Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-103/22 (Raiffeisen bank d.d. BiH Sarajevo)
Odluka donesena 06. 04. 2022.
- Apelacija preuranjena
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
- Zakon o parničnom postupku
- Zakon o parničnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine
- Ukaz o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku
- Zakon o izmjeni Zakona o parničnom postupku
- Zakon o dopunama Zakona o parničnom postupku
- Ukaz o proglašenju Zakona o parničnom postupku
- Zakon o parničnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine
- Pravila Ustavnog Suda Bosne i Hercegovine · čl. 58
- Zakon o dopunama Zakona o parničnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine
Predmeti (1)
AP-103/22
Apelacija
Odluka o dopustivosti
06. 04. 2022.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Mato Tadić, potpredsjednici Miodrag Simović i Mirsad Ćeman, i sudije Valerija Galić, Seada Palavrić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 6. aprila 2022. godine, u predmetu broj AP-103/22, rješavajući apelaciju Raiffeisen bank d.d. BiH Sarajevo, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka l), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Raiffeisen bank d.d.
BiH Sarajevo podnesena protiv presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 484350 16 Rsž od 29. septembra 2021. godine , zato što je preuranjena.
OBRAZLOŽENJE
1. Raiffeisen bank d.d. BiH Sarajevo (u daljnjem tekstu: apelantica), koju zastupa Alen Nakić advokat iz Sarajeva, podnijela je 12. januara 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 484350 16 Rsž od 29. septembra 2021. godine.
2. Presudom Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 484350 15 Rs od 24. marta 2016. godine, odbijen je u cijelosti tužbeni zahtjev tužiteljice Zumrete Sokolović iz Sarajeva da se apelantica obaveže da joj isplati razliku plaće sa naknadom za minuli rad u iznosu od 35.255,21 KM sa zateznom kamatom. Također je tužena obavezana da tužiteljici isplati jubilarnu nagradu u iznosu od 915,14 KM, te uplati razliku obaveznih doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, u ukupnom iznosu od 11.750,56 KM, pod prijetnjom prinudnog izvršenja. Stavom drugim obavezana je tužiteljica da apelantici naknadi troškove postupka, u iznosu od 2.647,71 KM, u roku od 15 dana. Presudom Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 484350 16 Rsž od 29. septembra 2021. godine, žalba tužiteljice je djelimično uvažena, prvostepena presuda preinačena tako da je sada apelantica obavezana da joj isplati razliku plaće sa naknadom za minuli rad u iznosu od 15.380,90 KM sa zakonskom zateznom kamatom. Također je apelantica dužna da u ime tužiteljice izvrši uplatu razlike doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje za naprijed utvrđene razlike plaća u ukupnom iznosu od 5.126,45 KM, kao i na ime jubilarne nagrade za 10 godina neprekidnog rada kod tužene iznos od 915,14 KM, a sve u roku od 15 dana. U preostalom dijelu preko visine dosuđenog iznosa razlike plaće i obaveznih doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, tužbeni zahtjev je odbijen. Preinačena je i odluka o troškovima postupka tako da je apelantica obavezana da na ime troškova postupka tužiteljici isplati iznos od 545,35 KM u roku od 15 dana. U preostalom dijelu žalba tužiteljice je odbijena kao neosnovana i prvostepena presuda potvrđena. Apelantica je odbijena sa zahtjevom za naknadu troškova sastava odgovora na žalbu.
3. Apelantica je navela da je dana 14. decembra 2021. godine protiv osporene presude izjavila reviziju Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine, o kojoj još nije odlučeno.
4. Apelantica u apelaciji ukazuje na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3. e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), prava na imovinu iz člana II/3. k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, prava na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije, kao i prava na zabranu diskriminacije iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije.
5. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (1) i stav (3) tačka l) Pravila Ustavnog suda. Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
«Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.» Član 18. stav 1. i stav 3. tačka l) Pravila Ustavnog suda glasi:
«1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.
3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
(l) apelacija je preuranjena;»
6. Prema navedenim odredbama, apelacija se može podnijeti samo protiv presude, odnosno odluke kojom je postupak u određenom predmetu završen.
7. U konkretnom slučaju postupak o predmetu apelacije je u toku pred Vrhovnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, koji još nije donio odluku o reviziji.
8. Ustavni sud podsjeća na svoju praksu da je revizija, u slučaju kada su ispunjeni uslovi dopustivosti predviđeni procesnim zakonom, djelotvoran pravni lijek, koji su apelanti dužni iscrpiti prije podnošenja apelacije Ustavnom sudu, u smislu člana 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda. Apelantica odlučuje koji će pravni lijek koristiti, bez obzira da li se radi o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. U interesu ostvarivanja prava apelantice je da se iscrpe sve mogućnosti odlučivanja pred redovnim sudovima, u skladu sa pozitivnim propisima. S obzirom na izuzetke predviđene u važećim odredbama Zakona o parničnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 36/04, 84/07, 58/13 i 94/16), Zakona o parničnom postupku („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ br. 53/03, 73/05, 19/06 i 98/15) i Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 58/03, 85/03, 74/05, 63/07, 49/09 i 61/13) prema kojima nadležni sudovi mogu dopustiti reviziju u svim predmetima, Ustavni sud bi donošenjem svoje odluke prije donošenja odluke nadležnog suda o izjavljenoj reviziji prejudicirao ovo pitanje. Nakon donošenja odluke o reviziji, nezavisno od vrste te odluke, apelantica ima mogućnost da ponovo podnese apelaciju, u kojoj je dužna na propisanom obrascu apelacije pod tačkom 8.a) ostale odluke, navesti i ovu odluku Ustavnog suda.
9. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka l) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je preuranjena, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
10. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić