Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o meritumu u predmetu U-34/22 (Apelacioni sud Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine (sutkinja Šejla Drpljanin))

Odluka donesena 23. 03. 2023.

Nema povrede
Član VI/3.a i VI/3.c) Ustava BiH - Ocjena ustavnosti - Saglasnost sa Ustavom/EK
  • Pitanje koje proslijedi redovni sud - nadležnost iz čl. VI.3.c)
  • Nadležnost suda
  • Pravično suđenje - nepristrasan sud
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Seada Palavrić, Zlatko M. Knežević, Ledi Bianku, Helen Keller, Angelika Nußberger

Citirani propisi

Predmeti (1)

U-34/22

Ocjena ustavnosti

Odluka o meritumu

23. 03. 2023.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u predmetu broj U-34/22, rješavajući zahtjev Apelacionog suda Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (sutkinja Šejla Drpljanin), na osnovu člana VI/3.c) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) alineja b), člana 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), u sastavu:

Valerija Galić, predsjednica Mirsad Ćeman, potpredsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednik Helen Keller, potpredsjednica Seada Palavrić, sutkinja Angelika Nußberger, sutkinja Ledi Bianku, sudija na sjednici održanoj 23. marta 2023. godine donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Odlučujući o zahtjevu Apelacionog suda Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (sutkinja Šejla Drpljanin) za ocjenu ustavnosti Zakona o postupku ocjene usklađenosti pravnih akata Brčko distrikta („Službeni glasnik Brčko distrikta BiH“ broj 20/10), utvrđuje se da nepostojanje pravnih odredbi o delegaciji nadležnosti u Zakonu o postupku ocjene usklađenosti pravnih akata Brčko distrikta („Službeni glasnik Brčko distrikta BiH“ broj 20/10) nije suprotno članu II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članu 6. stav

1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Odluku objaviti u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“, „Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine“, „Službenom glasniku Republike Srpske“ i „Službenom glasniku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine“.

OBRAZLOŽENJE

I.Uvod

1. Apelacioni sud Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (sutkinja Šejla Drpljanin; u daljnjem tekstu: podnosilac zahtjeva ili Apelacioni sud) podnio je 30. novembra 2022. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o postupku ocjene usklađenosti pravnih akata Brčko distrikta („Službeni glasnik Brčko distrikta BiH“ broj 20/10; u daljnjem tekstu: Zakon o postupku ocjene usklađenosti ili osporeni zakon) sa članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija).

II.Postupak pred Ustavnim sudom

2. S obzirom na to da je osporeni zakon donijet po nalogu supervizora za Brčko distrikt, Ustavni sud je pozvao Ured visokog predstavnika, supervizora za Brčko distrikt Bosne i Hercegovine, da se izjasni na navode iz zahtjeva za ocjenu ustavnosti.

3. Ustavni sud nije dobio izjašnjenje.

III.Navodi iz zahtjeva

4. Podnosilac zahtjeva ukazuje da Zakon o postupku ocjene usklađenosti ne sadrži odredbe o delegaciji nadležnosti Apelacionog suda. U vezi s tim, navodi se da ne postoji bilo koji drugi sud u Bosni i Hercegovini koji bi bio stvarno nadležan i kojem bi Apelacioni sud mogao delegirati svoju nadležnost da odluči o usklađenosti pravnih akata Brčko distrikta sa Statutom Brčko distrikta. Također, ne postoji ni mogućnost izuzeća svih sudija Apelacionog suda.

5. U predmetu povodom kojeg je podnijet zahtjev za ocjenu ustavnosti podnosilac zahtjeva treba da odluči o usklađenosti određenih članova Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o plaćama i drugim naknadama sudija i tužilaca Brčko distrikta (u daljnjem tekstu: Zakon o plaćama) s odredbama Statuta Brčko distrikta. Od podnosioca zahtjeva je zatraženo da preispita statutarnost čl. 4. i 5. Zakona o plaćama, kojima je propisan način obračuna dodatka na staž, kao i osnov za obračun mjesečne plaće za sudije i tužioce. Odredbe Statuta Brčko distrikta, u odnosu na koje je podnosilac zahtjeva trebao ispitati navedene članove Zakona o plaćama, jesu član 1. stav 4 (osnovni principi), član 19 (podjela vlasti), član 66. stav 1 (nezavisnost i nepristranost sudstva) i član 67. stav 1 (nezavisnost tužilaštva) Statuta Brčko distrikta.

6. Proceduralni zakon na osnovu kojeg podnosilac zahtjeva treba da donese odluku o navedenom predmetu je osporeni zakon. Jedna od stranaka u tom postupku, Skupština Brčko distrikta, podnijela je prijedlog Apelacionom sudu da se proglasi nenadležnim za odlučivanje u postupku ocjene statutarnosti pravnih odredaba Zakona o plaćama. Također, Skupština Brčko distrikta je predložila delegiranje predmeta Sudu Bosne i Hercegovine, koji bi razmotrio tu pravnu stvar ili odredio drugi stvarno nadležan sud. Skupština Brčko distrikta smatra da sudije Apelacionog suda ne mogu biti nepristrane kada odlučuju o statutarnosti Zakona o plaćama zato što se tim zakonom propisuju primanja i naknade svih sudija Brčko distrikta, uključujući i sudije Apelacionog suda. Podnosilac zahtjeva smatra slično, tj. smatra da bi se u javnosti dovelo u pitanje pravo na pravično suđenje u segmentu nepristranosti suda kada bi sudije Apelacionog suda odlučivale o statutarnosti zakona kojim se propisuju njihova primanja i sve ostale naknade. Stoga, podnosilac zahtjeva ukazuje da je osporeni zakon u suprotnosti s odredbama člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije zato što ne sadrži odredbe o delegaciji predmeta nekom drugom sudu. Također, podnosilac zahtjeva navodi da nije moguće da se sve sudije Apelacionog suda izuzmu iz odlučivanja u predmetu ocjene statutarnosti jer bi onda izostala odluka o predmetu u kojem je takav zahtjev podnesen. U prilog svojim tvrdnjama podnosilac zahtjeva se poziva na praksu Ustavnog suda (vidi Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-6/12 od 13. jula 2012. godine, dostupna na www.ustavnisud.ba). U navedenoj odluci Ustavni sud je utvrdio da Zakon o parničnom postupku pred Sudom BiH nije u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine zato što ne sadrži odredbe o delegaciji nadležnosti.

7. Podnosilac zahtjeva smatra da iz navedenih razloga ne može odlučivati o statutarnosti odredaba Zakona o plaćama, te naglašava da bi Ustavni sud „bio najpogodniji da u ovakvim i sličnim slučajevima preuzme nadležnost“, s obzirom na to da svi pravni akti, na svim nivoima u BiH, moraju biti usklađeni s Ustavom BiH.

IV.Relevantni propisi

8. Zakon o postupku ocjene usklađenosti pravnih propisa Brčko distrikta Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Brčko distrikta“ broj 20/10) u relevantnom dijelu glasi: Aneks I Naloga supervizora od 4. juna 2010. god.

Kojim se donose Zakon o postupku ocjene usklađenosti pravnih akata Brčko Distrikta BiH i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Pravobranilaštvu Brčko Distrikta BiH kako ih je pripremila Pravosudna komisija Brčko Distrikta I kojim se donose dopune Poslovnika o radu Skupštine Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine kako ih je pripremila Stručna služba Skupštine Brčko Distrikta Zakon o postupku ocjene usklađenosti pravnih akata Brčko Distrikta BiH

I. OSNOVNE ODREDBE

Član 1 (Predmet) (1) Ovim zakonom uređuje se postupak ocjene usklađenosti pravnog akta Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: pravni akt) sa Statutom Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Statut), zakonom Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: zakon Distrikta) i postupak sukoba nadležnosti između institucija i organa Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Distrikt).

(2) Ne može se voditi postupak ocjene usklađenosti upravnog akta ili drugog pojedinačnog pravnog akta, osim ako zakonom nije osigurano pravo na žalbu, sudska zaštita ili drugi vid pravne zaštite.

Član 2 (Nadležnost) Apelacioni sud Distrikta je nadležan da ocijeni:

a) da li je bilo koji zakon Distrikta, podzakonski akt ili bilo koji drugi pravni akt bilo koje institucije Distrikta u skladu sa Statutom;

b) da li je bilo koji podzakonski akt Distrikta ili bilo koji drugi pravni akt bilo koje institucije Distrikta u skladu sa zakonom Distrikta;

c) o sukobu nadležnosti između sudova Distrikta i druge institucije Distrikta ili između institucija Distrikta.

Član 8 (Primjena procesnih zakona) (1) O pitanjima postupka ocjene usklađenosti pravnog akta koja nisu uređena ovim zakonom shodno se primjenjuju odredbe odgovarajućih procesnih zakona.

(2) O pitanjima postupka koja nisu uređena ovim zakonom ili odredbama procesnih zakona, Apelacioni sud Distrikta će odlučiti u svakom konkretnom slučaju.

II. POSTUPAK OCJENE USKLAĐENOSTI PRAVNIH AKATA DISTRIKTA

PRED APELACIONIM SUDOM DISTRIKTA I PRAVNO DEJSTVO NJEGOVIH

ODLUKA

1. Opće odredbe

a) Učesnici u postupku Član 11 (Učesnici u postupku) Učesnici u postupku ocjene usklađenosti pravnih akata su:

a) Skupština, Vlada, gradonačelnik, zamjenik gradonačelnika, predsjednik Skupštine, zamjenik predsjednika Skupštine i pravobranilac Distrikta (ovlašteni predlagači),

b) Pravosudna komisija Distrikta u postupku ocjene usklađenosti zakona koji se odnosi na organizaciju i rad sudova, Tužilaštva, Pravobranilaštva, Pravosudne komisije Distrikta kao i na regulisanje rada advokata i notara u Distriktu, sa Statutom (ovlašteni predlagač),

c) Apelacioni i Osnovni sud Distrikta ako se u postupku pred sudom Distrikta postavi pitanje usklađenosti pravnog akta sa Statutom ili zakonom Distrikta (ovlašteni predlagač),

d) svako po čijoj je inicijativi pokrenut postupak za ocjenu usklađenosti pravnog akta sa zakonom i Statutom (inicijator),

e) organi Distrikta koji prihvataju, odnosno odbijaju nadležnost, kao i svako ko zbog prihvatanja, odnosno odbijanja nadležnosti nije mogao da ostvari svoje pravo (inicijator).

9. Amandman I na Ustav Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 25/09) glasi:

U Ustavu Bosne i Hercegovine iza člana VI.3. dodaje se novi član VI.4. koji glasi:

„4. Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine, koji postoji pod suverenitetom Bosne i Hercegovine i spada pod nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine onako kako te nadležnosti proizilaze iz ovog ustava, čija je teritorija u zajedničkoj svojini (kondominiju) entiteta, jedinica je lokalne samouprave s vlastitim institucijama, zakonima i propisima i s ovlaštenjima i statusom konačno propisanim odlukama Arbitražnog tribunala za spor u vezi s međuentitetskom linijom razgraničenja u oblasti Brčkog. Odnos između Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine i institucija Bosne i Hercegovine i entiteta može se dalje urediti zakonom koji donosi Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine nadležan je da odlučuje o bilo kakvom sporu u vezi sa zaštitom utvrđenog statusa i ovlaštenja Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine koji se može javiti između jednog ili više entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine ili između Bosne i Hercegovine i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine po ovom ustavu i odlukama Arbitražnog tribunala.

Svaki takav spor također može pokrenuti većina poslanika u Skupštini Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine koja uključuje najmanje jednu petinu izabranih poslanika iz reda svakog od konstitutivnih naroda.“

10. Zakon o sudovima Brčko distrikta Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Brčko distrikta BiH“ broj 18/20) u relevantnom dijelu glasi:

1. Organizacija sudova Član 17 (Sudovi u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine) Sudovi u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine su Osnovni sud i Apelacioni sud.

2. Stvarna nadležnost Član 21 (Osnovni sud) Osnovni sud je nadležan:

01. U krivičnim predmetima:

a) da u prvom stepenu sudi:

- za sva krivična djela,

- za krivična djela za koja je Sud Bosne i Hercegovine prenio nadležnost na Osnovni sud;

b) da postupa tokom istrage i nakon podizanja optužnice u skladu sa zakonom;

c) da odlučuje o brisanju osude i prestanku mjera bezbjednosti i pravnih posljedica osude, na osnovu sudske odluke;

d) da postupa po molbama za pomilovanje u predmetima iz svoje nadležnosti u skladu sa zakonom.

02. U prekršajnim predmetima:

- da preduzima sve zakonom predviđene radnje u rješavanju prekršajnih predmeta;

- da preduzima zakonom predviđene radnje za izvršenje izrečenih prekršajnih sankcija.

03. U građanskim predmetima da u prvom stepenu sudi:

- u svim građanskim sporovima;

- u vanparničnom postupku;

- u upravnim sporovima;

- u svim privrednim sporovima;

- u postupku stečaja i likvidacije, u skladu sa zakonom, kao i u svim sporovima koji nastanu u toku i povodom provođenja postupka stečaja i likvidacije; [...]

04. U drugim predmetima:

a) da provodi izvršni postupak;

b) da određuje mjere obezbjeđenja, ako zakonom nije drugačije određeno;

c) da rješava u posebnim postupcima, ako zakonom nije drugačije određeno;

d) da obavlja zemljišnoknjižne poslove, ako zakonom nije drugačije određeno;

e) da pruža pravnu pomoć sudovima u Bosni i Hercegovini;

f) da vrši poslove međunarodne pravne pomoći;

g) da vodi registar pravnih subjekata ako je to zakonom utvrđeno;

h) da postupa po zahtjevu za ostvarivanje prava na pravnu pomoć u skladu s članovima 13-21 Zakona o Kancelariji za pravnu pomoć Brčko distrikta BiH;

i) da vrši druge poslove određene zakonom.

Član 22 (Apelacioni sud) (1) Apelacioni sud je nadležan da odlučuje o:

- redovnim pravnim lijekovima izjavljenim na odluke Osnovnog suda;

- vanrednim pravnim lijekovima izjavljenim na pravosnažne sudske odluke.

(2) U postupku odlučivanja po vanrednim pravnim lijekovima neće učestvovati sudija koji je učestvovao u rješavanju po žalbi.

11. Zakon o parničnom postupku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Brčko distrikta“ br. 28/18 i 6/21) u relevantnom dijelu glasi:

Član 22 (Stvarna nadležnost i posljedice stvarne nenadležnosti) (1) U parničnom postupku Osnovni sud ima opću stvarnu nadležnost.

(2) Sud do pravosnažnosti odluke, po službenoj dužnosti, pazi na svoju stvarnu nadležnost.

(3) Kad sud u toku postupka utvrdi da za rješavanje spora nije nadležan sud u Distriktu, već drugi sud u Bosni i Hercegovini, rješenjem se oglašava nenadležnim i nakon pravosnažnosti rješenja kojim se oglasio nenadležnim, sud bez odlaganja, a najkasnije u roku od 3 dana, ustupa predmet nadležnom sudu.

12. Zakon o krivičnom postupku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Brčko distrikta BiH“ br. 34/13 – prečišćeni tekst, 27/14, 3/19 i 16/20) u relevantnom dijelu glasi: Član 23 Stvarna nadležnost i sastav suda (1) Osnovni sud i Apelacioni sud sude u krivičnim predmetima u granicama svoje stvarne nadležnosti određene zakonom.

(2) Osnovni sud, u prvom stepenu, sudi u vijeću sastavljenom od trojice sudija, a sudija pojedinac sudi za krivična djela za koja je propisana kao glavna kazna novčana kazna ili kazna zatvora do deset godina.

(3) Apelacioni sud, u drugom i trećem stepenu odlučuje o žalbama protiv rješenja i presuda Osnovnog suda i vanrednim pravnim lijekovima protiv pravosnažnih sudskih odluka, u vijeću sastavljenom od trojice sudija.

(4) U postupku odlučivanja po vanrednim pravnim lijekovima neće učestvovati sudija koji je učestvovao u donošenju odluke koja se pobija žalbom.

(5) Opšta sjednica suda, predsjednik suda, sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno saslušanje i predsjednik vijeća, odlučuju u slučajevima određenim ovim zakonom.

Član 27 Prenošenje nadležnosti (1) Kad je nadležan sud iz pravnih ili stvarnih razloga spriječen da postupa ili postoje drugi važni razlozi, sud određen zakonom može za vođenje postupka da odredi drugi stvarno nadležan sud na svom području.

(2) Rješenje iz stava 1 ovog člana može se donijeti na prijedlog nadležnog sudije ili vijeća, ili na prijedlog jedne od stranaka, ili branioca.

(3) Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba.

Član 28 Posljedice nenadležnosti (1) Sud je dužan da pazi na svoju nadležnost i čim primijeti da nije nadležan da se oglasi nenadležnim i po pravosnažnosti rješenja ustupiti predmet nadležnom sudu, ali je dužan da preduzme one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odlaganja.

(2) Nakon potvrđivanja optužnice, sud se ne može oglasiti mjesno nenadležnim niti stranke mogu isticati prigovor mjesne nenadležnosti.

V.Dopustivost

13. Pri ispitivanju dopustivosti zahtjeva Ustavni sud je pošao od odredbe člana VI/3.c) Ustava Bosne i Hercegovine.

14. Član VI/3.c) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

c) Ustavni sud je nadležan u pitanjima koja mu je proslijedio bilo koji sud u Bosni i Hercegovini u pogledu toga da li je zakon, o čijem važenju njegova odluka ovisi, kompatibilan sa ovim Ustavom, sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama i njenim protokolima, ili sa zakonima Bosne i Hercegovine; ili u pogledu postojanja ili domašaja nekog opšteg pravila međunarodnog javnog prava koje je bitno za odluku suda.

15. Zahtjev za ocjenu ustavnosti podnio je Apelacioni sud Brčko distrikta (sutkinja Šejla Drpljanin), čime je ispunjen prvi uvjet iz člana VI/3.c) Ustava Bosne i Hercegovine, a to je da je zahtjev podnijelo ovlašteno lice iz člana VI/3.c) Ustava Bosne i Hercegovine (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-5/10 od 26. novembra 2010. godine, tač. 7–14, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“ broj 37/11 i dostupna na www.ustavnisud.ba). Imajući u vidu odredbe člana VI/3.c) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 19. stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud smatra da je zahtjev dopustiv zato što ga je podnio ovlašteni subjekt, te stoga što ne postoji nijedan formalni razlog iz člana 19. stav (1) Pravila Ustavnog suda zbog kojeg zahtjev ne bi bio dopustiv.

VI.Meritum Pravo na pravično suđenje

16. Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:

Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:

e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.

Član 6. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:

1. Prilikom utvrđivanja njegovih građanskih prava i obaveza ili krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom ustanovljenim zakonom. Presuda se izriče javno, ali se štampa i javnost mogu isključiti iz cijelog ili dijela suđenja u interesu morala, javnog reda ili nacionalne sigurnosti u demokratskom društvu, kada to zahtijevaju interesi maloljetnika ili zaštita privatnog života stranaka, ili u mjeri koja je, po mišljenju suda, strogo potrebna u posebnim okolnostima kada bi javnost mogla naškoditi interesima pravde.

17. Podnosilac zahtjeva smatra da osporeni zakon nije u skladu sa standardima člana 6. stav 1. Evropske konvencije, koji se odnosi na nepristranost suda.

18. U vezi s tim, posebno kada se odlučuje o apstraktnoj ocjeni ustavnosti, Ustavni sud naglašava da je za ovaj slučaj relevantna njegova praksa iz Odluke o dopustivosti i meritumu broj U-12/21 od 24. marta 2022. godine (dostupna na www.ustavnisud.ba). U toj odluci, u tački 51, navedeno je sljedeće: „Prilikom odlučivanja Ustavnog suda u predmetima iz apstraktne nadležnosti, kada se ispitivanje ograničava samo u odnosu na tekst osporene odredbe, veoma je teško ispitati da li je došlo do povrede prava na pravično suđenje jer se poštovanje ili nepoštovanje člana 6. Evropske konvencije, koji detaljno propisuje niz proceduralnih garancija, efektno može ispitati tek nakon provedenog postupka u cjelini. Jedino što Ustavni sud, u okviru apstraktne nadležnosti, može ispitati jeste da li osporena odredba eksplicitno isključuje neko od principa koja sadrži član 6. Evropske konvencije.“ (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-16/18 od 28. marta 2019. godine, stav 65, dostupna na www.ustavnisud.ba).

19. Dalje, Ustavni sud ukazuje da, prema praksi Evropskog suda, „garancije člana 6. Evropske konvencije odnose se na lice suočeno s 'krivičnom optužbom'. Pri tome, Ustavni sud podsjeća da koncept 'krivična optužba' ima autonomno značenje prema članu 6. stav 1. Evropske konvencije, kojim se garantira da 'prilikom utvrđivanja (...) osnovanosti bilo kakve krivične optužbe protiv njega', svako ima pravo na pravično suđenje i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristranim, zakonom ustanovljenim sudom.“ Dakle, primjenjuje se ne samo u postupcima za koje domaći organi tvrde da su krivični već i u drugim (prekršajnim, carinskim, administrativnim itd.) a u skladu s principima uspostavljenim u predmetu Engel (vidi Evropski sud, Engel protiv Holandije (broj 1), presuda od 8. juna 1976. godine, serija A, broj 22; Oztürk protiv Njemačke, presuda od 27. maja 1984. godine, serija A, broj 73, st. 46–50) koje treba uzeti u obzir prilikom utvrđivanja postoji li „krivična optužba“. Prvi od tzv. Engel kriterija je pravna klasifikacija djela u domaćem pravu, drugi je sama priroda djela, a treći težina sankcije kojoj je izloženo lice o kojem je riječ. Dalje, u odnosu na navedeno pitanje, kao noviji primjer vidi Evropski sud, Gestur Jónsson and Ragnar Halldór Hall protiv Islanda, presuda od 22. decembra 2020. godine, predstavke br. 68273/14 i dr., tačka 75. s daljnjim referencama.

20. Kada je u pitanju civilni aspekt člana 6. Evropske konvencije, Evropski sud ponavlja da za primjenljivost „građanskog“ aspekta člana 6. mora postojati spor o „pravu“ za koje se može reći da je, bar na dokazivim osnovima, priznato u domaćem pravu, bez obzira na to da li to je pravo zaštićeno Konvencijom. Spor mora biti stvaran i ozbiljan, može se odnositi ne samo na stvarno postojanje prava već i na njegov obim i način njegovog ostvarivanja i, konačno, rezultat postupka mora biti direktno odlučujući za pravo o kojem je riječ jer samo slabe veze ili neizvjesne posljedice nisu dovoljne za primjenu člana 6. stav 1. Evropske konvencije (vidi Evropski sud, Károly Nagy protiv Mađarske, presuda od 14. septembra 2017. godine, predstavka 56665/09, tačka 60. s daljnjim referencama).

21. Imajući u vidu navedene standarde, Ustavni sud najprije zapaža da osporeni Zakon o postupku ocjene usklađenosti ne propisuje postupak u kojem se utvrđuju građanska prava ili obaveze ili krivična optužba u smislu člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Naime, osporeni zakon sadrži pravne odredbe sui generis, kojima je propisan postupak u kojem se ispituje apstraktna usklađenost (statutarnost) pravnih akata Brčko distrikta s odredbama Statuta Brčko distrikta. Pravne odredbe, koje su sadržane u osporenom zakonu, ne odnose se na bilo koju od stvarnih nadležnosti koju imaju sudovi Brčko distrikta prema čl. 21. i 22. Zakona o sudovima Brčko distrikta. To znači da se na osnovu odredaba osporenog zakona ne mogu rješavati krivični, građanski, upravni i ostali predmeti iz stvarne nadležnosti sudova. Zakoni kojima se propisuje postupak rješavanja predmeta iz stvarne nadležnosti sudova sadrže odredbe o delegaciji nadležnosti, kao na primjer odredbe člana

22. Zakona o parničnom postupku Brčko distrikta ili odredbe čl. 23, 27. i 28. Zakona o krivičnom postupku Brčko distrikta. Svi slični proceduralni zakoni, na osnovu kojih sudovi odlučuju o predmetima iz svoje stvarne nadležnosti, nesporno na svim nivoima u BiH (entitet ili država), sadrže odredbe o delegaciji nadležnosti. Izuzetak su odredbe zakona/propisa kojima se uređuje postupak apstraktne ocjene pravnih akata s najvišim pravnim aktom na određenom nivou u BiH. Naime, osim osporenog zakona, ni drugi zakoni/propisi u BiH koji propisuju postupak u kojem se ispituje apstraktna usklađenost pravnih akata ne sadrže odredbe o delegaciji nadležnosti (vidi Pravila Ustavnog suda BiH objavljena u „Službenom glasniku BiH“ broj 94/14; Zakon o Ustavnom sudu RS objavljen u „Službenom glasniku RS“ broj 104/11 i Zakon o postupku pred Ustavnim sudom FBiH objavljen u „Službenim novinama FBiH“ br. 6/95 i 37/03).

22. Ustavni sud smatra da je delegacija nadležnosti moguća i naravno obavezna u slučajevima kada postoji drugi sud koji je stvarno nadležan da odluči o predmetu koji mu se delegira. Međutim, prema odredbama osporenog zakona, podnosilac zahtjeva je jedini nadležan da ispita da li su odredbe određenog pravnog akta Brčko distrikta usklađene sa Statutom Brčko distrikta. Osim podnosioca zahtjeva, niti jedan drugi sud u BiH nema nadležnost da ispituje da li su određeni pravni akti u skladu sa Statutom Brčko distrikta. To se odnosi i na Ustavni sud BiH, kao i na ustavne sudove entiteta. U vezi s tim, Ustavni sud podsjeća da je u predmetu koji je bio povod za podnošenje zahtjeva za ocjenu ustavnosti zatraženo da se ispita usklađenost Zakona o plaćama s određenim odredbama Statuta Brčko distrikta. Takav zahtjev može riješiti samo Apelacioni sud Brčko distrikta kojem je ta vrsta nadležnosti data odredbama osporenog zakona, a ta nadležnost, kako je već navedeno, ne može biti delegirana bilo kojem drugom sudu.

23. Na takav stav Ustavnog suda ne mogu utjecati ni navodi podnosioca zahtjeva da se osporeni zakon, o čijoj statutarnosti treba da odluči Apelacioni sud, odnosi na prava svih sudija Brčko distrikta, uključujući i sudije Apelacionog suda. Međutim, Ustavni sud smatra da se u konkretnom slučaju a priori ne može sumnjati u nepristranost tih sudija. Naime, kako je već rečeno, Apelacioni sud će odlučivati o apstraktnoj usklađenosti Zakona o plaćama sa Statutom Brčko distrikta, a ne o pojedinačnim pravima sudija Apelacionog suda. U tome je i razlika u odnosu na predmet Ustavnog suda koji je okončan Odlukom o dopustivosti i meritumu broj U-6/12 od 13. jula 2012. godine, na koji se podnosilac zahtjeva pozvao. Naime, navedenom odlukom Ustavni sud je utvrdio da Zakon o parničnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“ br. 36/04 i 84/07) nije kompatibilan sa članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1. Evropske konvencije zbog toga što u zakonu nema odredaba o delegaciji nadležnosti Suda BiH u slučaju kada taj sud, kao stvarno nadležan sud, iz određenih razloga ne može da postupa. Međutim, u predmetu pred Sudom BiH parnični postupak se vodio povodom tužbi sudija Suda BiH radi isplate novčanog iznosa na ime materijalne štete nastale zbog pogrešne primjene pozitivnih zakonskih odredaba kojim su regulirani obračun i isplata poreza na plaće. Dakle, sudije Suda BiH su trebale da odluče o tužbama koje su podnijele sudije tog suda. Osim toga, postupak se u navedenom predmetu vodio prema odredbama Zakona o parničnom postupku u kojem sudovi rješavaju predmete iz svoje stvarne nadležnosti. Osim toga, Ustavni sud podsjeća da je i sam bio u prilici da odlučuje o ustavnosti odredaba Zakona o plaćama sudija BiH, kojim su bile propisane i plaće sudija Ustavnog suda (vidi Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-6/06 od 29. marta 2008, dostupno na www.ustavnisud.ba).

24. Sve što je navedeno za delegaciju nadležnosti odnosi se i na navode podnosioca zahtjeva o nemogućnosti izuzimanja svih sudija Apelacionog suda. Dakle, navodi podnosioca zahtjeva da je osporeni Zakon o postupku ocjene usklađenosti neustavan zato što ne sadrži odredbe koje omogućavaju izuzimanje iz odlučivanja svih sudija Apelacionog suda neosnovani su iz istih razloga zbog kojih su neosnovani navodi o neustavnosti zbog nedostatka odredaba o delegaciji nadležnosti.

25. Stoga, uzimajući u obzir sve rečeno, može se zaključiti da nedostatak odredaba u osporenom zakonu o delegaciji nadležnosti ili izuzimanju svih sudija Apelacionog suda u postupcima apstraktne ocjene usklađenosti pravnih akata s odredbama Statuta Brčko distrikta ne dovodi u pitanje standard „nepristranosti suda“ iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

26. Iz navedenih razloga, Ustavni sud smatra da je Zakon o postupku usklađenosti pravnih akata u skladu sa članom II/3.e) Ustava BiH, kao i članom 6. stav 1. Evropske konvencije. VII.Zaključak

27. Ustavni sud zaključuje da nedostatak odredaba Zakona o postupku usklađenosti pravnih akata o delegaciji nadležnosti ili izuzimanja svih sudija Apelacionog suda u postupcima apstraktne ocjene usklađenosti pravnih akata s odredbama Statuta Brčko distrikta ne dovodi u pitanje standard „nepristranosti suda“ iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine, odnosno člana 6. stav 1. Evropske konvencije, dakle zaključuje da taj nedostatak nije suprotan navedenim odredbama.

28. Na osnovu člana 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

29. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić