Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o meritumu u predmetu AP-4642/20 (M.A.)
Odluka donesena 09. 02. 2022.
- Povreda
- Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
- Radni spor
- Građanski postupak
- Pravično suđenje - razuman rok
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
- Zakon o parničnom postupku
- Zakon o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Zakon o stečajnom postupku
- Ukaz o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Ispravka Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Zakon o izmjeni Zakona o parničnom postupku
- Zakon o izmjenama Zakona o stečajnom postupku
- Zakon o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Zakon o dopunama Zakona o parničnom postupku
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o stečajnom postupku
- Zakon o stečajnom postupku
- Ukaz o proglašenju Zakona o parničnom postupku
- Pravila Ustavnog Suda Bosne i Hercegovine · čl. 74
Predmeti (1)
AP-4642/20
Apelacija
Odluka o meritumu
09. 02. 2022.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u predmetu broj AP 4642/20, rješavajući apelaciju koju je podnio M. A., na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2), člana 62. stav (7), člana 72. st. (4) i (5) i člana 74. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), u sastavu:
Mato Tadić, predsjednik Miodrag Simović, potpredsjednik Mirsad Ćeman, potpredsjednik Valerija Galić, sutkinja Seada Palavrić, sutkinja Zlatko M. Knežević, sudija na sjednici održanoj 9. februara 2022. godine donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
Usvaja se apelacija koju je podnio M. A.
Utvrđuje se povreda člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda zbog dužine trajanja stečajnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Zenici u predmetu broj 43 0 St 090889 13 St.
Na osnovu člana 62. stav (7) Pravila Ustavnog suda, nalaže se predsjednici Općinskog suda u Zenici da, u skladu s ovom odlukom, odmah preduzme odgovarajuće mjere za okončanje postupka u predmetu broj 43 0 St 090889 13 St, u skladu sa članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Na osnovu člana 74. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se Vladi Zeničko-dobojskog kantona da M. A.
isplati iznos od 500,00 KM na ime naknade nematerijalne štete zbog dužine trajanja stečajnog postupka, i to u roku od tri mjeseca od dostavljanja ove odluke, uz obavezu da nakon isteka tog roka plati zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom.
Na osnovu člana 72. stav (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se predsjednici Općinskog suda u Zenici i Vladi Zeničko-dobojskog kantona da najkasnije u roku od tri mjeseca od dostavljanja ove odluke obavijeste Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.
OBRAZLOŽENJE
I.Uvod
1. Apelant M. A. (u daljnjem tekstu: apelant) iz Vareša podnio je 23. decembra 2020. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja stečajnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Zenici (u daljnjem tekstu: Općinski sud) u predmetu broj 43 0 St 090889 13 St.
II.Postupak pred Ustavnim sudom
2. Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od Općinskog suda je zatraženo 12. aprila 2021. godine da dostavi odgovor na apelaciju. Od Općinskog suda je tražena informacija o statusu stečajnog postupka 4. novembra 2021. godine i 20. januara 2022. godine.
3. Općinski sud je dostavio odgovor na apelaciju 22. aprila 2021. godine, te informacije o statusu stečajnog postupka 15. i 22. novembra 2021. godine, te 20. januara 2022. godine.
4. Odgovor na apelaciju je 29. decembra 2021. godine dostavljen apelantu radi eventualnog izjašnjenja. Apelant nije u danom roku dostavio svoje izjašnjenje na odgovor Općinskog suda. III.Činjenično stanje
5. Činjenice predmeta koje proistječu iz apelacionih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sažeti na sljedeći način.
Uvodna napomena
6. Apelant je 7. oktobra 2013. godine podnio Općinskom sudu u Visokom tužbu protiv tuženika („Autotrans“ d.d. Vareš) radi potraživanja iz radnog odnosa.
7. Rješenjem Općinskog sud u Visokom od 29. aprila 2014. godine prekinut je postupak u predmetnoj pravnoj stvari zbog nastupanja posljedica otvaranja stečajnog postupka nad imovinom tuženika.
Stečajni postupak
8. Rješenjem Općinskog suda broj 43 0 St 090889 13 St od 17. marta 2014. godine otvoren je stečajni postupak nad imovinom pravne osobe „Autotrans“ d.d. Vareš.
9. Nakon prijavljenih potraživanja od stečajnih povjeritelja, 11. juna i 8. augusta 2014. godine održano je ispitno ročište, te 15. augusta 2014. godine sačinjena tabela prijavljenih potraživanja stečajnih povjeritelja.
10. Općinski sud je 15. oktobra, 19. oktobra i 17. decembra 2015. godine, te 21. aprila 2016. godine donosio rješenja o dosudi nekretnina u predmetnom postupku.
11. Općinski sud je 27. maja 2021. godine održao ročište na kojem je zaključeno da stečajni dužnik posjeduje još stečajne imovine pa da stoga nije moguće zaključenje stečajnog postupka (jer se povodom te imovine vodio postupak pred Općinskim sudom u Visokom).
12. Prema stanju spisa, stečajni postupak je u toku pred Općinskim sudom.
IV.Apelacija
a) Navodi iz apelacije
13. Apelant smatra da mu je zbog dužine trajanja stečajnog postupka povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku kao segment prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Naime, apelant u predmetnoj apelaciji navodi kako su po tužbi iz radnog odnosa nakon prekida tog postupka uvrštena njegova potraživanja u stečajnu masu, ali da ih neće uspjeti dobiti zbog neažurnog postupanja stečajnog sudije i stečajnog upravitelja. Apelant nadalje traži „da Ustavni sud obaveže Općinski sud u Zenici da mu isplati potraživanja“, te traži naknadu nematerijalne štete zbog dužine trajanja stečajnog postupka.
b) Odgovor na apelaciju
14. U odgovoru na apelaciju Općinski sud je istakao da je stečajni postupak otvoren rješenjem od 17. marta 2014. godine, te da do sada stečajni postupak nije okončan iz više razloga. Naime, naveo je da je u tom postupku svoja potraživanja prijavilo 78 povjeritelja, da je ukupan iznos prijavljenih potraživanja na prvom ročištu iznosio 1.634.444,08 KM, dok je ukupan iznos imovine stečajnog dužnika iznosio 2.246.610,00 KM. Nadalje, istakao je da stečajni postupak ovisi o radu stečajnog upravitelja, odnosno o mogućnostima prodaje imovine i postupcima koji se vode. Osim toga, naveo je da je stečajni upravitelj 13. oktobra 2020. godine podnio izvješće sa prijedlogom za zaključenje stečajnog postupka, nakon čega je taj sud pozvao stečajnog upravitelja dva puta da precizira prijedlog za zaključenje stečajnog postupka. Općinski sud je naveo da je zakazana skupština povjeritelja 15. aprila 2021. godine radi zaključenja stečajnog postupka u skladu sa članom 132. stav 2. Zakona o stečajnom postupku, ali da je ročište odgođeno za 27. maj 2021. godine zbog toga što na ročište nije pristupio uredno obaviješteni stečajni upravitelj. Uz odgovor na apelaciju Općinski sud je dostavio popis spisa predmeta iz sistema za automatsko upravljanje predmetima u sudovima (u daljnjem tekstu: CMS).
15. U informacijama od 15. i 22. novembra 2021. godine Općinski sud je istakao da je na ročištu od 27. maja 2021. godine zaključeno da stečajni dužnik posjeduje još stečajne imovine pa da stoga nije moguće zaključenje stečajnog postupka jer se povodom te imovine vodio postupak pred Općinskim sudom u Visokom. Općinski sud je naveo da je prema informacijama stečajnog upravitelja s početka novembra 2021. godine u toku proces prodaje posljednje nekretnine iz stečajne imovine, nakon čega će se moći pristupiti zaključenju stečajnog postupka.
16. U informaciji od 20. januara 2022. godine Općinski sud je naveo da je apelant stečajni povjeritelj kojem je priznato pravo u tabelarnom prikazu formiranih spisa povjeritelja, koji je stečajni upravitelj dostavio 14. augusta 2014. godine.
V.Relevantni propisi
17. Zakon o stečajnom postupku („Službene novine Federacije BiH“ br. 29/03, 32/04, 42/06, 4/17 – odluka USFBiH i 52/18). U konkretnom slučaju primjenjuju se relevantne odredbe Zakona o stečajnom postupku („Službene novine Federacije BiH“ br. 29/03, 32/04, 42/06), koji je važio u vrijeme otvaranja stečajnog postupka, koje u relevantnom dijelu glase:
Član 8.
Shodna primjena odredbi Zakona o parničnom postupku U stečajnom postupku na odgovarajući način primjenjuju se odredbe Zakona o parničnom postupku ako ovim ili drugim zakonom nije drugačije određeno.
Član 9. stav (1) Načela postupka (1) Stečajni postupak je hitan.
Član 22.
Stečajni sudija (1) Stečajni sudija vodi i upravlja stečajnim postupkom od podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka do završetka stečajnog postupka.
(2) Stečajni sudija pri tom vrši prava i obaveze u skladu sa odredbama ovog zakona.
(3) Stečajni sudija imenuje vještaka u stečajnom postupku, privremenog stečajnog upravnika, članove privremenog odbora povjerilaca i stečajnog upravnika i vrši pravni nadzor nad radom privremenog stečajnog upravnika i stečajnog upravnika, u skladu sa odredbama ovog zakona.
Član 55. stav (1) Preuzimanje sporova (1) Otvaranjem stečajnog postupka prekidaju se sudski postupci i postupci pred arbitražama ukoliko se odnose na stečajnu masu. Prekid traje do zaključenja stečajnog postupka ukoliko se pravni spor prije toga ne nastavi u skladu sa odredbama ovog člana.
[...]
18. Zakon o parničnom postupku („Službene novine Federacije BiH“ br. 53/03, 73/05, 19/06 i 98/15). Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst sačinjen u Ustavnom sudu, koji u relevantnom dijelu glasi:
Član 10.
(1) Stranka ima pravo da sud odluči o njenim zahtjevima i prijedlozima u razumnom roku.
(2)Sud je dužan provesti postupak bez odugovlačenja i sa što manje troškova, te onemogućiti svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.
19. U Zakonu o sudovima Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“ br. 38/05, 22/06, 63/10, 72/10 – ispravak, 7/13 i 52/14) relevantne odredbe glase: Član 31.
Dužnosti predsjednika suda Predsjednik suda odgovoran je za rukovođenje cjelokupnim sudom i sudačkom upravom. [...] VI.Dopustivost
20. Prema članu VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost za pitanja iz Ustava koja se pojave na osnovu presude bilo kojeg drugog suda u Bosni i Hercegovini.
21. Ustavni sud naglašava da, u skladu sa članom 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda, ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. U konkretnom slučaju, apelant predmetnom apelacijom ukazuje na povredu prava na donošenje odluke u razumnom roku, u smislu odredbi člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, u stečajnom postupku koji je u toku pred Općinskim sudom, pa imajući u vidu činjenično stanje predmeta, Ustavni sud smatra da je predmetna apelacija dopustiva u smislu člana 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda.
22. Konačno, apelacija ispunjava i uvjete iz člana 18. st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda jer ne postoji neki formalni razlog zbog kojeg ne bi bila dopustiva, niti je očigledno (prima facie) neosnovana.
23. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. st. (2), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud zaključuje da predmetna apelacija ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti.
VII.Meritum
24. Apelant smatra da je zbog dužine trajanja stečajnog postupka došlo do povrede prava na suđenje u „razumnom“ roku kao jednog od segmenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
Pravo na pravično suđenje – razuman rok
25. Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:
Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:
e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.
26. Član 6. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:
1) Prilikom utvrđivanja građanskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivične optužbe protiv njega svako ima pravo na pravično suđenje i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim, zakonom ustanovljenim sudom. […] Relevantna načela
27. Ustavni sud, prije svega, ukazuje da se, prema konzistentnoj praksi Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud) i Ustavnog suda, razumnost dužine trajanja postupka mora cijeniti u svjetlu okolnosti pojedinog predmeta, vodeći računa o kriterijima uspostavljenim sudskom praksom Evropskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koji konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi Evropski sud, Mikulić protiv Hrvatske, aplikacija broj 53176/99 od 7. februara 2002. godine, Izvješće broj 2002-I, stav 38).
28. Ustavni sud, podržavajući praksu Evropskog suda, podsjeća na to da član 6. stav 1. Evropske konvencije nameće državama ugovornicama dužnost da organiziraju svoje pravosudne sisteme tako da sudovi mogu zadovoljiti uvjete tog člana, uključujući i obavezu da postupaju u razumnom roku (vidi Evropski sud, Marinović protiv Hrvatske, presuda od 6. oktobra 2005. godine, stav 23).
Razdoblje koje treba uzeti u obzir
29. Ustavni sud podsjeća da, u skladu sa članom 31. Pravila Ustavnog suda, u svakom predmetu odlučuje u okviru apelacionih navoda. U vezi s tim, Ustavni sud zapaža da iz apelacionih navoda proistječe da apelant isključivo ukazuje da mu je Općinski sud u stečajnom postupku povrijedio pravo na suđenje u razumnom roku kao segmentu prava na pravično suđenje. Shodno tome, Ustavni sud će kao dužinu trajanja postupka razmatrati samo razdoblje trajanja stečajnog postupka pred Općinskim sudom, koji je otvoren 17. marta 2014. godine, a koji nije okončan do donošenja odluke Ustavnog suda. Dakle, relevantno razdoblje koje Ustavni sud treba uzeti pri ocjeni dužine trajanja stečajnog postupka je sedam godina i oko 10 mjeseci.
Analiza dužine trajanja predmetnog postupka
30. Ustavni sud zapaža da se u konkretnom slučaju radi o stečajnom postupku koji je kao takav strogo formalan postupak u kojem je od otvaranja do okončanja potrebno provesti niz radnji, kako u rokovima određenim zakonom tako i prema redoslijedu koji je određen zakonom. Nadalje, stečajni postupak je pokrenut protiv stečajnog dužnika, u kojem je potraživanje prijavilo više stečajnih povjeritelja. S obzirom na vrstu i narav konkretne pravne stvari, Ustavni sud smatra da se radi o relativno složenom predmetu.
31. Ocjenjujući ponašanje Općinskog suda, Ustavni sud zapaža da je predmetni postupak započeo otvaranjem stečajnog postupka (dakle 17. marta 2014. godine), te da još uvijek nije okončan. Ustavni sud primjećuje da je Općinski sud u odgovoru na apelaciju istakao da stečajni postupak zavisi od postupanja stečajnog upravitelja. Imajući u vidu relevantne odredbe Zakona o stečajnom postupku, Ustavni sud zapaža da stečajnog upravitelja imenuje stečajni sudija, dakle Općinski sud, s liste stečajnih upravitelja kao stručnih osoba koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih poslova. Također, stečajni sudija vodi i upravlja stečajnim postupkom od podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka do završetka stečajnog postupka, te obavlja prava i obaveze, u skladu sa odredbama Zakona o stečajnom postupku. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud smatra da je Općinski sud bio taj čija je dužnost bila da, u smislu člana 10. Zakona o parničnom postupku, koji se u smislu člana 8. Zakona o stečajnom postupku primjenjuje u konkretnom slučaju, upravlja postupkom i nastoji da postupak provede bez nepotrebnog odugovlačenja (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP 6/16 od 15. septembra 2016. godine, odluka dostupna na internetskoj stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba). Također, Ustavni sud se poziva na praksu Evropskog suda (vidi Evropski sud, Uljar i ostali protiv Hrvatske, presuda od 8. marta 2007. godine, stav 37), gdje je zaključio da redovni sudovi moraju učinkovito kontrolirati postupak jer odlučuju kako voditi postupak, kako izvesti dokaze i kako ocijeniti djelovanje i propuste stranaka, pri čemu moraju voditi računa o svim zahtjevima zajamčenim članom 6. stav 1. Evropske konvencije. Nadalje, Ustavni sud zapaža da je Općinski sud naveo da postupak nije okončan iz više razloga, ali da pored toga što je istakao rad stečajnog upravitelja kao razlog što postupak još uvijek nije okončan, te ukazao da je na ročištu održanom 27. maja 2021. godine zaključeno da stečajni dužnik posjeduje još stečajne imovine (pa da stoga nije moguće zaključenje stečajnog postupka), nije ponudio druge razloge iz kojih bi proistekla objektivno prihvatljiva opravdanja za tako dugo trajanje predmetnog stečajnog postupka. Osim toga, iz dostavljenog popisa spisa iz CMS-a vidljiva su razdoblja potpune pasivnosti tog suda u vođenju stečajnog postupka, u kojima sud nije preduzimao niti jednu procesnu radnju. Ocjenjujući apelantovo ponašanje, Ustavni sud zapaža da apelant ni na koji način nije doprinio dužini trajanja predmetnog stečajnog postupka, te da apelant pokušava da naplati svoja potraživanja priznata u stečajnom postupku, proistekla iz radnog odnosa kod stečajnog dužnika.
32. Ustavni sud smatra da dužina predmetnog stečajnog postupka, koji je u načelu hitne naravi, ne zadovoljava zahtjev „razumnog roka“ iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije, te da postoji kršenje apelantovog prava na „suđenje u razumnom roku“ kao jednog od elemenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
Pitanje naknade nematerijalne štete
33. U smislu člana 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može odrediti naknadu nematerijalne štete. Međutim, Ustavni sud podsjeća na to da, za razliku od postupka pred redovnim sudovima, naknadu nematerijalne štete određuje u posebnim slučajevima kršenja zajamčenih ljudskih prava i osnovnih sloboda.
34. S obzirom na odluku u ovom predmetu, a imajući u vidu presude Evropskog suda protiv Bosne i Hercegovine (vidi Evropski sud, Spahić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 20514/15 i dr. od 14. novembra 2017. godine, Kunić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 68955/12 i dr. od 14. novembra 2017. godine, Elčić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 34524/15 i dr. od 17. januara 2019. godine, Golić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 51441/16 i dr. od 16. maja 2019. godine i Ugarak i ostali protiv BiH, aplikacija broj 25941/18 i dr. od 19. septembra 2019. godine), dosadašnju praksu, ekonomske uvjete u Bosni i Hercegovini (podaci dostupni na www.bhas.ba) i okolnosti konkretnog slučaja, prema članu 74. Pravila Ustavnog suda, odnosno članu 41. Evropske konvencije, Ustavni sud smatra da u konkretnom slučaju na ime naknade nematerijalne štete zbog nerazumne dužine trajanja stečajnog postupka apelantu treba isplatiti iznos od 500,00 KM.
35. Ovu naknadu je dužna platiti Vlada Zeničko-dobojskog kantona u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke, uz obavezu da nakon isteka tog roka apelantu plati zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom.
36. Ova odluka Ustavnog suda u dijelu koji se odnosi na naknadu nematerijalne štete predstavlja izvršnu ispravu.
VIII.Zaključak
37. Ustavni sud zaključuje da postoji kršenje apelantovog prava na „suđenje u razumnom roku“ kao jednog od segmenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije jer predmetni stečajni postupak traje sedam godina i oko 10 mjeseci, a toj dužini je isključivo doprinijelo neučinkovito kontroliranje predmetnog postupka od Općinskog suda, koji još uvijek nije okončan, a u načelu se radi o postupku hitne naravi.
38. Na osnovu člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2), člana 62. stav (7), člana 72. st. (4) i (5) i člana 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
39. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić