Aktio

Parlament Federacije Bosne i Hercegovine

Ukaz o proglašenju zakona o prekršajima

Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim

UKAZ
O PROGLAŠENJU ZAKONA O PREKRŠAJIMA

Proglašava se Zakon o prekršajima, koji je donio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 06.05.2014. godine i na sjednici Doma naroda od 05.06.2014. godine.

Broj 01-02-585-02/14
29. jula 2014. godine
Sarajevo

Predsjednik
Živko Budimir, s. r.

ZAKON
O PREKRŠAJIMA

DIO PRVI I. OPĆE ODREDBE

Član 1.

Predmet Zakona

Ovim zakonom definira se: prekršaj, prekršajne sankcije, postupak prema maloljetnicima, zastara, prekršajni postupak, prekršajni nalog, zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, usmeni pretres, rješenje o prekršaju, žalba, povrat u pređašnje stanje, ponavljanje postupka, evidencija i brisanje sankcija, izvršenje kazni, kao i druga pitanja od značaja za prekršaje na području Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija).

Član 2.

Definicija prekršaja

(1) Prekršaj predstavlja kršenje propisa, javnog poretka ili drugih društvenih vrijednosti koje nisu zaštićene krivičnim zakonima i drugim zakonima u kojima su propisana krivična djela, kao i kršenje drugih propisa kojima su određena obilježja prekršaja i za koje su propisane sankcije.

(2) Odgovornost za prekršaj pretpostavlja izvršenu ili propuštenu protivpravnu skrivljenu radnju koja je propisom nadležnog organa određena kao prekršaj.

(3) Nema prekršaja ukoliko je isključena protivpravnost ili krivica iako postoje sva bitna obilježja prekršaja.

(4) Prekršaj može biti počinjen činjenjem ili nečinjenjem.

(5) Nehat od izvršioca je dovoljan da se izvršilac smatra odgovornim za prekršaj, osim ako je odredbama o prekršajima propisano da će izvršitelj biti kažnjen za djelo počinjeno isključivo sa umišljajem.

(6) Prekršaj mogu počiniti fizička i pravna lica.

(7) Pokušaj izvršenja prekršaja nije kažnjiv.

Član 3.

Značenje izraza

(1) Posebni izrazi u smislu ovog zakona imaju sljedeća značenja:

1) ovlašteni organ je bilo koji od sljedećih:
a) nadležni policijski organ Bosne i Hercegovine, Federacije ili kantona,
b) nadležni inspekcijski organi ili
c) ministarstvo, preduzeće ili drugo pravno lice koje ima javna ovlaštenja i u čiju nadležnost spada direktno ili indirektno provođenje bilo kojeg zakona ili propisa koji propisuju prekršaje;
2) Registar novčanih kazni i prekršajne evidencije je elektronska baza podataka o izrečenim novčanim kaznama za prekršaje, drugim prekršajnim sankcijama i troškovima postupka kao što je propisano u Zakonu o Agenciji za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 56/08);
3) okrivljeni je pravno ili fizičko lice protiv kojeg je pokrenut prekršajni postupak;
4) oštećeni je pravno ili fizičko lice koje je pretrpjelo štetu koja je na bilo koji način nastala počinjenjem prekršaja;
5) sud je općinski sud u kojem je osnovano prekršajno odjeljenje;
6) drugostepeni sud je nadležni kantonalni sud;
7) kažnjenik je osoba za koju je konačnim prekršajnim nalogom ili pravomoćnim rješenjem o prekršaju ustanovljeno da je odgovorna za određeni prekršaj;
8) uručenje pismena poštom je uručenje putem preporučene pošte na adresu fizičkog lica koje je određeno u Registru prebivališta i boravišta, a koju vodi Glavni centar za obradu podataka u Bosni i Hercegovini ili na registriranu adresu sjedišta pravnog lica;
9) posao (rad) za opće dobro je neplaćeni rad u korist društva kojim se ne vrijeđa ljudsko dostojanstvo i ne ostvaruje profit i koji se može izreći samo uz pristanak učinitelja, a ne može trajati kraće od 10 sati niti duže od 120 sati, s tim što se ne može obavljati duže od dva sata dnevno.

(2) Gramatička terminologija korištenja muškog ili ženskog roda podrazumijeva uključivanje oba roda.

(3) Značenje izraza navedenih u članu 2. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 36/03, 37/03, 21/04, 69/04, 18/05, 42/10 i 42/11 - u daljnjem tekstu: Krivični zakon) koristit će se u ovom zakonu ukoliko se kontekstom jasno ne zahtijeva drugačije.

Član 4.

Prava osoba okrivljenih za prekršaje

Niko ne može biti kažnjen za prekršaj, niti se prema njemu mogu primijeniti prekršajne sankcije ako radnja koja mu se stavlja na teret prije nego što je bila izvršena nije bila zakonom, ili na zakonu osnovanom propisu određena kao prekršaj i za koju zakonom ili drugom na zakonu osnovanom propisu nije propisana vrsta i visina sankcije za učinitelja.

Član 5.

Svako ko je okrivljen da je počinio prekršaj ima pravo zahtijevati da o njegovoj odgovornosti za počinjeni prekršaj odluči sud, ukoliko on to zahtijeva u roku koji je propisan zakonom. Takve osobe imaju pravo da:
1) smatraju se nevinim dok se ne dokaže njihova odgovornost u skladu sa zakonom;
2) u najkraćem roku biti obaviještene detaljno i na jeziku koji razumiju o prirodi i razlogu optužbi protiv njih;
3) da im se da odgovarajuće vrijeme i mogućnost za pripremu njihove odbrane;
4) brani se lično, ili putem branitelja prema vlastitom izboru, ili ukoliko nemaju dovoljno sredstava, da im se on osigura besplatno kada to zahtijevaju interesi pravde;
5) ispitaju ili da se u njihovo ime ispitaju svjedoci koji ih terete i da se osigura prisustvo i saslušanje svjedoka u njihovu korist pod istim uvjetima kao i svjedoka koji ih terete;
6) dobiju besplatnu pomoć prevodioca ako ne razumiju jezik koji se upotrebljava u sudu.

Član 6.

(1) Ako se protiv odgovorne osobe u pravnom licu ne može pokrenuti postupak, postupak će se pokrenuti i provesti samo protiv pravnog lica.

(2) Ako je pravno lice prestalo postojati ili postoje druge pravne smetnje za vođenje postupka, postupak će se pokrenuti i provesti samo protiv odgovorne osobe u pravnom licu.

(3) Odgovornost odgovorne osobe za prekršaj ne prestaje zato što joj je prestao radni odnos u pravnom licu ili što je u registru subjekta upisa nakon počinjenja prekršaja izvršena promjena te odgovorne osobe.

Član 7.

Predstavnik okrivljene strane pravnog lica je osoba koja upravlja predstavništvom ili drugom poslovnom jedinicom tog pravnog lica u Federaciji, ukoliko za predstavnika pravnog lica ne bude određena druga osoba.

Član 8.

Osobe koje ne mogu biti predstavnici pravnog lica

(1) Predstavnik pravnog lica ne može biti osoba koja je u istoj stvari svjedok.

(2) Predstavnik pravnog lica ne može biti odgovorna osoba protiv koje se vodi postupak za isti prekršaj, ili osoba koja ističe da je postupala po naredbi druge odgovorne osobe ili organa upravljanja.

(3) U slučajevima iz st. (1) i (2) ovog člana sud je dužan pozvati pravno lice da u roku osam dana odredi drugog predstavnika.

Član 9.

Diplomatski imunitet

U pogledu vođenja prekršajnog postupka prema osobama koje uživaju pravo imuniteta u Bosni i Hercegovini primjenjuju se pravila međunarodnog prava.

Član 10.

Za prekršaj ne mogu biti odgovorni Federacija, kanton, grad, općina i mjesne zajednice.

Član 11.

(1) Ako se prije započinjanja prekršajnog postupka utvrdi da je osoba protiv koje se pokreće postupak umrla, odnosno pravno lice protiv kojeg se pokreće postupak prestalo postojati, rješenjem će se odbaciti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, a ako se činjenica smrti ili prestanak postojanja pravnog lica utvrdi nakon započinjanja postupka, rješenjem će se obustaviti prekršajni postupak.

(2) Ako se postupak može provesti protiv pravnog sljednika pravnog lica, neće se donositi rješenje iz stava (1) ovog člana, već će se zastati s postupanjem i postupak nastaviti nakon što ovlašteni organ na odgovarajući način izmijeni zahtjev. Ako je već doneseno rješenje iz stava (1) ovog člana, nakon što ovlašteni organ izmijeni zahtjev, to će se rješenje staviti van snage i nastaviti postupak.

(3) Ako se nakon izdavanja prekršajnog naloga, a prije njegove pravomoćnosti ili stavljanja van snage, utvrdi da je okrivljeni umro, odnosno okrivljeno pravno lice prestalo postojati, rješenjem ovlaštenog organa će se prekršajni nalog staviti van snage.

(4) Rješenje iz st. (1) i (2) ovog člana donosi sud kod kojeg se nalazi spis u času utvrđenja smrti okrivljenika, odnosno prestanka postojanja pravnog lica.

Član 12.

Propisivanje prekršaja

(1) Prekršaji i prekršajne sankcije mogu biti propisani zakonima Bosne i Hercegovine, Federacije, kantona ili drugim propisima Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, Vlade Federacije, vlada kantona i odlukama gradskog ili općinskog vijeća.

(2) Organi ovlašteni za donošenje propisa o prekršajima mogu propisivati samo kazne i zaštitne mjere predviđene ovim zakonom i u granicama koje određuje ovaj zakon.

(3) Organi ovlašteni za donošenje propisa iz stava (1) ovog člana mogu propisivati prekršajne kazne i zaštitne mjere samo za povrede propisa koje oni donose u okviru svoje nadležnosti utvrđene Ustavom i zakonom, pod uvjetima određenim ovim zakonom.

(4) Organ ovlašten da propisuje prekršajne kazne i zaštitne mjere ne može ovo pravo prenijeti na druge organe.

Član 13.

Vrijeme izvršenja prekršaja

Prekršaj je izvršen u vrijeme kada je počinilac radio ili bio dužan raditi, bez obzira na to kada je posljedica nastupila.

Član 14.

Mjesto izvršenja prekršaja

Prekršaj je izvršen kako u mjestu gdje je počinilac radio ili bio dužan raditi tako i u mjestu gdje je nastupila posljedica.

Član 15.

Nadležnost sudova

(1) Sudovi u Federaciji stvarno su nadležni odlučivati o prekršajima iz člana 12. stav (1) koji su počinjeni na teritoriji Federacije.

(2) Sud na čijem je području počinjen prekršaj mjesno je nadležan za vođenje prekršajnog postupka.

Član 16.

Izricanje prekršajne sankcije

(1) Prekršajnu sankciju može izreći sud u prekršajnom postupku koji je pokrenut i proveden u skladu s ovim zakonom.

(2) Ovlašteni organ može izreći prekršajnu sankciju putem izdavanja prekršajnog naloga u skladu s postupkom koji je propisan ovim zakonom.

Član 17.

Lišenje slobode i garancija kao osiguranje prisustva i plaćanja novčane kazne

(1) Policijski službenik može na zahtjev ovlaštene službene osobe lišiti slobode osobu koja je osumnjičena za prekršaj, ali je dužna takvu osobu odmah, a najkasnije u roku 12 sati, izvesti pred sud kako bi se osiguralo njeno prisustvo u sudu pod sljedećim uvjetima:

1) kada osoba odbija ili nije u mogućnosti otkriti svoj identitet,
2) kada osoba nije nastanjena u Bosni i Hercegovini ili privremeno boravi u inozemstvu, a postoji sumnja da može pobjeći kako bi izbjegla odgovornost za prekršaj ili
3) kada postoji opasnost da će osoba nastaviti sa vršenjem prekršaja, ili ponovo počiniti istovrsni prekršaj.

(2) Sud mora ispitati okrivljenog odmah a najkasnije u roku 12 sati od trenutka kada je ta osoba lišena slobode.

(3) Svako lišenje slobode može biti određeno samo ako se ista svrha ne može ostvariti drugom mjerom, mora biti razumno i u skladu s prirodom počinjenog prekršaja, a mora se voditi računa o starosti i drugim ličnim osobinama te osobe, tako da dužina trajanja lišenja slobode odgovara okolnostima. Svaka osoba lišena slobode u skladu s odredbama ovog člana mora biti u najkraćem roku obaviještena detaljno i na jeziku koji razumije o razlozima za lišenje slobode, kao i o prekršaju koji joj se stavlja na teret.

(4) Radi osiguranja prisustva pred sudom policija ili drugi ovlašteni organ može zahtijevati od osobe koja je okrivljena za prekršaj, a nema prebivalište u Bosni i Hercegovini ili privremeno boravi u inozemstvu a želi napustiti Bosnu i Hercegovinu prije okončanja postupka, a za koju postoji sumnja da može pobjeći kako bi izbjegla odgovornost za prekršaj, da preda svoj pasoš ili drugi identifikacijski dokument do pojavljivanja na sudu, ali ne duže od 24 sata. Uz prekršajni nalog, ili zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka sudu će se predati pasoš ili drugi identifikacijski dokument.

(5) Radi osiguranja plaćanja novčane kazne osobi koja je okrivljena za prekršaj, a nema prebivalište u Bosni i Hercegovini, ili privremeno boravi u inozemstvu a želi napustiti Bosnu i Hercegovinu prije okončanja postupka, a za koju postoji sumnja da može pobjeći kako bi izbjegla odgovornost za prekršaj, sudija može naložiti da položi novčanu garanciju u visini maksimalne kazne koja može biti izrečena za takav prekršaj.

Član 18.

Primjena odredaba Krivičnog zakona i Zakona o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine

(1) Ukoliko nije drugačije propisano odredbama ovog zakona, sljedeće odredbe Krivičnog zakona će se mutatis mutandis primjenjivati na prekršaje: čl. 26. i 27. koji nose naziv "Nužna odbrana" i "Krajnja nužda"; čl. 31., 32. i 33. koji nose naziv "Saučiniteljstvo", "Podstrekavanje" i "Pomaganje"; član 36. pod nazivom "Ubrojivost"; član 37. pod nazivom "Umišljaj"; član 38. pod nazivom "Nehat"; član 39. pod nazivom "Stvarna zabluda"; član 40. pod nazivom "Pravna zabluda" i Glava XIV. pod nazivom "Odgovornost pravnih osoba".

(2) Ukoliko nije drugačije propisano odredbama ovog zakona sljedeće odredbe Zakona o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/03, 37/03, 56/03, 78/04, 28/05, 55/06, 27/07, 53/07, 9/09 i 12/10 - u daljnjem tekstu: Zakon o krivičnom postupku) će se mutatis mutandis primjenjivati u prekršajnom postupku: Glava I. pod nazivom "Osnovna načela"; Glava III. pod nazivom "Pravna pomoć i službena saradnja"; Glava IV. Odjeljak 2. pod nazivom "Mjesna nadležnost" i Odjeljak 3. pod nazivom "Spajanje i razdvajanje postupka"; Glava V. pod nazivom "Izuzeće"; Glava VII. pod nazivom "Branitelj"; Glava VIII. Odjeljak 1. pod nazivom "Pretres stana, prostorija i osoba"; Glava VIII. Odjeljak 2. pod nazivom "Privremeno oduzimanje predmeta i imovine"; Glava VIII. Odjeljak 4. pod nazivom "Ispitivanje osumnjičenog"; Glava VIII. Odjeljak 5. pod nazivom "Ispitivanje svjedoka"; Glava VIII. Odjeljak 6. pod nazivom "Uviđaj i rekonstrukcija "; Glava VIII. Odjeljak 7. pod nazivom "Vještačenje"; Glava XI. pod nazivom "Podnesci i zapisnici"; Glava XII. pod nazivom "Rokovi"; Glava XVI. pod nazivom "Troškovi krivičnog postupka"; Glava XVII. pod nazivom "Imovinsko-pravni zahtjevi"; Glava XXI. pod nazivom "Glavni pretres"; Glava XXIII. Odjeljak 1. pod nazivom "Žalba na prvostepenu presudu"; Glava XXIV. pod nazivom "Vanredni pravni lijekovi"-"Ponavljanje postupka"; Glava XXVII. pod nazivom "Postupak prema maloljetnicima", Glava XXVIII. pod nazivom "Postupak za krivična djela protiv pravnih osoba" i Glava XXIX. pod nazivom "Postupak za primjenu mjera sigurnosti, za oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom i za opozivanje uslovne osude".

(3) U slučaju bilo kakvih nesaglasnosti između odredbi Krivičnog zakona iz stava (1) ovog člana i odredbi Zakona o krivičnom postupku iz stava (2) ovog člana i ovog zakona, primjenjivat će se odredbe ovog zakona. Upućivanje na odredbe Zakona o krivičnom postupku koje se odnose na tužitelja na odgovarajući način primjenjivat će se na svaki ovlašteni organ.

Član 19.

Odmjeravanje kazni

Ako se prilikom odmjeravanja kazne utvrdi da prekršajem nisu prouzrokovane teže posljedice, a postoje olakšavajuće okolnosti koje ukazuju da se i blažom kaznom može postići svrha kažnjavanja, propisana kazna može se ublažiti tako što će se izreći kazna ispod najmanje mjere kazne propisane za taj prekršaj, ali ne ispod najmanje zakonske mjere te vrste kazne.

Član 20.

Naknada štete kao razlog obustave postupka

Sud može obustaviti postupak protiv počinioca prekršaja za koji je propisana novčana kazna kao jedina kazna u iznosu do 1.000,00 KM, ako je on dobrovoljno nakon počinjenja prekršaja, a prije održavanja usmenog pretresa otklonio protivpravno stanje ili nadoknadio štetu koju je prouzrokovao prekršajem.

II. SANKCIJE

Član 21.

Vrste sankcija

(1) Sljedeće sankcije mogu biti izrečene osobi odgovornoj za počinjeni prekršaj:

1) novčana kazna;
2) uvjetna osuda;
3) ukor i
4) zaštitne mjere.

(2) Sljedeće mjere mogu biti izrečene kao posljedica odgovornosti za počinjeni prekršaj:

1) oduzimanje imovinske koristi;
2) obaveza naknade štete;
3) kazneni poeni i
4) lišenje slobode radi naplate novčane kazne.

Član 22.

Novčana kazna

(1) Novčana kazna može se propisati u određenom rasponu ili u fiksnom iznosu.

(2) Za prekršaje iz oblasti poreza, carina, finansija, zaštite okoliša i koncesija, radnih odnosa i zaštite na radu novčane kazne mogu se propisati u višestrukom iznosu ili kao procenat porezne, carinske, finansijske ili koncesijske obaveze koja je trebala biti plaćena, ili kao procenat ili višestruki iznos vrijednosti robe koja je predmet prekršaja, ali ne u iznosu većem od 200.000,00 KM.

(3) Kada zakon određuje raspon u visini novčane kazne za određeni prekršaj sud će odrediti visinu kazne uzimajući u obzir sve olakšavajuće i otežavajuće okolnosti uključujući, ali ne ograničavajući se na težinu prekršaja i njegove posljedice, stepen odgovornosti okrivljenog, uvid u evidenciju o njegovim prethodnim prekršajima, njegovu finansijsku situaciju, kao i da li je iskazao kajanje.

(4) Novčana kazna za fizičko lice ne može se propisati u iznosu nižem od 30,00 KM, za odgovornu osobu u pravnom licu u iznosu nižem od 50,00 KM, za pravno lice u iznosu nižem od 500,00 KM, a za osobu koja obavlja samostalnu poslovnu djelatnost - obrt u iznosu nižem od 100,00 KM.

(5) Za prekršaj propisan zakonom novčana kazna može se propisati za fizičko lice do 10.000,00 KM, za odgovornu osobu u pravnom licu do 20.000,00 KM, a za pravno lice do 200.000,00 KM.

(6) Za prekršaj koji počini osoba koja obavlja samostalnu poslovnu djelatnost - obrt zakonom se može propisati novčana kazna do 20.000,00 KM.

(7) Za prekršaj propisan uredbom ili odlukom vlade, odlukom gradskog ili općinskog vijeća novčana kazna može se propisati za fizičko lice do 3.000,00 KM, za odgovornu osobu u pravnom licu do 5.000,00 KM, za pravno lice do 10.000,00 KM, a za osobu koja obavlja samostalnu poslovnu djelatnost - obrt u iznosu do 6.000,00 KM.

Član 23.

Rok plaćanja novčane kazne

(1) Rješenjem o prekršaju odredit će se rok u kojem novčana kazna treba biti plaćena, koji ne može biti kraći od osam dana niti duži od tri mjeseca od dana pravomoćnosti rješenja o prekršaju.

(2) U slučaju plaćanja novčane kazne u roku određenom na osnovu člana 57. ovog zakona kažnjenik se oslobađa plaćanja 50% iznosa izrečene novčane kazne.

Član 24.

Sticaj

(1) Ukoliko okrivljeni jednom ili sa više radnji počini više prekršaja, novčana kazna utvrdit će se za svaki pojedini prekršaj, a onda će biti izrečena jedinstvena novčana kazna na osnovu tako utvrđenih novčanih kazni.

(2) Izrečena jedinstvena novčana kazna iz stava (1) ovog člana mora biti veća od svake pojedinačne utvrđene novčane kazne, ali ne smije preći zbir utvrđenih novčanih kazni.

Član 25.

Uvjetna osuda

(1) Uvjetnom osudom sud okrivljenom utvrđuje novčanu kaznu i/ili zaštitnu mjeru i istovremeno određuje da se ona neće izvršiti ako okrivljeni za vrijeme koje odredi sud, a koje ne može biti kraće od šest mjeseci niti duže od jedne godine (vrijeme provjere), ne izvrši novi prekršaj ili ispuni drugi uvjet koji mu odredi sud.

(2) Pri odlučivanju hoće li izreći uvjetnu osudu sud će, vodeći računa o svrsi uvjetne osude, posebno uzeti u obzir ličnost okrivljenog, njegov raniji život, njegovo ponašanje poslije izvršenog prekršaja, stepen prekršajne odgovornosti i druge okolnosti pod kojima je prekršaj izvršen.

(3) Zaštitne mjere izrečene uz uvjetnu osudu se izvršavaju.

Član 26.

Opoziv uvjetne osude

(1) Uvjetna osuda opozvat će se ako uvjetno kažnjeni u roku za koji je odgođeno izvršenje kazne i/ili zaštitne mjere izvrši novi isti takav ili teži prekršaj, ili ako ne ispuni postavljeni uvjet.

(2) U slučaju opozivanja uvjetne osude sud koji vodi prekršajni postupak izreći će, primjenom odredaba člana 24. ovog zakona, kaznu i/ili zaštitnu mjeru za ranije izvršeni i za novi prekršaj, uzimajući kaznu i/ili zaštitnu mjeru iz opozvane odluke kao već utvrđenu.

Član 27.

Ukor

(1) Ukor je prekršajnopravna sankcija koja se može primijeniti prema počiniocu prekršaja za koji je propisana kao jedina kazna novčana kazna do 3.000,00 KM, a sud utvrdi da postoje okolnosti koje u značajnoj mjeri umanjuju odgovornost okrivljenog, te da se radi o očito lahkom obliku tog prekršaja, a da se, s obzirom na sve okolnosti koje se tiču počinioca ili njegovog odnosa prema oštećenom i naknadi štete prouzrokovane prekršajem i da postoje uvjeti na osnovu kojih sud može zaključiti da će se okrivljeni ubuduće uzdržati od činjenja prekršaja i bez kažnjavanja novčanom kaznom.

(2) Ukor se može primijeniti i na prekršaje počinjene u sticaju ako su se za svaki od tih prekršaja stekli uvjeti iz stava (1) ovog člana.

Član 28.

Zaštitne mjere

(1) Zaštitne mjere mogu se propisati samo zakonom.

(2) Za prekršaj se mogu propisati sljedeće zaštitne mjere:

1) oduzimanje predmeta,
2) zabrana vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti,
3) potpuna ili djelimična zabrana upravljanja motornim vozilom,
4) liječenje od zavisnosti i
5) zabrana pristupa oštećenom, objektima ili mjestu izvršenja prekršaja.

(3) Zakonima koji propisuju prekršaje mogu se odrediti dodatne vrste zaštitnih mjera, s tim da svaka zaštitna mjera koja nije predmet direktnog izvršenja od organa vlasti mora biti uvjetovana dobrovoljnim pristankom okrivljenog na takvu zaštitnu mjeru od okrivljenog.

Član 29.

Izricanje zaštitnih mjera

(1) Sud može rješenjem o prekršaju okrivljenom izreći jednu ili više zaštitnih mjera. Kada razlozi za izricanje zaštitnih mjera prestanu postojati, zaštitna mjera bit će opozvana.

(2) Trajanje zaštitne mjere predstavlja najkraći period potreban da se okrivljeni spriječi da počini sličan prekršaj, kao što je određeno od suda, uzimajući u obzir sve olakšavajuće i otežavajuće okolnosti, uključujući, ali ne ograničavajući se na težinu prekršaja i njegove posljedice, stepen odgovornosti okrivljenog, uvid u evidenciju o njegovim prethodnim prekršajima ili krivičnim djelima, njegovu finansijsku situaciju, kao i da li je iskazao kajanje.

(3) Ovlašteni organ može prekršajnim nalogom izreći samo jednu zaštitnu mjeru u najkraćem predviđenom trajanju, kao i zaštitnu mjeru oduzimanja predmeta.

Član 30.

Sticaj zaštitnih mjera

Ako je jednim rješenjem za više prekršaja utvrđeno više zaštitnih mjera iste vrste za koje je propisano da će se izreći u određenom trajanju, izreći će se jedinstvena zaštitna mjera jednaka zbiru trajanja pojedinačno utvrđenih zaštitnih mjera, s tim da ona ne može preći najvišu zakonsku granicu trajanja te vrste zaštitne mjere.

Član 31.

Oduzimanje predmeta

(1) Predmeti koji su upotrijebljeni, ili su bili namijenjeni za izvršenje prekršaja, ili koji su nastali izvršenjem prekršaja mogu se oduzeti ako su vlasništvo okrivljenog.

(2) Predmeti iz stava (1) ovog člana mogu se oduzeti i kada nisu vlasništvo okrivljenog ako je to neophodno radi zaštite interesa opće sigurnosti, čuvanja života i zdravlja ljudi, sigurnosti robnog prometa ili razloga javnog morala, kao i u drugim slučajevima predviđenim zakonom.

(3) Sud koji donosi rješenje o prekršaju ili ovlašteni organ koji izdaje prekršajni nalog odredit će, u skladu s posebnim propisima, da li će se oduzeti predmeti uništiti, prodati ili predati odgovarajućem ovlaštenom organu. Sredstva ostvarena prodajom pripadaju odgovarajućem budžetu u skladu sa zakonom koji uređuje pripadnost javnih prihoda.

(4) Predmeti koji se prema zakonu mogu oduzeti ili se oduzimaju, oduzet će se i kada se prekršajni postupak ne završi odlukom kojom se okrivljeni oglašava odgovornim, ako to zahtjevaju interesi opće sigurnosti ili razlozi morala, kao i u drugim slučajevima određenim posebnim zakonom. O oduzimanju predmeta donosi se posebno rješenje.

(5) Oduzimanjem predmeta ne dira se u pravo trećih osoba na naknadu štete od okrivljenog.

Član 32.

Zabrana vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti

(1) Zabrana odgovornoj osobi da obavlja određene poslove sastoji se u zabrani okrivljenom da obavlja poslove koje je obavljao u vrijeme izvršenja prekršaja ili rukovodnu dužnost u privrednom ili finansijskom poslovanju, ili određenu vrstu poslova ili sve ili neke dužnosti vezane uz raspolaganje, korištenje, upravljanje ili rukovanje povjerenom imovinom.

(2) Ako propisom kojim se određuje prekršaj nije drugačije određeno, zabrana odgovornoj osobi da obavlja određene poslove izriče se kada odgovorna osoba zloupotrijebi dužnost radi izvršenja prekršaja.

(3) Sud može okrivljenom fizičkom licu zabraniti vršenje poziva, djelatnosti ili dužnosti ako je počinilo prekršaj vršeći takav poziv, djelatnost ili dužnost i ako sud utvrdi da bi dopuštanje okrivljenom da i dalje vrši takav poziv, djelatnost ili dužnost moglo rezultirati počinjenjem prekršaja u budućnosti. Zabrana kažnjenoj osobi da obavlja određene poslove može se izreći u trajanju od tri mjeseca do jedne godine, računajući od pravomoćnosti rješenja.

(4) Sud može zabraniti okrivljenom pravnom licu vršenje određene djelatnosti ili narediti zatvaranje poslovnih prostorija ili nametnuti druga ograničenja u vršenju djelatnosti pravnom licu u periodu do šest mjeseci koja se ukažu odgovarajućim u sprečavanju budućeg činjenja prekršaja.

Član 33.

Ograničenje upravljanja motornim vozilima

(1) Kao sankciju za prekršaj počinjen u saobraćaju sud i ovlašteni organi mogu okrivljenom zabraniti upravljanje motornim vozilima ili određenom vrstom motornog vozila na period koji nije kraći od 30 dana niti duži od jedne godine.

(2) Kao sankciju za prekršaj počinjen u saobraćaju sud može kažnjenom odrediti ograničenja na upravljanje motornim vozilima kao što su: zabrana upravljanja vozilom tokom noći, ili preko određene udaljenosti od kuće, ograničenje na vožnju do i s posla, ili ograničenje samo na vožnju vezanu uz obavljanje posla na period koji nije kraći od 30 dana niti duži od jedne godine.

(3) Oduzimanje vozačke dozvole može se izreći kao posljedica dodijeljenih kaznenih poena u skladu sa Zakonom o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 6/06, 75/06, 44/07, 48/10 i 84/13). Sud ili ovlašteni organi ne mogu promijeniti broj kaznenih poena koji se automatski uračunavaju kao rezultat odgovornosti za prekršaj u skladu sa Zakonom o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini.

Član 34.

Liječenje od zavisnosti

(1) Uvjetna, ili ublažena sankcija može se izreći okrivljenom koji je počinio prekršaj pod odlučujućim djelovanjem zavisnosti od alkohola ili opojnih droga pod uvjetom da se podvrgne liječenju zavisnosti od alkohola i droga u određenom periodu, ili dok se ne ustanovi da ne postoji potreba za daljnjim liječenjem okrivljenog, zasnovana na mišljenju specijaliziranih stručnjaka zaduženih za liječenje, uz uvjet da trajanje takvog liječenja nije duže od jedne godine.

(2) Sud će opozvati uvjetnu ili ublaženu sankciju ukoliko se kažnjeni ne podvrgne određenom liječenju.

Član 35.

Zabrana pristupa oštećenom, objektima ili mjestu izvršenja prekršaja

(1) Zabrana pristupa oštećenom, objektima ili mjestu izvršenja prekršaja izriče se radi sprečavanja počinioca da ponovi prekršaj ili nastavi ugrožavati oštećenog.

(2) Mjera iz stava (1) ovog člana izriče se na pisani prijedlog podnosioca zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka ili na usmeni zahtjev oštećenog istaknut na saslušanju u prekršajnom postupku.

(3) Odluka suda kojom se izriče zabrana pristupa mora sadržavati: vremenski period u kojem se izvršava, podatke o osobama kojima počinilac ne smije pristupiti, naznačenje objekata kojima ne smije pristupiti i u koje vrijeme, mjesta ili lokacije u okviru kojih se počiniocu zabranjuje pristup.

Član 36.

Kršenje zabrane pristupa oštećenom, objektima ili mjestu izvršenja prekršaja

(1) Kažnjenik kojem je pravomoćnim rješenjem izrečena mjera zabrane pristupa, a koji pristupi oštećenom, objektima ili mjestu izvršenja prekršaja tokom trajanja mjere ili ostvari kontakt s oštećenim na nedozvoljen način ili u nedozvoljeno vrijeme, bit će kažnjen novčanom kaznom do 1.000,00 KM.

(2) Kaznom iz stava (1) ovog člana bit će kažnjen i oštećeni na čiji je prijedlog mjera određena, koji svojim radnjama navede kažnjenog da prekrši zabranu pristupa.

Član 37.

Oduzimanje imovinske koristi i naknada štete

(1) Niko ne može zadržati imovinsku korist pribavljenu izvršenjem prekršaja.

(2) Od okrivljenog će se oduzeti novac, predmeti od vrijednosti i svaka druga imovinska korist koji su pribavljeni prekršajem ili će se okrivljeni obavezati da nadoknadi štetu koju je pretrpio oštećeni.

(3) Iznos i vrsta oduzimanja ili naknada štete odredit će se rješenjem o prekršaju.

(4) Ako kažnjenik u određenom roku ne plati novčani iznos iz stava (2) ovog člana, naplata će se izvršiti prinudnim putem.

Član 38.

Oduzimanje imovinske koristi od drugog

Ako je prekršajem pribavljena imovinska korist za drugo fizičko lice ili za pravno lice, ta će se korist oduzeti.

Član 39.

Zaštita oštećenog

Ako je oštećenom u prekršajnom postupku dosuđen imovinsko-pravni zahtjev, oduzimanje imovinske koristi izreći će se samo ukoliko ta korist prelazi dosuđeni imovinsko-pravni zahtjev oštećenog.

III. MALOLJETNICI

Član 40.

Prekršajni postupak prema maloljetnicima

(1) Odredbe čl. 1., 2., 3., 4., 5., 12., 15., 16., 18. i 21. ovog zakona primjenjuju se prema maloljetnim počiniocima prekršaja ukoliko u čl. od 41. do 44. ovog zakona nije drugačije određeno.

(2) Prema maloljetniku koji u vrijeme izvršenja prekršaja nije navršio 14 godina života ne može se pokrenuti, ni voditi prekršajni postupak.

(3) Prekršajni postupak prema maloljetniku može se pokrenuti samo putem zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka.

(4) Maloljetnik mora imati branitelja tokom vođenja prekršajnog postupka.

(5) Podnosilac zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv maloljetnika jednu kopiju zahtjeva dostavlja sudu, jednu kopiju zahtjeva nadležnom organu starateljstva, a jednu kopiju maloljetniku i njegovim roditeljima, odnosno zakonskom zastupniku lično ili putem pošte.

(6) Sudija koji vodi postupak protiv maloljetnika pribavlja podatke o ličnosti maloljetnika od organa starateljstva i poziva organ starateljstva na usmeni pretres. Organ starateljstva ima pravo upoznati se s tokom usmenog pretresa, u toku postupka davati prijedloge i ukazivati na činjenice i dokaze koji su od važnosti za donošenje pravilne odluke.

(7) Kada je maloljetnik koji nije navršio 14 godina počinio prekršaj zbog propuštanja dužnog nadzora roditelja, usvojitelja, odnosno staratelja, a ove osobe su bile u mogućnosti da takav nadzor vrše, roditelj, usvojitelj ili staratelj maloljetnika bit će kažnjen za prekršaj kao da ga je sam učinio.

(8) Zakonom se može propisati da će za prekršaj biti kažnjen i roditelj, usvojitelj, odnosno staratelj maloljetnika koji ima od 14 do 18 godina koji je počinio prekršaj ako je počinjeni prekršaj posljedica propuštanja nadzora nad maloljetnikom, a bili su u mogućnosti vršiti takav nadzor.

Član 41.

Sankcije prema maloljetnicima

(1) Maloljetniku koji je u vrijeme izvršenja prekršaja navršio 14 a nije navršio 16 godina života (mlađi maloljetnik) mogu se izreći samo odgojne mjere.

(2) Maloljetniku koji je u vrijeme izvršenja prekršaja navršio 16 a nije navršio 18 godina života (stariji maloljetnik) mogu se izreći odgojne mjere kao i bilo koja od sankcija ili mjera određenih u članu 21. stav (1) i (2) tač. 1) i 2) ovog zakona.

Član 42.

Uvjeti za primjenu odgojnih mjera

(1) Uvjeti za primjenu odgojnih mjera starijem maloljetniku su njegovo priznanje da je počinio prekršaj i izrazio žaljenje zbog počinjenog prekršaja i da je dobrovoljno pristao na takve odgojne mjere.

(2) U slučaju da stariji maloljetnik ne da dobrovoljni pristanak za primjenu odgojne mjere iz stava (1) ovog člana sud će izreći sankciju iz člana 41. stav (2) ovog zakona.

Član 43.

Vrste odgojnih mjera

Prema maloljetniku se mogu odrediti sljedeće odgojne mjere:
1) nalaganje ličnog izvinjenja oštećenom;
2) nalaganje redovnog pohađanja škole;
3) rad za opće dobro na slobodi;
4) nalaganje prihvatanja odgovarajućeg zaposlenja;
5) nalaganje maloljetniku da posjećuje odgojne, obrazovne, psihološke i druge vrste savjetovališta;
6) nalaganje maloljetniku da se suzdržava od konzumiranja alkoholnih pića i opojnih droga;
7) zabrana druženja s osobama koje imaju loš uticaj na maloljetnika i
8) policijska kontrola kretanja poslije određenog vremena.

Član 44.

Izbor odgojnih mjera

(1) Prilikom odlučivanja o izboru određene odgojne mjere sud će uzeti u obzir ukupne interese maloljetnika i oštećenog. Pritom će posebno voditi računa da primjenjenim odgojnim mjerama ne ugrozi redovno školovanje maloljetnika ili njegov rad. Izbor i primjena odgojnih mjera vršit će se u saradnji s roditeljima ili starateljima maloljetnika i organima socijalnog staranja.

(2) Sud može ukinuti ili izmijeniti mjeru koju je odredio. Odgojne mjere mogu trajati najduže jednu godinu.

Član 45.

(1) Sud će postupiti u skladu sa odredbom stava (1) člana 44. ovog zakona i ako je maloljetnik postao punoljetan prije donošenja odluke.

(2) Ako je maloljetnik postao punoljetan poslije donošenja odluke kojom je bila izrečena odgojna mjera, sud može u skladu sa stavom (1) ovog člana rješenjem obustaviti izvršenje te mjere.

Član 46.

Ako se nakon donošenja odluke kojom je izrečena odgojna mjera pojave okolnosti kojih nije bilo u vrijeme donošenja odluke ili se za njih nije znalo, a one bi bile od uticaja na donošenje odluke, izvršenje izrečene mjere može se obustaviti ili se izrečena mjera može zamijeniti drugom odgojnom mjerom.

Član 47.

Ponovno odlučivanje o odgojnim mjerama

Ako je od pravomoćnosti odluke kojom je izrečena neka od odgojnih mjera prošlo više od šest mjeseci a izvršenje nije započeto, sud će ponovno odlučiti o potrebi da se izvrši izrečena mjera. Pri tome može odlučiti da se ranije izrečena mjera izvrši, ne izvrši, ili se zamijeni nekom drugom odgojnom mjerom.

Član 48.

Sud je dužan voditi posebnu evidenciju za svakog maloljetnika kojem je izrečena odgojna mjera.

Član 49.

Izricanje odgojne mjere ili kazne za prekršaje u sticaju

(1) Ako je maloljetnik učinio više prekršaja u sticaju, sud će pri izboru odgojnih mjera jedinstveno cijeniti sve prekršaje i izreći samo jednu mjeru.

(2) Ako sud za neki od prekršaja utvrdi kaznu, a za druge prekršaje odgojne mjere, izreći će samo kaznu. Tako će postupiti i ako se nakon izrečene odgojne mjere, odnosno kazne utvrdi da je maloljetnik prije ili poslije njenog izricanja učinio prekršaj.

IV. ZASTARA

Član 50.

Zastara pokretanja i vođenja postupka

Prekršajni postupak ne može se pokrenuti ni voditi za:
1) prekršaje za koje je propisana novčana kazna u iznosu do 3.000,00 KM kad prođu dvije godine od dana kada je prekršaj izvršen, ako ovim zakonom nije drugačije propisano;
2) prekršaje za koje je propisana novčana kazna u iznosu većem od 3.000,00 KM kad prođu tri godine od dana kada je prekršaj izvršen, ako ovim zakonom nije drugačije propisano;
3) prekršaje u oblasti poreza, carina, finansija, rada, zaštite na radu, zaštite okoliša i koncesija kada prođe pet godina od dana kada je prekršaj izvršen.

Član 51.

Zastara izvršenja zaštitnih mjera

Zastara izvršenja zaštitnih mjera propisanih ovim zakonom nastupa kada prođe jedna godina od dana pravomoćnosti rješenja ili konačnog i izvršnog prekršajnog naloga kojim su te zaštitne mjere izrečene.

Član 52.

Tok i prekid zastare

(1) Zastara za pokretanje i vođenje prekršajnog postupka počinje od dana kada je prekršaj izvršen, a zastara za izvršenje novčane kazne i zaštitne mjere od dana pravomoćnosti rješenja ili konačnog i izvršnog prekršajnog naloga kojim je novčana kazna i zaštitna mjera izrečena.

(2) Zastara se prekida svakom procesnom radnjom ovlaštenog organa ili suda poduzetom radi gonjenja počinioca prekršaja, vođenja postupka ili izvršenja zaštitne mjere.

(3) Svakim prekidom zastara počinje ponovo teći, ali bez obzira na prekide, zastara u svakom slučaju nastaje kada prođe dva puta onoliko vremena koliko je predviđeno u čl. 50. i 51. ovog zakona.

DIO DRUGI V. PREKRŠAJNI POSTUPAK

Član 53.

Prekršajni postupak

(1) Prekršajni postupak pokreće se na sljedeći način:

1) izdavanjem prekršajnog naloga ili
2) podnošenjem zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka sudu koji je nadležan prema članu 15. stav (2) ovog zakona.

(2) Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnijet će se samo u slučajevima kada ne postoje uvjeti za izdavanje prekršajnog naloga određeni u članu 54. ovog zakona.

VI. PREKRŠAJNI NALOG

Član 54.

Izdavanje prekršajnog naloga

(1) Ovlašteni organ izdat će prekršajni nalog ukoliko ustanovi da je prekršaj iz njegove nadležnosti utvrđen na jedan od sljedećih načina:

1) neposrednim opažanjem od ovlaštene službene osobe prilikom inspekcije, nadzora i pregleda, kao i uvida u službenu evidenciju nadležnog organa, kao i druge službene dokumentacije koje je pravno ili fizičko lice koje obavlja samostalnu poslovnu djelatnost - obrt dužno voditi, odnosno imati u skladu sa zakonom ili službene zabilješke ili pisane prijave drugih ovlaštenih organa;
2) na osnovu podataka dobijenih upotrebom uređaja za nadzor ili mjerenje;
3) prilikom provođenja inspekcijskog ili drugog nadzora, pregledom dokumentacije, prostorija i robe, ili na drugi zakonit način ili na drugi posredan način na osnovu izvršenog nadzora ili izvještaja drugog ovlaštenog organa ili
4) na osnovu priznanja okrivljenog o izvršenju prekršaja pred ovlaštenim organom na licu mjesta počinjenja prekršaja ili u nekom drugom sudskom ili drugom postupku.

(2) Prekršajni nalog može se izdati samo u slučajevima kada odgovarajući zakon ili drugi propis određuje fiksnu novčanu kaznu, kada novčana kazna može biti izračunata korištenjem matematičke formule, ili kada ovlašteni organ odluči izreći minimalnu novčanu kaznu, odnosno zaštitnu mjeru u najkraćem trajanju ili zaštitnu mjeru oduzimanja predmeta određenu takvim zakonom ili drugim propisom.

(3) Ako okrivljeni izvrši više prekršaja u sticaju, tada ovlašteni organ može prekršajnim nalogom izreći jedinstvenu novčanu kaznu primjenom člana 24. ovog zakona, a ako je za samo jedan od izvršenih prekršaja predviđena zaštitna mjera, može izreći i tu zaštitnu mjeru u najkraćem predviđenom trajanju.

(4) Ovlašteni organ koji je izdao prekršajni nalog može u svako vrijeme ispraviti greške u pisanju, ili ostale očigledne greške po službenoj dužnosti, ili na prijedlog strana u postupku.

(5) O ispravci iz stava (4) ovog člana donosi se poseban zaključak o ispravljanju greške u nalogu, u skladu sa odredbama Zakona o upravnom postupku.

Član 55.

Sadržaj prekršajnog naloga

(1) Prekršajni nalog izdaje se u pisanoj formi i mora sadržavati sljedeće podatke:

1) naziv: prekršajni nalog;
2) naziv ovlaštenog organa koji ga je izdao;
3) ime i svojstvo službene osobe koja ga je izdala;
4) jedinstveni broj određen od ovlaštenog organa;
5) datum izdavanja i datum uručenja kao što je određeno u članu 56. stav (3) ovog zakona;
6) prekršaj koji je počinio okrivljeni, naziv zakona i član koji određuje prekršaj;
7) u slučajevima gdje je okrivljeni fizičko lice - njegovo ime i prezime, njegova stalna adresa, odnosno adresa iz evidencije prebivališta i boravišta, jedinstveni matični broj, a za strance broj pasoša, država izdavanja pasoša, datum rođenja, kao i mjesto zaposlenja okrivljenog;
8) u slučajevima gdje je okrivljeni pravno lice - njegov naziv i sjedište i jedinstven identifikacijski broj;
9) mjesto, datum i vrijeme kada je prekršaj počinjen, kao i činjenični opis radnji koje određuju pravnu kvalifikaciju prekršaja;
10) utvrđena sankcija, uključujući novčanu kaznu i/ili zaštitnu mjeru;
11) iznos naknade štete, ukoliko se taj iznos može odrediti prema objektivnim mjerilima i troškovi postupka ukoliko su određeni zakonom u fiksnom iznosu;
12) uputstvo da se novčana kazna, šteta i troškovi trebaju platiti, ili da okrivljeni mora zatražiti sudsko odlučivanje o prekršajnom nalogu u roku osam dana od dana uručenja;
13) uputstvo o načinu plaćanja novčane kazne, štete i troškova i
14) potpis ovlaštenog predstavnika ovlaštenog organa.

(2) Ako je prekršaj počinjen u saobraćaju i uključuje motorno vozilo, sljedeći dodatni podaci trebaju biti sadržani u prekršajnom nalogu:

1) registarski broj vozila i broj saobraćajne dozvole,
2) broj vozačke dozvole vozača, ako je poznat i
3) broj kaznenih poena koje zakon propisuje za takav prekršaj.

(3) Prekršajni nalog, pored ostalog, sadržavat će sljedeća uputstva:

1) okrivljeni ima pravo podnijeti zahtjev za sudsko odlučivanje o prekršajnom nalogu, naznačavajući kojem sudu i u kojem roku okrivljeni treba podnijeti zahtjev;
2) kazna izrečena od suda može biti veća od one koja je izrečena prekršajnim nalogom;
3) okrivljeni će biti dužan naknaditi sudske troškove u slučaju kada zatraži sudsko odlučivanje o prekršajnom nalogu ukoliko sud utvrdi da je on odgovoran za prekršaj naveden u prekršajnom nalogu;
4) u slučaju prekršaja iz oblasti saobraćaja za koje zakon propisuje dodjeljivanje kaznenih poena, prihvatanje odgovornosti, ili utvrđivanje odgovornosti od suda rezultirat će dodjeljivanjem tih kaznenih poena.

(4) U slučaju kada sud postupa po zahtjevu za sudsko odlučivanje, ako je nalog nerazumljiv ili nepotpun, pozvat će se ovlašteni organ da u roku osam dana uredi nalog.

(5) Prekršajni nalog sadržavat će određeno mjesto na kojem će se okrivljeni potpisati u slučaju da zahtijeva sudsko rješavanje u skladu sa članom 59. ovog zakona.

(6) Ako postoji dogovor između ovlaštenog organa i suda prekršajnim nalogom može se odrediti datum i vrijeme usmenog pretresa koji ne može biti kraći od osam dana od datuma izdavanja prekršajnog naloga.

(7) Svaki ovlašteni organ može imati vlastiti obrazac prekršajnog naloga. Obrazac takvog prekršajnog naloga treba biti odobren od Federalnog ministarstva pravde.

(8) U slučaju da su ovlašteni organi Bosne i Hercegovine prekršajni nalozi koji se izdaju na obrascu odobrenom od Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine bit će pravovaljani, u smislu ovog zakona, ako sadrže podatke iz st. od (1) do (3) ovog člana.

Član 56.

Uručenje prekršajnog naloga

(1) Prekršajni nalog sastoji se od originala i najmanje dvije kopije. Original zadržava ovlašteni organ u svojoj evidenciji. Dvije kopije uručuju se okrivljenom.

(2) Prekršajni nalog može se uručiti okrivljenom na bilo koji od sljedećih načina:

1) ličnim uručenjem,
2) uručenjem putem pošte ili
3) pričvršćivanjem ili ostavljanjem prekršajnog naloga na sigurnom i vidljivom mjestu na motornom vozilu ako je prekršaj koji je počinjen vezan uz nepropisno parkiranje motornog vozila.

(3) Kada je prekršajni nalog uručen lično, datum uručenja je datum kada ga je okrivljeni primio. Kada je prekršajni nalog uručen putem pošte, smatrat će se da je dostavljanje izvršeno po isteku pet radnih dana nakon što ga je ovlašteni organ predao na poštu. Kada je prekršajni nalog ostavljen na motornom vozilu, datum uručenja je datum kada je ostavljen na motornom vozilu.

Član 57.

Prihvatanje odgovornosti

Okrivljeni može prihvatiti odgovornost za prekršaj tako što će platiti novčanu kaznu i sve druge obaveze utvrđene prekršajnim nalogom u određenom roku, ili obavijestiti ovlašteni organ o prihvatanju sankcije određene u prekršajnom nalogu, ukoliko je prekršajnim nalogom specificirano da je takvo obavještenje prihvatljiva alternativa. Svaka osoba koja prihvati odgovornost u skladu sa ovim članom ne može kasnije odbijati odgovornost, ili se žaliti na visinu kazne ili vrstu bilo koje sankcije ili troškova.

Član 58.

Propuštanje

(1) Ako je prekršajni nalog pravilno dostavljen u skladu sa odredbama člana 56. ovog zakona i ako okrivljeni u roku koji je određen u prekršajnom nalogu ne prihvati odgovornost za prekršaj u skladu sa odredbama člana 57. ovog zakona, ili ne zatraži odlučivanje o predmetu pred sudom, smatrat će se da je okrivljeni prihvatio odgovornost propuštanjem i prekršajni nalog će postati konačan i izvršan.

(2) Kada je novčana kazna određena zbog propuštanja u skladu sa stavom (1) ovog člana, ovlašteni organ koji je izdao prekršajni nalog odredit će dodatnu taksu za naplatu u iznosu od 20,00 KM.

(3) U slučaju kada je prekršajni nalog uručen u skladu sa članom 56. stav (2) tačka 3) ovog zakona ovlašteni organ obavijestit će vlasnika vozila ličnim uručenjem ili putem pošte da takav prekršajni nalog postaje konačan i izvršan u roku 10 dana od datuma obavještavanja.

Član 59.

Postupak po zahtjevu za odlučivanje od suda

(1) Okrivljeni koji primi prekršajni nalog i želi se o predmetu odlučiti pred sudom mora:

1) zatražiti sudsko odlučivanje tako što će na odgovarajućem mjestu potpisati jednu kopiju prekršajnog naloga i dostaviti je sudu kao što je određeno u prekršajnom nalogu prije isteka roka određenog prekršajnim nalogom i
2) pojaviti se pred sudom na dan i u vrijeme određeno za usmeni pretres po prekršajnom nalogu, ili, ako datum nije naveden, na dan koji je sud odredio za usmeni pretres.

(2) Kada okrivljeni zahtijeva sudsko odlučivanje, sankcije određene u prekršajnom nalogu smatrat će se ništavnim. Sud može izreći bilo koju sankciju koju zakon dozvoljava, uključujući i strožiju sankciju od sankcije izrečene prekršajnim nalogom.

Član 60.

Osobe koje nemaju prebivalište u Bosni i Hercegovini

Okrivljenom koji nema prebivalište u Bosni i Hercegovini, a primi prekršajni nalog može se ponuditi mogućnost plaćanja novčane kazne u najbližoj policijskoj stanici, ili u uredu ovlaštenog organa.

Član 61.

Ukoliko okrivljeni iz člana 60. ovog zakona ne plati novčanu kaznu, smatrat će se da je podnio zahtjev za sudsko rješavanje i tada predstavnik ovlaštenog organa može okrivljenog odmah izvesti pred nadležni sud. Ako nije moguće okrivljenog odmah izvesti pred sud, predstavnik ovlaštenog organa može poduzeti one radnje kojima bi se osiguralo njegovo pojavljivanje u skladu sa odredbama člana 17. ovog zakona.

VII. ZAHTJEV ZA POKRETANJE PREKRŠAJNOG POSTUPKA

Član 62.

Sadržaj zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka

(1) Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka treba biti na standardnom obrascu propisanom od Federalnog ministarstva pravde i treba sadržavati sljedeće podatke:

1) naziv ovlaštenog organa koji podnosi zahtjev;
2) prekršaj koji se okrivljenom stavlja na teret, naziv i član propisa koji propisuje prekršaj;
3) u slučaju da se radi o fizičkom licu - ime i prezime okrivljenog i, ukoliko je poznata, njegova stalna adresa, odnosno adresa iz evidencije prebivališta i boravišta, jedinstven matični broj, a za strance broj pasoša, država izdavanja pasoša, datum rođenja i mjesto zaposlenja;
4) u slučaju da se radi o pravnom licu - njegov naziv i sjedište i jedinstven identifikacijski broj;
5) činjenični opis radnji koji određuje pravnu kvalifikaciju prekršaja, vrijeme i mjesto počinjenja prekršaja i druge okolnosti neophodne za određivanje prekršaja,
6) procjenjenu visinu naknade štete i druge troškove;
7) prijedlog dokaza koji se trebaju izvesti i
8) potpis ovlaštenog predstavnika ovlaštenog organa.

(2) Podnosilac zahtjeva jednu kopiju zahtjeva dostavlja sudu, a drugu kopiju dostavlja okrivljenom, lično ili putem pošte.

(3) Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka može biti povučen od ovlaštenog organa koji ga je podnio sve do donošenja rješenja o prekršaju po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka.

(4) Ako je zahtjev nerazumljiv, ili nepotpun, sud će podnosiocu uputiti poziv da zahtjev u određenom roku, a najkasnije u roku osam dana od dana dostavljanja poziva, ispravi, odnosno dopuni, a ako to ne učini, zahtjev će biti odbačen. U pozivu za ispravku, odnosno dopunu podneska podnosilac će biti upozoren na posljedice propuštanja.

Član 63.

Sporazum o sankciji

(1) Ovlašteni organ, uz zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, može priložiti ponudu okrivljenom da prihvati predloženu sankciju koja može biti novčana kazna i/ili predložena zaštitna mjera. Ako okrivljeni prihvati predloženu sankciju ili ako se ovlašteni organ i okrivljeni sporazumiju o drugoj sankciji prije donošenja odluke o prekršaju, ovlašteni organ može podnijeti sudu na odobrenje pisani sporazum koji sadrži detalje o sankciji, potpisan od okrivljenog i ovlaštenog predstavnika ovlaštenog organa. U opravdanim slučajevima sporazumom o sankciji može se predvidjeti i plaćanje novčane kazne u ratama u roku do šest mjeseci. Sud će odobriti sporazum između okrivljenog i ovlaštenog organa ako utvrdi da on ispunjava zakonske uvjete.

(2) Za sve što nije regulirano ovim članom analogno se primjenjuju odredbe člana 246. Zakona o krivičnom postupku.

(3) Sporazum o sankciji koji sud odobri može biti izvršen od ovlaštenog organa u skladu sa odredbama čl. od 102. do 105. ovog zakona.

VIII. USMENI PRETRES

Član 64.

Suđenje

Suđenje u prekršajnom postupku provodi se na usmenom pretresu koji vodi sudija pojedinac. Ukoliko ne postoje izuzetne okolnosti, prekršajni postupak trebao bi se okončati na jednom usmenom pretresu.

Član 65.

Zakazivanje usmenog pretresa

(1) Kada sud primi zahtjev za odlučivanje od suda u skladu sa članom 59. ovog zakona, ili zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka (u daljnjem tekstu: zahtjev) ispitat će takav zahtjev da bi utvrdio da li je podnesen u roku koji je određen zakonom.

(2) Ako sud utvrdi da zahtjev nije pravovremeno podnesen, ili da postoje drugi zakonski razlozi zbog kojih se postupak ne može pokrenuti ni voditi, donijet će rješenje o odbacivanju zahtjeva. Kopije tog rješenja dostavit će se lično ili putem pošte ovlaštenom organu i okrivljenom.

(3) Ukoliko je zahtjev pravovremeno podnesen i ako datum i vrijeme usmenog pretresa nisu već određeni u skladu sa članom 55. stav (6) ovog zakona, sud će odrediti datum i vrijeme usmenog pretresa i o tome obavijestiti okrivljenog, ovlašteni organ i oštećenog, uz primjenu sljedećih pravila o pozivanju:

1) pozivanje se vrši dostavljanjem pisanog poziva koji sadrži: naziv suda koji poziva, ime i prezime okrivljenog, naziv prekršaja koji mu se stavlja na teret, mjesto, dan i sat održavanja suđenja, uz naznačenje obaveza i posljedica propuštanja prema čl. 66., 67. i 68. ovog zakona, te otisak službenog pečata, ime i prezime sudije koji poziva;
2) u pozivu okrivljenom, uz koji se dostavlja kopija zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, navest će se da se poziva u svojstvu okrivljenog, uz upozorenje da je dužan odmah obavijestiti sud o promjeni adrese, kao i o namjeri promijene boravišta;
3) kada se okrivljeni prvi put poziva, poučit će se u pozivu o pravu da uzme branitelja, kao i o njegovim pravima u skladu sa čl. 4. i 5. ovog zakona.

(4) Ukoliko je zahtjev pravovremeno podnesen i ako su dan i vrijeme usmenog pretresa već određeni u skladu sa članom 55. stav (6) ovog zakona, sud će obavijestiti ovlašteni organ i oštećenog da je okrivljeni podnio zahtjev za odlučivanje od suda.

(5) Prije početka usmenog pretresa okrivljeni može uložiti pisani prijedlog za obustavljanje prekršajnog postupka iz bilo kojeg od razloga određenih u članu 76. ovog zakona. U tom slučaju sud može:

1) usvojiti prijedlog i donijeti odluku o obustavljanju prekršajnog postupka,
2) zahtijevati od ovlaštenog organa ulaganje pisanog odgovora ili
3) razmotriti takav zahtjev na početku usmenog pretresa.

Član 66.

Propuštanje pojavljivanja okrivljenog

Okrivljeni koji se ne pojavi na dan i u vrijeme određeno za usmeni pretres u skladu sa članom 55. stav (6) ili članom 65. stav (3) ovog zakona smatrat će se da je prihvatio odgovornost propuštanjem da se pojavi, ako je:
1) prekršajni postupak pokrenut putem prekršajnog naloga, prekršajni nalog postat će konačan i izvršan s danom kada je usmeni pretres trebao biti održan u skladu sa članom 58. ovog zakona, ili
2) prekršajni postupak pokrenut podnošenjem zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, sud će donijeti odluku o prekršaju u skladu sa članom 78. ovog zakona.

Član 67.

Propuštanje pojavljivanja ovlaštenog organa

(1) Ako okrivljeni pristupi na usmeni pretres na dan i u vrijeme određeno za usmeni pretres u skladu sa članom 55. stav (5) ili članom 65. stav (3) ovog zakona, a predstavnik ovlaštenog organa propusti da se pojavi, sud će donijeti odluku o obustavljanju prekršajnog postupka i stavljanju van snage prekršajnog naloga ukoliko je postupak pokrenut prekršajnim nalogom.

(2) U slučaju da je prekršajni postupak pokrenut zahtjevom za pokretanje prekršajnog postupka, a predstavnik ovlaštenog organa propusti da se pojavi na usmenom pretresu, sud će donijeti rješenje o obustavljanju postupka. Protiv ovog rješenja žalba nije dopuštena.

(3) Ako na usmeni pretres ne pristupe ni predstavnik ovlaštenog organa niti okrivljeni, a prekršajni postupak je pokrenut putem prekršajnog naloga, prekršajni nalog postat će konačan i izvršan u skladu sa članom 58. ovog zakona, a ako je prekršajni postupak pokrenut podnošenjem zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, sud će donijeti odluku o obustavljanju postupka. Protiv navedenih odluka suda žalba nije dopuštena.

Član 68.

Svjedoci i isprave

(1) Ako okrivljeni, ili ovlašteni organ namjeravaju pozvati svjedoke, oni moraju osigurati pojavljivanje takvih svjedoka na usmenom pretresu. U slučaju da svjedok ne želi dobrovoljno pristupiti na sud svaka od strana može zahtijevati od suda da pozove takve svjedoke. Svaki takav zahtjev mora se podnijeti najmanje osam dana prije dana određenog za usmeni pretres. Ako sud odobri takav zahtjev za pozivanje i ako je neophodno dodatno vrijeme da bi se ti pozivi uručili, sud može odgoditi usmeni pretres.

(2) Svaka strana koja namjerava podnijeti bilo koju ispravu kao dokaz mora donijeti takvu ispravu na usmeni pretres. Ako takva isprava nije dostupna strani koja je želi podnijeti kao dokaz, ta strana može zahtijevati od suda izdavanje sudskog naloga za njeno pribavljanje. Svaki takav zahtjev mora biti podnesen najmanje tri dana prije dana određenog za usmeni pretres. Ako sud odobri takav zahtjev za izdavanje sudskog naloga i ako je neophodno dodatno vrijeme da bi se taj nalog uručio, sud može odgoditi usmeni pretres. Isprava iz ovog stava mora biti u formi originala ili ovjerene fotokopije.

(3) Usmeni pretres neće biti odgođen ili pomjeren zbog propuštanja bilo koje strane da osigura svjedoke ili isprave, osim ako sud ne utvrdi da je to propuštanje bilo potpuno van kontrole te strane.

Član 69.

Postupak na usmenom pretresu

(1) Usmeni pretres počet će objavljivanjem glavnog sadržaja prekršajnog naloga ili zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. Sud će tražiti od okrivljenog da se izjasni o tome da li prihvata odgovornost. Ako prihvati odgovornost, sud će razmatrati samo vrstu i visinu sankcije. U tom slučaju rješenje ne treba sadržavati obrazloženje, a u pouci će se navesti da se okrivljeni može žaliti samo u pogledu sankcije i zaštitne mjere. Ako okrivljeni odbija odgovornost, sud će pozvati predstavnika ovlaštenog organa da izloži šta se stavlja na teret okrivljenom.

(2) Teret dokazivanja da je okrivljeni počinio prekršaj je na ovlaštenom organu.

(3) Okrivljeni ima pravo iznijeti svoju odbranu, ali nije obavezan govoriti ili iznositi dokaze.

(4) Svaka strana ima pravo biti saslušana i ispitati svjedoke koje je pozvala protivna strana.

(5) Svaka strana ima pravo prezentirati dokaze i podnositi prijedloge tokom usmenog pretresa.

(6) Svaka strana ima pravo na zastupanje ili pomoć od advokata.

(7) Usmeni pretres bit će proveden od suda na način koji okrivljenom garantira sva prava predviđena čl. 4. i 5. ovog zakona.

Sudska praksa po ovom aktu

72 odluka iz 25 članova

Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba koje citiraju članove ovog akta. Klik otvara odluku.

Član 596 odluka
Član 816 odluka
Član 72 odluke
Član 562 odluke
Član 572 odluke
Član 752 odluke
Član 842 odluke
Član 1052 odluke
Član 3332 odluke
Član 31 odluka
Član 41 odluka
Član 91 odluka
Član 101 odluka
Član 121 odluka
Član 161 odluka
Član 211 odluka
Član 451 odluka
Član 501 odluka
Član 821 odluka
Član 941 odluka
Član 1021 odluka
Član 1131 odluka
Član 1261 odluka
Član 1741 odluka
Član 1791 odluka
Općenite reference na ovaj akt (43)

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-2488/21

Odluka o meritumu u predmetu AP-2488/21 (S. D. i drugi). Povreda: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: 6.1.18. - pravično suđenje – obrazložena presuda; Troškovi postupka; Prekršajni postupak.

2026

Ishod: Odluka o meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-1949/21

Odluka o meritumu u predmetu AP-1949/21 (Univerzitet u Sarajevu). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: 6.1.2.1. - krivična optužba - utvrđivanje; 6.1.18. - pravično suđenje – obraz…

2026

Ishod: Odluka o meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-1650/25

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1650/25 (E. K.). Nema povrede: Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine); Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: D18.4. - Očigledno …

2025

Ishod: Odluka o dopustivosti

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-2834/21

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2834/21 (Kantonalno javno preduzeće za gospodarenje državnim šumama „Sarajevo-šume“ d.o.o. Sarajevo). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: D18.4…

2025

Ishod: Odluka o dopustivosti

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-2295/22

Odluka o meritumu u predmetu AP-2295/22 (E. K.). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: 6.1.18. - pravično suđenje – obrazložena presuda; 6.1.1.2. - Krivični postupak; In dubio pro r…

2022

Ishod: Odluka o meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-1131/21

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1131/21 (S.LJ.). Ključne riječi: D18.3.m. - Neiscrpljivanje pravnih lijekova.

2022

Ishod: Odluka o dopustivosti

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

U-18/22

Odluka o meritumu u predmetu U-18/22 (Općinski sud u Zavidovićima, Odjeljenje suda u Maglaju). Povreda: Član VI/3.a i VI/3.c) Ustava BiH - Ocjena ustavnosti - Saglasnost sa Ustavom/EK. Nema povrede: Član VI/3.a i VI/3.c) Ustava BiH - Ocjen…

2022

Ishod: Odluka o meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-3563/20

Odluka o meritumu u predmetu AP-3563/20 (S.Ć.). Nema povrede: Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine); Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: 6.1.3. - Pristup sudu; P…

2022

Ishod: Odluka o meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

U-16/21

Odluka o meritumu u predmetu U-16/21 (Općinski sud u Zavidovićima). Povreda: Član VI/3.a i VI/3.c) Ustava BiH - Ocjena ustavnosti - Saglasnost sa Ustavom/EK. Nema povrede: Član VI/3.a i VI/3.c) Ustava BiH - Ocjena ustavnosti - Saglasnost s…

2022

Ishod: Odluka o meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-271/21

Odluka o meritumu u predmetu AP-271/21 (E.H.). Povreda: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: Prekršaj; Pravo na odbranu; 6.1.18. - pravično suđenje – obrazložena presuda; 6.3.d.2. - Minimalna pr…

2022

Ishod: Odluka o meritumu

+ još 33