Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3651/21 (M. I.)
Odluka donesena 09. 02. 2022.
- Nenadležnost za odlučivanje
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-3651/21
Apelacija
Odluka o dopustivosti
09. 02. 2022.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikome vijeću, u sastavu: predsjednik Mato Tadić, dopredsjednici Miodrag Simović i Mirsad Ćeman i suci Valerija Galić, Seada Palavrić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 9. veljače 2022. godine, u predmetu broj AP-3651/21, rješavajući apelaciju koju je podnio Mehmed Idrizović, na temelju članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 18. stavak (3) točka a), članka 57. stavak (2) točka a) i članka 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnio Mehmed Idrizović zbog „sudjelovanja u prekršajnome postupku predstavnika ovlaštenih tijela“, zbog nenadležnosti Ustavnoga suda Bosne i Hercegovine za odlučivanje.
OBRAZLOŽENJE
1. Mehmed Idrizović (u daljnjemu tekstu: apelant) iz Sarajeva, podnio je 26. listopada 2021. godine apelaciju Ustavnome sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjemu tekstu: Ustavni sud) zbog „sudjelovanja u prekršajnome postupku predstavnika ovlaštenih tijela“.
Apelacioni navodi
2. U predmetnoj apelaciji apelant se pozvao na povredu prava na pravično suđenje iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjemu tekstu: Europska konvencija). Apelant u predmetnoj apelaciji ističe kako je prethodno obustavljen prekršajni postupak protiv njega rješenjem Općinskoga suda u Sarajevu – Prekršajno odjeljenje (u daljnjemu tekstu: Općinski sud) od 28. rujna 2021. godine, te navodi da tim rješenjem „nije kažnjen, niti traži neku nadoknadu“, već da „traži da Ustavni sud zaustavi kršenje prava svih građana Kantona Sarajevo, koje se odvija u Općinskom sudu u postupcima glede prekršaja“. Nadalje, navodi kako ovlašteni organ, tj. u konkretnome slučaju MUP KS predstavljaju policijski službenici, koji vrše sve zakonom predviđene procesne radnje, iako „nemaju položen pravosudni ispit, advokatski ispit, ustvari nemaju ni nikakav fakultet“. Apelant apelant smatra kako Općinski sud ne može dozvoliti da u prekršajnim postupcima MUP KS zastupaju policajci, jer se time narušava povjerenje građana u neovisno pravosuđe, te oni preuzimaju posao koji treba da rade odvjetnici. Imajući u vidu navode apelanta, u biti, iz takvih navoda proistječe kako apelant zapravo osporava odredbe Zakona o prekršajnom postupku, kojima je reguliran prekršajni postupak, tj. sudjelovanje ovlaštenoga tijela u prekršajnome postupku. Relevantni propisi
3. Zakon o prekršajima ("Službene novine Federacije BiH", broj 63/14) Članak 3. stavak (1) točka 1) Značenje izraza (1) Posebni izrazi u smislu ovoga zakona imaju sljedeća značenja:
1) ovlašteno tijelo je bilo koje od sljedećih:
a) mjerodavno policijsko tijelo Bosne i Hercegovine, Federacije ili kantona,
b) mjerodavna inspekcijska tijela ili
c) ministarstvo, poduzeće ili druga pravna osoba koja ima javne ovlasti i u čiju mjerodavnost spada izravno ili neizravno provođenje bilo kojeg zakona ili propisa koji propisuju prekršaje;
Članak 67.
Propuštanje pojavljivanja ovlaštenog tijela (1) Ako okrivljenik pristupi na usmeni pretres na dan i u vrijeme određeno za usmeni pretres sukladno članku 55. stavak (5), ili članku 65. stavak (3) ovoga zakona, a predstavnik ovlaštenog tijela propusti da se pojavi, sud će donijeti odluku o obustavljanju prekršajnog postupka i stavljanju izvan snage prekršajnog naloga ukoliko je postupak pokrenut prekršajnim nalogom.
(2) U slučaju da je prekršajni postupak pokrenut zahtjevom za pokretanje prekršajnog postupka, a predstavnik ovlaštenog tijela propusti da se pojavi na usmenom pretresu, sud će donijeti rješenje o obustavljanju postupka. Protiv ovoga rješenja žalba nije dopuštena.
(3) Ako na usmeni pretres ne pristupe ni predstavnik ovlaštenog tijela niti okrivljenik, a prekršajni je postupak pokrenut putem prekršajnog naloga, prekršajni nalog postat će konačan i izvršan sukladno članku 58. ovoga zakona, a ako je prekršajni postupak pokrenut podnošenjem zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, sud će donijeti odluku o obustavljanju postupka. Protiv navedenih odluka suda žalba nije dopuštena.
Članak 69. st. (1) do (8) Postupak na usmenom pretresu (1) Usmeni pretres počet će objavljivanjem glavnog sadržaja prekršajnog naloga ili zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. Sud će tražiti od okrivljenika da se očituje o tomu prihvaća li odgovornost. Ako prihvati odgovornost, sud će razmatrati samo vrstu i visinu sankcije. U tom slučaju rješenje ne treba sadržati obrazloženje, a u pouci će se navesti da se okrivljenik može žaliti samo u pogledu sankcije i zaštitne mjere. Ako okrivljenik odbija odgovornost, sud će pozvati predstavnika ovlaštenog tijela da izloži što se stavlja na teret okrivljeniku. (2) Teret dokazivanja da je okrivljenik počinio prekršaj je na ovlaštenom tijelu. (3) Okrivljenik ima pravo iznijeti svoju obranu, ali nije obvezan govoriti ili iznositi dokaze.
(4) Svaka strana ima pravo biti saslušana i ispitati svjedoke koje je pozvala protivna strana.
(5) Svaka strana ima pravo prezentirati dokaze i podnositi prijedloge tijekom usmenog pretresa.
(6) Svaka strana ima pravo na zastupanje ili pomoć od odvjetnika.
(7) Usmeni pretres bit će proveden od suda na način koji okrivljeniku jamči sva prava predviđena čl. 4. i 5. ovoga zakona.
(8) Usmeni pretres bit će otvoren za javnost, osim ako sud odredi da je isključivanje sredstava informiranja ili javnosti opravdano radi zaštite morala, javnoga reda i nacionalne sigurnosti u demokratskom društvu, kada to zahtijevaju interesi maloljetnika, ili zaštita privatnosti stranaka, ili u stupnju kada je to stvarno neophodno u posebnim slučajevima kada bi publicitet prejudicirao interese pravde.
4. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije, Ustavni je sud pošao od odredaba članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 18. stavak (3) točka a) Pravila Ustavnoga suda. Članak VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud također ima prizivnu nadležnost za pitanja iz Ustava koja se pojave na temelju presude bilo kojeg drugog suda u Bosni i Hercegovini.
Članak 18. stavak (3) točka a) Pravila Ustavnoga suda glasi:
(3) Apelacija nije dopustiva ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
a) Ustavni sud nije nadležan za odlučivanje;
5. Ustavni sud podsjeća na svoju nadležnost iz članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, prema kojoj Ustavni sud ima prizivnu nadležnost za pitanja iz Ustava koja se pojave na temelju presude bilo kojega drugoga suda u Bosni i Hercegovini.
6. U konkretnome slučaju, Ustavni sud zapaža da je apelant podnio apelaciju zbog toga što u prekršajnome postupku sudjeluju predstavnici ovlaštenih tijela, dakle, kojom apelant osporava zakonsku proceduru kojom je regulirani prekršajni postupak, a koji je kao takav propisan Zakonom o prekršajima ("Službene novine Federacije BiH", broj 63/14), što je vidljivo iz istaknutih relevantnih odredbi. U svezi s tim, Ustavni sud podsjeća da nema nadležnost da u apelacionome postupku razmatra da li neki zakon, odnosno opći akt sam po sebi krši neka od ustavnih prava apelanta (vidi Ustavni sud, odluke o dopustivosti br. AP-905/08 od 4. rujna 2008. godine, AP- 2511/09 od 6. prosinca 2012. godine, AP-3881/17 od 19. lipnja 2018. godine i AP-5019/18 od 22. svibnja 2019. godine, AP-2718/20 od 14. listopada 2020. godine, dostupne na web-stranici Ustavnoga suda, www.ustavnisud.ba).
7. Imajući u vidu odredbu članka 18. stavak (3) točka a) Pravila Ustavnoga suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko se utvrdi da Ustavni sud nije nadležan za odlučivanje, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
8. Prema članku VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obvezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić