelacije koje je podnio Esad Ćesko u ime Šipada d.d. Sarajevo, zato što ju je podnijelo neovlašteno lice. U navedenoj Odluci je konstatovano da je rješenjem Općinskog suda u Sarajevu od 7. decembra 2016. godine nad imovinom Šipada d.d. Sarajevo otvoren stečajni postupak i da je imenovan stečajni upravnik. Osim toga, u predmetnoj odluci je, između ostalog, navedeno da: „Imajući u vidu odredbe člana 51. Zakona o stečajnom postupku, Ustavni sud ukazuje da su otvaranjem stečajnog postupka nad imovinom apelanta, prava zastupnika tj. Esada Ćeska kao direktora apelanta, prešla na stečajnog upravnika. Dakle, iz navedenog slijedi da je za zastupanje apelanta ovlašten isključivo stečajni upravnik. S obzirom na navedeno, Ustavni sud zaključuje da je apelaciju u ime apelanta podnijelo neovlašteno lice“ (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti broj AP-925/18 od 6. juna 2018. godine, tačka 42., dostupna na web-stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba).
10. Nadalje, Ustavni sud zapaža da iz zapisnika od 12. marta 2015. godine, koji je sastavljen u predmetu broj 65 0 St 396174 13 St na ročištu o saslušanju stečajnog dužnika Šipad d.d. Sarajevo i apelanta kao zakonskog zastupnika, a koji je Općinski sud u Sarajevu dostavio Ustavnom sudu u predmetu broj AP-763/19 od 12. januara 2021. godine, proizlazi da je ovaj sud rješenjem donesenim na navedenom ročištu dozvolio apelantu (u zapisniku označen kako zakonski zastupnik stečajnog dužnika) da u ovom stečajnom postupku učestvuje kao umješač na strani dužnika u stečajnom postupku koji se vodi nad imovinom stečajnog dužnika „Šipad“ d.d. Sarajevo.
11. Ustavni sud zapaža da je apelant, u obrascu apelacije, pored svog imena i prezimena, naveo i „umješač na strani stečajnog dužnika „Šipad“ d.d. Sarajevo“. S tim u vezi, Ustavni sud zapaža da predmet ove apelacije nije stečajni postupak nad navedenim stečajnim dužnikom, niti je apelant obrazložio kako činjenica da mu je dat status umješača na strani stečajnog dužnika u stečajnom postupku utiče na njegov položaj i eventualna prava u konkretnom zemljišnoknjižnom predmetu koji se vodio po prijedlogu ,,lmpregnacija-Holz“ d.o.o. Vitez a u kojem stečajni dužnik „Šipad“ d.d. Sarajevo učestvovao u svojstvu žalioca, odnosno u drugim postupcima u kojima je učestvovao stečajni dužnik.
12. Predmet ovog apelacionog postupka je postupak po zahtjevu za uknjižbu prava raspolaganja, odnosno prava korištenja pred nadležnim sudom, u kojem je kao žalilac učestvovao „Šipad“ d.d. Sarajevo. S tim u vezi, Ustavni sud primjećuje da u konkretnom slučaju apelant navodi da su povrijeđena njegova prava u postupku uknjižbe prava raspolaganja, odnosno prava korištenja pred redovnim sudovima koji je pokrenut po zahtjevu ,,lmpregnacija-Holz“ d.o.o. Vitez, a u kojem su učestvovao Šipad d.d. Sarajevo kao žalilac. Međutim, Ustavni sud zapaža apelant nije bio stranka u postupku pred Općinskim sudom i Kantonalnim sudom niti je u tim postupcima učestvovao kao umješač, kao to proizlazi iz osporenih odluka i spisa predmeta. Također, apelant nije dostavio bilo kakav dokaz da je u toku postupka pred redovnim sudovima tražio da stupi u predmetni postupak u svojstvu umješača na strani Šipada d.d. Sarajevo, te da je sud odbio takav zahtjev ili o tom zahtjevu nije odlučio. Osim toga apelant nije naveo nijednu činjenicu niti dokaz u pogledu toga da je, zbog nastale situacije, eventualna „žrtva“ kršenja ustavnih prava na koja se poziva u apelaciji. S obzirom na navedenu Odluku Ustavnog suda broj AP-925/18, kao i da se osporena odluka Kantonalnog suda (kao i taj čitav postupak uknjižbe prava vlasništva) i postupak za uknjižbu po zahtjevu ,,lmpregnacija-Holz“ d.o.o. Vitez ne odnosi na apelanta već na ,,lmpregnacija-Holz“ d.o.o. Vitez i posredno na Šipad d.d. Sarajevo, kao samostalne pravne subjekte, proizlazi da apelant nije lice koje u konkretnom slučaju ima pravo da pokrene postupak pred Ustavnim sudom. Dakle, apelant je, ukoliko je smatrao da ima neka prava u odnosu na nekretnine koje su predmet osporenog zemljišno knjižnog postupka odnosno rješenja trebao tražiti od nadležnih sudova da mu omoguće učešće u tim postupcima, što nije učinio. Pri tome, uzimajući u obzir sve okolnosti predmeta, Ustavni sud smatra da okolnost da je Općinski sud u Sarajevu rješenjem dozvolio apelantu da učestvuje kao umješač na strani stečajnog dužnika u stečajnom postupku koji se vodi nad imovinom stečajnog dužnika „Šipad“ d.d. Sarajevo, ni na koji način ne utiče na činjenicu da apelant nema status ovlaštene osobe u ovom apelacionom postupku koji se ne odnosi na taj stečajni postupak (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti broj AP-763/19 od 12. januara 2021. godine, dostupna na web-stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba).
13. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka d) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko ju je podnijelo neovlašteno lice, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
14. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević