Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o meritumu u predmetu AP-3158/23 (R.J.)
Odluka donesena 18. 01. 2024.
- Povreda
- Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
- Pravično suđenje - nepristrasan sud
- Izuzeće
- Internet
- Disciplinski postupak
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Seada Palavrić, Ledi Bianku, Helen Keller, Angelika Nußberger
Citirani propisi
- Zakon o parničnom postupku
- Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine
- Ukaz o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku
- Zakon o izmjeni Zakona o parničnom postupku
- Zakon o dopunama Zakona o parničnom postupku
- Ukaz o proglašenju Zakona o parničnom postupku
- Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine
- Zakon o izmjenama Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine
- Odluka kojom se donosi zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine
- Poslovnik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine
- Poslovnik o izmjenama poslovnika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine
- Poslovnik o izmjenama i dopunama poslovnika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine
- Poslovnik o izmjenama i dopuni poslovnika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine
- Pravila Ustavnog Suda Bosne i Hercegovine · čl. 62
- Poslovnik o dopunama poslovnika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine
- Poslovnik o dopuni poslovnika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine
- Poslovnik o izmjeni poslovnika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine
- Odluka o izmjeni pravila Ustavnog Suda Bosne i Hercegovine · čl. 62
Predmeti (1)
AP-3158/23
Apelacija
Odluka o meritumu
18. 01. 2024.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u predmetu broj AP-3158/23, rješavajući apelaciju R. J., na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2) i člana 62. stav (1) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 94/14 i 47/23), u sastavu: Valerija Galić, predsjednica Mirsad Ćeman, potpredsjednik Helen Keller, potpredsjednica Seada Palavrić, sutkinja Angelika Nußberger, sutkinja Ledi Bianku, sudija na sjednici održanoj 18. januara 2024. godine donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
Usvaja se apelacija R. J.
Utvrđuje se povreda prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Ukida se Odluka Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine broj 11-07-6-346-19/2023 od 14. juna 2023. godine.
Predmet se vraća Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine, koje je dužno da po hitnom postupku donese novu odluku u skladu sa članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Nalaže se Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine da, u skladu sa članom 72. stav (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.
OBRAZLOŽENJE
I.Uvod
1. R. J. (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Tuzle, koju zastupa Sanel Nezirić, advokat iz Sarajeva, podnijela je 12. jula 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv odluka Visokog sudskog i tužilačkog vijeća br. 11-07-6-346- 19/2023 od 14. juna 2023. godine, 11-07-6-346-14/2023 od 11. maja 2023. godine i 11-07-6-346- 8/2023 od 24. marta 2023. godine.
II.Postupak pred Ustavnim sudom
2. Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od VSTV-a i Ureda disciplinskog tužioca (u daljnjem tekstu: Ured) zatraženo je 17. jula 2023. godine da dostave odgovore na apelaciju.
3. VSTV, Prvostepena disciplinska komisija, Drugostepena disciplinska komisija i Ured su dostavili odgovor na apelaciju u periodu od 26. jula do 3. augusta 2023. godine.
4. Odgovori učesnika u postupku su 14. augusta 2023. godine dostavljeni apelanticinom punomoćniku radi izjašnjenja. Apelanticin advokat je Ustavnom sudu dostavio izjašnjenje 21. augusta 2023. godine.
III.Činjenično stanje
5. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelacionih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način.
6. Ured je 27. maja 2022. godine podnio disciplinsku tužbu protiv apelantice – sutkinje Općinskog suda u Tuzli (u daljnjem tekstu: Općinski sud) zbog neprimjerene objave na njenom Facebook profilu od 1. oktobra 2020. godine i neprimjerenog izražavanja u e-mail komunikaciji sa adresom [email protected] u periodu od 11. do 14. novembra 2021. godine i 1. oktobra 2022. godine sa članovima VSTV-a. Sporna Facebook objava i e-mail prepiska je citirana u tač. 1– 4. izreke odluke. Prvostepena disciplinska komisija je zasjedala u sastavu: sudija Draženko Lugonja kao predsjedavajući Komisije, te sutkinja Sanela Gorušanović-Butigan i tužilac Sanin Bogunić kao članovi Komisije, koju je imenovao predsjednik VSTV-a odlukom od 16. novembra 2021. godine. Komisija je Odlukom broj 11-07-6-346-8/2023 od 24. marta 2023. godine apelanticu proglasila odgovornom zbog neprimjerene objave i izražavanja utvrdivši da je na taj način počinila prekršaj iz člana 56. tačka 22. Zakona o VSTV-u u vezi sa čl. 2.1, 4.1, 4.2 i 4.3 Kodeksa sudijske etike (u daljnjem tekstu: Kodeks). Apelantici je izrečena disciplinska mjera smanjenja plaće za 10% na period od tri mjeseca.
7. U postupku je utvrđeno da je apelantica u prepisci od 13. novembra 2021. godine sa adresom [email protected], između ostalog, navela:
[…] Također, prvostupanjska komisija u predmetu Jezdimira Spasojevića je odbila pet točaka iz disciplinske tužbe, i samo mu izrekla javnu opomenu, dok je drugostupanjska komisija uvažila pet točaka, tužbu odbacila te mu izrekla i javnu opomenu i razrješenje sa funkcije zamjenika. Kada se vidi tko je bio u komisiji, sasvim je jasno. Sanin Bogunić koji je došao u Kantonalno tužiteljstvo zbog problema u komunikaciji Glavnog i zamjenika, podržao Glavnog iako je imao prijavu od Glavnog Federalnog, koja ukazuje na određeno ponašanje glavnog, koje izlazi iz okvira službe. Isti član je po naputku razriješio i Gordanu Tadić. Što se tiče Biljane Simeunović kao člana komisije, ona je jedva dočekala da se osveti Jezdimiru, jer je protiv iste Jezdimir podnio tužbu davno jer je otela radno mjesto kolegi koji je bio bolji, te je na nagovor predsjednika istu povukao. Što se tiče trećeg člana Davora Martinovića, on je predsjednik upravnog odbora Euroherca, a Ljubić je izdao prostor Eurohercu, što je sve u sukobu interesa. […].
8. U odgovoru na disciplinsku tužbu apelantica je, osim Biljane Simeunović i Davora Martinovića, tražila izuzeće i Sanina Bogunića, jer se njihova imena spominju u dokazima disciplinske prijave, smatrajući da bi zbog toga oni mogli biti u sukobu interesa u odnosu na nju. Predsjednik VSTV-a je, nakon pribavljenog izjašnjenja tužioca Bogunića, 4. jula 2022. godine donio rješenje kojim je zahtjev odbio. Protiv te odluke apelantica nije imala pravo na žalbu. Apelantica je na pripremnom ročištu, nakon saznanja da je tužilac Bogunić član Prvostepene disciplinske komisije, ponovo zatražila njegovo izuzeće. Zahtjev je odbačen kao nedopušten uz obrazloženje da je o tom pitanju predsjednik VSTV-a već odlučio. Nadalje, Prvostepena disciplinska komisija je navela da je dokazano da je sporna e-mail komunikacija obavljena sa apelanticine privatne adrese sa adresom [email protected] i da se stoga radi o autentičnoj komunikaciji. Osim toga, navedeno je da e-mail komunikacija ne predstavlja javnu ispravu, ali da je ta komunikacija dostavljena kao dokaz uz tužbu i da je takav dokaz valjan i cijenjen zajedno s ostalim dokazima. Prvostepena disciplinska komisija je zatim detaljno ispitala sadržaj spornog izražavanja zaključivši da je izražavanje neprimjereno za nosioca pravosudne dužnosti. U vezi s tim, navedeno je da postoji poseban rizik kada kritiku rada pravosuđa iznose sami pripadnici pravosuđa, koji bi trebali posebno pažljivo koristiti pravo na slobodu izražavanja kada dovode u pitanje integritet pravosuđa. U vezi s tim, Prvostepena disciplinska komisija se pozvala na presudu Evropskog suda Panioglu protiv Rumunije od 8. decembra 2020. godine. Osim toga, Prvostepena disciplinska komisija je imala u vidu i Odluku Ustavnog suda broj AP-658/22, pa su u obrazloženju citirani dijelove iz te odluke koje je smatrala primjenljivim u konkretnom slučaju. Na osnovu svega navedenog, Prvostepena disciplinska komisija je zaključila da se radilo o izražavanju neprimjerenom za nosioca pravosudne dužnosti te da je apelantica odgovorna za prekršaj koji joj je stavljen na teret.
9. Odlučujući o žalbama apelantice i Ureda, Drugostepena disciplinska komisija je Odlukom broj 11-07-6-346-14/2023 od 11. maja 2023. godine žalbe odbila. Između ostalog, obrazloženo je da je neosnovan apelanticin prigovor kojim dovodi u pitanje nepristrasnost tužioca Bogunića. Navedeno je da je o apelanticinom zahtjevu odlučio predsjednik VSTV-a u smislu člana 32z. stav 6. Poslovnika VSTV-a (u daljnjem tekstu: Poslovnik). Obrazloženo je da je predsjednik VSTV-a cijenio navode iz zahtjeva za izuzeće i izjašnjenje tužioca Bogunića, pa je zaključeno da je Prvostepena disciplinska komisija odbila apelanticin zahtjev „uz racionalno i na zakonu zasnovano obrazloženje“. Drugostepena disciplinska komisija je također zaključila da nije utvrđeno da su postojali razlozi za isključenje koji su navedeni u članu 32t. Poslovnika. Obrazloženo je da članove Prvostepene disciplinske komisije bira sistem DKCMS u skladu sa članom 85. Poslovnika, odnosno da je Komisija određena automatskim putem nakon prijema disciplinske tužbe. Drugostepena disciplinska komisija je navela da je tužilac Bogunić, kao član Prvostepene disciplinske komisije, imao uvid u sve dokaze koji su priloženi uz disciplinsku tužbu, kao i da je na osnovu takvih činjenica bio upoznat i sa spornim dijelom apelanticinog e-maila koji se odnosio na njega. U vezi s tim je navedeno i da je tužilac Bogunić dostavio pismeno izjašnjenje u kojem je osporio apelanticine razloge za njegovo izuzeće kao paušalne i neosnovane.
10. Pored toga, navedeno je da je odluka predsjednika VSTV-a od 4. jula 2022. godine uredno dostavljena apelantici 6. jula 2022. godine, pa da su stoga neosnovani žalbeni navodi da apelantica do održavanja pripremnog ročišta (23. decembar 2022. godine) nije znala da je tužilac Bogunić član Prvostepene disciplinske komisije, jer je to bilo izričito navedeno u rješenju. Drugostepena disciplinska komisija je zaključila da apelantica nije ukazala na bilo koji objektivan razlog koji bi doveo u pitanje nepristrasnost tužioca Bogunića. Također, Drugostepena disciplinska komisija je istakla da sadržaj spornog e-maila u kojem se spominje tužilac Bogunić ne daje osnov za sumnju u njegovu nepristrasnost u ovom predmetu. Osim toga, navedeno je da je apelanticin e-mail od 10. februara 2022. godine upućen svim članovima VSTV-a. Prema apelanticinoj logici, kako je dalje obrazloženo, niko od članova VSTV-a, koji su učestvovali u izboru na poziciju na koju je apelantica aplicirala, ne bi mogao učestvovati u odlučivanju u ovom predmetu. Drugostepena disciplinska komisija se također pozvala i na odredbe člana 60. st. (3), (4) i (6) Zakona o VSTV-u, iz kojih proizlazi da su članovi VSTV-a ujedno i članovi disciplinskih komisija VSTV-a i da svi članovi VSTV-a učestvuju u odlučivanju VSTV-a kao cjeline i o žalbama stranaka na odluke Drugostepene disciplinske komisije u dijelu koji se odnosi na izrečenu disciplinsku mjeru. Stoga je zaključeno da je neosnovan apelanticin prigovor da je u odgovoru na tužbu tražila izuzeće tužioca Bogunića u svojstvu člana VSTV-a, a ne u svojstvu člana Prvostepene disciplinske komisije, jer je članstvo u VSTV-u uvjet za imenovanje u disciplinsku komisiju. Ostale apelanticine prigovore koji se tiču autentičnosti dokaza i kršenja prava na slobodu izražavanja Drugostepena disciplinska komisija je odbila kao neosnovane, prihvativši razloge koje je u vezi s tim dala Prvostepena disciplinska komisija.
11. Odlučujući o žalbama Ureda i apelantice, VSTV je Odlukom broj 11-07-6-346-19/2023 od 14. juna 2023. godine odbio žalbe i potvrdio osporenu odluku Drugostepene disciplinske komisije. Obrazloženo je da je, suprotno žalbenim prigovorima, Prvostepena disciplinska komisija pravilno utvrdila sve okolnosti u konkretnom disciplinskom postupku na apelanticinoj strani, koje je iscrpno cijenila u obrazloženju, koje je u cijelosti prihvatila Drugostepena disciplinska komisija, koje su bile značajne za vrstu i visinu izrečene disciplinske mjere. Navedeno je da Vijeće kao cjelina smatra da su žalbe neosnovane, zbog čega su i odbijene.
IV.Apelacija
a) Navodi iz apelacije
12. Apelantica se pozvala na kršenje prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i prava na slobodu izražavanja iz člana II/3.h) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 10. Evropske konvencije. Apelantica smatra proizvoljnim obrazloženje da u zahtjevu za izuzeće nisu navedene opravdane okolnosti ili argumenti koji bi doveli u pitanje nepristrasnost tužioca Bogunića. U tom pravcu apelantica, u suštini, ponavlja navode koje je iznosila i tokom postupka u odnosu na ovo pitanje. Tako, ponovo navodi da je u zahtjevu za izuzeće tražila izuzimanje više članova vijeća, između ostalog, Sanina Bogunića jer se on spominje u dokazima za disciplinsku prijavu, te bi zbog toga mogao biti u sukobu interesa u odnosu na apelanticu i u takvim okolnostima se ne bi moglo očekivati da bude objektivan i nepristrasan prilikom odlučivanja. Dalje ističe da je predsjednik VSTV-a odlučivao i o zahtjevu za izuzeće člana VSTV-a i člana Prvostepene disciplinske komisije iako apelantica u odgovoru na tužbu nije tražila izuzeće tužioca Bogunića kao člana Prvostepene disciplinske komisije, pri čemu ponovo navodi da u vrijeme pokretanja postupka nije znala imena članova Prvostepene disciplinske komisije te da nije ni mogla tražiti njihovo izuzeće. Navodi da protiv odluke predsjednika VSTV-a nije dozvoljena žalba, pa da je stoga na pripremnom ročištu ponovo tražila izuzeće Sanina Bogunića, ali ovog puta „kao člana Prvostepene disciplinske komisije“. Međutim, kako ističe, taj zahtjev je zaključkom odbačen uz obrazloženje da je o tom pitanju već odlučeno.
13. Apelantica ponavlja i navode o tome da su odluke o izuzeću nezakonite jer je u radu i odlučivanju Prvostepene disciplinske komisije učestvovao član koji se morao izuzeti. Smatra da ovo ukazuje da je došlo i do kršenja Zakona o parničnom postupku (u daljnjem tekstu: ZPP), ali i člana 6. stav 1. Evropske konvencije u segmentu prava na nepristrasan sud. Nadalje, apelantica navodi da je člana Prvostepene disciplinske komisije Sanina Bogunića kritizirala u e-mail prepisci, a da je taj član Komisije zaključio da to nije argumentirana kritika, nego iznošenje neprimjerenih komentara o drugim nosiocima pravosudne funkcije. Stoga je, kako apelantica navodi, više nego jasno da postoji opravdan i jasan razlog za bojazan da sudija, odnosno član Komisije, neće biti nepristrasan i da se takav član Komisije morao izuzeti. Apelantica se u tom pravcu pozvala na praksu Evropskog suda.
14. Osim nepristrasnosti, apelantica osporava i autentičnost pojedinih dokaza jer smatra da disciplinski tužilac nije dokazao da su e-mailovi koji su poslati s privatne adrese ružica.jukić[email protected] autentični zato što u tom pravcu nije provedeno vještačenje kojim bi se moglo utvrditi s koje IP adrese su poslati mailovi na adresu [email protected]. Apelantica se pozvala i na kršenje prava na slobodu izražavanja, o čemu se detaljno izjasnila, uz pozivanje na relevantnu praksu Evropskog suda, ali i odluke VSTV-a o disciplinskoj odgovornosti drugih nosilaca pravosudnih dužnosti.
b) Odgovori na apelaciju
15. Prvostepena disciplinska komisija je u opširnom odgovoru, u suštini, ponovila razloge koje je dala u osporenoj odluci. Prvostepena disciplinska komisija se posebno osvrnula na prigovor o nepristrasnosti navodeći da apelantica nije pružila niti jedan objektivan razlog koji bi doveo u pitanje nepristrasnost tužioca Bogunića, podržavši stav predsjednika VSTV-a koji je odbio zahtjev za izuzeće. Predloženo je da se apelacija odbije kao neosnovana.
16. Drugostepena disciplinska komisija je u odgovoru na apelaciju navela da ostaje pri razlozima koje je dala u obrazloženju osporene odluke.
17. VSTV je u opširnom odgovoru u odnosu na prigovore o nepristrasnosti suda naveo da u svemu ostaje pri obrazloženju koje je u tom pravcu dala Drugostepena disciplinska komisija, te smatra da je sastav Vijeća i Prvostepene disciplinske komisije bio usaglašen s konceptom nezavisnog i nepristrasnog „suda“.
18. Ured se iscrpno osvrnuo na sve apelanticine relevantne prigovore smatrajući ih neosnovanim. Ured se posebno osvrnuo na zahtjev za izuzeće i u bitnom ponovio razloge koje je Drugostepena disciplinska komisija navela u svojoj odluci.
19. Apelanticin punomoćnik je u izjašnjenju ostao pri razlozima koji su izneseni u apelaciji, smatrajući da u odgovorima nije navedeno ništa što VSTV, odnosno komisije i Ured nisu iznijeli u osporenim odlukama, a što apelantica osporava apelacijom.
V.Relevantni propisi
20. Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“ br. 25/04, 93/05, 48/07 i 15/08) u relevantnom dijelu glasi:
Član 60.
Vođenje disciplinskog postupka i žalbe (1) Disciplinski postupak vode:
a) Prvostepena disciplinska komisija i
b) Drugostepena disciplinska komisija.
(2) Prvostepena i Drugostepena disciplinska komisija su nezavisne i u potpunosti nadležne za rješavanje disciplinskih stvari. Član komisije koji je učestvovao u rješavanju nekog predmeta u Prvostepenoj komisiji ne može postupati u istoj stvari u Drugostepenoj disciplinskoj komisiji.
(3) Prvostepena disciplinska komisija sastavljena od tri člana, od kojih su barem dva članovi Vijeća, u prvom stepenu utvrđuje disciplinsku odgovornost i izriče mjere.
(4) Drugostepena disciplinska komisija sastavljena od tri člana Vijeća odlučuje o žalbama na odluke Prvostepene disciplinske komisije. Drugostepena disciplinska komisija može potvrditi, ukinuti ili preinačiti odluku ili disciplinske mjere koje je izrekla Prvostepena disciplinska komisija.
(5) U disciplinskim postupcima koji se vode protiv sudija, većina članova komisije će, i u prvom i u drugom stepenu, biti sudije. U disciplinskim postupcima koji se vode protiv tužilaca, većina članova komisije će, i u prvom i u drugom stepenu, biti tužioci.
(6) Protiv odluke Drugostepene disciplinske komisije o izricanju disciplinske mjere može se uložiti žalba Vijeću kao cjelini. Ako Vijeće ne potvrdi mjeru razrješenja, Vijeće može izreći drugu mjeru predviđenu ovim zakonom. Članovi Prvostepene i Drugostepene disciplinske komisije imaju pravo učestvovati, osim ako se njihovo izuzeće traži iz razloga drugačijeg od razloga njihovog ranijeg učešća u donošenju odluke o istoj stvari.
(7) Sudija ili tužilac koji je razriješen dužnosti odlukom Vijeća može uložiti žalbu Sudu Bosne i Hercegovine jedino na osnovu jednog ili oba dolje navedena razloga:
a) da je Vijeće, prilikom vođenja disciplinskog postupka nakon kojeg je uslijedila odluka o mjeri razrješenja dužnosti, učinilo materijalnu povredu pravila postupka predviđenih ovim zakonom;
b) da je Vijeće, prilikom vođenja disciplinskog postupka nakon kojeg je uslijedila odluka o mjeri razrješenja dužnosti, pogrešno primijenilo zakon.
(8) Sud Bosne i Hercegovine mora primiti žalbu iz stava 7. ovog člana u roku od tri (3) sedmice od dana kad je sudija ili tužilac primio odluku Vijeća. Sud Bosne i Hercegovine u skraćenom postupku odbacuje žalbe uložene nakon tog roka.
21. Poslovnik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“ br. 55/13, 96/13, 46/14, 61/14, 78/14, 27/15, 46/15, 93/16, 48/17, 88/17, 41/18, 64/18, 12/21, 26/21, 35/21, 68/21, 1/22 i 26/23). Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst, sačinjen u Ustavnom sudu BiH, koji glasi:
Član 32t.
(Razlozi za izuzeće člana Vijeća) Član Vijeća ne može učestvovati u aktivnostima Vijeća te će biti izuzet u sljedećim slučajevima:
a) ako je u sukobu interesa, osim u situacijama koje su propisane kao osnov za podnošenje ostavke, odnosno prestanak mandata;
b) ako se radi o pitanju koje se tiče njega samog, krvnih srodnika u pravoj liniji do bilo kojeg stepena, a u pobočnoj liniji do četvrtog stepena ili bračnog odnosno vanbračnog druga ili srodnika po tazbini odnosno srodnika vanbračnog druga do drugog stepena, bez obzira na to da li su brak odnosno vanbračna zajednica prestali ili ne, osim u situacijama koje su propisane kao osnov za podnošenje ostavke, odnosno prestanak mandata;
c) ako postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristrasnost.
Član 77.
(Izuzeće) Odredbe o izuzeću članova Vijeća odnose se i na izuzeće članova disciplinskih komisija.
Član 79.
(Supsidijarna primjena Zakona o parničnom postupku) U svim pitanjima koja se odnose na disciplinski postupak, koja nisu obuhvaćena Zakonom i ovim poslovnikom, shodno se primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku prema mjestu učinjenja disciplinskog prekršaja.
22. Zakon o parničnom postupku („Službene novine Federacije BiH“ br. 53/03, 73/05, 19/06 i 98/15). Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst, sačinjen u Ustavnom sudu BiH, koji glasi:
XIX - ISKLJUČENJE I IZUZEĆE
Član 357. stav (2) (2) Sudija može biti izuzet ako postoje okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristrasnost (izuzeće).
VI.Dopustivost i meritum
23. Ustavni sud utvrđuje da apelacija ispunjava uvjete propisane članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda, kao i da je podnesena u roku, da ispunjava i ostale uvjete dopustivosti iz člana 18. stav (3) Pravila Ustavnog suda te da nije očigledno (prima facie) neosnovana u smislu odredbe člana 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda.
24. Apelantica ukazuje da joj je u postupku povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije i pravo na slobodu izražavanja iz člana II/3.h) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 10. Evropske konvencije. Pravo na pravično suđenje
25. Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:
Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:
e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.
26. Član 6. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:
1. Prilikom utvrđivanja njegovih građanskih prava i obaveza ili krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom ustanovljenim zakonom.
27. U konkretnom slučaju, predmet osporavanja su odluke donesene u disciplinskom postupku protiv apelantice koja obavlja dužnost sutkinje Općinskog suda. U vezi s tim, Ustavni sud podsjeća da je u svojoj dosadašnjoj praksi zauzeo stav da apelantica u ovom slučaju uživa garancije člana 6. stav 1. Evropske konvencije s aspekta garancije koju pruža „građanski“ nivo prava na pravično suđenje (vidi, pored ostalih, Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP-147/09 od 23. marta 2012. godine, tačka 59, s daljnjim referencama, objavljena u „Službenom glasniku BiH“ broj 31/12), a s takvom praksom je nastavio i u kasnijim predmetima (vidi, npr. Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP-658/22 od 11. maja 2022. godine, dostupna na www.ustavnisud.ba). Stoga će i u konkretnom slučaju Ustavni sud ispitati apelaciju u svjetlu zaštite apelanticinih „građanskih pravaˮ u smislu člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
28. Iz sadržaja apelacionih navoda proizlazi da apelantica smatra da je u njenom slučaju, osim nepristrasnosti, povrijeđeno i načelo zakonitosti dokaza jer osporava autentičnost pojedinih dokaza koji su bili predmet disciplinskog postupka. Međutim, slijedeći praksu, Ustavni sud smatra svrsishodnim prvo razmotriti apelanticine navode u vezi a kršenjem standarda nepristrasnosti suda. Naime, ovakav pristup u konkretnom slučaju je nužan budući da je ispitivanje ostalih navoda o kršenju ovog prava bespredmetno ukoliko Ustavni sud nađe povredu apelanticinog prava koje se tiče procesnih propusta u smislu nepristrasnosti suda (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP-222/20 od 23. juna 2020. godine, tačka 88, dostupna na www.ustavnisud.ba).
29. Apelantica kršenje načela nepristrasnosti dovodi u vezu sa članom Prvostepene disciplinske komisije – tužiocem Bogunićem koji se, prema apelanticinom mišljenju, morao izuzeti iz odlučivanja zbog dokaza koji su tokom postupka provedeni. Sadržaj dokaza, konkretno apelanticino izražavanje koje je izneseno u e-mail prepisci sa adresom [email protected], cijenile su disciplinske komisije VSTV-a, koje su zaključile da se radilo o neprimjerenom izražavanju, zbog čega je proglašena odgovornom za disciplinski prekršaj. Tužilac Bogunić je kao član Prvostepene disciplinske komisije odlučivao o tužbi protiv apelantice u prvom stepenu, a zatim je kao član VSTV-a odlučivao i o apelanticinoj žalbi protiv drugostepene odluke Drugostepene disciplinske komisije u smislu člana 60. stav 6. Zakona o VSTV-u.
30. Prema dobro utvrđenoj praksi Evropskog i Ustavnog suda, postojanje nepristrasnosti se, u svrhu člana 6. stav 1. Evropske konvencije, mora ocijeniti prema subjektivnom testu prema kojem se utvrđuje da li postoje lične predrasude sudije koji je sudio u određenom predmetu, te prema objektivnom testu, prema kojem se utvrđuje da li je sud, između ostalog, i svojim sastavom, pružio dovoljne garancije da se isključi opravdana sumnja u vezi s njegovom nepristrasnošću. Opća načela koja se odnose na pretpostavke nepristrasnosti sažeta su u praksi Evropskog i Ustavnog suda (vidi Evropski sud, Denisov protiv Ukrajine [VV], presuda od 25. septembra 2018. godine, predstavka broj 76639/11, tač. 61–63, i Ustavni sud, Odluka broj AP-1785/06 od 30. maja 2006. godine, tač. 48–54).
31. Ustavni sud zapaža da je apelantica u e-mail prepisci sa adresom [email protected] iznosila podatke o stanju u pravosuđu, ponašanju pojedinih nosilaca pravosudnih funkcija, koje je i imenovala. U spornoj elektronskoj komunikaciji, kako je utvrđeno, apelantica je spomenula i tužioca Bogunića. Ustavni sud zapaža da je apelantica u odgovoru na disciplinsku tužbu tražila izuzeće više članova VSTV-a koje je spomenula u spornom izražavanju, a koji bi potencijalno mogli biti članovi disciplinskih komisija VSTV-a. Prema apelanticinim tvrdnjama, u tom trenutku joj nije bilo poznato ko su članovi disciplinskih komisija, tako da je zahtjev za izuzeće istakla već u odgovoru na tužbu da bi, kako je navela, „prevenirala eventualni sukob interesa sastava disciplinskih komisija“. Nadalje, nesporno je da je ovaj apelanticin zahtjev odbijen u odnosu na tužioca Bogunića, kao i da je apelantica na pripremnom ročištu ponovila zahtjev za njegovo izuzeće jer je tada saznala da je on član Prvostepene disciplinske komisije. Ustavni sud zapaža da je ovaj apelanticin zahtjev odbačen uz obrazloženje da je „o zahtjevu već odlučeno“. Nadalje, Ustavni sud zapaža da je Drugostepena disciplinska komisija u svojoj odluci opravdala stav predsjednika VSTV-a o odbacivanju zahtjeva za izuzeće tužioca Bogunića. Međutim, imajući u vidu obrazloženje Drugostepene disciplinske komisije o tom pitanju, Ustavni sud smatra da je u konkretnom slučaju irelevantno da li je apelantica tražila izuzeće tužioca Bogunića kao člana VSTV-a ili člana Prvostepene disciplinske komisije. Također, irelevantno je i kada je apelantica zapravo tačno saznala da je imenovani član Prvostepene disciplinske komisije, kao i to na koji su način izabrani članovi disciplinskih komisija, automatskim ili neposrednim odabirom predsjednika VSTV-a. Ono što je relevantno jeste da li je učešće tužioca Bogunića u radu Prvostepene disciplinske komisije bilo u skladu sa zahtjevima objektivne i nezavisne nepristrasnosti s obzirom na dokaze koje je Prvostepena disciplinska komisija cijenila u vezi s ovlaštenjima iz člana 60. stav (3) Zakona o VSTV-u.
32. U vezi s ovim pitanjem, Ustavni sud ukazuje da je Evropski sud u svojoj praksi ukazao da je uloga domaćih sudova da upravljaju postupcima s ciljem osiguranja pravilnog provođenja pravde. Dodjeljivanje predmeta određenom sudiji ili sudu spada u polje slobodne procjene koje imaju domaća tijela u takvim pitanjima. Postoji širok raspon faktora koje vlasti moraju uzeti u obzir pri dodjeljivanju predmeta (npr. raspoloživi resursi, kvalifikacija sudija, sukob interesa i sl.). Evropski sud je naglasio da nije njegova uloga ocjenjivati da li postoje valjani razlozi da domaća tijela dodijele predmet određenom sudiji ili sudu, ali da se taj sud mora uvjeriti da li je sporna raspodjela bila u skladu sa zahtjevima objektivne nezavisnosti i nepristrasnosti (vidi Evropski sud, Pasquini protiv San Marina, presuda od 2. maja 2019. godine, predstavka broj 50956/16, tačka 103, s daljnjim referencama).
33. Za utvrđivanje nepristrasnosti Evropski sud cijeni kako subjektivni tako i objektivni test. Subjektivni test se odnosi na ličnu nepristrasnost članova vijeća i ona se pretpostavlja dok se ne dokaže suprotno (op. cit., AP-1785/06, tačka 48). Kod objektivnog testa čak i dojam može imati određenu važnost, te se u obzir moraju uzeti i nacionalni postupci za osiguranje nepristrasnosti, te pravila o isključenju i izuzeću sudija. Naime, svrha takvih postupaka je upravo uklanjanje svake razumne sumnje u pogledu nepristrasnosti dotičnog sudije ili suda kako bi se u demokratskom društvu poticalo povjerenje javnosti u sudove (vidi Evropski sud, Paunović protiv Srbije, presuda od 3. decembra 2019. godine, predstavka broj 54574/07, tač. 35. i 36). U konkretnom slučaju nije se radilo o subjektivnom, već o objektivnom testu i dojmu iz vizure vanjskog posmatrača (objektivni test). Za Ustavni sud je ključna činjenica da je tužilac Bogunić bio član Prvostepene disciplinske komisije, ali i VSTV-a kao cjeline, i da je spomenut, u ne baš pozitivnom kontekstu, u apelanticinoj elektronskoj komunikaciji koju je Prvostepena disciplinska komisija cijenila u vezi s apelanticinom disciplinskom odgovornošću. Prema mišljenju Ustavnog suda, navedena okolnost je prima facie ukazivala na razumnu sumnju u nepristrasnost suda s aspekta objektivnog testa, odnosno dojma koji se ostavlja. Međutim, predsjednik VSTV-a i Drugostepena disciplinska komisija su odbili apelanticin zahtjev za izuzeće tužioca Bogunića, a da navedenoj okolnosti nisu dali nikakav značaj, što je zabrinjavajuće, posebno jer se radi o VSTV-u. Naime, Ustavni sud je u svojoj praksi naveo da su u demokratskom društvu nezavisnost i nepristrasnost sudstva od temeljne važnosti za povjerenje društva u pravosudni sistem, pri čemu je posebna odgovornost na VSTV-u koji kao svoju viziju i misiju navodi kontinuirani doprinos učvršćivanju vladavine prava i osiguravanju nezavisnog, nepristrasnog i profesionalnog pravosuđa u Bosni i Hercegovini (op.cit., AP-222/20, tačka 102). U okolnostima konkretnog slučaja Ustavni sud zaključuje da VSTV apelanticine razloge za izuzeće tužioca Bogunića nije razmotrio u svjetlu objektivnog testa i percepcije vanjskog posmatrača. Pri tome, okolnost da se radilo o komisiji od tri člana ili vijeću kao cjelini ne mijenja stav Ustavnog suda da, zbog dojma i percepcije javnosti, sastav Prvostepene disciplinske komisije odnosno VSTV-a nije nudio dovoljno jamstva kako bi se isključila svaka legitimna dilema u pogledu nepristrasnosti.
34. Stoga, Ustavni sud smatra da je došlo do kršenja apelanticinog prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije u segmentu prava na nepristrasan sud.
35. U kontekstu navedenog, Ustavni sud smatra da je potrebno, s ciljem zaštite apelanticinih ustavnih prava, ukinuti konačnu odluku VSTV-a, te predmet vratiti VSTV-u kako bi donio novu odluku u skladu s garancijama iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
36. S obzirom na zaključak iz tačke 34. ove odluke, Ustavni sud neće razmatrati ostale apelanticine prigovore.
VII.Zaključak
37. Ustavni sud zaključuje da je došlo do povrede apelanticinog prava na nepristrasnost suda kao aspekta prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije jer apelanticin zahtjev za izuzeće nije razmotren u svjetlu objektivnog testa i percepcije vanjskog posmatrača s obzirom na sadržaj dokaza u kojima se spominje ime člana Prvostepene disciplinske komisije, koje je Prvostepena disciplinska komisija cijenila u vezi s apelanticinom disciplinskom odgovornošću.
38. Na osnovu člana 59. st. (1) i (2) i člana 62. stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
39. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić