Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-763/19 (E. Ć.)

Odluka donesena 12. 01. 2021.

  • Neovlašteno lice
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-763/19

Apelacija

Odluka o dopustivosti

12. 01. 2021.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman, i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 12. januara 2021. godine, u predmetu broj AP-763/19, rješavajući apelaciju Esada Ćeske, umješača na strani stečajnog dužnika „Šipad“ d.d. Sarajevo u stečaju, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka d), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“, broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Esada Ćeske, umješača na strani stečajnog dužnika „Šipad“ d.d. Sarajevo u stečaju podnesena zbog dužine postupka uknjižbe prava vlasništva Šipad d.d. Sarajevo na određenim nekretninama (poslovnom prostoru) izgrađenom na k.č.br. 29/30, upisanoj u zk.ul. br. 5263 K.O. Mostar u korist „Šipad komerc“ d.d. za trgovinu i inžinjering Sarajevo (po prijedlogu Šipad d.d. Sarajevo od 5. maja 2014. godine), te protiv rješenja Kantonalnog suda u Mostaru broj 07 0 Dn 013430 16 Gž od 30. oktobra 2018. godine, zato što ju je podnijelo neovlašteno lice.

OBRAZLOŽENJE

1. Esad Ćesko, umješač na strani stečajnog dužnika „Šipad“ d.d. Sarajevo u stečaju iz Sarajeva (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa Jozo Ćurić, advokat iz Livna, podnio je 19. februara 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine postupka uknjižbe prava vlasništva Šipad d.d. Sarajevo na određenim nekretninama (poslovnom prostoru) izgrađenom na k.č.br. 29/30, upisanoj u zk.ul. br. 5263 K.O. Mostar u korist „Šipad komerc“ d.d. za trgovinu i inžinjering Sarajevo (po prijedlogu Šipad d.d. Sarajevo od 5. maja 2014. godine), te protiv rješenja Kantonalnog suda u Mostaru (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 07 0 Dn 013430 16 Gž od 30. oktobra 2018. godine.

2. Na traženje Ustavnog suda, Općinski sud u Sarajevu je 20. novembra 2020. godine dostavio zapisnika koji je sastavljen 12. marta 2015. godine kod Općinskog suda u Sarajevu u predmetu broj 65 0 St 396174 13 St na ročištu o saslušanju stečajnog dužnika Šipad d.d. Sarajevo i zakonskog zastupnika. Iz navedenog zapisnika proizilazi da je ovaj sud rješenjem dozvolio Esadu Ćesku (u zapisniku označen kako zakonski zastupnik stečajnog dužnika) da u ovom stečajnom postupku učestvuje kao umješač na strani dužnika u stečajnom postupku koji se vodi nad imovinom stečajnog dužnika „Šipad“ d.d. Sarajevo.

Postupak po zahtjevu za uknjižbu prava vlasništva „Šipad komerc“ dioničko društvo za trgovinu i inžinjering Sarajevo

3. Rješenjem Općinskog suda u Mostaru Zemljišno-knjižni ured (u daljnjem tekstu: Općinski sud) broj Dn. 2515/08 od 16. decembra 2008. godine, koje je potvrđeno rješenjem Kantonalnog suda broj 07 0 Dn 005284 11 Gž od 8. juna 2011. godine, dopuštena je uknjižba prava vlasništva na određenim nekretninama, dosadašnje pravo raspolaganja „Šipad Komerc“ d.d. Sarajevo, u korist „Šipad Komerc“ dioničko društvo za trgovinu i inženjering Sarajevo. Nakon toga, „Šipad Komerc“ dioničko društvo za trgovinu i inženjering Sarajevo je raspolagao navedenim nekretninama, na način da je jedan poslovni prostor prodao kupcu Azel d.o.o. Sarajevo, a drugi poslovni prostor kupcima Salemu Belki i Amiri Belko, koji su se i uknjižili kao vlasnici ovih poslovnih prostora.

4. Šipad d.d. Sarajevo je podnio apelaciju protiv navedenog rješenja Kantonalnog suda, pa je Ustavni sud je donio odluku o dopustivosti i meritumu broj AP 2915/11 od 10. decembra 2013. godine, kojom je usvojio apelaciju Šipada d.d. Sarajevo, utvrdio povredu člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), ukinuo rješenje Kantonalnog suda broj 07 0 Dn 005284 11 Gž od 8. juna 2011. godine i predmet vratio Kantonalnom sudu da po hitnom postupku donese novu odluku, u skladu s članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1. Evropske konvencije.

5. Postupajući po navedenoj Odluci Ustavnog suda, Kantonalni sud je, u ponovnom postupku, donio rješenje broj 07 0 Dn 005284 14 Gž 2 od 11. aprila 2014. godine kojim je uvažio žalbu Šipada d.d. Sarajevo i rješenje Općinskog suda broj Dn. 2515/08 od 16. decembra 2008. godine preinačio na način što nije dozvolio uknjižbu prava vlasništva određenih nekretnina dosadašnje raspolaganje „Šipad Komerc“ d.d. Sarajevo u korist „Šipad Komerc“ dioničarsko društvo za inženjering Sarajevo.

6. Postupajući kako je navedeno u preambuli rješenja „u zemljišnoknjižnom predmetu po zahtjevu Šipad Komerc d.d. za trgovinu i inženjering Sarajevo primljenom 15.12.2008. godine, a postupajući u ponovljenom postupku rješenju Kantonalnog suda […] od 11.04.2014. godine“, Općinski sud je donio rješenje broj Dn. 2515/08 od 7. oktobra 2015. godine. Tim rješenjem je , na osnovu člana 60., u vezi sa članom 61. Zakona o zemljišnim knjigama, dozvolio u zk.ul. br. 5263 KO Mostar u koloni upisi B vlasničkog lista zabilježbu pogrešnog upisa, upisanog u B vlasničkom listu pod B/18 upisanog u korist Salema Belke i Amire Belko na poslovnom prostoru upisanom u A listu pod II/3b i upis prava vlasništva pod rednim brojem B/19 u korist Azel d.o.o, na poslovnom prostoru upisanom u A listu pod II/2b i II/3 a.

7. Rješavajući po žalbama predlagatelja (Šipad Komerc d.d. za trgovinu i inženjering Sarajevo) te zainteresiranih osoba (Salema Belke i Amire Belko te Azel d.o.o,) Kantonalni sud je rješenjem broj 07 0 Dn 013430 16 Gž od 30. oktobra 2018. godine, uvažene su žalbe „Šipad komerc“ dioničko društvo za trgovinu i inžinjering Sarajevo, Azel d.o.o. Sarajevo i Salema Belke i Amire Belke, prethodno navedeno rješenje Općinskog suda preinačeno na način da se u zk.ul. br. 5263 KO Mostar u koloni upisi B vlasničkog lista briše zabilježba upisa, upisanog u B vlasničkom listu pod B/18 upisanog u korist Salema Belke i Amire Belko na poslovnom prostoru upisanom u A listu pod II/3b i upis prava vlasništva pod rednim brojem B/19 u korist Azel d.o.o, na poslovnom prostoru upisanom u A listu pod II/2b i II/3a.

Postupak po prijedlogu za upis nosioca prava raspolaganja/vlasništva Šipad d.d. Sarajevo

8. Šipad d.d. Sarajevo je 5. maja 2014. godine podnio Općinskom sudu prijedlog za upis nosioca prava raspolaganja/vlasništva, u kojem je predložio da Općinski sud u zk.ul.br. 5263 K.O. Mostar i to na k.č.29/30 u A listu pod II/2a koje je označeno kao magicinski prostor i pod II/3a koje je označeno kao poslovni prostor, na kome je dosad bio upisan nosilac prava raspolaganja na 1/1 Vranica Sarajevo sa p.o. d.d. za Inžinjering u mješovitoj svojini, upiše pravo raspolaganja/vlasništva 1/1 u korist Šipad d.d. Sarajevo, na osnovu dokumentacije navedene u tom prijedlogu. Općinski sud je podneskom od 18. maja 2016. godine obavijestio Šipad d.d. Sarajevo da je u toku žalbeni postupak u pogledu predmeta uknjižbe, tj. sporne nekretnine. Apelacioni navodi

9. Apelant navodi da mu je povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Apelant također ukazuje na povredu prava na pravično suđenje u razumnom roku, kako u pogledu dužine trajanja postupka u kojem je doneseno rješenje Kantonalnog suda od 30. oktobra 2018. godine, tako i dužine trajanja postupka po zahtjevu Šipad d.d. Sarajevo od 5. maja 2014. godine, te traži da utvrdi povreda prava na pravično suđenje u razumnom roku na način da se okonča postupak uknjižbe tako da se briše „Šipad komerc“ dioničko društvo za trgovinu i inžinjering Sarajevo, a dozvoljava upis Šipad d.d. Sarajevo na spornim nekretninama i dodijeli apelantu naknada nematerijalne štete u iznosu od 5.000,00 KM. Apelant također navodi da apelaciju podnosi i zbog „neizvršenja Odluke Ustavnog suda broj AP-2915/11“.

Relevantni propisi

10. Zakon o stečajnom postupku („Službene novine FBiH“ br. 29/03, 32/04, 42/06 i 52/18). Član 8.

Shodna primjena odredbi Zakona o parničnom postupku U stečajnom postupku na odgovarajući način primjenjuju se odredbe Zakona o parničnom postupku ako ovim ili drugim zakonom nije drugačije određeno.

Član 51.

Prelazak prava upravljanja i raspolaganja Otvaranjem stečajnog postupka prava stečajnog dužnika da upravlja i raspolaže imovinom koja pripada stečajnoj masi, kao i prava organa, prokuriste, zastupnika i punomoćnika stečajnog dužnika prelaze na stečajnog upravnika.

Član 55.

Preuzimanje sporova (1) Otvaranjem stečajnog postupka prekidaju se sudski postupci i postupci pred arbitražama ukoliko se odnose na stečajnu masu. Prekid traje do zaključenja stečajnog postupka ukoliko se pravni spor prije toga ne nastavi u skladu sa odredbama ovog člana.

(2) Pravne sporove o imovini koja pripada stečajnoj masi, u kojima je stečajni dužnik tužilac i koji su u vrijeme otvaranja stečajnog postupka u toku, stečajni upravnik i protivna stranka u sporu mogu nastaviti u onom stanju u kojem se nalaze.

(3) Pravne sporove koji teku u vrijeme otvaranja stečajnog postupka i u kojima je stečajni dužnik tuženi, može preuzeti i stečajni upravnik i protivna stranka, ako se tiču:

1) izlučenja nekog predmeta iz stečajne mase, 2) odvojenog namirenja ili 3) dugova stečajne mase.

(4) Pravne sporove koji se odnose na stečajna potraživanja povjerilac može nastaviti tek ako stečajni upravnik na ročištu za ispitivanje ta potraživanja ospori.

(5) Ako stečajni upravnik odmah prizna zahtjev, protivnik može ostvarivati pravo na naknadu troškova parničnog postupka samo kao stečajni povjerilac.

11. Zakon o parničnom postupku („Službene novine FBiH“ br. 53/03, 73/05, 19/06 i 98/15). Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst sačinjen u Ustavnom sudu, koji glasi:

1. Učešće umješača Član 369. stav 1.

(1) Lice koje ima pravni interes da u parnici koja teče među drugim licima jedna od stranaka uspije, može se pridružiti toj stranci.

Član 371.

(1) Umješač mora primiti parnicu u onom stanju u kakvom se nalazi u trenutku kad se umiješa u parnicu. U daljem toku parnice on je ovlašten da stavlja prijedloge i da preduzima sve ostale parnične radnje u rokovima u kojima bi te radnje mogla da preduzima stranka kojoj se pridružio.

(2) Ako je umješač stupio u parnicu do pravnosnažnosti odluke o tužbenom zahtjevu, ovlašten je da podnese i vanredni pravni lijek.

(3) Ako umješač podnese pravni lijek, primjerak njegovog podneska dostaviće se i stranci kojoj se pridružio. Pravni lijek je dozvoljen ukoliko mu se stranka izričito ne protivi.

(4) Parnične radnje umješača imaju za stranku kojoj se pridružio pravno djejstvo ako nisu u suprotnosti s radnjama stranke.

(5) Po pristanku svih parničnih stranaka, umješač može stupiti u parnicu kao stranka umjesto stranke kojoj se pridružio.

12. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka d) Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 18. stav (3) tačka d) Pravila Ustavnog suda glasi:

(3) Apelacija nije dopustiva ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

d) apelaciju je podnijelo neovlašteno lice;

13. U vezi sa apelacionim navodima da nije izvršena odluka Ustavnog suda AP 2915/11 od 10. decembra 2013. godine( koja je donesena povodom apelaciji Šipad d.d. Sarajevo), Ustavni sud smatra svrsishodnim da ukaže da je Kantonalni sud u skladu sa navedenom Odlukom u ponovnom postupku donio novu odluku po žalbi Šipad d.d. Sarajevo, čime je ispoštovao naredbu iz navedene Odluke Ustavnog suda (vidi tačku 4. Odluke). Iz ovoga proizilazi da je odluka Ustavnog suda AP 2915/11 od 10. decembra 2013. godine u cijelosti izvršena.

14. Nadalje, Ustavni sud podsjeća da je ranije donio Odluku o dopustivosti broj AP-925/18 od 6. juna 2018. godine, kojom je odbacio kao nedopuštene apelacije koje je podnio Esad Ćesko u ime Šipada d.d. Sarajevo, zato što ju je podnijelo neovlašteno lice. U navedenoj Odluci je konstatovano da je rješenjem Općinskog suda u Sarajevu od 7. decembra 2016. godine nad imovinom Šipada d.d. Sarajevo otvoren stečajni postupak i da je imenovan stečajni upravnik. Osim toga, u Odluci je, između ostaloga, navedeno da: „Imajući u vidu odredbe člana 51. Zakona o stečajnom postupku, Ustavni sud ukazuje da su otvaranjem stečajnog postupka nad imovinom apelanta, prava zastupnika tj. Esada Ćeska kao direktora apelanta, prešla na stečajnog upravnika. Dakle, iz navedenog slijedi da je za zastupanje apelanta ovlašten isključivo stečajni upravnik. S obzirom na navedeno, Ustavni sud zaključuje da je apelaciju u ime apelanta podnijelo neovlašteno lice“ (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti broj AP-925/18 od 6. juna 2018. godine, tačka 42., dostupna na web-stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba).

15. Ustavni sud zapaža da je apelant, u obrascu apelacije, pored svog imena i prezimena, naveo „umješač na strani stečajnog dužnika „Šipad“ d.d. Sarajevo u stečaju iz Sarajeva“. S tim u vezi, Ustavni sud zapaža da predmet ove apelacije nije stečajni postupak nad navedenim stečajnim dužnikom, niti je apelant obrazložio kako činjenica da mu je dat status umješača na strani stečajnog dužnika u stečajnom postupku utiče na njegov položaj i eventualna prava u konkretnom zemljišnoknjižnom predmetu koji se vodio po prijedlogu Šipad d.d. Sarajevo uz učešće zainteresiranih lica (Salema Belke i Amire Belko te Azel d.o.o.) odnosno u drugim postupcima u kojima je učestvovao stečajni dužnik.

16. Predmet ovog apelacionog postupka jesu postupci po zahtjevima za uknjižbu prava vlasništva pred nadležnim sudom, u kojem je učestvovao, odnosno kojeg je pokrenuo „Šipad“ d.d. Sarajevo. S tim u vezi, Ustavni sud primjećuje da u konkretnom slučaju apelant navodi da su povrijeđena njegova prava u postupku uknjižbe prava vlasništva pred redovnim sudovima koji je pokrenut po zahtjevu „Šipad komerc“ d.d Sarajevo, te u kojem su učestvovali Šipad d.d. Sarajevo, Azel d.o.o., Salem Belko i Amira Belko, kao i da ukazuje na povredu prava na pravično suđenje u razumnom roku u tom postupku, te da ukazuje na nerazumnu dužinu trajanja postupka po zahtjevu Šipad d.d. Sarajevo od 5. maja 2014. godine. Međutim, Ustavni sud zapaža apelant nije bio stranka u postupku pred Općinskim sudom i Kantonalnim sudom niti je u tim postupcima, kao to proizilazi iz činjenica konkretnog predmeta, uopće učestvovao. Osim toga apelant nije naveo niti jednu činjenicu niti dokaz u pogledu toga da je, zbog nastale situacije, eventualna „žrtva“ kršenja ustavnih prava na koja se poziva u apelaciji. S obzirom na navedenu Odluku Ustavnog suda broj AP-925/18, kao i da se osporena odluka Kantonalnog suda (kao i taj čitav postupak uknjižbe prava vlasništva) i postupak za uknjižbu po zahtjevu Šipad d.d. Sarajevo od 5. maja 2014. godine ne odnosi na apelanta već na Šipad d.d. Sarajevo, „Šipad komerc“ d.d Sarajevo, Azel d.o.o., Salema Belku i Amiru Belko, kao samostalne pravne subjekte i fizička lica, proizilazi da apelant nije lice koje u konkretnom slučaju ima pravo da pokrene postupak pred Ustavnim sudom. Dakle apelant je ukoliko je smatrao da ima neka prava u odnosu na nekretnine koje su predmet osporenih zemljišno knjižnih postupaka odnosno rješenja trebao tražiti od nadležnih sudova da mu omoguće učešće u tim postupcima, što nije učinio. Pri tome, uzimajući u obzir sve okolnosti predmeta, Ustavni sud smatra da okolnost da je Općinski sud u Sarajevu rješenjem dozvolio apelantu da u stečajnom postupku učestvuje kao umješač na strani dužnika u stečajnom postupku koji se vodi nad imovinom stečajnog dužnika „Šipad“ d.d. Sarajevo, ni na koji način ne utiče na činjenicu da apelant nema status ovlaštene osobe u ovom apelacionom postupku koji se ne odnosi na taj stečajni postupak.

17. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka d) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko ju je podnijelo neovlašteno lice, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

18. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-763/19 (E. Ć.) | Sudska praksa | Aktio