Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2038/22 (Tuzla-Kvarc d.o.o. Tuzla i Master-Service d.o.o. Tuzla)
Odluka donesena 07. 09. 2022.
- Apelacija preuranjena
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
- Zakon o parničnom postupku
- Zakon o parničnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine
- Ukaz o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku
- Zakon o izmjeni Zakona o parničnom postupku
- Zakon o dopunama Zakona o parničnom postupku
- Ukaz o proglašenju Zakona o parničnom postupku
- Zakon o parničnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine
- Pravila Ustavnog Suda Bosne i Hercegovine · čl. 58
- Zakon o dopunama Zakona o parničnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine
Predmeti (1)
AP-2038/22
Apelacija
Odluka o dopustivosti
07. 09. 2022.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednica Valerija Galić, potpredsjednici Miodrag Simović i Mirsad Ćeman, i sudije Seada Palavrić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 7. septembra 2022. godine, u predmetu broj AP-2038/22, rješavajući apelaciju Tuzla-Kvarc d.o.o. Tuzla i Master-Service d.o.o. Tuzla, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka l), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Tuzla-Kvarc d.o.o.
Tuzla i Master-Service d.o.o. Tuzla podnesena protiv presude Kantonalnog suda u Tuzli broj 32 0 Rs 305595 19 Rsž od 9. marta 2022. godine, zato što je preuranjena.
OBRAZLOŽENJE
1. Tuzla-Kvarc d.o.o. Tuzla i Master-Service d.o.o. Tuzla (u daljnjem tekstu: apelanti), koje zastupa Edin Hodžić advokat iz Tuzle, podnijeli su 3. juna 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv presude Kantonalnog suda u Tuzli broj 32 0 Rs 305595 19 Rsž od 9. marta 2022. godine.
2. Presudom Općinskog suda u Tuzli broj 32 0 Rs 305595 17 Rs od 17. maja 2019. godine, stavom prvim izreke, odbijen je u cijelosti kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice Majane Velagić iz Tuzle u odnosu na apelanta kojim je tražila da ga sud obaveže da joj na ime razlike manje isplaćenih plaća u određenom periodu isplati iznos od 5.836,78 KM sa zakonskom zateznom kamatom. Također je odbijen kao neosnovan i tužbeni zahtjev tužiteljice kojim je tražila da se naloži apelantu da izvrši uplatu razlike manje uplaćenih doprinosa na plaću i iz plaće za određeni period u ukupnom iznosu od 1.945,57 KM, FZ PIO/MIO Mostar, KAS Tuzla. Stavom drugim izreke odbijen je takođe u cijelosti kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice u odnosu na apelanta u pogledu neisplaćenih plaća u iznosu od 5.631,66 KM i doprinosa na plaću i iz plaće u ukupnom iznosu od 1.877,20 KM. Stavom četvrtim izreke, obavezana je tužiteljica da na ime troškova postupka isplati iznos u visini od 3,800,00 KM. Stavom šestim izreke utvrđeno je da je dio tužbenog zahtjeva tužiteljice koji se odnosi na potraživanja na ime neisplaćenog toplog obroka, naknade za prevoz sa posla i na posao, otpremnine kao i regresa u odnosu na apelante, povučen. Presudom Kantonalnog suda u Tuzli broj 32 0 Rs 305595 19 Rsž od 9. marta 2022. godine, žalba apelantice je djelimično uvažena i prvostepena presuda sadržana u dijelu stava prvog i drugog izreke preinačena, tako da je sada usvojen ranije odbijeni tužbeni zahtjev tužiteljice. U preostalom dijelu prvog i drugog stava izreke (kojim je odbijen zahtjev za isplatu zakonske zatezne kamate na svaki dospjeli mjesečni iznos manje isplaćenih plaća), prvostepena presuda je potvrđena. Prvostepena presuda, sadržana u dijelu drugog stava kojim je odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice za isplatu neisplaćenih plaća od strane apelanta sa kamatnim zahtjevom, kao i odluka o troškovima parničnog postupka tužiteljice i apelanata je ukinuta i u tom dijelu je predmet vraćen prvostepenom sudu na ponovno suđenje.
3. Apelanti su naveli da su dana 4. maja 2022. godine protiv osporene presude izjavili reviziju Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine, o kojoj još nije odlučeno.
4. Apelanti u apelaciji ukazuju na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3. e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), kao i prava na imovinu iz člana II/3. k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.
5. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (1) i stav (3) tačka l) Pravila Ustavnog suda. Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
«Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.» Član 18. stav 1. i stav 3. tačka l) Pravila Ustavnog suda glasi:
«1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.
3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
(l) apelacija je preuranjena;»
6. Prema navedenim odredbama, apelacija se može podnijeti samo protiv presude, odnosno odluke kojom je postupak u određenom predmetu završen.
7. U konkretnom slučaju postupak o predmetu apelacije je u toku pred Vrhovnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, koji još nije donio odluku o reviziji.
8. Ustavni sud podsjeća na svoju praksu da je revizija, u slučaju kada su ispunjeni uslovi dopustivosti predviđeni procesnim zakonom, djelotvoran pravni lijek, koji su apelanti dužni iscrpiti prije podnošenja apelacije Ustavnom sudu, u smislu člana 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda. Apelanti odlučuju koji će pravni lijek koristiti, bez obzira da li se radi o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. U interesu ostvarivanja prava apelanata je da se iscrpe sve mogućnosti odlučivanja pred redovnim sudovima, u skladu sa pozitivnim propisima. S obzirom na izuzetke predviđene u važećim odredbama Zakona o parničnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 36/04, 84/07, 58/13 i 94/16), Zakona o parničnom postupku („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ br. 53/03, 73/05, 19/06 i 98/15) i Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 58/03, 85/03, 74/05, 63/07, 49/09 i 61/13) prema kojima nadležni sudovi mogu dopustiti reviziju u svim predmetima, Ustavni sud bi donošenjem svoje odluke prije donošenja odluke nadležnog suda o izjavljenoj reviziji prejudicirao ovo pitanje. Nakon donošenja odluke o reviziji, nezavisno od vrste te odluke, apelanti imaju mogućnost da ponovo podnesu apelaciju, u kojoj su dužni na propisanom obrascu apelacije pod tačkom 8.a) ostale odluke, navesti i ovu odluku Ustavnog suda.
9. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka l) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je preuranjena, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
10. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić