Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-4281/20 („PADRINO BP“ d.o.o. Novi Grad)
Odluka donesena 20. 04. 2022.
- Apelacija preuranjena
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
- Zakon o parničnom postupku
- Zakon o parničnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine
- Ukaz o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku
- Zakon o izmjeni Zakona o parničnom postupku
- Zakon o dopunama Zakona o parničnom postupku
- Ukaz o proglašenju Zakona o parničnom postupku
- Zakon o parničnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine
- Pravila Ustavnog Suda Bosne i Hercegovine · čl. 58
- Zakon o dopunama Zakona o parničnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine
Predmeti (1)
AP-4281/20
Apelacija
Odluka o dopustivosti
20. 04. 2022.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Mato Tadić, potpredsjednici Miodrag Simović i Mirsad Ćeman, i sudije Valerija Galić, Seada Palavrić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 20. aprila 2022. godine, u predmetu broj AP-4281/20, rješavajući apelaciju „PADRINO BP“ d.o.o. Novi Grad, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka l), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine", broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija „PADRINO BP“ d.o.o. Novi Grad podnesena protiv presude Višeg privrednog suda u Banjaluci broj 67 0 Ps 123845 20 Pž od 15. septembra 2020. godine, zato što je preuranjena.
OBRAZLOŽENJE
1. „PADRINO BP“ d.o.o. Novi Grad (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa Saša Topić advokat iz Banjaluke, podnio je 30. novembra 2020. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv (stava II) presude Višeg privrednog suda u Banjaluci (u daljnjem tekstu: Viši privredni sud) broj 67 0 Ps 123845 20 Pž od 15. septembra 2020. godine i (stava I) presude Okružnog privrednog suda u Prijedoru (u daljnjem tekstu: Okružni privredni sud) broj 67 0 Ps 123845 17 Ps od 17. februara 2020. godine. Apelant je 4. februara 2022. godine dopunio apelaciju.
2. Presudom Okružnog privrednog suda broj 67 0 Ps 123845 17 Ps od 17. februara 2020. godine (stavom I) obavezan je apelant da tužitelju („GSB Group“ d.o.o. Beograd) preda u posjed poslovni prostor (preciziran u presudi), te da trpi da tužitelj postavi pregradni zid koji razdvaja poslovni prostor od dijela koji pripada tuženom u skladu sa crtežom i skicom vještaka geometra i vještaka građevinske struke koji su sastavni dio presude. Stavom II presude obavezan je apelant da tužitelju nadoknadi izmaklu korist u iznosu od 28.290,00 KM sa pripadajućim kamatama, kao i da mu naknadi troškove postupka, dok je preko dosuđenog iznosa odbijen tužitelj sa dijelom tužbenog zahtjeva (stav III).
3. Presudom Višeg privrednog suda broj 67 0 Ps 123845 20 Pž od 15. septembra 2020. godine djelimično je uvažena žalba apelanta, ukinuta je prvostepena presuda (stav II prvostepene presude) u dijelu kojim je apelant obavezan da tužitelju naknadi izmaklu korist, kao i u dijelu odluke o troškovima postupka, te je predmet u tom dijelu vraćen prvostepenom sudu na ponovni postupak. Istom presudom (stav II) odbijena je žalba apelanta i potvrđena je prvostepena presuda u preostalom dijelu tužbenog zahtjeva (stav I prvostepene presude) koji se odnosi na predaju u posjed poslovnog prostora i obavezu apelanta da trpi postavljanje pregradnog zida.
4. Apelant je u dopuni apelacije koju je podnio 4. februara 2022. godine naveo da je protiv (stava II) osporene presude Višeg privrednog suda izjavio 15. oktobra 2020. godine reviziju Vrhovnom sudu Republike Srpske, o kojoj još nije odlučeno. Također, apelant je u dopuni naveo da je presudom Višeg privrednog suda broj 67 0 Ps 123845 21 Pž 2 od 15. decembra 2021. godine okončan ponovni postupak u odnosu na novčani dio njegovog zahtjeva (izmakla korist i troškovi postupka), te da je i protiv te odluke 11. januara 2022. godine izjavio reviziju Vrhovnom sudu Republike Srpske koji još nije donio odluku.
5. Apelant u apelaciji ukazuje na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3. e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), kao i prava na imovinu iz člana II/3. k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.
6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (1) i stav (3) tačka l) Pravila Ustavnog suda. Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (1) i stav (3) tačka l) Pravila Ustavnog suda glasi:
(1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.
(3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
l) apelacija je preuranjena;
7. Prema navedenim odredbama, apelacija se može podnijeti samo protiv presude, odnosno odluke kojom je postupak u određenom predmetu završen.
8. U konkretnom slučaju postupak o predmetu apelacije (u odnosu na stav II presude Višeg privrednog suda broj 67 0 Ps 123845 20 Pž od 15. septembra 2020. godine) je u toku pred Vrhovnim sudom Republike Srpske, koji još nije donio odluku o reviziji.
9. Ustavni sud podsjeća na svoju praksu da je revizija, u slučaju kada su ispunjeni uslovi dopustivosti predviđeni procesnim zakonom, djelotvoran pravni lijek, koji su apelanti dužni iscrpiti prije podnošenja apelacije Ustavnom sudu, u smislu člana 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda. Apelant odlučuje koji će pravni lijek koristiti, bez obzira da li se radi o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. U interesu ostvarivanja prava apelanta je da se iscrpe sve mogućnosti odlučivanja pred redovnim sudovima, u skladu sa pozitivnim propisima. S obzirom na izuzetke predviđene u važećim odredbama Zakona o parničnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 36/04, 84/07, 58/13 i 94/16), Zakona o parničnom postupku („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ br. 53/03, 73/05, 19/06 i 98/15) i Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 58/03, 85/03, 74/05, 63/07, 49/09 i 61/13) prema kojima nadležni sudovi mogu dopustiti reviziju u svim predmetima, Ustavni sud bi donošenjem svoje odluke prije donošenja odluke nadležnog suda o izjavljenoj reviziji prejudicirao ovo pitanje. Nakon donošenja odluke o reviziji, nezavisno od vrste te odluke, apelant ima mogućnost da ponovo podnese apelaciju, u kojoj je dužan na propisanom obrascu apelacije pod tačkom 8. ostale odluke, navesti i ovu odluku Ustavnog suda.
10. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka l) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je preuranjena, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
11. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić