Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-311/22 (M. B.)

Odluka donesena 20. 04. 2022.

  • Apelacija preuranjena
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-311/22

Apelacija

Odluka o dopustivosti

20. 04. 2022.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Mato Tadić, potpredsjednici Miodrag Simović i Mirsad Ćeman, i sudije Valerija Galić, Seada Palavrić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 20. aprila 2022. godine, u predmetu broj AP-311/22, rješavajući apelaciju Momira Bajića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka l), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Momira Bajića podnesena protiv presude Okružnog suda u Banja Luci broj 71 0 P 197599 20 Gž 3 od 9. novembra 2021. godine , zato što je preuranjena.

OBRAZLOŽENJE

1. Momir Bajić iz Banja Luke (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa ZAK Milorad Đukić i Dejan Đukić iz Banja Luke, podnio je 26. januara 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv presude Okružnog suda u Banja Luci broj 71 0 P 197599 20 Gž 3 od 9. novembra 2021. godine.

2. Presudom Osnovnog suda u Banja Luci broj 71 0 P 197599 20 P 2 od 24. juna 2020. godine, djelimično je usvojen tužbeni zahtjev tužiteljice Anke Bajić iz Njemačke (Offenbach) i utvrđeno da zajedničku bračnu tekovinu tužiteljice i apelanta, čine nekretnine pobliže označene u izreci presude. Utvrđeno je da je tužiteljica stekla pravo suvlasništva na nekretninama sa 1/3 dijela, što je apelant dužan priznati i trpjeti da se tužiteljica uknjiži sa utvrđenim omjerom suvlasništva. Svaka stranka snosi svoje troškove postupka. Rješenjem Osnovnog suda u Banja Luci broj 71 0 P 197599 20 P 2 od 15. februara 2021. godine, odbijen je zahtjev tužiteljice za donošenje dopunske presude. Presudom Okružnog suda u Banja Luci broj 71 0 P 197599 20 Gž 3 od 9. novembra 2021. godine, usvojene su žalbe stranaka izjavljene protiv gore navedenog rješenja kao i žalba tužiteljice protiv prvostepene presude, te su označeno rješenje i presuda preinačeni tako da je usvojen tužbeni zahtjev tužiteljice i utvrđeno da zajedničku bračnu tekovinu tužiteljice i tuženog čine u izreci presude naznačene nekretnine. Utvrđeno je da je tužiteljica stekla pravo suvlasništva na nekretninama sa ½ dijela, što je apelant dužan priznati i trpjeti da se tužiteljica uknjiži sa utvrđenim omjerom suvlasništva. Svaka stranka snosi svoje troškove postupka. Žalba apelanta protiv prvostepene presude je odbijena.

3. Apelant je naveo da je dana 17. januara 2022. godine, protiv osporene presude izjavio reviziju Vrhovnom sudu Republike Srpske, o kojoj još nije odlučeno.

4. Apelant u apelaciji ukazuje na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3. e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), prava na imovinu iz člana II/3. k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, prava na poštivanje privatnog i porodičnog života iz člana II/3 f) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 8. Evropske konvencije, kao i prava na zabranu diskriminacije iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije.

5. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (1) i stav (3) tačka l) Pravila Ustavnog suda. Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

«Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.» Član 18. stav 1. i stav 3. tačka l) Pravila Ustavnog suda glasi:

«1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.

3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

(l) apelacija je preuranjena;»

6. Prema navedenim odredbama, apelacija se može podnijeti samo protiv presude, odnosno odluke kojom je postupak u određenom predmetu završen.

7. U konkretnom slučaju postupak o predmetu apelacije je u toku pred Vrhovnim sudom Republike Srpske, koji još nije donio odluku o reviziji.

8. Ustavni sud podsjeća na svoju praksu da je revizija, u slučaju kada su ispunjeni uslovi dopustivosti predviđeni procesnim zakonom, djelotvoran pravni lijek, koji su apelanti dužni iscrpiti prije podnošenja apelacije Ustavnom sudu, u smislu člana 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda. Apelant odlučuje koji će pravni lijek koristiti, bez obzira da li se radi o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. U interesu ostvarivanja prava apelanta je da se iscrpe sve mogućnosti odlučivanja pred redovnim sudovima, u skladu sa pozitivnim propisima. S obzirom na izuzetke predviđene u važećim odredbama Zakona o parničnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 36/04, 84/07, 58/13 i 94/16), Zakona o parničnom postupku („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ br. 53/03, 73/05, 19/06 i 98/15) i Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 58/03, 85/03, 74/05, 63/07, 49/09 i 61/13) prema kojima nadležni sudovi mogu dopustiti reviziju u svim predmetima, Ustavni sud bi donošenjem svoje odluke prije donošenja odluke nadležnog suda o izjavljenoj reviziji prejudicirao ovo pitanje. Nakon donošenja odluke o reviziji, nezavisno od vrste te odluke, apelant ima mogućnost da ponovo podnese apelaciju, u kojoj je dužan na propisanom obrascu apelacije pod tačkom 8.a) ostale odluke, navesti i ovu odluku Ustavnog suda.

9. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka l) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je preuranjena, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

10. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-311/22 (M. B.) | Sudska praksa | Aktio