Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1869/21 („Centrotrans“ d.d. Sarajevo)

Odluka donesena 29. 05. 2025.

Nema povrede
Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine)
  • Krivični postupak
  • Propisano zakonom
  • Javni interes
  • Miješanje u imovinu
  • Proporcionalnost
  • Očigledno (prima facie) neosnovana
  • Oduzimanje imovine
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Seada Palavrić, Helen Keller, Marin Vukoja, Angelika Nußberger

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-1869/21

Apelacija

Odluka o dopustivosti

29. 05. 2025.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu u sastavu: predsjednica Seada Palavrić, potpredsjednice Valerija Galić i Angelika Nussberger i sudije Mirsad Ćeman, Helen Keller i Marin Vukoja, na sjednici održanoj 29. maja 2025. godine , u predmetu broj AP-1869/21, rješavajući apelaciju koju je podnio „Centrotrans“ d.d. Sarajevo, na osnovu člana 18. stav (4), člana 57. stav 2. tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 94/14, 47/23 i 41/24), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnio „Centrotrans“ d.d. Sarajevo protiv rješenjâ Suda Bosne i Hercegovine br. S1 3 K 039822 21 Kv od 12. aprila 2021. godine i S1 3 K 039822 21 Kpp od 24. marta 2021. godine, zbog toga što je očigledno (prima facie) neosnovana.

OBRAZLOŽENJE

1. „Centrotrans“ d.d. Sarajevo (u daljnjem tekstu: apelant), podnio je 1. juna 2021. godine, apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv rješenjâ Suda Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Sud BiH) br. S1 3 K 039822 21 Kv od 12. aprila 2021. godine i S1 3 K 039822 21 Kpp od 24. marta 2021. godine.

2. Sud BiH je rješenjem broj S1 3 K 039822 21 Kpp od 24. marta 2021. godine, odbio apelantov zahtjev za vraćanje privremeno oduzetog putničkog motornog vozila – kombija (u daljnjem tekstu: sporno vozilo) sa pripadajućom dokumentacijom. Sporno vozilo je oduzela Granična policija, PGP Kamensko (u daljnjem tekstu: Granična policije) od apelantovog vozača, osumnjičenog S. H.

3. U obrazloženju rješenja, Sud BiH je naveo da Tužilaštvo Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Tužilaštvo) provodi istragu protiv S. H. i E. L. zbog postojanja osnova sumnje da su počinili krivično djelo krijumčarenja ljudi iz člana 189. stav 2. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: KZBiH). Postupajući po usmenoj naredbi za pretres sudije za prethodni postupak Suda BiH, pripadnici Granične policije, su 21. februara 2021. godine, privremeno oduzeli sporno vozilo, zbog postojanja osnova sumnje da su tim vozilom prevoženi migranti, odnosno da je vozilo korišteno kao sredstvo za izvršenje krivičnog djela. Sud BiH je konstatovao da je patrola Granične policije, prema službenoj zabilješci od 22. februara 2021. godine, zaustavila i kontrolisala sporno vozilo, kojim je upravljao S. H. Tom prilikom su u tom vozilu, pored pomoćnog vozača E. L., zatečena i četiri lica afro-azijskog porijekla, bez identifikacionih dokumenata. U službenoj zabilješci je navedeno da je putni nalog glasio za relaciju Sarajevo – Bugojno – Livno. Međutim, prema navodima vozača, po dolasku u Livno, putem mobilne aplikacije, dobili su novu lokaciju koja se nalazi na putu Livno – Prolog – MGP Vaganja, koja se nalazi par kilometara od državne granice.

4. Sud BiH je naveo da je 24. marta 2021. godine, održao ročište na kojem su se o zahtjevu za povrat spornog vozila, izjasnili tužilac, osumnjičeni E. L. i S. H. i apelantovi predstavnici. Sud BiH je ukazao da je za potpuno utvrđivanje svih činjenica i okolnosti, u daljnjoj fazi istrage, potrebno pouzdano utvrditi stvarnu ulogu osumnjičenih vozača, odnosno da li su znali ili mogli znati da prevoze migrante. Također je navedeno da će biti potrebno razjasniti apelantovu ulogu u organizaciji vanlinijskog prevoza, kao i ulogu dispečera. Sud je naglasio da treba imati u vidu da nije poznat identitet lica koje je ugovorilo vanlinijski prevoz, niti puni identitet putnika koji su prevoženi. Sud BiH je ukazao da se prevozno sredstvo upotrijebljeno za izvršenje krivičnog djela, prema imperativnoj odredbi člana 189. stav (6) KZBiH, treba oduzeti. Ista obaveza je propisana i odredbama člana 74. stav (2) KZBiH, koja dodatno propisuje da se predmeti koji su na bilo koji način, u cjelini ili djelimično, upotrijebljeni ili su bili namijenjeni da budu upotrijebljeni za počinjenje krivičnog djela, oduzeti i kada nisu vlasništvo počinioca, pri čemu ne dira u prava trećih lica na naknadu štete od počinilaca. Sud BiH je posebno ukazao da je privremeno oduzimanje predmeta, uključujući i vozila, u ovoj fazi postupka zasnovano na zakonu koji ima za cilj zaštitu javnog/općeg interesa, koji se u fazi krivične istrage ogleda u omogućavanju provođenja efektivne istrage. Osim toga, privremeno oduzimanje predmeta u okviru istrage ima za cilj i otklanjanje stanja ili uslova koji mogu utjecati da počinitelj ubuduće učini krivična djela.

5. Rješenjem Vijeća Suda BiH broj S1 3 K 039822 21 Kv od 12. aprila 2021. godine odbijena je apelantova žalba protiv prvostepenog rješenja. Vijeće je, kao i sudija za prethodni postupak, zaključilo da činjenice utvrđene u ovoj fazi krivičnog postupka čine osnov za zaključak da su se u radnjama osumnjičenih stekla obilježja krivičnog djela krijumčarenja ljudi i da je pravilno identifikovano sporno vozilo, kao predmet koji se po KZBiH ima oduzeti. Vijeće je ocijenilo i da propuštanjem obavještavanja apelanta, kao vlasnika spornog vozila, o privremenom oduzimanju tog vozila, nije počinjena bitna povreda procesnog zakona. Ovo stoga što član 69. stav 1. ZKPBiH, kao subjekta žalbe u fazi privremenog oduzimanja predmeta, označava isključivo osobu od koje se predmet privremeno oduzima, a ne stvarnog vlasnika. Osim toga, Sud BiH je, nakon apelantovog podnošenja zahtjeva za vraćanje spornog vozila, održao posebno ročište na kojem je apelantu data prilika da osporava zakonitost privremenog oduzimanja.

6. Apelant smatra da mu je osporenim odlukama prekršeno pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). U obrazloženju, apelant navodi da je miješanje u njegovu imovinu bilo nezakonito. Apelant pojašnjava da zbog privremenog oduzimanja spornog vozila trpi veliku štetu, jer je onemogućen da ostvaruje redovne prihode po osnovu prevoza putnika, što je njegova osnovna djelatnost. Ističe da je od momenta oduzimanja vozila do prijema prvostepenog rješenja prošlo 38 dana, što je bilo dovoljno da Tužilaštvo provede istražne radnje koje smatra potrebnim i „za koje mu je potrebno vozilo koje je oduzeto“. Apelant smatra da Sud BiH nije imao pravni osnov za oduzimanje vozila, pogotovu što se ono nalazi „pod kontrolom“ Granične policije. Također, apelant napominje da u ovom predmetu nema status osumnjičenog niti optuženog. Apelant navodi i da, kao vlasnik spornog vozila, nije imao mogućnost da, u skladu sa 69. ZKPBiH, izjavi žalbu na odluku o privremeno oduzetim predmetima.

7. Tužilaštvo je u odgovoru na apelaciju istaklo da je 4. januara 2022. godine donijelo naredbu o obustavi istrage protiv E. L. i S. H., jer nema dovoljno dokaza da su počinili krivično djelo krijumčarenja ljudi. Nakon toga, Sud BiH je, rješenjem broj SI 3 K 039822 21 Kop 3 od 6. januara 2022. godine, naložio da se sporno vozilo vrati apelantu.

Relevantne odredbe

8. Krivični zakon Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik BiH» broj 3/03, 32/03, 37/03, 54/04, 61/04, 30/05, 53/06, 55/06, 32/07, 8/10, 47/14, 22/15, 40/15, 35/18 i 46/21). Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst sačinjen u Ustavnom sudu BiH, koji glasi:

Oduzimanje predmeta

Član 74. (1)Predmeti koji su na bilo koji način, u cjelini ili djelimično, upotrijebljeni ili su bili namijenjeni da budu upotrijebljeni za počinjenje krivičnog djela […] bit će oduzeti ako su vlasništvo počinioca. (2)Predmeti iz stava (1) ovog člana bit će oduzeti i kad nisu vlasništvo počinioca, ali time se ne dira u prava trećih lica na naknadu štete od počinilaca. Krijumčarenje ljudi

Član 189. st. (2) i (6) (2) Ko vrbuje, preveze, sakrije, pruži zaštitu ili na drugi način omogući boravak krijumčarenih lica u Bosni i Hercegovini kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. (6) Predmeti ili prijevozna sredstva upotrijebljena za izvršenje djela bit će oduzeti.

9. Zakon o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 3/03, 32/03, 36/03, 26/04, 63/04, 13/05, 48/05, 46/06, 76/06, 29/07, 32/07, 53/07, 76/07, 15/08, 58/08, 12/09, 16/09, 93/09, 72/13, 49/17 - Odluka US BiH, 42/18 - Rješenje US BiH, 65/18 i 22/21 – Odluka US BiH i 8/22 – Rješenje US BiH). Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst sačinjen u Ustavnom sudu BiH, koji glasi:

Član 65. stav (1) Naredba za oduzimanje predmeta (1) Predmeti koji se po KZ BiH imaju oduzeti ili koji mogu poslužiti kao dokaz u krivičnom postupku privremeno će se oduzeti i na osnovu sudske odluke će se obezbijediti njihovo čuvanje. Član 69. stav (1)

Pravo žalbe (1) Osoba od koje se privremeno oduzima predmet i dokumentacija ima pravo žalbe. Član 74.

Vraćanje privremeno oduzetih predmeta Predmeti koji su u toku krivičnog postupka privremeno oduzeti vratit će se vlasniku, [...], kada u toku postupka postane očigledno da njihovo zadržavanje nije u skladu s članom 65. ovog zakona, a ne postoje razlozi na njihovo oduzimanje (član 391).

10. Prilikom razmatranja dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda.

11. Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: Ustavni sud također ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda glasi: (4) Ustavni sud će odbaciti apelaciju kao očigledno (prima facie) neutemeljenu kada utvrdi da ne postoji opravdan zahtjev stranke u postupku, odnosno da predočene činjenice ne mogu opravdati tvrdnju da postoji kršenje prava zaštićenih Ustavom i/ili kada se za stranku u postupku utvrdi da ne snosi posljedice kršenja prava zaštićenih Ustavom, tako da je ispitivanje merituma apelacije nepotrebno.

12. Ustavni sud podsjeća da u fazi ispitivanja dopustivosti predmeta, mora utvrditi, između ostalog, i da li su ispunjeni uslovi za meritorno odlučivanje koji su nabrojani u članu 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda. U vezi s tim, Ustavni sud ukazuje da prema vlastitoj i praksi Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud), apelant mora navesti povredu svojih prava koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine i ove povrede moraju djelovati vjerojatno. Apelacija je očigledno neosnovana ukoliko joj manjkaju prima facie dokazi koji, sa dovoljnom jasnoćom pokazuju da je navedena povreda ljudskih prava i sloboda moguća (vidi Evropski sud, Abedin Smajić protiv Bosne i Hercegovine, odluka od 16. januara 2018. godine, predstavka broj 48657/16, tačka 43. i Khudunts protiv Azerbejdžana, Odluka od 26. februara 2019. godine, predstavka broj 74628/16, tačka 32., kao i Ustavni sud, Odluka broj AP-156/05 od 18. maja 2005. godine), te ako činjenice u odnosu na koje se podnosi apelacija očigledno ne predstavljaju kršenje prava koje apelant navodi, tj. ako apelant nema „opravdan zahtjev“ (vidi Evropski sud, Mezotur-Tiszazugi Vizgazdalkodasi Tarsulat protiv Mađarske, presuda od 26. jula 2005. godine, predstavka broj 5503/02 i Dumlu protiv Turske, Odluka od 20. aprila 2021. godine, tačka 27), kao i kad se utvrdi da apelant nije „žrtva“ kršenja Ustavom Bosne i Hercegovine zaštićenih prava (vidi, Evropski sud, Spasoje Lukić i drugi protiv Bosne i Hercegovine, odluka o dopustivosti od 18. novembra 2008. godine, predstavka broj 34379/03).

13. Ustavni sud zapaža da iz osporenih odluka proizlazi da je sporno vozilo apelantova imovina. Polazeći od navedenog, Ustavni sud treba utvrditi je li osporenim odlukama došlo do miješanja u apelantovu imovinu, je li to miješanje bilo u skladu sa zakonom i u javnom interesu i je li to miješanje bilo proporcionalno legitimnom cilju, dakle, uspostavlja li pravičnu ravnotežu između apelantovog prava i općeg interesa. Ustavni sud zapaža da je nesporno da je apelant privremeno bio lišen korištenja spornog vozila. Na taj način je došlo do miješanja u apelantovu imovinu. Ovo miješanje je bilo utemeljeno na zakonu, odnosno na odredbama člana 189. stav (6) KZBiH i člana 65. stav (1) ZKPBiH (vidi, relevantni propisi) koje su sudovi primijenili. Dalje, Ustavni sud zapaža da je ovo miješanje bilo u općem interesu, jer mu je cilj bio provođenje efikasne istrage i osiguranja dokaza.

14. Što se tiče pitanja je li miješanje u apelantovu imovinu bilo proporcionalno općem interesu, Ustavni sud ukazuje da je postojao osnov sumnje da su tada osumnjičena lica apelantovim vozilom ilegalno prevozila migrante.. To vozilo je, u skladu sa zakonom, oduzeto od lica kod kojeg se našlo, kako je to i obrazloženo u osporenim odlukama. Osim toga, oduzimanje je bilo samo privremenog karaktera, pa je vozilo vraćeno apelantu čim su se za to stekli uslovi (vidi, tačka 7. ove odluke). Stoga, Ustavni sud smatra da je u okolnostima konkretnog predmeta postignuta pravična ravnoteža između zahtjeva općeg interesa i apelantovog prava na mirno uživanje imovine, te da osporenim rješenjima nije povrijeđeno apelantovo pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.

15. Imajući u vidu navedeno, te konzistentnu praksu Evropskog i Ustavnog suda i stavove navedene i u ovoj odluci, Ustavni sud smatra da su apelantovi navodi o kršenju prava na imovinu očigledno (prima facie) neosnovani.

16. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je očigledno (prima facie) neosnovana, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

17. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Seada Palavrić

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1869/21 („Centrotrans“ d.d. Sarajevo) | Sudska praksa | Aktio