Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o meritumu u predmetu AP-1547/20 (L.M. i N.M.)
Odluka donesena 09. 06. 2021.
- Nema povrede
- Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
- Građanski postupak
- Pravično suđenje - razuman rok
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
- Zakon o vanparničnom postupku · čl. 83
- Zakon o parničnom postupku
- Zakon o zemljišnim knjigama Federacije Bosne i Hercegovine
- Ukaz o proglašenju Zakona o dopunama Zakona o vanparničnom postupku
- Ukaz o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku
- Zakon o izmjeni Zakona o parničnom postupku
- Zakon o dopunama Zakona o parničnom postupku
- Zakon o dopuni Zakona o vanparničnom postupku
- Zakon o izmjeni Zakona o vanparničnom postupku
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama Federacije Bosne i Hercegovine
- Ukaz o proglašenju Zakona o parničnom postupku
- Odluka kojom se proglašava zakon o zemljišnim knjigama Federacije Bosne i Hercegovine
- Zakon o vanparničnom postupku
- Zakon o zemljišnim knjigama Federacije Bosne i Hercegovine
- Pravila Ustavnog Suda Bosne i Hercegovine · čl. 59
Predmeti (1)
AP-1547/20
Apelacija
Odluka o meritumu
09. 06. 2021.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikome vijeću, u sastavu: predsjednik Mato Tadić, potpredsjednici Miodrag Simović i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Seada Palavrić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 9. juna 2021. godine, u predmetu broj AP 1547/20, rješavajući apelacije koje su podnijeli L. M. i N. M., na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b) i člana 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnoga suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
Odbijaju se kao neosnovane apelacije koje su podnijeli L. M. i N. M. zbog dužine trajanja postupka zamjene zemljišnoknjižnog uloška-harmonizacije ili upisa prava korištenja, odnosno raspolaganja, koji je nakon podnošenja apelacija okončan Rješenjem Kantonalnoga suda u Bihaću broj 01 0 Dn 016106 20 Gž od 9. decembra 2020.
godine.
OBRAZLOŽENJE
I.Uvod AP 1547/20
1. L. M. (u daljnjemu tekstu: prvoapelantica) iz Cazina, koju zastupa Adijan Muhamedagić iz Živinica, podnijela je 20. aprila 2020. godine apelaciju Ustavnome sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjemu tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja postupka zamjene zemljišnoknjižnog uloška-harmonizacije ili upisa prava korištenja, odnosno raspolaganja, koji se u trenutku podnošenja apelacije vodio pred Općinskim sudom u Cazinu (u daljnjem tekstu: Općinski sud) u predmetu broj 020-0-Dn-17-001 980.
AP 2520/20
2. N. M. (u daljnjemu tekstu: drugoapelant) iz Pećigrada podnio je 21. jula 2020. godine apelaciju Ustavnome sudu zbog dužine trajanja postupka zamjene zemljišnoknjižnog uloška-harmonizacije ili upisa prava korištenja, odnosno raspolaganja, koji se u trenutku podnošenja apelacije vodio pred Kantonalnim sudom u Bihaću (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) na rješavanju po žalbi protiv Rješenja Općinskoga suda broj 020-0-Dn-17-001 980 od 27. maja 2020. godine.
II.Postupak pred Ustavnim sudom
3. S obzirom na to da se sve navedene apelacije odnose na isto pitanje, Ustavni sud je, u skladu sa članom 32. stav (1) Pravila Ustavnog suda, odlučio spojiti predmete br. AP 1547/20 i AP 2520/20, te voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku pod brojem AP 1547/20.
4. Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnoga suda, od Općinskoga suda i Kantonalnoga suda zatraženo je između 20. maja 2020. godine i 27. aprila 2021. godine da dostave odgovore na apelacije.
5. Općinski sud i Kantonalni sud dostavili su odgovore na apelacije u razdoblju od 9. juna 2020. godine i 4. maja 2021. godine.
III.Činjenično stanje
6. Činjenice predmeta koje proistječu iz apelacionih navoda i dokumenata predočenih Ustavnome sudu mogu se sumirati na sljedeći način:
7. Prvoapelantica i drugoapelant su 1. decembra 2017. godine podnijeli Općinskome sudu zahtjev za zamjenu zemljišnoknjižnog uloška-harmonizaciju za predmetnu nekretninu.
8. Općinski sud je putem obavijesti od 5. decembra 2017. godine obavijestio apelante da nekretnine obuhvaćene zahtjevom apelanata nisu na području katastarskih općina za koje je projekt sistematizacije i ažuriranja zemljišne knjige u toku, već da se predmetne nakretnine iz zahtjeva nalaze na području druge katastarske općine. Stoga, prvostepeni sud je u obavijesti naveo da nije u mogućnosti riješiti zahtjev, te su apelanti obaviješteni da pravo na predmetnim nekretninama mogu prijaviti kad bude postupak zamjene i uspostave zemljišne knjige za odgovarajuću katastarsku općinu.
9. Prvoapelantica i drugoapelant su 20. decembra 2017. godine podnijeli ponovni-dopunjeni zahtjev za zamjenu zemljišnoknjižnog uloška-harmonizaciju ili upisa prava korištenja, odnosno raspolaganja.
10. Rješenjem Općinskoga suda broj 020-0-Dn-17-001 980 od 27. maja 2020. godine odbijen je zahtjev za zamjenu zemljišnoknjižnog uloška-harmonizaciju ili upis prava korištenja, odnosno raspolaganja, te je određeno da će se izvršiti zabilježba odbijanja zahtjeva.
11. Spis predmeta je 16. jula 2020. godine dostavljen Kantonalnomu sudu na postupanje po žalbi apelanata.
12. Rješenjem Kantonalnoga suda od 9. decembra 2020. godine odbijena je kao neosnovana žalba apelanata i potvrđeno prvostepeno rješenje.
IV.Apelacija
a) Navodi iz apelacije
13. Apelanti navode da im je, zbog dužine trajanja postupka za zamjenu zemljišnoknjižnog uloška-harmonizaciju ili upis prava korištenja, odnosno raspolaganja, povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Pored toga, drugoapelant se pozvao i na povredu prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Apelanti u suštini smatraju da se u konkretnomu slučaju radi o jednostavnom postupku koji je hitne naravi, a koji traje tri godine. Apelanti, također, potražuju naknadu nematerijalne štete.
b) Odgovori na apelaciju
14. U odgovorima na apelacije Općinski sud je predstavio hronološki tok postupka pred tim sudom.
15. U odgovorima na apelacije Kantonalni sud je naveo da pred tim sudom nije došlo do povrede prava na suđenje u razumnome roku, te je predložio da se apelacije odbiju kao neosnovane. V.Relevantni propisi
16. Zakon o zemljišnim knjigama Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH" br. 58/02, 19/03, 54/04, 32/19 - OUSFBiH i 94/20 - Rješenje USFBiH) U konkretnom slučaju primjenjuje se Zakon o zemljišnim knjigama Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH" br. 58/02, 19/03 i 54/04) koji je važio u vrijeme donošenja osporenih odluka, a koji u relevantnom dijelu glasi:
Član 83.
Primjena propisa vanparničnog postupka Na pitanja postupka koja nisu regulirana ovim zakonom primijenit će se odgovarajuće odredbe općeg dijela Zakona o vanparničnom postupku.
17. Zakon o vanparničnom postupku ("Službene novine Federacije BiH" br. 2/98, 39/04, 73/05 i 11/21) glasi:
Član 2.
Opće odredbe ovog zakona primjenjuju se i u posebnim vanparničnim postupcima sadržanim u ovom zakonu ako nije drugačije određeno, kao i u drugim vanparničnim stvarima za koje posebnim zakonom nisu uređena pravila postupanja.
U vanparničnom postupku shodno se primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku, ako zakonom nije drugačije određeno.
18. Zakon o parničnom postupku („Službene novine Federacije BiH" br. 53/03, 73/05, 19/06 i 98/15) Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst, sačinjen u Ustavnome sudu BiH, koji u relevantnome dijelu glasi:
Član 10.
Stranka ima pravo da sud odluči o njezinim zahtjevima i prijedlozima u razumnom roku.
Sud je dužan da provede postupak bez odugovlačenja i sa što manje troškova, te da onemogući svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.
VI.Dopustivost
19. Prema članu VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost za pitanja iz Ustava koja se pojave na osnovu presude bilo kojeg drugoga suda u Bosni i Hercegovini.
20. Prema članu 18. stav (1) Pravila Ustavnoga suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako je podnesena u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnome lijeku koji je koristio.
21. U pogledu navoda apelanata o povredi prava na „suđenje u razumnome roku“ iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, Ustavni sud naglašava da, u skladu sa članom18. stav (2) Pravila Ustavnoga suda, može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnoga suda, ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. U konkretnome slučaju Ustavni sud primjećuje da je prvoapelantica apelaciju u predmetu broj AP 1547/20 podnijela 20. aprila 2020. godine (dakle, kada se postupak vodio pred Općinskim sudom), dok je drugoapelant apelaciju u predmetu broj AP 2520/20 podnio 21. jula 2020. godine (dakle, kada je predmet dostavljen Kantonalnomu sudu na postupanje po žalbi protiv prvostepenog rješenja), te je nakon podnošenja apelacija doneseno rješenje Kantonalnog suda od 9. decembra 2020. godine. Proistječe da u vrijeme podnošenja apelacija predmetni postupci nisu bili okončani, te u vezi s tim Ustavni sud smatra da su predmetne apelacije dopustive u smislu člana 18. stav (2) Pravila Ustavnoga suda.
22. Osim toga, apelacije ispunjavaju i uvjete iz člana 18. st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda jer ne postoji neki formalni razlog zbog kojeg ne bi bile dopustive, niti su očigledno (prima facie) neosnovane.
23. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. st. (1), (2), (3) i (4) Pravila Ustavnoga suda, Ustavni sud zaključuje da predmetne apelacije ispunjavaju uvjete u pogledu dopustivosti.
VII.Meritum
24. Apelanti smatraju da im je, zbog dužine trajanja predmetnoga postupka, došlo do povrede prava na suđenje u «razumnome» roku kao jednom od segmenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, dok drugoapelant smatra da je došlo i do povrede prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.
Pravo na pravično suđenje – razuman rok
25. Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:
Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:
e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.
26. Član 6. Evropske konvencije u relevantnome dijelu glasi:
1) Prilikom utvrđivanja njegovih građanskih prava i obaveza ili krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom ustanovljenim zakonom. […] Relevantna načela
27. Ustavni sud, prije svega, ukazuje da se, prema konzistentnoj praksi Evropskoga suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud) i Ustavnoga suda, razumnost dužine trajanja postupka mora ocijeniti u svjetlu okolnosti pojedinoga predmeta, vodeći računa o kriterijima uspostavljenim sudskom praksom Evropskoga suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnoga suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koji konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi, Evropski sud, Mikulić protiv Hrvatske, aplikacija broj 53176/99 od 7. februara 2002. godine, Izvještaj broj 2002-I, stav 38).
28. Ustavni sud, podržavajući praksu Evropskoga suda, podsjeća na to da član 6. stav 1. Evropske konvencije nameće državama ugovornicama dužnost da organiziraju svoje pravosudne sisteme na način da sudovi mogu zadovoljiti uvjete toga člana, uključujući i obavezu da postupaju u razumnome roku (vidi, Evropski sud, Marinović protiv Hrvatske, presuda od 6. oktobra 2005. godine, stav 23).
Razdoblje koje treba uzeti u obzir
29. Ustavni sud u odnosu na dužinu trajanja predmetnoga postupka razmatrat će razdoblje od 1. decembra 2017. godine, kao dana podnošenja predmetnog zahtjeva Općinskome sudu, pa do donošenja rješenja Kantonalnoga suda od 9. decembra 2020. godine. Dakle, razmatrat će razdoblje od tri godine.
Analiza dužine trajanja predmetnoga postupka
30. Imajući u vidu činjenično stanje predmeta, Ustavni sud ukazuje da se ne može govoriti o složenome predmetu.
31. Ocjenjujući ponašanje Općinskoga suda, Ustavni sud zapaža da je predmetni postupak pokrenut zahtjevom apelanata od 1. decembra 2017. godine, a da je prvostepeno rješenje doneseno 27. maja 2020. godine (dakle, razdoblje od oko dvije godine i šest mjeseci), što je samo po sebi neprihvatljivo dugo razdoblje. Pri tome Općinski sud nije ponudio opravdanje za ovakvo dugo trajanje postupka. Međutim, Ustavni sud zapaža da je predmetni spis dostavljen Kantonalnomu sudu za postupanje po žalbi 16. jula 2020. godine, te da je predmetni postupak okončan rješenjem Kantonalnoga suda od 9. decembra 2020. godine (dakle, razdoblje od oko pet mjeseci). U vezi s tim, Ustavni sud ukazuje da se razumnost dužine trajanja postupka mora ocijeniti u odnosu na postupak kao cjelinu, te da eventualna razdoblja pasivnosti u radu suda u jednoj fazi postupka ne predstavljaju, per se, povredu prava na pravično suđenje u segmentu donošenja odluke u razumnome roku (vidi, Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP 1893/20 od 12. januara 2021. godine, tačka 27, odluka dostupna na internetskoj stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba). Stoga, sagledavajući postupak u cjelini, te imajući u vidu da su u okviru analiziranoga razdoblja donesene dvije odluke kojima je odlučeno o zahtjevu apelanata, odnosno da su apelanti došli do konačne odluke, Ustavni sud zaključuje da u okolnostima konkretnoga predmeta nema elemenata koji ukazuju da je u predmetnome postupku povrijeđeno pravo apelanata na suđenje u razumnome roku kao elementu prava na pravično suđenje. Imajući u vidu sve navedene okolnosti konkretnoga slučaja, osobito činjenicu da se ne radi o predmetu koji je po izričitoj zakonskoj odredbi hitne naravi, Ustavni sud ne može ocijeniti razdoblje od tri godine, koliko je trajao predmetni postupak, kao pretjerano dugo. Stoga, prema mišljenju Ustavnoga suda, u konkretnomu slučaju navedeno razdoblje nije prešlo granice "razumnoga roka" u smislu člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
32. Na osnovu izloženoga, Ustavni sud zaključuje da nije prekršeno pravo apelanata na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Ostali navodi
33. Drugoapelant smatra da mu je, zbog dužine trajanja postupka, povrijeđeno i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Imajući u vidu zaključak Ustavnog suda koji se odnosi na kršenje prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, Ustavni sud neće posebno razmatrati drugoapelantove navode o povredi prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.
VIII.Zaključak
34. Ustavni sud zaključuje da u konkretnome predmetu nema povrede prava na suđenje u «razumnome» roku kao jednom od segmenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije jer dužina predmetnog postupka, koji po izričitoj zakonskoj odredbi nije hitne naravi, a koji je trajao tri godine, u kojem roku su apelanti došli do konačne odluke, nije prešla granice „razumnoga roka“.
35. Na osnovu člana 57. stav (2) tačka b) i člana 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
36. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnoga suda su konačne i obavezujuće. Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić