Član 1.
(1) Ovim zakonom osniva se Visoko sudsko i tužilačko vijeće i regulira: njegov rad, organizacija, nadležnosti, ovlaštenja i uslovi i mandat za vršenje sudijske i tužilačke funkcije, imenovanje sudija i tužilaca, disciplinska odgovornost sudija i tužilaca, privremeno udaljenje sudija i tužilaca od vršenja dužnosti, nespojivost dužnosti sudija i tužilaca s drugim dužnostima, prestanak mandata sudija i tužilaca i druga pitanja u vezi s radom Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (u daljem tekstu: Vijeće ). (2) Vijeće je samostalan organ Bosne i Hercegovine i ima svojstvo pravne osobe. (3) Na Vijeće se ne primjenjuju odredbe Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 5/03 i 42/03 ) i Zakona o upravi Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 32/02 ). (4) Riječi koje su radi preglednosti u propisu navedene u jednom rodu, bez diskriminacije se odnose i na muški i na ženski rod.
Član 2.
Vijeće se finansira iz Budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine.
Član 3.
(1) Vijeće kao nezavisni i samostalni organ ima zadatak da osigura nezavisno, nepristrasno i profesionalno pravosuđe, kako je propisano u članu 17. ovog zakona. (2) Vijeće ima pečat, koji sadrži njegov naziv, te naziv i grb Bosne i Hercegovine u skladu sa Zakonom o pečatu institucija Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 12/98 i 14/03).
Član 4.
POGLAVLJE II - ČLANOVI I ORGANIZACIJA VIJEĆA (1) Vijeće čini petnaest (15) članova: (a) jedan (1) član koji je sudija Suda Bosne i Hercegovine, kojeg biraju sudije tog suda; (b) jedan (1) član koji je tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine, kojeg biraju tužioci tog tužilaštva; (c) jedan (1) član koji je sudija Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, kojeg biraju sudije tog suda; (d) jedan (1) član koji je tužilac Federalnog tužilaštva Federacije Bosne i Hercegovine, kojeg biraju tužioci tog tužilaštva; (e) jedan (1) član koji je sudija Vrhovnog suda Republike Srpske, kojeg biraju sudije tog suda; (f) jedan (1) član koji je tužilac Republičkog tužilaštva Republike Srpske, kojeg biraju tužioci tog tužilaštva; (g) jedan (1) član koji je sudija kantonalnog ili općinskog suda iz Federacije Bosne i Hercegovine, kojeg biraju sudije kantonalnih i općinskih sudova iz Federacije Bosne i Hercegovine pismenim glasanjem koje organizira predsjednik Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine; (h) jedan (1) član koji je tužilac kantonalnog tužilaštva iz Federacije Bosne i Hercegovine, kojeg biraju kantonalni tužioci iz Federacije Bosne i Hercegovine pismenim glasanjem koje organizira glavni tužilac Federalnog tužilaštva Federacije Bosne i Hercegovine; (i) jedan (1) član koji je sudija okružnog ili osnovnog suda iz Republike Srpske, kojeg biraju sudije okružnih i osnovnih sudova Republike Srpske pismenim glasanjem koje organizira predsjednik Vrhovnog suda Republike Srpske; (j) jedan (1) član koji je tužilac okružnog tužilaštva iz Republike Srpske, kojeg biraju okružni tužioci Republike Srpske pismenim glasanjem koje organizira glavni tužilac Republičkog tužilaštva Republike Srpske; (k) jedan (1) član koji je sudija ili tužilac kojeg bira Pravosudna komisija Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine; (l) jedan (1) član koji je advokat kojeg bira Advokatska komora Federacije Bosne i Hercegovine; (m) jedan (1) član koji je advokat kojeg bira Advokatska komora Republike Srpske; (n) jedan (1) član, kojeg bira Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Herecgovine, a koji ne obavlja pravosudnu funkciju i nije iz reda poslanika Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine; i (o) jedan (1) član, kojeg bira Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na prijedlog ministra pravde Bosne i Hercegovine, a koji ne obavlja pravosudnu funkciju i nije član Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. (2) Članovi Vijeća su osobe visokih moralnih kvaliteta i profesionalne nepristrasnosti, poznate po djelotvornosti, stručnosti i profesionalnoj nepristrasnosti. (3) Članovi Vijeća su nezavisni i nepristrasni u obavljanju svojih dužnosti, (4) Sastav Vijeća, u pravilu , odražava sastav naroda Bosne i Hercegovine i spolnu zastupljenost u Bosni i Hercegovini. Pravilnik Vijeća regulira postupke koji su neophodni da bi se osiguralo poštovanje važećih odredbi Ustava i zakona Bosne i Hercegovine koji reguliraju ovo pitanje. (5) Ukoliko u kontekstu nije drugačije naznačeno, odredbe u ovom zakonu koje se odnose na sudije i tužioce tumačit će se tako da uključe sudije, tužioce, predsjednike sudova, glavne tužioce i zamjenike glavnih tužilaca, kao i članove Vijeća. (6) Predsjednik Suda Bosne i Hercegovine saziva prvu sjednicu Vijeća najkasnije u roku od 15 dana nakon što se izabere dovoljan broj članova za postizanje kvoruma iz člana 14. (1) ovog zakona.
Član 5.
(1) Članovi Vijeća imaju mandat od četiri (4) godine i mogu imati najviše dva (2) uzastopna mandata od četiri godine. (2) Osoba koja je imala dva (2) uzastopna mandata kao član Vijeća ne može ponovo biti izabrana za člana Vijeća prije isteka 4 (četiri) godine od kraja prethodnog mandata. (3) Godinu dana nakon isteka mandata član Vijeća ne može se prijaviti niti biti biran na upražnjenu poziciju u pravosuđu koja predstavlja napredovanje, uključujući Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine i Ustavni sud Republike Srpske, te se ne može prijavljivati za upražnjenu poziciju glavnog disciplinskog tužioca i zamjenika u Uredu disciplinskog tužioca i direktora i zamjenika u Sekretarijatu Vijeća.
Član 6.
(1) Mandat člana Vijeća prestaje: (a) prestankom dužnosti na osnovu koje je član imenovan u Vijeće; (b) nakon isteka perioda na koji je član izabran ili imenovan; (c) podnošenjem ostavke; (d) ako ne obavlja svoje dužnosti na pravilan, djelotvoran ili nepristrasan način; (e) ako ne ispunjava obaveze koje proističu iz dužnosti koju obavlja zbog bolesti ili drugih razloga; (g) kada je pravosnažno osuđen za krivično djelo za koje zakon predviđa kaznu zatvora te u tom slučaju mandat automatski prestaje pravosnažnošću osuđujuće presude. (2) Mandat člana Vijeća ističe u slučaju iz stava 1. tačka (c) ovog člana na dan kada Vijeće primi njegovu pismenu ostavku, a u slučajevima iz stava 1. tač. (d), (e) i (f) ovog člana na dan kada ga Vijeće smijeni s dužnosti. (3) Ako mandat člana Vijeća, predsjednika ili potpredsjednika Vijeća prestaje na način propisan u ovom članu, u odluci o prestanku mandata mora se navesti tačan dan prestanka mandata. (4) Mandat predsjednika ili potpredsjednika Vijeća može prestati podnošenjem ostavke ili odlukom Vijeća. Podnošenjem ostavke na dužnost predsjednika ili potpredsjednika Vijeća ne prestaje mandat imenovanim kao članovima Vijeća. U slučaju podnošenja ostavke mandat ističe na dan kada Sekretarijat Vijeća primi pismenu ostavku, a u slučaju kada Vijeće donese odluku o prestanku mandata, mandat ističe na dan kada je ta odluka donesena.
Član 6a.
(Razrješenje članova Vijeća) (1) Član Vijeća razrješava se funkcije: (a) ako kršenjem ovog zakona ili drugom radnjom ozbiljno naruši ugled Vijeća; (b) u slučaju nespojivih funkcija; (c) u slučaju odsustva s funkcije člana Vijeća u trajanju dužem od tri mjeseca neprekidno, odnosno u trajanju dužem od šest mjeseci neprekidno ako je odsustvo uzrokovano bolešću. (2) Postupak razrješenja člana Vijeća pokreće se na prijedlog koji može podnijeti svaki sudija, tužilac ili član Vijeća koji raspolaže informacijama o postojanju razloga iz stava (1) ovog člana. (3) Prijedlog za pokretanje postupka razrješenja podnosi se Vijeću. (4) Kada primi prijedlog i zaključi da je potrebno pokrenuti postupak utvrđivanja činjenica u vezi s okolnostima iz stava (1) ovog člana, Vijeće će formirati posebnu komisiju, koju čini pet članova, sa zadatkom da utvrdi relevantne činjenice i predloži Vijeću donošenje odluke. (5) U komisiji iz stava (4) ovog člana mora biti najmanje jedan član Vijeća iz reda sudija i najmanje jedan član Vijeća iz reda tužilaca, a tri člana su nosioci pravosudne funkcije, s tim da u komisiji ne može učestvovati sudija ili tužilac iz onog suda ili tužilaštva iz kojeg dolazi član Vijeća protiv kojeg se vodi postupak razrješenja. (6) Formiranje komisije i provođenje postupka razrješenja detaljnije se propisuje poslovnikom. (7) Odluku o razrješenju Vijeće donosi dvotrećinskom većinom glasova članova Vijeća koji su prisutni. (8) Odluka iz stava (7) ovog člana donosi se u obliku rješenja koje obavezno sadrži detaljno obrazloženje razloga za razrješenje i ono se objavljuje u skladu s članom 45. ovog zakona, kao i na internetskoj stranici Vijeća. (9) Odluka iz stava (8) ovog člana je konačan upravni akt prema članu 4. Zakona o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 19/02, 88/07, 83/08 i 74/10), te se protiv nje može tužbom pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine. (10) Tužba iz stava (9) ovog člana podnosi se u roku od osam dana od dana objavljivanja rješenja o razrješenju na internetskoj stranici Vijeća. (11) Odgovor na tužbu tuženi je dužan dostaviti u roku od osam dana od dana prijema tužbe, a Sud rješava u roku od osam dana od dana prijema odgovora na tužbu.
Član 7.
(1) Član Vijeća se privremeno udaljava od vršenja dužnosti ex lege u sljedećim slučajevima: (a) ukoliko je privremeno udaljen od vršenja dužnosti na osnovu koje je izabran ili imenovan u Vijeće, ili (b) ukoliko je protiv njega određen pritvor. (2) U slučajevima privremenog udaljenja od vršenja dužnosti utvrđenog u stavu (1) ovog člana nije potrebna odluka Vijeća. Akt o privremenom udaljenju donosi predsjednik Vijeća, a ako se radi o predsjedniku Vijeća, akt će donijeti jedan od potpredsjednika, što će se precizirati Poslovnikom o radu Vijeća. (3) Vijeće može privremeno udaljiti od vršenja dužnosti člana: (a) zbog razloga koji mogu dovesti do prestanka mandata prema članu 6. ovog zakona; ili (b) zbog okolnosti na osnovu kojih se sudija ili tužilac može privremeno udaljiti od vršenja dužnosti prema članu 77. ovog zakona. (4) Da bi se izreklo privremeno udaljenje od vršenja dužnosti, u skladu sa stavom (3) ovog člana, potrebna je dvotrećinska većina glasova članova koji su prisutni i glasaju.
Član 8.
(1) Vijeće obavještava organ koji je, prema članu 4. ovog zakona, nadležan za izbor ili imenovanje člana u Vijeće najmanje tri (3) mjeseca prije isteka mandata pojedinog člana i traži od toga organa da izabere ili imenuje novog člana u Vijeće. (2) U slučaju da mandat člana ne prestaje zbog isteka mandata nego iz drugih razloga i da je potrebno izabrati ili imenovati novog člana, Vijeće obavještava organ nadležan za izbor ili imenovanje novog člana. Vijeće obavještava nadležni organ najkasnije u roku od 10 (deset) dana nakon prestanka mandata.
Član 9.
(1) Članovi Vijeća imaju pravo na odsustvo sa svoje službene dužnosti kako bi obavljali dužnosti u Vijeću. (2) Članovi čija se plaća osigurava iz sredstava budžeta imaju pravo za vrijeme ovakvog odsustva nastaviti primati plaću i druge naknade od svog poslodavca. (3) , isplaćuje članu Vijeća naknadu za opravdane putne troškove (koje čine isključivo dnevnice, troškovi prijevoza i troškovi smještaja) nastale u okviru obavljanja njegovih dužnosti u Vijeću. (4) Članovima Vijeća, čija se plaća ne osigurava iz sredstava budžeta, naknadu za opravdane putne troškove (koje čine isključivo dnevnice, troškovi prijevoza i troškovi smještaja) nastale kao rezultat obavljanja njihovih dužnosti u Vijeću, isplaćuje Vijeće. (5) Članovi Vijeća imaju pravo na naknadu za vršenje svojih dužnosti. O tačnoj visini naknada odlučuje Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na prijedlog Vijeća.
Član 10.
(1) Članovi Vijeća i njegovih komisija, kao ni osoblje Vijeća ne smiju obavljati dužnost niti bilo kakvu dužnost u političkoj stranci, kao ni u udruženjima ili fondacijama povezanim s političkim strankama . Ove osobe dužne su suzdržati se i od učešća u aktivnostima političkih stranaka. (2) Po preuzimanju dužnosti u Vijeću, član je dužan potpisati izjavu o nepostojanju sukoba interesa, na način kako je to propisano Pravilnikom Vijeća. (3) Članovi Vijeća, te članovi komisija u okviru Vijeća, neće biti građanski odgovorni za mišljenja koja su izrazili ili odluke koje su donijeli u okviru njihovih službenih dužnosti.
Član 10a.
(Sukob interesa) (1) Sukob interesa člana Vijeća postoji: a) kada se član Vijeća ili njegov krvni srodnik u pravoj liniji, dijete bračnog partnera, bračni odnosno vanbračni partner, usvojilac i usvojena djeca, prijavi na upražnjenu poziciju u pravosuđu, uključujući i Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine i Ustavni sud Republike Srpske, ili upražnjenu poziciju glavnog disciplinskog tužioca i zamjenika disciplinskog tužioca u Uredu disciplinskog tužioca ili direktora i zamjenika u Sekretarijatu Vijeća; b) u drugoj situaciji u kojoj je član Vijeća u krvnom srodstvu po pobočnoj liniji, srodnik po tazbini ili ima prijateljske, poslovne ili bilo kakve druge veze ili privatni interes koji utiče ili može uticati na zakonitost, transparentnost, objektivnost i nepristrasnost u vršenju funkcije, odnosno u kojoj privatni interes šteti ili može štetiti javnom interesu ili povjerenju građana. (2) Ako se na upražnjenu poziciju iz stava (1) tačka a) ovog člana prijavi član Vijeća, prestaje mu mandat u Vijeću, a ako se na upražnjenu poziciju prijavi njegov srodnik ili lice iz stava (1) tačka a) ovog člana, član Vijeća dužan je odmah po saznanju to prijaviti Vijeću i zatražiti svoje izuzeće u komisiji za obavljanje razgovora i postupku predlaganja i imenovanja kandidata. (3) Slučajevi u kojima se podrazumijeva postojanje sukoba interesa iz stava (1) tačka b) ovog člana detaljnije se reguliraju pravilnikom Vijeća.
Član 11.
: "(5) Predsjednik priprema dnevni red za sjednice Vijeća, saziva sjednice i predsjedava sjednicama Vijeća, te nadzire sveukupan rad Vijeća i Sekretarijata. Predsjednik zastupa i predstavlja Vijeće prema trećim osobama i obavlja druge dužnosti u skladu s Poslovnikom o radu Vijeća." (3) Dodaje se novi stav (6), koji glasi: "(6) Potpredsjednici pomažu predsjedniku u vršenju poslova radi efikasnog i propisnog obavljanja rada Vijeća. Jedan od potpredsjednika, u skladu sa Poslovnikom o radu Vijeća, zamjenjuje predsjednika tokom njegovog odsustva. Ostale dužnosti potpredsjednik" uređuju se Poslovnikom o radu Vijeća.
Član 12.
(1) Vijeće postupa i odlučuje kao jedinstveni organ. (2) Vijeće može, kako bi svoje zadatake i obaveze utvrđene ovim zakonom ispunjavalo na efikasan način, osnivati komisije u sastavu od najmanje tri (3) člana, većinom sudija i tužilaca, koji su ovlašteni da donose odluke i izvršavaju zadatke u skladu s Poslovnikom o radu Vijeća. Rad komisija i njihova ovlaštenja uređuju se Poslovnikom o radu. (3) Prilikom osnivanja komisija i podvijeća, u skladu s ovim zakonom, postupit će se u skladu s članom 4. stav 4. (4) Odluke o imenovanju sudija i tužilaca ne mogu se povjeriti komisijama.
Član 13.
(1) Vijeće može odabrati stručnjake koji nisu članovi Vijeća da sudjeluju u radu Vijeća ili komisije koju je osnovalo Vijeće u svojstvu savjetnika. Ti stručnjaci nemaju pravo glasa u rješavanju pitanja o kojim odlučuje Vijeće. (2) Naknade koje se isplaćuju stručnjacima regulira Pravilnik Vijeća, a one su uporedive s naknadama koje se isplaćuju sudskim vještacima.
Član 14.
(1) Za kvorum je neophodno prisustvo najmanje jedanaest (11) članova. (2) Vijeće odlučuje većinom glasova svih članova koji su prisutni , ukoliko nije drugačije propisano ovim zakonom. U pitanjima o kojima su glasovi podijeljeni, obavlja se glasanje prozivanjem članova, a glas predsjednika ili potpredsjednika je odlučujući. (3) U postupku glasanja članovi Vijeća ne mogu biti suzdržani.
Član 15.
(1) Stručne, finansijske i administrativne poslove Vijeća obavlja Sekretarijat Vijeća. (2) Sekretarijat Vijeća ima direktora. Direktora imenuje i razrješava Vijeće u skladu s odredbama Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 19/02, 35/03 i 4/04). Direktor zastupa i predstavlja Vijeće prema trećim osobama. (3) Sekretarijat ima uposlenike koji mu omogućavaju efikasno obavljanje zadataka u skladu sa zakonom. Državne službenike u Sekretarijatu imenuje i razrješava direktor u skladu s odredbama Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine. Uposlenike Sekretarijata koji nemaju status državnih službenika imenuje i razrješava direktor u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine iz oblasti radnih odnosa.
Član 19.
(4) stav 2. Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine ne primjenjuje se na popunjavanje upražnjenih mjesta u Sekretarijatu. Sva imenovanja u Sekretarijat reguliraju se članom 28. stav 2. Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine, dok član 51. stav 2. tog zakona regulira razrješavanje uposlenika Sekretarijata. Direktor ili osoba koju on ovlasti uvijek je član komisije za izbor pomenute u članu 24. stav 2. Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine. Direktor odlučuje o prirodi i sadržaju javnog konkursa koji se provodi u skladu s članom 26. stav 1. Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine. (5) Direktor je odgovoran za obavljanje svakodnevnih poslova Vijeća, kao što su: pripremanje svih pitanja o kojima Vijeće odlučuje, sjednica Vijeća, kao i pripremanje relevantnih dokumenata i dnevnog reda sjednica, vođenje zapisnika sa sjednica Vijeća i komisija Vijeća, te obavljanje svih drugih poslova predviđenih Pravilnikom Vijeća. (6) Direktor je odgovoran i za izradu godišnjeg budžeta i godišnjeg izvještaja iz člana 20. ovog zakona, kao i za izradu godišnjeg organizacionog i finansijskog plana koje odobrava Vijeće. (7) U okviru odobrenog budžeta Vijeća i u skladu s odredbama Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine, direktor utvrđuje unutrašnju organizaciju Sekretarijata i Ureda disciplinskog tužioca, te odlučuje o svim drugim pitanjima koja se odnose na uposlenike. Direktor je odgovoran i za izvršenje budžeta koji je odobren Vijeću. (8) Direktor i osoba koju je on ovlastio imaju pravo prisustvovati svim sjednicama Vijeća kao učesnici bez prava glasa i iznijeti svoje mišljenje o svim tačkama dnevnog reda. Direktor i zamjenik direktora također mogu predlagati i stavljati tačke na dnevni red. (9) Osnovna plaća i naknade direktora su iste kao osnovna plaća i naknade koje primaju sudije u Sudu Bosne i Hercegovine. (10) Vijeće, u dogovoru s Vijećem ministara Bosne i Hercegovine, odlučuje o plaćama uposlenika Sekretarijata. (11) Vijeće može primati sredstva od međunarodnih donatora za operativni budžet Vijeća, kao i za posebne projekte reforme pravosuđa izvan operativnog budžeta Vijeća. Ta sredstva uplaćuju se na poseban račun otvoren kod Centralne banke Bosne i Hercegovine. Sredstva se troše po nalogu direktora Sekretarijata i u skladu sa uslovima ugovora o donacijama potpisanim s donatorom.
Član 16.
Vijeće usvaja i objavljuje Pravilnik, kao i Poslovnik o radu koji uređuje organizaciju, sistematizaciju radnih mjesta, poslovanje, imenovanje, disciplinske postupke i druga pitanja. Pravilnik se objavljuje u "Službenom glasniku BiH".
Član 17.
POGLAVLJE III - NADLEŽNOST I OVLAŠTENJA Vijeće ima sljedeće nadležnosti: (1) imenuje sudije, uključujući predsjednike sudova, sudije porotnike i dodatne sudije u sve sudove na državnom, entitetskom, kantonalnom, okružnom, osnovnom i općinskom nivou u Bosni i Hercegovini, uključujući Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine, sa izuzetkom ustavnih sudova entitetâ Bosne i Hercegovine; (2) imenuje glavne tužioce, zamjenike glavnog tužioca i tužioce u sva tužilaštva na državnom, entitetskom, kantonalnom i okružnom nivou u Bosni i Hercegovini, uključujući i Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine; (3) daje prijedloge nadležnim organima u vezi s njihovim predlaganjem i izborom sudija Ustavnog suda Republike Srpske i imenovanjem sudija u Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine. Prilikom izvršavanja svojih nadležnosti iz ovog stava Vijeće, prije davanja prijedloga, traži pismeno mišljenje odgovarajućeg ustavnog suda; (4) prima pritužbe protiv sudija i tužilaca, vodi disciplinske postupke, utvrđuje disciplinsku odgovornost i izriče disciplinske mjere sudijama, sudijama porotnicima, dodatnim sudijama i tužiocima; (5) odlučuje o žalbama u disciplinskim postupcima; (6) odlučuje o privremenom udaljenju od vršenja dužnosti sudija, sudija porotnika, dodatnih sudija i tužilaca; (7) nadzire stručno usavršavanje sudija i tužilaca i savjetuje entitetske centre za edukaciju sudija i tužilaca i Pravosudnu komisiju Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine u vezi sa usvajanjem programa stručnog usavršavanja sudija i tužilaca; (8) određuje minimalan obim stručnog usavršavanja koji svaki sudija i tužilac mora ostvariti u toku godine; (9) određuje početnu obuku za osobe koje su izabrane za sudije ili tužioce i nadzire ostvarivanje takve obuke; (10) odobrava godišnji izvještaj upravnih odbora entitetskih centara za edukaciju sudija i tužilaca i Pravosudne komisije Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine u dijelu koji se odnosi na početnu obuku i stručno usavršavanje sudija i tužilaca; (11) odlučuje o pitanjima nespojivosti drugih dužnosti koje sudije i tužioci obavljaju s dužnostima sudija i tužilaca; (12) odlučuje o privremenom upućivanju sudija i tužilaca u drugi sud ili tužilaštvo; (13) odlučuje o odsustvima sudija i tužilaca; (14) učestvuje, prema vlastitoj ocjeni, u procesu izrade godišnjih budžeta za sudove i tužilaštva; (15) daje prijedloge, prema vlastitoj ocjeni, u vezi s godišnjim budžetom predloženim od strane državnih tijela i/ili vlada za sudove i tužilaštva; (16) daje i iznosi, prema vlastitoj ocjeni, prijedloge za izmjenu budžeta predloženih od strane državnih organa i/ili vlada i/ili Pravosudne komisije Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine nadležnim zakonodavnim organima; (17) prikuplja i analizira izvještaje, kao i potrebne informacije o budžetu i prihodima za sudove i tužilaštva kako bi se osigurali statistički podaci za efikasan rad sudova i tužilaštava; (18) zalaže se za adekvatno i kontinuirano finansiranje sudova i tužilaštava u Bosni i Hercegovini; (19) učestvuje u izradi nacrta i odobrava Pravilnike o poslovanju za sudove i tužilaštva u Bosni i Hercegovini; (20) nadgleda i savjetuje sudove i tužilaštva o odgovarajućim i efikasnim tehnikama i postupcima u vezi s budžetom, upravljanjem i rukovođenjem i inicira edukaciju u tom pogledu; (21) pokreće, nadgleda i koordinira projekte koji se odnose na poboljšanje pitanja vezanih za upravljanje sudovima i tužilaštvima, uključujući traženje finansijskih sredstava iz domaćih i međunarodnih izvora; (22) utvrđuje proceduru i kriterije za ocjenjivanje rada sudija i tužilaca; (23) utvrđuje kriterije za rad sudova i tužilaštava i pokreće istrage koje se odnose na postupanje u oblasti uprave ili finansija; (24) vodi, koordinira i nadgleda korištenje informacione tehnologije u sudovima i tužilaštvima da bi se u tom pogledu postigla i održala uniformnost u sudovima i tužilaštvima u cijeloj zemlji. Sudovi i tužilaštva mogu uvoditi automatizirane sisteme praćenja i registracije predmeta ili slične sisteme uključujući sisteme podrške i pohranjivanja podataka, samo uz prethodno odobrenje Vijeća; (25) utvrđuje broj sudija, tužilaca i zamjenikâ glavnog tužioca za sudove i tužilaštva iz njegove nadležnosti, nakon konsultacija s predsjednikom suda ili glavnim tužiocem, tijelom nadležnim za budžet, i nadležnim ministarstvom pravde; (26) prikuplja informacije i vodi dokumentaciju o profesionalnom statusu sudija i tužilaca, uključujući datum njihovog imenovanja i prestanka dužnosti , statističke podatke koji se odnose na njihove radne rezultate, te ostale informacije koje Vijeće smatra bitnim za rad predsjednika sudova, glavnih tužilaca i zamjenika glavnih tužilaca, sudija i tužilaca; (27) daje mišljenje o pritužbama koje podnese sudija ili tužilac koji smatra da su njegova prava utvrđena ovim ili drugim zakonom, ili njegova nezavisnost ugroženi; (28) daje mišljenje o nacrtima zakona, propisa i o važnim pitanjima koja mogu uticati na pravosuđe, pokreće postupak usvajanja zakona i drugih propisa i daje smjernice sudovima i tužilaštvima iz nadležnosti Vijeća; (29) objavljuje etičke kodekse sudija i tužilaca; (30) vrši druga ovlaštenja utvrđena ovim ili nekim drugim zakonom.
Član 18.
Vijeće ima nadležnosti navedene u članu 17. ovog zakona u odnosu na pravosuđe u Bosni i Hercegovini što obuhvata sljedeće sudove i tužilaštva: (a) Sud Bosne i Hercegovine; (b) Tužilaštvo Bosne i Hercegovine; (c) Ustavni sud Republike Srpske i Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, isključivo u skladu s odredbama člana 17.(3) ovog zakona; (d) Vrhovni sud Republike Srpske i Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine; (e) Okružne i osnovne sudove u Republici Srpskoj; (f) Kantonalne i općinske sudove u Federaciji Bosne i Hercegovine; (g) Republičko tužilaštvo Republike Srpske i Federalno tužilaštvo Federacije Bosne i Hercegovine; (h) Okružna tužilaštva u Republici Srpskoj i kantonalna tužilaštva u Federaciji Bosne i Hercegovine; (i) Apelacioni sud Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, Osnovni sud Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine i Tužilaštvo Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.
Član 19.
(1) Sudovi, tužilaštva i državni organi, kao i sudije, predsjednici sudova, tužioci, glavni tužioci i zamjenici glavnog tužioca, sudije porotnici, dodatne sudije i uposlenici sudova i tužilaštava, dužni su postupiti u skladu sa zahtjevima Vijeća u pogledu davanja informacija, dokumenata i drugog materijala u vezi s vršenjem nadležnosti Vijeća, te prisustvovati sjednicama u skladu sa zahtjevima Vijeća u vezi s vršenjem nadležnosti Vijeća. (2) U mjeri potrebnoj za vršenje nadležnosti prema ovom ili bilo kojem drugom zakonu, Vijeće i njegovi predstavnici imaju pristup svim prostorijama i dokumentaciji sudova i tužilaštava iz člana 18. ovog zakona.
Član 20.
(1) Vijeće usvaja prijedlog godišnjeg budžeta za svoj rad. (2) Vijeće dostavlja svoj prijedlog godišnjeg budžeta Ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine na vrijeme tako da bi ga taj organ mogao razmotriti. Vijeće ima pravo prijedlog obrazlagati direktno pred Parlamentarnom skupštinom Bosne i Hercegovine. Vijeće obavještava entitetska ministarstva pravde o svom prijedlogu budžeta. (3) Najkasnije do 1. maja svake godine Vijeće priprema godišnji izvještaj u kojem navodi svoje aktivnosti i opisuje stanje u sudstvu i tužilaštvu, uključujući i preporuke za njegovo poboljšanje. Izvještaj se dostavlja Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, skupštinama kantona, Narodnoj skupštini Republike Srpske, državnom i entitetskim ministarstvima pravde i Skupštini Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine u svrhu informiranja. Izvještaj je dostupan javnosti. (4) Na poziv Parlamentarne skupštine ili drugog organa iz prethodnog stava, predsjednik ili drugi ovlašteni predstavnik Vijeća će direktno na sjednici obrazložiti izvještaj i odgovoriti na pitanja poslanika odnosno članova drugog organa. Kroz raspravu o izvještaju i zaključke mogu se dati ocjene, sugestije i prijedlozi koji ne osporavaju samostalnost Vijeća.
Član 21.
POGLAVLJE IV - USLOVI I MANDAT ZA VRŠENJE DUŽNOSTI Osoba mora zadovoljiti sljedeće uslove kako bi mogla biti imenovana na dužnost sudije ili tužioca: (a) da je državljanin Bosne i Hercegovine; (b) da je intelektualno i fizički sposobna da obavlja sudijsku ili tužilačku dužnost ; (c) da ima diplomu pravnog fakulteta iz Bosne i Hercegovine ili Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije ili nekog drugog pravnog fakulteta, pod uslovom da je diploma koju je izdao taj pravni fakultet nostrificirana u skladu sa zakonom; (d) da ima položen pravosudni ispit u Bosni i Hercegovini ili Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji; (e) ili, izuzetno od odredbe alineje (d), da ima položen pravosudni ispit u periodu između 6.4.1992. i 31.3.2004. u nekoj od država koja je ranije bila dio Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i da je vršila dužnost sudije ili tužioca u Bosni i Hercegovini u periodu između 6.4.1992. i 31.3.2004. godine.
Član 22.
Sudije i tužioci su osobe koje se odlikuju profesionalnom nepristrasnošću, visokim moralnim kvalitetima i dokazanim stručnim sposobnostima, te imaju odgovarajuću obuku i stručnu spremu.
Član 23.
(1) Sudije Suda Bosne i Hercegovine moraju imati najmanje osam (8) godina iskustva u radu kao sudije, tužioci, advokati ili drugo relevantno pravno iskustvo, nakon položenog pravosudnog ispita, i imenuju se doživotno, s tim što im mandat može prestati u slučaju da podnesu ostavku, navrše starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penziju ili budu smijenjeni s dužnosti iz razloga utvrđenih zakonom. (2) Predsjednik Suda Bosne i Hercegovine jedan je od sudija imenovanih u Sud Bosne i Hercegovine, koji ima dokazane rukovodne i organizacione sposobnosti bitne za rad tog suda. Predsjednik se imenuje na mandat od šest (6) godina i može biti ponovno imenovan. (3) Izuzetak su sudije Suda Bosne i Hercegovine koji se zateknu na dužnosti na dan stupanja na snagu ovog zakona, a prije imenovanja za sudije ovog suda imali su najmanje petnaest (15) godina iskustva u radu kao docenti ili profesori pravnih fakulteta u Bosni i Hercegovini, koji mogu nastaviti da obavljaju dužnost sudije Suda Bosne i Hercegovine, bez obzira na to imaju li položen pravosudni ispit.
Član 24.
(1) Nadležnosti koje se odnose na imenovanje sudija u Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine i Ustavni sud Republike Srpske Vijeće izvršava u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine i Ustavom Republike Srpske. (2) Prilikom davanja prijedloga nadležnim organima u vezi s predlaganjem i izborom sudija Ustavnog suda Republike Srpske i odabirom sudija Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, kako je propisano važećim Ustavom, Vijeće u obzir uzima sljedeće kriterije: (a) godine radnog iskustva koje kandidat ima u radu kao sudija, tužilac, advokat ili drugo relevantno pravno iskustvo nakon položenog pravosudnog ispita; (b) akademsko iskustvo i dostignuća kandidata; (c) ostale informacije koje Vijeće smatra relevantnim za podobnost kandidata da radi kao sudija datog ustavnog suda. (3) U skladu sa ostalim odredbama ovog stava, Vijeće može predložiti da profesori i docenti pravnih fakulteta u Bosni i Hercegovini iz predmeta Ustavno pravo, Međunarodno pravo, Krivično pravo ili Krivično procesno pravo, Građansko pravo ili Građansko procesno pravo, Upravno pravo, Privredno pravo ili Porodično pravo budu imenovani za sudije ustavnog suda bez položenog pravosudnog ispita, pod uslovom da imaju najmanje deset (10) godina iskustva u radu kao profesori ili docenti. (4) Predsjednik ustavnog suda jedan je od sudija imenovanih u ustavni sud, koji ima dokazane rukovodne i organizacione sposobnosti bitne za rad tog suda.
Član 25.
(1) Sudije entitetskih vrhovnih sudova moraju imati najmanje osam (8) godina iskustva u radu kao sudije, tužioci, advokati ili drugo relevantno pravno iskustvo, nakon položenog pravosudnog ispita. Sudije se imenuju na mandat neograničenog trajanja s tim da im mandat može prestati u slučaju da podnesu ostavku, navrše starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penziju ili budu razriješeni dužnosti iz razloga utvrđenih zakonom. (2) Predsjednik vrhovnog suda jedan je od sudija imenovanih u vrhovni sud, koji posjeduje dokazane rukovodne i organizacione sposobnosti bitne za rad tog suda. Predsjednik se imenuje na mandat od šest (6) godina i može biti ponovo imenovan.
Član 26.
(1) Sudije Apelacionog suda Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine moraju imati najmanje osam (8) godina iskustva u radu kao sudije, tužioci, advokati ili drugo relevantno pravno iskustvo, nakon položenog pravosudnog ispita. Sudije se imenuju na mandat neograničenog trajanja, s tim što im mandat može prestati u slučaju da podnesu ostavku, navrše starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penziju ili budu razriješeni dužnosti iz razloga utvrđenih zakonom. (2) Predsjednik Apelacionog suda jedan je od sudija imenovanih u Apelacioni sud, koji ima dokazane rukovodne i organizacijske sposobnosti bitne za rad tog suda. Predsjednik se imenuje na mandat od šest (6) godina i može biti ponovo imenovan.
Član 27.
(1) Sudije okružnih sudova u Republici Srpskoj i kantonalnih sudova u Federaciji Bosne i Hercegovine moraju imati najmanje pet (5) godina iskustva u radu kao sudije, tužioci, advokati ili drugo relevantno pravno iskustvo, nakon položenog pravosudnog ispita. Sudije se imenuju na mandat neograničenog trajanja, s tim što im mandat može prestati u slučaju da podnesu ostavku, navrše starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penziju ili budu razriješeni dužnosti iz razloga utvrđenih zakonom. (2) Odredbe čl. 11. i 12. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 63/23) primjenjivat će se na disciplinske prekršaje sudija i tužilaca počinjene od 23. decembra 2023. godine, a na prekršaje počinjene do 23. decembra 2023. godine primjenjivat će se odredbe čl. 56. i 57. Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 25/04, 93/05, 48/07 i 15/08) (2) Predsjednik okružnog, odnosno kantonalnog suda jedan je od sudija imenovanih u taj sud, koji ima dokazane rukovodne i organizacione sposobnosti bitne za rad tog suda. Predsjednik se imenuje na mandat od šest (6) godina i može biti ponovo imenovan, izuzev čl. 86. do 86e. koji će se primjenjivati od 23. marta 2024. godine
Član 28.
(1) Sudije osnovnih sudova u Republici Srpskoj, Osnovnog suda Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, te općinskih sudova u Federaciji Bosne i Hercegovine moraju imati najmanje tri (3) godine iskustva u radu na pravnim poslovima, nakon položenog pravosudnog ispita. Sudije se imenuju na mandat neograničenog trajanja s tim što im mandat može prestati u slučaju da podnesu ostavku, navrše starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penziju ili budu razriješeni dužnosti iz razloga utvrđenih zakonom. (2) Predsjednik osnovnog, odnosno općinskog suda jedan je od sudija imenovanih u taj sud, koji ima dokazane rukovodne i organizacione sposobnosti bitne za rad tog suda. Predsjednik se imenuje na mandat od četiri (4) godine i može biti ponovo imenovan.
Član 29.
(1) Glavni tužilac i zamjenici glavnog tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine moraju imati najmanje osam (8) godina iskustva u radu kao sudije, tužioci, advokati ili drugo relevantno pravno iskustvo, nakon položenog pravosudnog ispita, kao i dokazane rukovodne i organizacijske sposobnosti bitne za rad tog tužilaštva. Glavni tužilac i zamjenici glavnog tužioca imenuju se na mandat od šest (6) godina i mogu biti ponovo imenovani, s tim što im mandat može prestati u slučaju da podnesu ostavku, navrše starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penziju ili budu razriješeni dužnosti iz razloga utvrđenih zakonom. (2) Tužioci Tužilaštva Bosne i Hercegovine moraju imati najmanje pet (5) godina iskustva u radu kao sudije, tužioci, advokati ili u radu na sličnim pravnim poslovima, nakon položenog pravosudnog ispita. Tužioci se imenuju na mandat neograničenog trajanja, s tim što im mandat može prestati u slučaju da podnesu ostavku, navrše starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penziju ili budu razriješeni dužnosti iz razloga utvrđenih zakonom.
Član 30.
(1) Glavni tužilac Republike Srpske, glavni tužilac Federacije Bosne i Hercegovine, zamjenici glavnog tužioca Republike Srpske i zamjenici glavnog tužioca Federacije Bosne i Hercegovine moraju imati najmanje osam (8) godina iskustva u radu kao sudije, tužioci, advokati ili drugo relevantno pravno iskustvo, nakon položenog pravosudnog ispita, kao i dokazane rukovodne i organizacijske sposobnosti bitne za rad tog tužilaštva. Glavni tužilac i zamjenici glavnog tužioca imenuju se na mandat od šest (6) godina i mogu biti ponovo imenovani, s tim što im mandat može prestati u slučaju da podnesu ostavku, navrše starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penziju ili budu razriješeni dužnosti iz razloga utvrđenih zakonom. (2) Tužioci entitetskih tužilaštava moraju imati najmanje pet (5) godina iskustva u radu kao sudije, tužioci, advokati ili drugo relevantno pravno iskustvo, nakon položenog pravosudnog ispita. Tužioci se imenuju na mandat neograničenog trajanja, s tim što im mandat može prestati u slučaju da podnesu ostavku, navrše starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penziju ili budu razriješeni dužnosti iz razloga utvrđenih zakonom.
Član 31.
(1) Okružni i kantonalni glavni tužioci i zamjenici glavnih tužilaca moraju imati najmanje pet (5) godina iskustva u radu kao sudije, tužioci, advokati ili drugo relevantno pravno iskustvo nakon položenog pravosudnog ispita. (2) Okružni i kantonalni glavni tužioci, kao i zamjenici glavnog tužioca moraju imati dokazane rukovodne i organizacijske sposobnosti bitne za rad ovih tužilaštava. Glavni tužilac i zamjenici glavnog tužioca imenuju se na mandat od pet (5) godina i mogu biti ponovo imenovani, s tim što im mandat može prestati u slučaju da podnesu ostavku, navrše starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penziju ili budu razriješeni dužnosti iz razloga utvrđenih zakonom. (3) Okružni i kantonalni tužioci moraju imati najmanje tri (3) godine iskustva u radu na pravnim poslovima, nakon položenog pravosudnog ispita. Okružni i kantonalni tužioci imenuju se na mandat neograničenog trajanja, s tim što im mandat može prestati u slučaju da podnesu ostavku, navrše starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penziju ili budu razriješeni dužnosti iz razloga utvrđenih zakonom.
Član 32.
(1) Glavni tužilac i zamjenik glavnog tužioca Tužilaštva Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine moraju imati najmanje pet (5) godina iskustva u radu kao sudije, tužioci, advokati ili drugo relevantno pravno iskustvo nakon položenog pravosudnog ispita i dokazane rukovodne i organizacione sposobnosti bitne za rad tog tužilaštva. (2) Glavni tužilac i zamjenik glavnog tužioca imenuju se na mandat od pet (5) godina i mogu biti ponovo imenovani, s tim što im mandat može prestati u slučaju da podnesu ostavku, navrše starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penziju ili budu razriješeni dužnosti iz razloga utvrđenih zakonom. (3) Tužioci Tužilaštva Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine moraju imati najmanje tri (3) godine iskustva u radu kao sudije, tužioci, advokati ili drugo relevantno pravno iskustvo, nakon položenog pravosudnog ispita. Tužioci se imenuju na mandat neograničenog trajanja, s tim što im mandat može prestati u slučaju da podnesu ostavku, navrše starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penziju ili budu razriješeni dužnosti iz razloga utvrđenih zakonom.
Član 33.
(1) Dodatni sudija mora ispunjavati profesionalne uslove propisane za sudije onog suda u koji se dodatni sudija imenuje. (2) Sudije i tužioci u penziji mogu biti imenovani na mjesta dodatnih sudija do navršene starosne dobi od sedamdeset i dvije (72) godine.
Član 34.
(1) Osoba mora zadovoljavati sljedeće uslove da bi obavljala dužnost sudije-porotnika: (a) da je državljanin Bosne i Hercegovine; (b) da ima intelektualne i fizičke sposobnosti za obavljanje sudijske ili tužilačke dužnosti; (c) da u vrijeme prijave na konkurs ima navršenih dvadeset i pet (25) godina života; (d) da se odlikuje visokim moralnim kvalitetima i profesionalnom nepristrasnošću; (e) da nije osuđivana za krivično djelo, (f) da posjeduje uvjerenje da se ne vodi krivični postupak protiv nje, i (g) da ima mjesto prebivališta na teritoriji suda u koji se imenuje. (2) Za odlučivanje u predmetima koji se tiču maloljetnika, sudija-porotnik mora imati odgovarajuću stručnu spremu ili iskustvo vezano za maloljetnike. (3) Sudije-porotnici mogu raditi do navršene starosne dobi od sedamdeset i dvije godine (72). (4) Sudija porotnik imenuje se na mandat od osam (8) godina i može se ponovo imenovati. Mandat može prestati na osnovu ostavke, navršene starosne dobi propisane za obavezan odlazak u penziju i zbog razrješavanja dužnosti iz razloga utvrđenih zakonom. Sudija-porotnik će i nakon isteka mandata, podnošenja ostavke ili navršene starosne dobi od sedamdeset i dvije (72) godine dovršiti učešće u predmetu u kojem je započet postupak, ukoliko je to potrebno za donošenje pravilne odluke u tom predmetu.
Član 35.
POGLAVLJE V - IMENOVANJE Vijeće svojim Poslovnikom o radu uređuje postupak imenovanja i može zahtijevati korištenje standardnog prijavnog materijala.
Član 36.
Javni konkurs za upražnjena mjesta, koji provodi Vijeće, prethodi imenovanju sudija, uključujući i predsjednike sudova, dodatnih sudija, glavnih tužilaca, zamjenikâ glavnog tužioca i tužilaca. Konkurs se objavljuje u cijeloj Bosni i Hercegovini na način koji odredi Vijeće.
Član 37.
(1) Predsjednik Vijeća imenuje podvijeća za predlaganje kandidata za sva upražnjena mjesta u sudovima i tužilaštvima na nivou Bosne i Hercegovine i u Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine. (2) Podvijeće za predlaganje kandidata za sudijska i tužilačka mjesta na nivou Bosne i Hercegovine sastoji se od najmanje tri (3) člana Vijeća, od kojih je, ako je to moguće, barem jedan (1) sudija ili tužilac s nivoa Bosne i Hercegovine, jedan (1) sudija ili tužilac iz Republike Srpske i jedan (1) sudija ili tužilac iz Federacije Bosne i Hercegovine. (3) Podvijeće za predlaganje kandidata za sudijska i tužilačka mjesta u Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine sastoji se od najmanje tri (3) člana Vijeća, od kojih je, ako je to moguće, barem jedan (1) sudija ili tužilac iz Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, jedan (1) sudija ili tužilac s nivoa Bosne i Hercegovine i jedan (1) sudija ili tužilac s entitetskog nivoa. (4) Podvijeća za predlaganje kandidata, u skladu s Poslovnikom o radu Vijeća, obavljaju razgovor s kandidatima i rangiraju kandidate za upražnjeno mjesto na osnovu sposobnosti, podobnosti i stručnosti, te sačinjenu rang listu kandidata dostavljaju Vijeću koje donosi konačnu odluku o imenovanjima.
Član 38.
(1) Vijeće ima podvijeća za predlaganje kandidata za imenovanja na sudijska i tužilačka mjesta u entitetima. (2) Podvijeće za predlaganje kandidata za sudijska i tužilačka mjesta u Republici Srpskoj sastoji se od pet (5) članova Vijeća iz Republike Srpske. (3) Podvijeće za predlaganje kandidata za sudijska i tužilačka mjesta u Federaciji Bosne i Hercegovine sastoji se od pet (5) članova Vijeća iz Federacije Bosne i Hercegovine. (4) Entitetska podvijeća za predlaganje kandidata, u skladu s Poslovnikom o radu Vijeća, imenuju najmanje tri (3) člana Vijeća, koji obavljaju razgovore s kandidatima i rangiraju kandidate za upražnjena mjesta na osnovu sposobnosti, podobnosti i stručnosti. (5) Na osnovu rang- liste koju sačini Komisija za obavljanje razgovora s kandidatima, entitetsko podvijeće za predlaganje kandidata dostavlja rang - listu kandidata Vijeću koje donosi konačnu odluku o svim imenovanjima.
Član 39.
(1) Vijeće može uvesti kvalifikaciono testiranje kandidata u pisanoj formi. Testiranjem se provjerava stručnost kandidata u skladu s kriterijima iz člana 43. ovog zakona, a može obuhvatiti sljedeće oblasti: (a) Ustavno pravo Bosne i Hercegovine; (b) Krivično pravo; (c) Krivično procesno pravo; (d) Građansko pravo; (e) Građansko procesno pravo; (f) Upravno pravo i upravno procesno pravo; (g) Privredno pravo; (h) Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i drugi međunarodni dokumenti, ugovori i sporazumi o ljudskim pravima čija je potpisnica Bosna i Hercegovina; (i) Etički principi za obavljanje sudijske ili tužilačke dužnosti; i (j) Druga pitanja bitna za dužnost. (2) U slučaju da se obavlja pismeno testiranje kandidata, Vijeće će se pobrinuti da osobe koje ocjenjuju test tokom procesa ocjenjivanja ne znaju identitet osobe koja je radila test.
Član 40.
Nijedna osoba ne može se imenovati na dužnost sudije ili tužioca ukoliko se s njom ne obavi razgovor.
Član 41.
Vijeće može tražiti da mu se u pisanoj formi dostave mišljenja o stručnim i drugim kvalifikacijama kandidata.
Član 42.
Svaki kandidat ima pravo pregledati svoj prijavni materijal dostavljen Vijeću, koji se tiče njegove prijave, zahtijevati i dobiti obavještenja, pod uslovom da se ne radi o povjerljivim podacima, u vezi sa prijavom i postupkom imenovanja, pregledati i dati svoje komentare na mišljenje o kandidatu koje je dostavljeno Vijeću, i uputiti Vijeću komentare u vezi s pitanjima koja utiču na prijavu kandidata.
Član 43.
1) Prilikom donošenja odluke o imenovanju, Vijeće, između ostalih kriterija, uzima u obzir sljedeće kriterije: a) Stručno znanje, radno iskustvo i radni rezultati; b) Sposobnost pokazana kroz objavljivanje naučnih radova i druge aktivnosti u struci; c) Stručna sposobnost zasnovana na dosadašnjim rezultatima u karijeri, uključujući i sudjelovanje u organiziranim oblicima usavršavanja; d) Radna sposobnost i sposobnost analiziranja pravnih problema; e) Sposobnost da nepristrasno, savjesno, marljivo, odlučno i odgovorno obavlja dužnosti u okviru dužnosti za koju se prijavljuje; f) Komunikativnost; g) Odnosi s radnim kolegama, ponašanje van posla, profesionalna nepristrasnost i ugled; i h) Iskustvo i stručna sprema za rukovodeće poslove, za mjesto predsjednika suda, glavnog tužioca i zamjenika glavnog tužioca. (2) Vijeće primjenjuje odgovarajuće ustavne odredbe kojim se uređuju jednaka prava i zastupljenost konstitutivnih naroda i ostalih. Imenovanja na svim nivoima pravosuđa također treba da imaju za cilj i postizanje jednakosti spolova.
Član 44.
(1) Odluku o imenovanju kandidata na funkciju sudije ili tužioca Vijeće donosi u obliku rješenja koje obavezno sadrži obrazloženje o primjeni kriterija iz člana 43. ovog zakona i ono se objavljuje u skladu s članom 45. ovog zakona kao i na internetskoj stranici Vijeća. (2) Vijeće može poništiti odluku o imenovanju ako nakon donošenja odluke o imenovanju, a prije nego što imenovani sudija ili tužilac preuzme dužnost, dobije podatke koji bi, da su bili poznati u vrijeme imenovanja, predstavljali razlog da Vijeće ne donese odluku o imenovanju. Vijeće može, ako to smatra neophodnim, odgoditi datum preuzimanja dužnosti sudije ili tužioca na koga se odnose navedeni podaci, kako bi te podatke moglo na odgovarajući način provjeriti. (3) Ako Vijeće poništi odluku o imenovanju, na tu će dužnost imenovati drugu osobu iz grupe prijavljenih kandidata, ili će ponovo objaviti konkurs za to upražnjeno mjesto. (4) Odluka o imenovanju je konačan upravni akt institucije Bosne i Hercegovine prema članu 4. Zakona o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 19/02, 88/07, 83/08 i 74/10), te se protiv nje može tužbom pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine. (5) Tužba iz stava (4) ovog člana podnosi se u roku od osam dana od dana objavljivanja rješenja o imenovanju na internetskoj stranici Vijeća. U sporu iz ovog stava Sud Bosne i Hercegovine preispituje zakonitost provedenog postupka imenovanja i odlučuje po hitnom postupku, a najkasnije u roku od osam dana od dana dostavljanja odgovora na tužbu. Odgovor na tužbu tuženi je dužan dostaviti u roku od osam dana od dana prijema tužbe. (6) U slučaju pokretanja upravnog spora iz stava (4) ovog člana, za tu poziciju odgađa se stupanje na dužnost novoimenovanog sudije ili tužioca dok se ne okonča sudski postupak.
Član 45.
(1) Vijeće o svojoj odluci o imenovanju obavještava sve kandidate, odgovarajući sud ili tužilaštvo, kao i odgovarajuće ministarstvo pravde. (2) Vijeće odluku o imenovanju objavljuje u svojim prostorijama na mjestu dostupnom javnosti. Odluka o imenovanju nosi datum objavljivanja u prostorijama Vijeća. (3) Odluka o imenovanju objavljuje se u "Službenom glasniku BiH".
Član 46.
(1) Osoba imenovana na funkcija sudije ili tužioca preuzima funkcija na dan koji odredi Vijeće. (2) Ako iz razloga koji nisu opravdani imenovana osoba ne preuzme funkcija u vremenskom roku koji odredi Vijeće, Vijeće poništava odluku o imenovanju. Vijeće će na tu funkcija imenovati drugu osobu iz grupe prijavljenih kandidata ili će ponovno objaviti konkurs za to upražnjeno mjesto.
Član 47.
(1) Prije preuzimanja dužnosti, sudije i tužioci daju svečanu izjavu koja glasi: "Izjavljujem da ću obavljati svoju dužnost u skladu sa Ustavom i zakonom, da ću donositi odluke po svom najboljem znanju, savjesno, odgovorno i nepristrasno u cilju provođenja vladavine zakona, i da ću štititi slobode i prava pojedinaca zagarantirana Ustavom Bosne i Hercegovine." (2) Osoba imenovana na dužnost daje svečanu izjavu usmeno, pred predsjednikom Vijeća ili članom Vijeća kojeg ovlasti predsjednik Vijeća, te stavljanjem potpisa na izjavu.
Član 48.
(1) Vijeće može privremeno imenovati osobe koje će vršiti dužnost dodatnih sudija, kako bi sudovima pružili pomoć u smanjenju broja zaostalih neriješenih predmeta, ili ako je zbog dužeg odsustva sudije potreban dodatni broj sudija u sudu. Vijeće može imenovati dodatne sudije na zahtjev predsjednika suda, pod uslovom da se uz zahtjev dostavi dokaz koji ukazuje da postoji potreba za imenovanjem dodatnog sudije, kao i raspoloživa sredstva. (2) Prije preuzimanja dužnosti, dodatni sudija daje svečanu izjavu u skladu sa članom 46. ovog zakona. Predsjednik Vijeća može ovaj zadatak povjeriti predsjedniku suda u kojem dodatni sudija preuzima dužnost.
Član 49.
(1) Vijeće imenuje sudije-porotnike u sud nakon što od predsjednika suda primi listu predloženih kandidata. (2) Sudijama-porotnicima pripada naknada za opravdane troškove nastale u toku vršenja njihovih dužnosti i nagrada. Uslove za vršenje dužnosti sudija-porotnika, te visinu naknade i nagrade utvrđuje nadležno ministarstvo pravde nakon konsultacija s Vijećem. (3) Prije preuzimanja dužnosti, sudija-porotnik daje svečanu izjavu u skladu s članom 47. ovog zakona. Predsjednik Vijeća može ovaj zadatak povjeriti predsjedniku suda u kojem sudija porotnik preuzima dužnost.
Član 50.
(1) Sudije, uključujući dodatne sudije, mogu se uz njihov pristanak uputiti da vrše dužnost sudije u drugi sud istog ili nižeg nivoa: (a) Na period od najviše šest (6) mjeseci, ako u sudu u koji se sudija privremeno upućuje nema dovoljan broj sudija; (b) Na period od najviše dvanaest (12) mjeseci, ako je u sudu u kojem sudija redovno vrši dužnost sudije privremeno smanjen obim posla; (c) Na period od najviše dvanaest (12) mjeseci, radi pomoći u otklanjanju zaostalih neriješenih predmeta u sudu u koji se sudija privremeno upućuje; (d) Na neodređeni period, ako je sudija upućen u drugi sud radi rada na određenom predmetu ili predmetima, jer je, zbog izuzeća sudije u tom sudu, bilo neophodno privremeno upućivanje sudije iz drugog suda kako bi radio na tom predmetu ili predmetima; (e) Na neodređeni period, ako se sudija suda u koji se vrši upućivanje nalazi na odsustvu dužeg trajanja. (2) Sudija se ne može privremeno uputiti u drugi sud više od dva puta uzastopno, osim ako je u međuvremenu vršio dužnost sudije u sudu u koji je imenovan u periodu od najmanje dvanaest (12) mjeseci.
Član 51.
(1) Sudija se može privremeno uputiti u drugi sud bez njegovog pristanka samo ako su ispunjeni uslovi iz ovog člana. (2) Sudija se može bez njegovog pristanka uputiti u drugi sud da vrši dužnost sudije na period od najduže tri (3) mjeseca u slučaju da se takvo upućivanje vrši u cilju njegovog učešća u radu na pojedinačnom predmetu u sudu u koji se vrši upućivanje, ili u slučaju da nijedan drugi sudija nije pristao na takvo upućivanje. (3) Sudija se ne može privremeno uputiti u drugi sud bez njegovog pristanka ako je privremeno upućivan u drugi sud u prethodnih dvanaest (12) mjeseci.
Član 52.
Vijeće odlučuje o zahtjevu za privremeno upućivanje u drugi sud u skladu s čl. 50. i 51. na zahtjev predsjednika suda koji želi da se sudija privremeno uputi u njegov sud. Vijeće obavlja konsultacije s predsjednikom suda koji je podnio zahtjev, sa sudijom koji se razmatra za privremeno upućivanje, i s predsjednikom suda u kojem sudija redovno vrši dužnost sudije.
Član 53.
Privremeno upućivanje tužilaca uređuje se u skladu s odredbama Zakona o tužiocima koji se primjenjuje na tužilaštvo o kojem je riječ.
Član 54.
POGLAVLJE VI - DISCIPLINSKA ODGOVORNOST SUDIJA I TUŽILACA (Odgovornost za disciplinski prekršaj) (1) Sudija, tužilac, dodatni sudija ili sudija porotnik, uključujući i predsjednike sudova, glavne tužioce i njihove zamjenike, kao i član Vijeća, disciplinski su odgovorni za zakonom propisane disciplinske prekršaje koje su učinili s umišljajem ili iz nehata. (2) Imenovanje u drugi sud ili tužilaštvo ne isključuje disciplinsku odgovornost sudije ili tužioca za disciplinski prekršaj učinjen na poziciji nosioca pravosudne funkcije koju je prethodno vršio. Prestanak mandata na rukovodećoj poziciji ne isključuje odgovornost za disciplinski prekršaj učinjen za vrijeme trajanja tog mandata. (3) Krivična, odnosno prekršajna odgovornost ne isključuje disciplinsku odgovornost sudije ili tužioca za isto djelo koje je bilo predmet krivičnog, odnosno prekršajnog postupka, ako je takvo djelo istovremeno i disciplinski prekršaj. (4) Postupak razrješenja u skladu s članom 6a. ovog zakona ne isključuje disciplinsku odgovornost člana Vijeća ako je djelo koje je predmet postupka razrješenja istovremeno i disciplinski prekršaj.
Član 55.
Vijeće preko svojih disciplinskih organa vrši svoja ovlaštenja u disciplinskom postupku.
Član 56.
(Disciplinski prekršaji sudija) (1) Disciplinski prekršaji sudija su: a) odavanje povjerljive informacije koja proizlazi iz vršenja funkcije sudije; b) korištenje funkcije sudije kako bi se pribavila korist za sebe ili drugo lice; c) propuštanje da traži svoje izuzeće od postupanja po predmetu kada postoji sukob interesa; d) neopravdano kašnjenje u izradi odluke ili procesnim radnjama; e) nepostupanje po odluci donesenoj u postupku za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku; f) omogućavanje vršenja funkcije sudije licu koje za to nije zakonom ovlašteno; g) miješanje u postupanje sudije ili tužioca suprotno propisima, s namjerom opstruiranja ili onemogućavanja njegovih aktivnosti ili uticaja na njegov rad; h) davanje bilo kakvih komentara o sudskoj ili tužilačkoj odluci, postupku ili predmetu dok je predmet u toku pred sudom, za koje se opravdano može očekivati da mogu ometati ili štetiti pravičnom postupku ili suđenju; i) nepostupanje, iz neopravdanih razloga, po pravilniku, odluci, naredbi ili drugom aktu Vijeća; j) davanje ili prikazivanje Vijeću lažne, obmanjive ili nedovoljne informacije; k) propuštanje da Vijeću dostavi bilo koju informaciju koju je dužan dostaviti u skladu s ovim zakonom; l) kršenje odredbi ovog zakona o dostavljanju izvještaja o imovini i interesima; m) kršenje odredbi ovog zakona o praćenju ispunjavanja obaveza podnosioca izvještaja propisanih ovim zakonom; n) neispunjavanje obaveze učestvovanja u oblicima obaveznog stručnog usavršavanja; o) upuštanje u aktivnosti koje su nespojive s funkcijama sudije; p) kršenje ograničenja u pogledu ostvarivanja prihoda po osnovu naknada za dodatne aktivnosti; r) postupanje s pristrasnošću i predrasudama tokom vršenja službenih dužnosti zbog rase, boje, spola, vjerske pripadnosti, etničkog porijekla, nacionalne pripadnosti, seksualne opredijeljenosti ili društvenog i ekonomskog statusa stranke; s) kršenje principa Etičkog kodeksa sudija koji su doveli do narušavanja ugleda i integriteta pravosuđa, a koji ovim članom nisu propisani kao zaseban prekršaj; t) prihvatanje poklona ili nagrada čija je namjena neprimjereno uticanje na odluke ili postupke sudije, uključujući i slučajeve kada poklon ili nagrada samo odaju utisak neprimjerenog uticaja. (2) Osim prekršaja iz stava (1) ovog člana, predsjednik suda odgovara i za sljedeće disciplinske prekršaje: a) kršenje propisa kojima se reguliraju poslovi rukovođenja sudom i sudskom upravom; b) kršenje propisa ili odluke o dodjeljivanju predmeta u rad, neposredno ili propuštanjem nadzora; c) nepodnošenje disciplinske prijave protiv sudije istog suda iako raspolaže informacijom o povredi službene dužnosti; d) propuštanje da Vijeću dostavi informaciju i podatak koji je dužan dostaviti kao predsjednik suda u skladu s ovim zakonom.
Član 57.
(Disciplinski prekršaji tužilaca) (1) Disciplinski prekršaji tužilaca su: a) odavanje povjerljive informacije koja proizlazi iz vršenja funkcije tužioca; b) korištenje funkcije tužioca kako bi se pribavila korist za sebe ili druga lica; c) propuštanje da traži svoje izuzeće od postupanja po predmetima kada postoji sukob interesa; d) neopravdano kašnjenje u provođenju radnji u vezi s vršenjem funkcije tužioca; e) nepostupanje po odluci donesenoj u postupku za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku; f) omogućavanje vršenja funkcije tužioca licima koja na to nisu zakonom ovlaštena; g) miješanje u postupanje sudije ili tužioca suprotno propisima, s namjerom opstruiranja ili onemogućavanja njegovih aktivnosti ili uticaja na njegov rad; h) davanje bilo kakvih komentara o sudskoj ili tužilačkoj odluci, postupku ili predmetu dok je predmet u toku pred sudom, za koje se opravdano može očekivati da mogu ometati ili štetiti pravičnom postupku ili suđenju; i) nepostupanje, iz neopravdanih razloga, po pravilniku, odluci, naredbi ili drugom aktu Vijeća; j) davanje ili prikazivanje Vijeću lažne, obmanjive ili nedovoljne informacije; k) propuštanje da Vijeću dostavi bilo koju informaciju koju je dužan dostaviti u skladu s ovim zakonom; l) kršenje odredbi ovog zakona o dostavljanju izvještaja o imovini i interesima; m) kršenje odredbi ovog zakona o praćenju ispunjavanja obaveza podnosioca izvještaja propisanih ovim zakonom; n) neispunjavanje obaveze učestvovanja u oblicima obaveznog stručnog usavršavanja; o) neizvršavanje zakonom propisanog uputstva nadređenog tužioca, osim ako bi izvršavanje takvog uputstva značilo kršenje zakona; p) upuštanje u aktivnost koja je nespojiva s funkcijama tužioca; r) kršenje ograničenja u pogledu ostvarivanja prihoda po osnovu naknade za dodatnu aktivnost; s) postupanje s pristrasnošću i predrasudama tokom vršenja službenih dužnosti zbog rase, boje, spola, vjerske pripadnosti, etničkog porijekla, nacionalne pripadnosti, seksualne opredijeljenosti ili društvenog i ekonomskog statusa stranke; t) kršenje principa Etičkog kodeksa tužilaca koji su doveli do narušavanja ugleda i integriteta pravosuđa, a koji ovim članom nisu propisani kao zaseban prekršaj; u) prihvatanje poklona ili nagrada čija je namjena neprimjereno uticanje na odluke ili postupke tužioca, uključujući i slučajeve kada poklon ili nagrada samo odaju utisak neprimjerenog uticaja. (2) Osim prekršaja iz stava (1) ovog člana, glavni tužilac odgovara i za sljedeće disciplinske prekršaje: a) kršenje propisa kojima se reguliraju poslovi rukovođenja tužilaštvom i tužilačkom upravom; b) kršenje propisa i odluke o dodjeljivanju predmeta u rad, neposredno ili propuštanjem nadzora; c) nepodnošenje disciplinske prijave protiv tužioca istog tužilaštva, iako raspolaže informacijom o povredi službene dužnosti; d) propuštanje da Vijeću dostavi informaciju i podatak koji je dužan dostaviti kao glavni tužilac u skladu s ovim zakonom.
Član 57a.
(Disciplinski prekršaji člana Vijeća) Disciplinski prekršaji člana Vijeća su: a) povreda principa nepristrasnosti ili nezavisnosti u vršenju funkcije člana Vijeća; b) postupanje s pristrasnošću i predrasudama tokom vršenja službenih dužnosti zbog rase, boje, spola, vjerske pripadnosti, etničkog porijekla, nacionalne pripadnosti, seksualne opredijeljenosti ili društvenog i ekonomskog statusa; c) odavanje povjerljive informacije koja proizlazi iz vršenja funkcije člana Vijeća; d) korištenje funkcije člana Vijeća kako bi se pribavila korist za sebe ili drugo lice; e) propuštanje da traži svoje izuzeće od postupanja u Vijeću kada postoji sukob interesa; f) nezakonito miješanje u postupanje sudije, tužioca ili člana Vijeća s namjerom opstruiranja ili onemogućavanja njegovih aktivnosti ili uticaja na njegov rad; g) davanje bilo kakvih komentara o sudskoj ili tužilačkoj odluci, postupku ili predmetu, dok je predmet u toku pred sudom za koje se opravdano može očekivati da mogu ometati ili štetiti pravičnom postupku ili suđenju; h) neučestvovanje, bez opravdanja, u radu Vijeća, njegovih komisija i drugih radnih organa, te neobavljanje zadatka koje mu dodijeli Vijeće; i) nepostupanje, iz neopravdanih razloga, po pravilniku, odluci, naredbi ili drugom aktu Vijeća; j) davanje ili prikazivanje Vijeću lažne, obmanjive ili nedovoljne informacije; k) propuštanje da Vijeću dostavi bilo koju informaciju koju je dužan dostaviti u skladu s ovim zakonom; l) kršenje odredbi ovog zakona o dostavljanju izvještaja o imovini i interesima; m) kršenje odredbi ovog zakona o praćenju ispunjavanja obaveza podnosioca izvještaja o imovini i interesima propisanih ovim zakonom; n) ponašanje koje je dovelo do narušavanja ugleda i integriteta Vijeća ili pravosuđa u cjelini, a koje ovim članom nije propisano kao zaseban prekršaj.
Član 58.
(1) Vijeće može izreći jednu ili više sljedećih disciplinskih mjera: (a) pismenu opomenu koja se javno ne objavljuje; (b) javnu opomenu; (c) smanjenje plaće za iznos do 50 posto, na period do jedne godine; (d) privremeno ili trajno upućivanje u drugi sud ili tužilaštvo; (e) premještanje s mjesta predsjednika suda na mjesto sudije, ili s mjesta glavnog tužioca ili zamjenika glavnog tužioca na mjesto tužioca odnosno premještanje s mjesta predsjednika ili potpredsjednika Vijeća na mjesto člana Vijeća; (f) razrješenje od dužnosti. (2) Kao posebnu mjeru, umjesto ili uz disciplinsku mjeru iz prethodnog stava, Vijeće može, ako nađe za shodno, odrediti da sudija ili tužilac učestvuje u programima rehabilitacije, savjetovanju ili stručnom usavršavanju. (3) Sva prava i privilegije koje proističu iz radnog odnosa sudije, predsjednika suda, glavnog tužioca, zamjenika glavnog tužioca, odnosno tužioca koji je razriješen dužnosti na osnovu provedenog disciplinskog postupka, prestaju njegovim smjenjivanjem od strane Vijeća. Sudiji ili tužiocu koji je prema ovom članu razriješen dužnosti nije dozvoljeno da dalje vrši dužnost sudije ili tužioca.
Član 59.
(1) Kod izricanja disciplinskih mjera mora se rukovoditi principom proporcionalnosti. Prije izricanja mjera za disciplinske prekršaje, disciplinske komisije uzimaju u obzir sljedeće činjenice: (a) broj i težinu učinjenog disciplinskog prekršaja i njegove posljedice; (b) stepen odgovornosti; (c) okolnosti pod kojima je disciplinski prekršaj učinjen; (d) dosadašnji rad i ponašanje učinioca prekršaja; i (e) sve druge okolnosti koje mogu uticati na odluku o težini i vrsti disciplinske mjere, uključujući stepen kajanja i/ili saradnje koju je sudija ili tužilac pokazao tokom disciplinskog postupka. (2) Disciplinska mjera razrješenja od dužnosti određuje se samo u predmetima u kojim je utvrđen ozbiljan disciplinski prekršaj, a iz težine prekršaja je jasno da je prekršilac nepodoban ili nedostojan da dalje vrši dužnost. (3) Vijeće može uzeti u obzir svako prethodno privremeno udaljenje od vršenja dužnosti određeno tokom postupka o kojem je riječ, te u skladu s tim odlučiti da smanji mjeru ili može po vlastitoj volji odlučiti da je privremeno udaljenje samo po sebi dovoljno kao mjera za utvrđeni disciplinski prekršaj ili prekršaje.
Član 60.
(1) Disciplinski postupak vode: a) Prvostepena disciplinska komisija i b) Drugostepena disciplinska komisija. (2) Prvostepena i Drugostepena disciplinska komisija su nezavisne i u potpunosti nadležne za rješavanje disciplinskih stvari. Član komisije koji je učestvovao u rješavanju nekog predmeta u Prvostepenoj komisiji ne može postupati u istoj stvari u Drugostepenoj disciplinskoj komisiji. (3) Prvostepena disciplinska komisija sastavljena od tri člana, od kojih su barem dva članovi Vijeća, u prvom stepenu utvrđuje disciplinsku odgovornost i izriče mjere. (4) Drugostepena disciplinska komisija sastavljena od tri člana Vijeća odlučuje o žalbama na odluke Prvostepene disciplinske komisije. Drugostepena disciplinska komisija može potvrditi, ukinuti ili preinačiti odluku ili disciplinske mjere koje je izrekla Prvostepena disciplinska komisija. (5) U disciplinskim postupcima koji se vode protiv sudija, većina članova komisije će, i u prvom i u drugom stepenu, biti sudije. U disciplinskim postupcima koji se vode protiv tužilaca, većina članova komisije će, i u prvom i u drugom stepenu, biti tužioci. (6) Protiv odluke Drugostepene disciplinske komisije o izricanju disciplinske mjere može se uložiti žalba Vijeću kao cjelini. Ako Vijeće ne potvrdi mjeru razrješenja, Vijeće može izreći drugu mjeru predviđenu ovim zakonom. Članovi Prvostepene i Drugostepene disciplinske komisije imaju pravo učestvovati, osim ako se njihovo izuzeće traži iz razloga drugačijeg od razloga njihovog ranijeg učešća u donošenju odluke o istoj stvari. (7) Sudija ili tužilac koji je razriješen dužnosti odlukom Vijeća može uložiti žalbu Sudu Bosne i Hercegovine jedino na osnovu jednog ili oba dolje navedena razloga: a) da je Vijeće, prilikom vođenja disciplinskog postupka nakon kojeg je uslijedila odluka o mjeri razrješenja dužnosti, učinilo materijalnu povredu pravila postupka predviđenih ovim zakonom; b) da je Vijeće, prilikom vođenja disciplinskog postupka nakon kojeg je uslijedila odluka o mjeri razrješenja dužnosti, pogrešno primijenilo zakon. (8) Sud Bosne i Hercegovine mora primiti žalbu iz stava 7. ovog člana u roku od tri (3) sedmice od dana kad je sudija ili tužilac primio odluku Vijeća. Sud Bosne i Hercegovine u skraćenom postupku odbacuje žalbe uložene nakon tog roka.
Član 61.
(1) Predsjednik Vijeća imenuje članove Prvostepene i Drugostepene disciplinske komisije u skladu s odredbama člana 60. ovog zakona. (2) Mandat članova traje dvije godine pod uvjetom da se završe započeti disciplinski postupci. Članovi disciplinske komisije imaju pravo na ponovno imenovanje.
Član 61a.
(Posebna pravila za disciplinski postupak protiv člana Vijeća) (1) Disciplinski postupak protiv člana Vijeća vode: a) Prvostepena disciplinska komisija; b) Drugostepena disciplinska komisija. (2) Komisije iz stava (1) ovog člana nezavisne su i nadležne za provođenje disciplinskih postupaka protiv članova Vijeća. Član komisije koji je učestvovao u rješavanju u Prvostepenoj komisiji ne može postupati u istoj stvari u Drugostepenoj disciplinskoj komisiji. (3) U disciplinskom postupku koji se vodi protiv člana Vijeća koji je sudija, članovi komisije će i u prvom i u drugom stepenu biti sudije, a u disciplinskom postupku koji se vodi protiv člana Vijeća koji je tužilac, članovi komisije će i u prvom i u drugom stepenu biti tužioci. U disciplinskom postupku koji se vodi protiv člana Vijeća koji nije sudija ili tužilac, disciplinska komisija će i u prvom i u drugom stepenu biti sastavljena od jednog sudije, jednog tužioca i jednog člana Vijeća koji nije iz reda sudija i tužilaca. (4) Prvostepena disciplinska komisija sastavljena je od tri člana i u prvom stepenu utvrđuje disciplinsku odgovornost i izriče mjere. (5) Drugostepena disciplinska komisija sastavljena je od tri člana i odlučuje o žalbama na odluke Prvostepene disciplinske komisije. Drugostepena disciplinska komisija može potvrditi, ukinuti ili preinačiti odluku ili disciplinske mjere koje je izrekla Prvostepena disciplinska komisija. (6) Iznimno od člana 69. st. (2) i (3) ovog zakona, sporazum o zajedničkoj saglasnosti o utvrđivanju disciplinske odgovornosti, koji su postigli Ured disciplinskog tužioca i član Vijeća protiv koga je podnesena tužba, dostavlja se radi kontrole Drugostepenoj disciplinskoj komisiji. U ostalom dijelu član 69. ovog zakona jednako se primjenjuje i na članove Vijeća. (7) Odluka Drugostepene disciplinske komisije je konačan upravni akt, te se protiv nje može tužbom pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od osam dana od dana objavljivanja odluke na internetskoj stranici Vijeća. Odgovor na tužbu tuženi je dužan dostaviti u roku od osam dana od dana prijema tužbe, a Sud rješava u roku od osam dana od dana prijema odgovora na tužbu.
Član 61b.
(Lista članova disciplinske komisije) (1) Sud Bosne i Hercegovine, Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine, Vrhovni sud Republike Srpske i Apelacioni sud Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine na općoj sjednici predlažu po dvoje sudija za člana disciplinske komisije protiv člana Vijeća. (2) Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, Federalno tužilaštvo Federacije Bosne i Hercegovine, Republičko javno tužilaštvo Republike Srpske i Tužilaštvo Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine na kolegiju predlažu po dvoje tužilaca za člana disciplinske komisije protiv člana Vijeća. (3) Za člana disciplinske komisije može se predložiti sudija, odnosno tužilac koji nije disciplinski odgovarao i koji je ocijenjen ocjenom "izuzetno uspješno vrši funkciju" ili "uspješno vrši funkciju". (4) Na osnovu prijedloga dostavljenih od sudova i tužilaštava iz st. (1) i (2) ovog člana, Vijeće formira listu sudija i tužilaca, koji se imenuju za članove disciplinskih komisija. Formirana lista važi dvije godine pod uslovom da se završe započeti disciplinski postupci. Članovi disciplinske komisije nemaju pravo na ponovno imenovanje. (5) Član disciplinske komisije ne može biti iz suda ili tužilaštva iz koga je imenovan član Vijeća protiv koga se vodi disciplinski postupak. (6) Sudija odnosno tužilac s liste iz stava (4) ovog člana može biti imenovan za člana u najviše jednoj disciplinskoj komisiji, radi čega se lista po potrebi ažurira, a posebno u slučaju ostavke, prelaska predloženog člana u drugu instituciju, imenovanjem za člana Vijeća ili iz drugih razloga u skladu s uputstvom Vijeća o postupku predlaganja člana disciplinske komisije.
Član 62.
(1) Svojim poslovnikom o radu Vijeće uređuje osnivanje i rad disciplinskih organa, kao i provođenje disciplinskog postupka u skladu s ovim zakonom. (2) Poslovnikom o radu se može predvidjeti skraćeni postupak, pod uslovom da se poštuju prava stranaka utvrđena ovim zakonom.
Član 63.
(1) Vijeće, uključujući i njegove disciplinske komisije, ovlašteno je da izdaje pozive svjedocima ili pozive da se sudu predoče pismeni dokazi, čija se dostava vrši na način predviđen pravilima parničnog postupka koja se primjenjuju po mjesnoj nadležnosti. (2) Vijeće, uključujući i njegove disciplinske komisije, ovlašteno je da kazni namjerno neodazivanje pozivu, što se smatra nepoštivanjem Vijeća, na način predviđen pravilima parničnog postupka koja se primjenjuju po mjesnoj nadležnosti. (3) Svjedoci imaju pravo na naknadu troškova pod istim uslovima predviđenim pravilima parničnog postupka koja se primjenjuju po mjesnoj nadležnosti.
Član 64.
(1) Ured disciplinskog tužioca, Ured u okviru Vijeća, vrši dužnost tužioca u vezi s navodima koji se tiču povreda dužnosti sudije ili tužioca, u skladu s ovim zakonom i Poslovnikom o radu Vijeća. (2) Ured disciplinskog tužioca postupa po pritužbama ili na vlastitu inicijativu i odgovoran je za procjenu pravne valjanosti pritužbi, istraživanje navoda protiv sudija ili tužilaca o povredi dužnosti, te za pokretanje disciplinskog postupka i zastupanje predmeta disciplinskih prekršaja pred disciplinskim komisijama Vijeća. (3) Za glavnog disciplinskog tužioca Ureda disciplinskog tužioca Vijeće imenuje osobu koja je sudija ili tužilac, ili koja ispunjava minimum uslova predviđenih ovim zakonom za imenovanje sudije ili tužioca, osobu visokih moralnih kvaliteta koja posjeduje potrebnu stručnost na polju prava. Mandat glavnog disciplinskog tužioca traje četiri godine, uz mogućnost ponovnog imenovanja. Pomoć u radu disciplinskog tužioca pružat će pravnici i istražioci iz njegovog ureda. Glavni disciplinski tužilac može ovlastiti pravnike iz svog ureda da zastupaju predmete pred Vijećem i njegovim disciplinskim komisijama. (4) U slučaju sukoba interesa ili u slučajevima u kojima bi se glavni tužilac morao izuzeti iz istrage ili postupanja u disciplinskoj stvari pred Vijećem ili njegovim disciplinskim komisijama, Vijeće angažira pravnika izvan Ureda disciplinskog tužioca da obavi istragu i postupa u disciplinskoj stvari. (5) Glavni tužilac Ureda disciplinskog tužioca imenuje se i smjenjuje odlukom Vijeća u skladu sa Zakonom o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine. (6) Plaća glavnog disciplinskog tužioca Ureda disciplinskog tužioca jednaka je prosječnoj plaći tužilaca kantonalnog tužilaštva u Federaciji Bosne i Hercegovine i okružnog tužilaštva u Republici Srpskoj. (7) Sekretarijat Vijeća vodi sve administrativne i finanijske poslove Ureda disciplinskog tužioca.
Član 65.
(1) Ured disciplinskog tužioca vodi evidenciju o uloženim pritužbama i o poduzetim radnjama u postupanju po pritužbama, istragama i disciplinskim predmetima. (2) Vijeće ima pristup evidenciji. Ured disciplinskog tužioca obavezan je Vijeću na zahtjev dostaviti kopije pritužbi, izvještaja o istrazi ili drugih relevantnih dokumenata. (3) Ured disciplinskog tužioca periodično u pisanoj formi izvještava Vijeće o svojim aktivnostima.
Član 66.
(1) Ured disciplinskog tužioca može pokrenuti ispitivanje navoda o povredi dužnosti ili nesposobnosti sudije ili tužioca da vrši dužnost. (2) Svi sudovi, tužilaštva i državni organi, kao i sudije, tužioci, dodatne sudije, sudije porotnici i uposlenici sudova ili tužilaštava dužni su postupati u skladu sa zahtjevima Ureda disciplinskog tužioca u pogledu davanja informacija, dokumenata ili drugog materijala u vezi sa ispitivanjem navoda. (3) Ured disciplinskog tužioca može disciplinskoj komisiji podnijeti zahtjev da se osobama ili organima na koje se ne odnosi odredba stava 2. ovog člana izda nalog za davanje informacija, dokumenata ili drugog materijala u vezi s ispitivanjem navoda. (4) U slučaju da sudija ili tužilac odbije dostaviti informacije, dokumente ili drugi materijal u skladu sa zahtjevom Ureda disciplinskog tužioca, Ured može zatražiti od disciplinske komisije da izda nalog kojim će prinuditi tog sudiju ili tužioca da dostavi tražene informacije, dokumente ili drugi materijal.
Član 67.
(1) Ured disciplinskog tužioca pokreće disciplinski postupak pred Prvostepenom disciplinskom komisijom podnošenjem tužbe, ako smatra da je sudija ili tužilac učinio povredu dužnosti. (2) Tužba sadrži navodne disciplinske prekršaje i mora ispunjavati uslove predviđene Poslovnikom koji uređuje disciplinski postupak.
Član 68.
Disciplinski postupak vodi se na pravičan i transparentan način. U toku trajanja disciplinskog postupka, sudija ili tužilac protiv kojeg se vodi postupak ima sljedeća prava koja moraju biti garantirana Poslovnikom o disciplinskom postupku, a koja donosi Vijeće: (a) pravo da na propisan način bude upoznat s navodima o disciplinskom prekršaju i dokazima koji ukazuju na te navode, kao i pravo da odgovor da u pisanoj formi ili usmeno na zapisnik; (b) pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnom i nepristrasnom, zakonom ustanovljenom komisijom. Mediji i javnost mogu biti isključeni tokom cijele rasprave ili tokom dijela rasprave u interesu morala, javnog reda ili nacionalne sigurnosti u demokratskom društvu, kada to zahtijevaju interesi maloljetnika ili zaštita privatnog života stranaka ili kada je, po mišljenju komisije, to potrebno u posebnim okolnostima gdje bi prisustvo javnosti bilo na štetu interesa pravde; (c) pravo da ne daje odgovor na pitanja koja bi ga mogla izložiti krivičnom gonjenju i pravo da prisustvuje svakoj raspravi, te da se brani od optužbi uz pomoć branioca po svom izboru; (d) pravo da odluke budu javno objavljene i/ili na neki način dostupne javnosti; i (e) pravo da izjavi žalbu na, po njega, negativnu odluku.
Član 69.
(1) Ured disciplinskog tužioca i osoba protiv koje je podnesena tužba kao i njen pravni zastupnik mogu se, ako je to moguće, bilo kada dobrovoljno nagoditi o navodnim disciplinskim prekršajima za koje je sudija ili tužilac optužen. Stranke se mogu saglasiti koje će disciplinske prekršaje sudija ili tužilac priznati i koja će se disciplinska mjera izreći. Stranke podnose Sporazum o zajedničkoj saglasnosti o utvrđivanju disciplinske odgovornosti (u daljem tekstu: Sporazum) koji sadrži disciplinske prekršaje koje sudija ili tužilac priznaje. (2) Sporazum se sastavlja u pisanoj formi, i nakon što je potpisan od stranaka, dostavlja se Vijeću. Sporazum sadržava: (a) Izjavu o činjenicama na okolnosti vezane za prekršaje koje sudija ili tužilac priznaje; (b) Zajedničku izjavu o mjeri, ukoliko će se ona izreći. (3) Sporazum se dostavlja predsjedniku Vijeća, koji imenuje disciplinsku komisiju za razmatranje Sporazuma. Komisija prihvata ili odbija Sporazum većinom glasova. Ako odluči da odbije Sporazum, Komisija će obrazložiti razloge tog odbijanja u pisanoj formi. (4) Ako Komisija prihvati Sporazum, postupat će se kao da je Komisija nakon vođenja disciplinskog postupka utvrdila da je učinjen disciplinski prekršaj, s tim da, nakon što Komisija prihvati Sporazum, nema prava žalbe. (5) Ukoliko Komisija odbije Sporazum, činjenica da su stranke pokušale pregovaranjem doći do sporazuma o disciplinskom prekršaju kao i bilo koje priznanje učinjeno od stranke pred Komisijom tokom rasprave o postizanju Sporazuma, ne može se upotrijebiti od bilo koje stranke u ponovnom disciplinskom postupku ili protiv nje. (6) U slučaju da Komisija odbije Sporazum, Ured disciplinskog tužioca može pokrenuti disciplinski postupak protiv sudije ili tužioca koji su navedeni u Sporazumu u roku od 90 (devedeset) dana od datuma odbijanja Sporazuma. (7) Svi sporazumi o zajedničkoj saglasnosti sadrže izjavu, koju potpisuje sudija ili tužilac o kojem se radi, da mu je poznato da Sporazum o zajedničkoj saglasnosti treba odobriti Prvostepena disciplinska komisija i da Komisija, prema vlastitoj ocjeni, može odbiti takav sporazum.
Član 70.
(1) Svi postupci ili radnje koje se odnose na navode o povredi dužnosti ili nesposobnosti za vršenje dužnosti, a koje su poduzete prije nego što Ured disciplinskog tužioca podnese zvaničnu tužbu, povjerljive su prirode, osim ako se sudija ili tužilac na kojeg se navodi odnose u pisanoj formi ne odrekne prava na povjerljivost. (2) Ukoliko javnost prije podnošenja zvanične tužbe sazna za istragu o mogućoj povredi dužnosti ili nesposobnosti za vršenje dužnosti, Ured disciplinskog tužioca može dati izjavu kako bi potvrdio da je istraga u toku, pojasnio procesne aspekte disciplinskog postupka, objasnio prava sudija i tužilaca na pravičnu raspravu uz poštivanje pretpostavke nevinosti, ili naveo kako sudija ili tužilac negira navode, ili ispravio pogrešne informacije kojim javnost raspolaže.
Član 71.
(1) Pritužba ili dopis koji zaprimi Ured disciplinskog tužioca u kojem se navode povrede dužnosti od strane sudija ili tužilaca, kao i informacije prikupljene tokom istrage predstavljaju tajnu, izuzev za Vijeće, po njegovom zahtjevu. (2) Osoblje Vijeća i Ureda disciplinskog tužioca i međunarodni stručnjaci koji su potpisali ugovor s Vijećem ili su ustupljeni od strane stranih vlada neće biti odgovorni u građanskom postupku za bilo koju radnju učinjenu tokom vršenja svojih službenih dužnosti.
Član 72.
(Zastarijevanje pokretanja disciplinskog postupka) (1) Disciplinski postupak protiv sudije, tužioca ili člana Vijeća ne može se pokrenuti: a) po isteku dvije godine od dana prijema pritužbe, odnosno od dana kada je Ured disciplinskog tužioca saznao za počinjeni prekršaj; b) po isteku pet godina od dana kada je navodni prekršaj učinjen ili u slučaju krivičnog postupka, po isteku jedne godine od pravosnažnosti odluke u tom postupku, koji od ova dva roka nastupi kasnije. (2) Zastarijevanje pokretanja disciplinskog postupka za disciplinske prekršaje trajnog karaktera počinje teći u trenutku prestanka protivpravnog stanja.
Član 73.
Postupak za utvrđivanje disciplinske odgovornosti mora se okončati u roku od godinu dana od dana podnošenja zvanične tužbe disciplinskoj komisiji, osim ukoliko se utvrdi razlog koji produženje ovog roka čini opravdanim.
Član 74.
(1) Vijeće vodi evidenciju o svim izrečenim disciplinskim mjerama. (2) Disciplinska mjera razrješenja dužnosti objavljuje se u "Službenom glasniku BiH".
Član 75.
(1) Ured disciplinskog tužioca istražuje i zastupa pred Vijećem predmete koji se odnose na fizičku, emocionalnu, mentalnu ili drugu nesposobnost sudije ili tužioca koja zahtijeva trajno ili privremeno udaljavanje sudije ili tužioca od vršenja dužnosti ili prestanak mandata. (2) Ured disciplinskog tužioca u istrazi i prikupljanju informacija u vezi s nesposobnošću sudije ili tužioca da vrši dužnost ima sva prava i ovlaštenja prema odredbama ovog poglavlja. (3) Pored mjera iz stava 1. ovog člana, Vijeće ima široka ovlaštenja u pogledu provođenja i drugih mjera. Ako je sudija ili tužilac oslobođen vršenja dužnosti, Vijeće može vratiti sudiju i tužioca na dužnost nakon što se utvrdi da sudija ili tužilac više nije nesposoban za vršenje dužnosti. (4) Sudija ili tužilac zadržava sva prava na penziju, naknadu za invalidnost ili druge naknade propisane zakonom u slučaju da bude oslobođen vršenja dužnosti ili da mu mandat prestane.
Član 76.
POGLAVLJE VII - PRIVREMENO UDALJENJE SUDIJA ILI TUŽILACA OD VRŠENJA DUŽNOSTI DO OKONČANJA KRIVIČNOG POSTUPKA, DISCIPLINSKOG POSTUPKA ILI POSTUPKA RAZRJEŠENJA (1) Sudija ili tužilac koji se nalazi u pritvoru privremeno se udaljuje od vršenja dužnosti sudije ili tužioca. Takvo udaljenje traje dok se osoba nalazi u pritvoru. (2) Vijeće može produžiti udaljenje od vršenja dužnosti iz člana 77. ovog zakona ako je sudija ili tužilac pušten iz pritvora.
Član 77.
Sudija ili tužilac mogu biti privremeno udaljeni od vršenja dužnosti: (a) ako je protiv sudije ili tužioca pokrenuta istraga u krivičnom postupku; (b) ako je protiv njega nadležni tužilac podigao optužnicu za krivično djelo; (c) ako je protiv njega pokrenut postupak razrješenja; (d) ako je pokrenut disciplinski postupak za disciplinski prekršaj, a Vijeće utvrdi da se disciplinska odgovornost ne može na pravi način utvrditi, a da se sudija ili tužilac privremeno ne udalji od vršenja dužnosti tokom postupka; ili (e) ako je vršenje službenih dužnosti otežano zbog njegovog mentalnog, emocionalnog ili fizičkog stanja;
Član 78.
(1) Prvostepena disciplinska komisija Vijeća može privremeno udaljiti sudiju ili tužioca po službenoj dužnosti, na zahtjev Ureda disciplinskog tužioca ili na zahtjev predsjednika suda ili glavnog tužioca koji je nadređen tom sudiji ili tužiocu. (2) Po saznanju o okolnostima iz čl. 76. i 77. ovog zakona, predsjednik suda, odnosno glavni tužilac takvu informaciju odmah dostavlja Vijeću.
Član 79.
(1) Odluku o privremenom udaljenju od vršenja dužnosti u skladu s odredbama čl. 76. i 77. ovog zakona donosi Prvostepena disciplinska komisija Vijeća. 2) Žalba na odluku o privremenom udaljenju od vršenja dužnosti podnosi se Drugostepenoj disciplinskoj komisiji Vijeća. (3) Odluka Drugostepene disciplinske komisije može se pobijati podnošenjem tužbe Sudu Bosne i Hercegovine.
Član 80.
(1) Sudija ili tužilac može se privremeno udaljiti od vršenja dužnosti najduže do dana okončanja disciplinskog postupka na osnovu kojeg je donesena odluka o privremenom udaljenju. (2) Prvostepena disciplinska komisija može, po vlastitoj ocjeni, ponovo razmotriti odluku o privremenom udaljenju sudije ili tužioca od vršenja dužnosti donesenu prema članu 77. ovog zakona te je preinačiti, poništiti ili potvrditi.
Član 81.
(1) Ako je prvostepeni sud proglasio sudiju ili tužioca krivim za krivično djelo, Prvostepena disciplinska komisija može narediti da se obustavi isplata plaće i drugih naknada sudiji ili tužiocu do donošenja odluke drugostepenog suda po žalbi. (2) Ako se u žalbenom postupku žalba usvoji, sudija ili tužilac ima pravo na isplatu bez odgađanja svih plaća i naknada čije su isplate obustavljene u skladu sa stavom 1. ovog člana.
Član 82.
POGLAVLJE VIII - NESPOJIVOST DUŽNOSTI SUDIJE I TUŽIOCA S DRUGIM DUŽNOSTIMA I IMUNITET (Zabrana vršenja nespojive funkcije) (1) Sudija ili tužilac ne smije vršiti bilo kakvu funkciju ili aktivnost, plaćenu ili neplaćenu, koja je nespojiva s njegovom funkcijom, osim dodatnih aktivnosti iz člana 83. stav (2) ovog zakona. (2) Sudija ili tužilac ne smije biti član niti vršiti bilo kakvu funkciju u organima političkih stranaka, odnosno udruženjima ili fondacijama povezanim s političkim strankama i suzdržavat će se od učestvovanja u aktivnostima političkih stranaka koje imaju javni karakter. (3) Sudija ili tužilac ne smije biti član bilo kakve organizacije koja vrši diskriminaciju po bilo kom osnovu u skladu sa Zakonom o zabrani diskriminacije ("Službeni glasnik BiH", br. 59/09 i 66/16) niti smije ugovoriti korištenje objekata koji pripadaju takvim organizacijama i mora istupiti iz takvih organizacija odmah nakon što sazna za takvo postupanje. (4) Sudija ili tužilac ne smije biti advokat ili notar niti smije biti član upravnog ili nadzornog odbora javnog ili privatnog preduzeća ili drugih pravnih lica ili preduzetništva. Izuzetno, sudija ili tužilac može biti član organa upravljanja institucije nadležne za obuku u pravosuđu. (5) Sudija ili tužilac ne smije vršiti bilo kakvu drugu javnu funkciju, izuzev funkcije u pravosudnim organima, kada je to zakonom propisano.
Član 83.
(Dodatne aktivnosti) (1) Sudija ili tužilac može, van radnog vremena, biti uključen u akademske, nastavne, naučne, stručne, kulturne i druge aktivnosti koje su spojive sa sudijskom ili tužilačkom funkcijom i koje se ne mogu podvesti pod zabrane iz člana 82. ovog zakona. (2) U toku radnog vremena sudiji ili tužiocu je dozvoljeno da: a) vrši poslove edukatora u centrima za edukaciju sudija i tužilaca, ali najviše deset radnih dana u toku godine; b) učestvuje u radu stručnih organa i skupova formiranih ili organiziranih u svrhu pripreme nacrta propisa ili za razmatranje pitanja i pripreme ili prezentacije materijala od značaja za pravosuđe; c) vrši funkciju u organima pravosudne vlasti u koje je imenovan; d) učestvuje u radu organa strukovnih udruženja sudija i tužilaca do pet radnih dana u toku godine. (3) Sudija ili tužilac koji namjerava preduzeti aktivnosti iz stava (2) tačka b) ovog člana dužan je obavijestiti predsjednika suda ili glavnog tužioca, kao i Vijeće. (4) Sudija ili tužilac može ostvariti prihod za vršenje dodatnih aktivnosti iz stava (1) ovog člana.
Član 84.
(Naknada po osnovu dodatnih aktivnosti) (1) Naknada za dodatne aktivnosti sudije odnosno tužioca ne smije na godišnjem nivou preći ukupni iznos od 40% njegove godišnje neto plaće sudije ili tužioca. (2) Ograničenje iz stava (1) ovog člana ne odnosi se na prihode od imovine, prihode od autorskih i srodnih prava i industrijskog vlasništva, te slične prihode koji se ne mogu smatrati prihodom od dodatnih aktivnosti. (3) Ograničenje iz stava (1) ovog člana ne odnosi se na prihode koje ostvari sudija odnosno tužilac za vrijeme neplaćenog odsustva.
Član 85.
(Upućivanje na Vijeće) (1) Sudija ili tužilac može od Vijeća zatražiti mišljenje o tome da li je njegova aktivnost spojiva s njegovom funkcijom i odredbama ovog zakona. (2) Mišljenje Vijeća može zatražiti i predsjednik suda ili glavni tužilac ako smatra da sudija ili tužilac vrši ili namjerava vršiti aktivnost koja je nespojiva s njegovom funkcijom. O zatraženom mišljenju predsjednik suda ili glavni tužilac obavijestit će sudiju ili tužioca na kojeg se zahtjev odnosi. (3) Osim mišljenja po pojedinačnim upitima, Vijeće može po službenoj dužnosti donijeti mišljenje o spojivosti funkcije sudije ili tužioca s aktivnostima koje vrši i po prijemu obavještenja iz člana 83. stav (3) ovog zakona. (4) Mišljenje Vijeća o spojivosti funkcije je obavezujuće i postupanje po njemu štiti sudiju ili tužioca od rizika pokretanja disciplinskog postupka. Postupak donošenja mišljenja iz ovog člana detaljnije se propisuje Poslovnikom o radu Vijeća. (5) Vijeće može svojim aktom dati opće smjernice za primjenu čl. 82. i 83. ovog zakona.
Član 86.
(Izvještaj o imovini i interesima) (1) Sudije i tužioci dužni su dostavljati Vijeću svoj početni i godišnji izvještaj o imovini i interesima, uključujući i način i vrijeme sticanja i nabavnu vrijednost, o prihodima, interesima, obavezama, troškovima i garancijama za sebe, bračnog i vanbračnog partnera, roditelje i djecu i druga lica s kojima žive u zajedničkom domaćinstvu (u daljnjem tekstu: izvještaj). (2) Izvještaj iz stava (1) ovog člana sadrži sljedeće podatke: a) ime i prezime, datum rođenja, mjesto i adresu prebivališta/boravišta, bračni status/srodstvo s podnosiocem izvještaja, radni status, funkciju i mjesto rada; b) podatke o svim prihodima za sudiju, tužioca, bračnog i vanbračnog partnera, roditelje, djecu i druga lica iz stava (1) ovog člana s kojima živi u zajedničkom domaćinstvu; c) podatke o prihodima od drugih plaćenih aktivnosti; d) podatke o pravu svojine nad nekretninama, uključujući način i vrijeme sticanja, te nabavnu vrijednost; e) podatke o pravu svojine nad vozilom, uključujući način i vrijeme sticanja, te vrijednost prilikom sticanja; f) podatke o pravu svojine nad drugim pokretnostima pojedinačne vrijednosti preko 5.000 KM, uključujući način i vrijeme sticanja; g) podatke o finansijskim sredstvima u banci ili drugim finansijskim institucijama, uključujući elektronske valute, te gotovini u vrijednosti preko 5.000 KM; h) podatke o polici životnog osiguranja; i) podatke o poklonima i donacijama primljenim u vezi s vršenjem funkcije u vrijednosti preko 25 KM; j) podatke o poklonima i donacijama primljenim u privatnom svojstvu, ako njihova pojedinačna vrijednost prelazi 500 KM ili 1.000 KM ukupno na godišnjem nivou; k) podatke o ulaganjima, uključujući dionice i druge vrijednosne papire; l) podatke o drugim rashodima pojedinačne vrijednosti preko 5.000 KM; m) podatke o obavezama. (3) Izvještaj iz stava (1) ovog člana sadrži i podatke iz člana 86a. stav (2) ovog zakona koji nisu dostupni javnosti. (4) U izvještaju sudija ili tužilac navodi detaljne podatke i o dodatnim aktivnostima koje su neplaćene, ali su po drugom osnovu značajne za vršenje njegove funkcije. (5) U izvještaju sudija odnosno tužilac navodi ime i prezime, vrstu srodstva, funkciju, odnosno djelatnost njegovih srodnika koji rade u pravosuđu, advokaturi, pravobranilaštvu ili notarijatu. Srodnici uključuju srodnike po pravoj liniji, po pobočnoj liniji do trećeg stepena srodstva, srodnike po tazbini do drugog stepena i dijete bračnog partnera, bračne odnosno vanbračne partnere, usvojioce i usvojenu djecu. (6) Izvještaj za prethodnu godinu dostavlja se na obrascu čiju formu utvrđuje Vijeće. Za podnošenje godišnjeg izvještaja Vijeće utvrđuje rok koji nije kasniji od 30. aprila tekuće godine. Uz izvještaj nosilac pravosudne funkcije prilaže kopiju godišnje prijave poreza na dohodak, kao i druge poreske prijave i dokumente koji se odnose na podatke navedene u izvještaju. (7) U godišnjem izvještaju navode se sve promjene nastale u izvještajnom periodu i koje nisu navedene u prethodno podnesenom izvještaju, čija kopija se dostavlja kao prilog izvještaju. (8) Sudija ili tužilac koji je prvi put imenovan na funkciju u pravosuđu početni izvještaj dostavlja u roku od 30 dana od dana imenovanja na funkciju. (9) Sudija ili tužilac kojem je prestao mandat dužan je za prvu narednu godinu nakon prestanka mandata dostaviti izvještaj u skladu s odredbama ovog zakona. (10) Ako lica iz stava (1) ovog člana odbiju dati sudiji odnosno tužiocu podatke potrebne za podnošenje izvještaja, sudija odnosno tužilac će to navesti u izvještaju, te uz izvještaj dostaviti izjavu ovjerenu kod nadležnog organa uprave da je lice s podacima iz stava (2) tačka a) ovog člana odbilo dati podatke potrebne za podnošenje izvještaja. (11) Ako sudija odnosno tužilac u svom početnom izvještaju odnosno prvom godišnjem izvještaju nakon početka primjene ovog zakona prijavi gotovinu u iznosu većem od 5.000 KM van banaka, sudija odnosno tužilac ne može tim iznosom pravdati finansiranje svojih troškova.
Član 86a.
(Transparentnost) (1) Izvještaj iz člana 86. ovog zakona objavljuje se na internetskoj stranici Vijeća, s ciljem jačanja integriteta, transparentnosti i povjerenja javnosti u rad pravosuđa, te radi sprečavanja sukoba interesa i drugih nedopuštenih uticaja u vršenju funkcije u pravosuđu. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, javnosti nisu dostupni podaci iz izvještaja koji se odnose na: a) imena maloljetnih lica koja se navode u izvještaju, izuzev prvog slova njihovog imena; b) jedinstveni matični broj i adresu stanovanja sudije ili tužioca, te drugih lica koja se navode u izvještaju; c) ulicu i broj gdje se nalazi imovina koja se navodi u izvještaju; d) brojeve bankovnog računa i druge finansijske identifikacione brojeve; e) pojedinačni iznos gotovog novca koji posjeduje sudija ili tužilac i pojedinačni iznos novca drugih članova domaćinstva; f) registracijske oznake vozila. (3) Godišnja prijava poreza na dohodak, kao i drugi prilozi koje sudija ili tužilac dostavi uz izvještaj nisu dostupni javnosti. (4) Javnosti će biti dostupan ukupan iznos štednje koji predstavlja zbir stanja na svim bankovnim računima i rezerve gotovog novca sudije ili tužioca i drugih članova domaćinstva. (5) Na internetskoj stranici Vijeća objavit će se imena i prezimena srodnika sudije odnosno tužioca iz člana 86. stav (5) ovog zakona. (6) Po isteku perioda od tri godine nakon dana prestanka mandata sudije ili tužioca, podaci iz izvještaja nisu dostupni javnosti.
Član 86b.
(Provjera i analiza podataka) (1) Poštujući zakonima utvrđene nadležnosti organa, institucija i drugih pravnih lica koji vode evidencije iz člana 86c. stav (4) ovog zakona, Odjel za provođenje postupka po izvještajima iz člana 86f. ovog zakona redovno provjerava tačnost, cjelovitost i istinitost prijavljenih podataka i analizira podatke iz izvještaja o imovini i interesima u svrhu utvrđivanja nespojivih aktivnosti i potencijalnog sukoba interesa. (2) Provjera blagovremenosti podnošenja izvještaja, te potpunosti i tačnosti podataka iz izvještaja vrši se putem: a) formalne provjere, kojom se provjerava da li je izvještaj blagovremeno dostavljen i u potpunosti popunjen; b) redovne provjere, kojom se usporedbom dostavljenih podataka provjerava postojanje srazmjernosti podataka finansijskih priliva i odliva koji su navedeni u izvještaju sudije odnosno tužioca; c) dodatne provjere, kojom se na osnovu podataka pribavljenih na osnovu člana 86c. stav (6) ovog zakona provjerava tačnost podataka navedenih u izvještaju, njihovim upoređivanjem s naknadno prikupljenim podacima u skladu s ovim zakonom. (3) Pod finansijskim prilivom podrazumijevaju se svi prihodi kojima se uvećavaju finansijska sredstva sudije odnosno tužioca u toku izvještajnog perioda, a uključuju saldo bankovne i druge štednje na kraju prethodnog izvještajnog perioda, primanja od osnovne i dodatne aktivnosti i djelatnosti, novčane poklone, pozajmice i donacije, naplaćene kredite i ostale prihode, poput prihoda od nekretnina, autorskih prava ili ulaganja i sličnih prihoda. (4) Finansijski odlivi su svi rashodi kojima se umanjuju finansijska sredstva sudije odnosno tužioca u izvještajnom periodu, a predstavljaju izdvajanja za nekretnine, vozila, pokretnu imovinu, otplatu kredita, davanje pozajmice, ulaganja, troškove osiguranja, troškove života, štednju i ostale rashode poput troškova alimentacije, obrazovanja, liječenja i sličnih troškova. (5) U svrhu provjere izvještaja, Vijeće putem Odjela za provođenje postupka po izvještajima iz člana 86f. ovog zakona donosi i redovno revidira kriterije rizika koji su povjerljive prirode. Kriteriji rizika predstavljaju okolnost ili skup okolnosti na osnovu kojih se određuju prioriteti za provođenje redovne provjere izvještaja o imovini i interesima, sačinjava raspored provjera, te provodi dodatna provjera. Prvo imenovanje i napredovanje predstavljaju kriterij rizika po osnovu kojeg je potrebno izvršiti dodatne provjere po službenoj dužnosti u skladu s članom 86c. st. (4) do (8) ovog zakona. (6) Odjel za provođenje postupka po izvještajima iz člana 86f. će od sudije odnosno tužioca zatražiti dodatne informacije i očitovanja u vezi s podacima iz njegovog izvještaja, kada je to potrebno radi utvrđivanja njihove tačnosti i potpunosti. (7) Postupak provjere izvještaja zatvoren je za javnost, a kriteriji i rezultati provjere se objavljuju.
Član 86c.
(Provođenje dodatne provjere) (1) Dodatna provjera, kojom može biti obuhvaćen cijeli izvještaj ili pojedini navodi iz izvještaja, provodi se: a) ako usporedba dostavljenih podataka u redovnoj provjeri izvještaja ukazuje na nesrazmjer podataka između finansijskog priliva i finansijskog odliva; b) kada to nalažu kriteriji rizika; c) kada je izvještaj o imovini i interesima nasumično odabran putem softverske aplikacije; d) u drugim slučajevima predviđenim zakonom; e) ako izvještaj ne sadrži sve podatke o licima iz člana 86. stav (1) ovog zakona. (2) Dodatna provjera izvještaja može se provesti i na osnovu obrazložene prijave fizičkog ili pravnog lica o netačnosti navoda u izvještaju. (3) Dodatna provjera iz stava (1) tačka c) ovog člana provodi se na najmanje 10% podnesenih izvještaja u kalendarskoj godini. (4) Prilikom dodatne provjere mogu se prikupiti informacije iz: a) javnih evidencija: matične knjige, poreske evidencije, sudske evidencije, zemljišne knjige, katastar, registri poslovnih subjekata, udruženja i fondacije, registri vrijednosnih papira, registri prava intelektualnog vlasništva, registri motornih vozila, civilnih aviona, čamaca i drugih plovila i sl; b) drugih evidencija kao što su: evidencije o dugovanjima firmi, evidencije o vrijednosti nekretnina ili automobila, bankovne evidencije i sl. (5) Kada pristup podacima iz stava (4) ovog člana nije moguće ostvariti direktnim pretraživanjem elektronskih evidencija ili kada je potrebno prikupiti informacije od fizičkih lica, Odjel za provođenje postupka po izvještajima iz člana 86f. ovog zakona upućuje pisani zahtjev za dostavljanje podataka pravnom ili fizičkom licu institucijama nadležnim za provjere, evidentiranje ili čuvanje tih podataka, odnosno institucijama koje posjeduju iste podatke. Nadležne institucije i ostala pravna i fizička lica dostavit će tražene podatke u skladu s ovim zakonom i ostalim pozitivnim propisima Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Federacije BiH i Brčko Distrikta poštujući zakonske rokove ili rokove određene od Odjela za provođenje postupka po izvještajima iz člana 86f. ovog zakona za dostavljanje podataka. (6) Odjel za provođenje postupka po izvještajima iz člana 86f. ovog zakona će sporazumom o saradnji s organima, institucijama i drugim pravnim licima koji vode evidencije iz stava (4) ovog člana preciznije utvrditi način pristupa ili drugi način pribavljanja podataka. Za pristup evidencijama komercijalne prirode osiguravaju se potrebna sredstva u budžetu Vijeća. (7) Na zahtjev Odjela za provođenje postupka po izvještajima iz člana 86f. ovog zakona, a u skladu sa stavom (5) ovog člana, institucije čiji je rad reguliran zakonima o bankama potvrdit će da li stanje računa koje je navedeno za određeni datum odgovara stvarnom stanju računa na taj datum, te da li lica obuhvaćena izjavom imaju neprijavljen račun ili drugi finansijski proizvod kod ove institucije. (8) Postupkom dodatne provjere izvještaja mogu se utvrditi sljedeće nepravilnosti: a) nedostatak podataka u izvještaju; b) navođenje netačnih podataka u izvještaju; c) prikrivanje imovine, obaveza, prihoda ili rashoda; d) nesrazmjer između podataka finansijskog priliva i finansijskog odliva, koju sudija, tužilac, odnosno član Vijeća ne može objasniti; e) prikrivanje aktivnosti koja je nespojiva s funkcijom sudije, tužioca odnosno člana Vijeća; f) prikrivanje informacija koje ukazuju na mogućnost postojanja sukoba interesa sudije, tužioca odnosno člana Vijeća.
Član 86d.
(Rezultat provjere) (1) Postupak provjere okončava se informacijom o provedenoj kontroli koja sadrži podatke o vrsti i obimu provjere, prikupljenim informacijama iz evidencija drugih pravnih lica i drugim izvorima informacija koji su korišteni tokom provjere, dostupnosti podataka za provođenje provjere, saradnji sudije, tužioca odnosno člana Vijeća u postupku provjere, ishodu provjere s obrazloženjem i druge podatke značajne za zaključivanje provjere. (2) Sudija, tužilac odnosno član Vijeća obavještava se o rezultatu provedene provjere izvještaja, a informacija iz stava (1) ovog člana dostavit će se sudiji, tužiocu odnosno članu Vijeća. (3) Ako usporedba dostavljenih podataka u redovnoj provjeri izvještaja ili podaci institucija i drugih pravnih lica koji vode evidencije iz člana 86c. stav (4) ovog zakona ukazuje na sumnju u bilo koju od nepravilnosti iz člana 86c. ovog zakona, o tome se obavještava Ured disciplinskog tužioca kojem se dostavljaju sve informacije proizašle iz provjere, radi daljnjeg postupanja. (4) Na osnovu informacije Odjela iz stava (3) ovog člana, Ured disciplinskog tužioca postupa u skladu sa svojom nadležnosti. Ako podaci koje Ured disciplinskog tužioca prikupi u toku postupka ispunjavaju standard dokazivanja disciplinskog prekršaja i podnese tužbu prema članu 67. ovog zakona, na osnovu člana 56. stav (1) tačka l), člana 57. stav (1) tačka l) i člana 57a. tačka l), izuzetno od pravila disciplinskog postupka propisanih ovim zakonom, na sudiji, tužiocu ili članu Vijeća protiv kojeg se vodi disciplinski postupak je da dokaže ili objasni suprotno. (5) Teret dokazivanja iz stava (4) ovog člana odnosi se isključivo na disciplinske postupke koji su rezultat provjere izvještaja i ne može se koristiti ni u jednom drugom postupku, naročito ne u krivičnom postupku. (6) Ako se u vrijeme provođenja postupka vrši prvo imenovanje ili napredovanje na poziciju u pravosuđu ili ako se iz drugih razloga ukaže potreba za dodatnu provjeru iz člana 86c. ovog zakona, odgađa se stupanje na dužnost imenovanog nosioca pravosudne funkcije do okončanja dodatne provjere s pozitivnim ishodom, a u slučaju negativnog ishoda, odluka o imenovanju se poništava u skladu s članom 44. ovog zakona. (7) U postupku izbora člana Vijeća iz reda sudija i tužilaca, odnosno izbora predsjednika ili potpredsjednika Vijeća provodi se dodatna provjera iz člana 86c. ovog zakona, a stupanje na dužnost odgađa se do okončanja dodatne provjere s pozitivnim ishodom. U slučaju negativnog ishoda, Vijeće postupa u skladu s članom 8. stav (2) ovog zakona. (8) Odjel za provođenje postupka po izvještajima iz člana 86f. ovog zakona će informaciju o provedenoj kontroli, s podacima iz izvještaja i podacima do kojih je došao u postupku kontrole, proslijediti instituciji ili drugom pravnom licu čiji su podaci korišteni prilikom provjere izvještaja, kao i drugom nadležnom organu kada je to potrebno radi provođenja mjera iz nadležnosti tog organa.
Član 86e.
(Registar izvještaja) (1) Vijeće uspostavlja evidenciju, odnosno registar izvještaja o imovini i interesima. (2) Izvještaji sudije odnosno tužioca kojem je prestao mandat brišu se iz registra po proteku deset godina od prestanka mandata. Brisanje se neće vršiti za vrijeme dok Vijeće ili bilo koji drugi organ u službenom postupku koristi izvještaje i priloge uz izvještaje.
Član 86f.
(Odjel za provođenje postupka po izvještajima) (1) Vijeće uspostavlja Odjel za provođenje postupka po izvještajima u okviru Sekretarijata Vijeća (u daljnjem tekstu: Odjel), koji je nezavisan u vršenju poslova i nadležan za provođenje odredbi ovog zakona kojima se uređuje postupak po izvještajima, bez primanja bilo kakvih uputstava i bez miješanja u rad u konkretnim predmetima. (2) Odjelom samostalno rukovodi šef Odjela, koji organizira i osigurava zakonito i efikasno vršenje poslova, savjesno vršeći povjerenu funkciju. (3) Za šefa Odjela može biti postavljeno lice koje pored općih uslova propisanih Zakonom o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 12/02, 19/02, 8/03, 35/03, 4/04, 17/04, 26/04, 37/04, 48/05, 2/06, 32/07, 43/09, 8/10, 40/12 i 93/17) ispunjava i posebne uslove propisane Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Sekretarijatu. (4) Šefu Odjela u radu pomažu zamjenik šefa, pravni savjetnici, stručni savjetnici i ostali zaposleni koji vrše poslove utvrđene Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Sekretarijatu. (5) Odredbe Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine kojima su propisana prava, funkcije, disciplinska odgovornost i nespojivost s funkcijama državnog službenika shodno se primjenjuju i na zaposlene u Odjelu, a popunjavanje upražnjenih pozicija vrši se u skladu s članom 15. ovog zakona. (6) Sigurnost i privatnost informacija, komunikacija i druge bitne infrastrukture Odjela, kao i lična zaštita zaposlenih u Odjelu su zagarantirane. Zaposleni u Odjelu dužni su čuvati sigurnost i povjerljivost informacija i komunikacija u skladu s pravilnikom kojim se uređuje sigurnost tajnih podataka i sigurnost zaposlenih u Odjelu, koji na prijedlog direktora Sekretarijata donosi Vijeće, te osigurati zaštitu ličnih podataka. (7) Radi sticanja uslova za pristupanje, korištenje, zaštitu i čuvanje tajnih podataka šef Odjela, zamjenik šefa, a po potrebi i drugi zaposleni u Odjelu će prije stupanja na dužnost biti predmetom sigurnosne provjere, u skladu sa Zakonom o zaštiti tajnih podataka ("Službeni glasnik BiH", br. 54/05 i 12/09). Za lica iz ovog stava Vijeće je dužno blagovremeno zatražiti pisanim zahtjevom provođenje sigurnosnih provjera. (8) Disciplinski je odgovoran zaposleni u Odjelu koji je dao netačne ili nepotpune podatake prilikom prijema na upražnjenu poziciju ili prilikom sigurnosne provjere, te koji je prekršio dužnost iz stava (6) ovog člana. (9) Lica iz stava (4) ovog člana, za koja ne postoji potreba sigurnosne provjere, prilikom preuzimanja funkcije svojeručno će potpisati izjavu o upoznavanju i preuzimanju obaveze postupanja po Zakonu o zaštiti tajnih podataka i pravilniku kojim se uređuje sigurnost tajnih podataka u Odjelu.
Član 86g.
(Nadležnosti i transparentnost Odjela) (1) Odjel je nadležan da: a) provodi odredbe ovog zakona i drugih propisa o izvještajima, prikuplja izvještaje sudija, tužilaca i članova Vijeća, provjerava blagovremenost, tačnost, cjelovitost i istinitost prijavljenih podataka, analizira podatke iz izvještaja u svrhu utvrđivanja nespojivih funkcija ili sukoba interesa; b) donosi i redovno revidira kriterije rizika na osnovu kojih se određuju prioriteti za provođenje redovne provjere izvještaja, sačinjava raspored provjera, te provodi dodatnu provjeru; c) objavljuje rezultate provjere izvještaja; d) u skladu s članom 86d. stav (3) ovog zakona, dostavlja Uredu disciplinskog tužioca i organima iz člana 86d. stav (7) ovog zakona informacije koje su proizašle iz provjere. (2) Rad Odjela zasniva se na principu transparentnosti. Odjel uspostavlja sistem podnošenja prigovora otvoren za javnost, te najmanje jednom godišnje objavljuje izvještaj o radu. Informacije o imovini i djelatnostima zaposlenih u Odjelu dostavljaju se u skladu sa Zakonom o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine i objavljuju se uz poštivanje propisa o zaštiti ličnih podataka. Zaposleni u Odjelu dužni su jednom godišnje ažurirati objavljene informacije. (3) Kršenje obaveza zaposlenih u Odjelu iz stava (2) ovog člana predstavlja osnov za disciplinsku odgovornost.
Član 86h.
(Vanjsko praćenje rada Odjela i disciplinskih postupaka) (1) Vijeće će, u svrhu praćenja rada Odjela u vezi s prikupljanjem, provjerom i objavljivanjem izvještaja, kao i praćenja cjelokupnog funkcioniranja Odjela, te praćenja disciplinskih postupaka pokrenutih na osnovu rezultata provjere izvještaja, angažirati stručnjake koji imaju savjetodavnu ulogu. Stručnjaci se angažiraju na period od četiri godine, a Vijeće će, ako se ukaže potreba, donijeti odluku o periodu za nastavak angažmana. (2) Stručnjaci iz stava (1) ovog člana imaju neposredan i nesmetan pristup svim informacijama, podacima o licima i njihovim izvještajima, kao i dokumentaciji kojom raspolaže Odjel, osim podataka koji su zaštićeni propisima o zaštiti tajnih podataka. (3) Stručnjaci imaju pravo pratiti proces zaposlenja u Odjelu i u tom procesu komisiji za prijem davati pismene preporuke, koje mogu biti odbačene, uz pismeno obrazloženje razloga neprihvatanja, u roku od 15 dana od dana prijema pismene preporuke. (4) U slučaju da Odjel, na osnovu člana 86d. stav (3) ovog zakona, dostavi Uredu disciplinskog tužioca informaciju o nepravilnostima utvrđenim provjerom, stručnjaci će pratiti disciplinski postupak i sačiniti izvještaj iz stava (9) ovog člana. (5) Stručnjaci mogu predložiti pokretanje disciplinskog postupka protiv zaposlenih u Odjelu. (6) Stručnjaci su dužni čuvati povjerljivost svih podataka koji su definirani kao tajni u skladu sa Zakonom o zaštiti tajnih podataka. (7) Stručnjaci dostavljaju pismene preporuke šefu Odjela u vezi s postupanjem u konkretnom predmetu provjere izvještaja i o cjelokupnom djelovanju Odjela, s ciljem unapređenja efikasnosti i djelotvornosti njegovog rada. (8) Preporuke stručnjaka iz ovog člana mogu se odbaciti, a u slučaju neprihvatanja preporuka, šef Odjela će pismeno obrazložiti razloge neprihvatanja, u roku od 15 dana od dana prijema pismene preporuke. (9) Stručnjaci najmanje jednom godišnje sačinjavaju i javno objavljuju izvještaj o radu i funkcioniranju Odjela i provođenju postupaka u vezi s provjerom izvještaja, kao i o disciplinskim postupcima pokrenutim na osnovu rezultata provjere izvještaja.
Član 86i.
(Pravilnik u vezi sa izvještavanjem) Vijeće posebnim pravilnikom regulira dodatne detalje u vezi s oblikom obrasca izvještaja, uključujući i priloge koji se uz njega podnose, rokovima i postupcima podnošenja izvještaja, izuzecima od pristupanja podacima, operativnim aspektima rada Odjela unutar Sekretarijata uključujući i savjetodavnu ulogu stručnjaka, uspostavljanjem i vođenjem evidencije odnosno registra izvještaja, postupkom i dinamikom provjere izvještaja, te postupkom sklapanja sporazuma o saradnji s organima, institucijama i drugim pravnim licima iz člana 86c. stav (6) ovog zakona.
Član 86j.
(Prekršaji u vezi sa izvještajima o imovini i interesima) (1) Odgovorno službeno lice u javnom organu koje ne sarađuje s Odjelom odnosno organom nadležnim za provjeru izvještaja ili ne dostavlja organu tražene informacije kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 10.000 KM. (2) Ako rukovodilac javnog organa ne odredi konkretno službeno lice za saradnju s Odjelom, odnosno organom nadležnim za provjeru izvještaja, prema ovim odredbama odgovoran je rukovodilac. (3) Fizičko lice koje ne sarađuje s Odjelom, odnosno organom nadležnim za provjeru izvještaja ili ne dostavi organu tražene informacije prema zakonom propisanim procedurama, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 10.000 KM. Za isti prekršaj pravno lice će se kazniti novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 20.000 KM. (4) Vijeće podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka za prekršaje iz ovog člana u skladu sa Zakonom o prekršajima ("Službeni glasnik BiH", br. 41/07, 18/12, 36/14, 81/15 i 65/20).
Član 86k.
(Primjena na članove Vijeća) Odredbe ovog poglavlja o izvještajima o imovini i interesima jednako se primjenjuju na sve članove Vijeća.
Član 87.
(1) Sudija ili tužilac ne može biti krivično gonjen, uhapšen ili zadržan u pritvoru niti može odgovarati u građanskom postupku za mišljenja koja daje ili za odluke koje donese u okviru svojih službenih dužnosti. (2) Posjedovanje imuniteta neće spriječiti ili odgoditi istragu u krivičnom ili građanskom postupku koja se o nekoj stvari u skladu sa zakonom vodi protiv sudije ili tužioca.
Član 88.
POGLAVLJE IX - PRESTANAK VRŠENJA DUŽNOSTI (1) Mandat sudije ili tužioca prestaje: a) za sudije i tužioce kada navrše starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penziju; b) za predsjednika suda nakon isteka perioda na koji je imenovan; c) za glavnog tužioca i zamjenika glavnog tužioca kada navrše starosnu dob za obavezan odlazak u penziju ili nakon isteka perioda na koji su imenovani; d) u slučaju podnošenja ostavke; e) u slučaju njegovog razrješenja od strane Vijeća kao rezultat disciplinskog postupka; f) ako se dokaže na osnovu medicinske dokumentacije da je trajno izgubio radnu sposobnost za vršenje dužnosti sudije ili tužioca. g) kada je pravosnažnom presudom osuđen za krivično djelo za koje je zakonom predviđena kazna zatvora. (2) Predsjednik suda, glavni tužilac ili zamjenik glavnog tužioca može podnijeti ostavku na svoju dužnost i nastaviti vršiti dužnost sudije odnosno tužioca do odluke Vijeća o ostavci, odnosno do isteka dana kada ostavka treba da stupi na snagu. (3) U slučaju prestanka mandata predsjednika suda, glavnog tužioca ili zamjenika glavnog tužioca, on bez obzira na to nastavlja vršiti dužnost sudije ili tužioca u istom sudu ili tužilaštvu. (4) Kada sudija ili tužilac navrši starosnu dob za obavezan odlazak u penziju, njegov mandat automatski prestaje. U slučaju podnošenja ostavke, sudija ili tužilac Vijeću podnosi ostavku u pisanoj formi uz naznaku datuma ostavke. Mandat sudije ili tužioca prema tački (d) stava 1. ovog člana ističe na dan kada Vijeće primi njegovu pismenu ostavku ili na dan kada ostavka treba da stupi na snagu, koje god od navedenog nastupi kasnije. Mandat sudije ili tužioca iz tač. (e) i (f) ističe na dan koji utvrdi Vijeće, a iz tačke g) stav (1) ovog člana, na dan pravosnažnosti presude. (5) Ako predsjednik suda ili glavni tužilac unaprijed zna da će doći do prestanka mandata sudije ili tužioca koji je pod njegovim nadzorom, predsjednik suda ili glavni tužilac bez odgađanja o tome obavještava Vijeće kako bi se započeo novi postupak imenovanja na buduće upražnjeno mjesto.
Član 89.
Predsjednik suda, glavni tužilac ili zamjenik glavnog tužioca čiji je mandat na dužnost na koju je imenovan istekao nastavit će obavljati dužnost, sa svim pravima i obavezama koje ona nosi, dok se ne imenuje novi predsjednik ili glavni tužilac.
Član 90.
Starosna dob za obavezan odlazak u penziju za sudije i tužioce imenovane od strane Vijeća je navršenih sedamdeset (70) godina života.
Član 91.
POGLAVLJE X - ZAVRŠNE ODREDBE (1) Danom stupanja na snagu ovog zakona ukidaju se Visoka sudska i tužilačka vijeća ustanovljena Zakonom o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine, sa izmjenama i dopunama ("Službeni glasnik BiH" br. 15/02, 26/02 i 35/02), Zakonom o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Republike Srpske, sa izmjenama i dopunama ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 31/02 i 55/02) i Zakonom o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Federacije Bosne i Hercegovine, sa izmjenama i dopunama ("Službene novine Federacije BiH" br. 22/02, 41/02, 42/02 i 19/03). (2) Vijeće je pravni sljednik bivših Visokih sudskih i tužilačkih vijeća iz stava 1. ovog člana. (3) Osoblje izabrano u skladu s članom 3. Odluke Visokog predstavnika broj 167/03 od 20.11.2003. godine prelazi u Sekretarijat i Ured disciplinskog tužioca Vijeća. (4) U roku od tri (3) mjeseca nakon stupanja na snagu ovog zakona, Agencija za državnu službu izvršit će reviziju da bi se utvrdilo da li početno osoblje koje je preuzeto i broji maksimalno trideset (30) uposlenika ispunjava opće uslove iz člana 22. Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine. Svi uposlenici koje Vijeće ne zaposli u skladu sa stavom 3. ovog člana, bit će zaposleni u potpunosti u skladu sa Zakonom o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine. (5) Imovina, finansijske obaveze, oprema, materijalna i nematerijalna sredstva, spisi i drugi dokumenti ili vlasništvo dosadašnjih vijeća iz stava 1. ovog člana ustupaju se Vijeću. (6) Imovina, oprema, materijalna i nematerijalna sredstva, spisi i drugi dokumenti ili imovina u posjedu Nezavisne pravosudne komisije mogu biti ustupljeni Vijeću, u skladu sa sporazumom između Vijeća, Nezavisne pravosudne komisije i vlasnika imovine. Imovina, oprema, materijalna i nematerijalna sredstva, spisi i drugi dokumenti ili imovina ustupljena na ovaj način ne podliježe plaćanju carine, poreza ili dažbina. (7) Međunarodni stručnjaci mogu biti dodijeljeni Vijeću. Privilegije i imuniteti u vezi sa diplomatskim statusom međunarodnih stručnjaka reguliraju se sporazumom između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vijeća. (8) Međunarodni stručnjaci koji potpišu ugovor s Vijećem ili su ustupljeni od stranih vlada, a čija se plaća i naknade isplaćuju iz sredstava dobijenih od međunarodnih donatora izuzimaju se od plaćanja poreza na prihod ili bilo kog drugog poreza ili doprinosa na plaću i naknade koji se ubire u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine.
Član 91a.
(Dosadašnji mandati direktora, zamjenika direktora i potpredsjednik") (1) Mandat direktora i zamjenika direktora Sekretarijata predviđen u ovom Zakonu smatra se započetim danom preuzimanja dužnosti direktora odnosno zamjenika direktora. (2) Potpredsjednici Vijeća preuzimaju svoje punovremene radne dužnosti u Vijeću najkasnije do 1. januara 2008. godine.
Član 92.
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje važiti Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine, sa izmjenama i dopunama, Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Republike Srpske, sa izmjenama i dopunama i Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Federacije Bosne i Hercegovine, sa izmjenama i dopunama.
Član 93.
Zakoni ili zakonske odredbe sadržane u zakonima koji su na snazi u Republici Srpskoj, Federaciji Bosne i Hercegovine i Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine moraju se uskladiti s ovim zakonom, a one odredbe koje nisu u skladu s ovim zakonom prestaju da važe.
Član 94.
(1) Vijeće će, u skladu s Poglavljem V ovog zakona, početi proces imenovanja sudija u sudove u Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine, koji će, prema entitetskim zakonima o sudovima, biti nadležni da odlučuju o prekršajima. Takva imenovanja će se izvršiti na dan koji odredi Vijeće, ali ne prije 1. januara 2006. godine. (2) Izuzetno od odredbe člana 28. stav (1) ovog zakona, kandidati koji su položili pravosudni ispit moći će konkurirati za takva imenovanja iako nemaju tri godine iskustva u radu na pravnim poslovima, nakon položenog pravosudnog ispita. (3) Sudija koji bude imenovan da odlučuje o prekršajima u prvom stepenu, a koji nema trogodišnje iskustvo poslije položenog pravosudnog ispita, neće moći odlučivati u drugim predmetima prije sticanja takvog iskustva. (4) Ako su svi ostali uvjeti jednaki, Vijeće će dati prednost onim kandidatima koji imaju dokazano specijalizirano znanje u oblasti prekršaja. (5) Svim sudijama koji trenutno obavljaju dužnost u kantonalnim ili općinskim sudovima za prekršaje u Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno sudovima za prekršaje u Republici Srpskoj, a ne bude ih izabralo Vijeće u skladu sa stavom (1) ovog člana, prestat će mandat za obavljanje sudijske dužnosti. Vijeće će utvrditi prestanak mandata tim sudijama s 1. januarom 2006. godine, ili kasnije, ako Vijeće tako odredi. (6) Sudija kantonalnog ili općinskog suda za prekršaje u Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno sudija suda za prekršaje u Republici Srpskoj, čiji mandat prestane u skladu sa stavom (5) ovog člana, imat će pravo da prima plaću u iznosu koji je jednak njegovoj posljednjoj plaći, kao i druge naknade, uključujući zdravstveno i penzijsko osiguranje, u periodu od šest mjeseci nakon prestanka mandata. Ove plaće i naknade osigurat će organ vlasti koji je odgovoran za finansiranje poslovanja odgovarajućeg suda. Neizbor sudije neće sprečavati pojedinca da kasnije bude imenovan na sudijske i tužilačke pozicije. (7) Primanje naknada prema stavu (6) ovog člana bit će ukinuto u slučaju da pojedinac, za vrijeme primanja naknade, ispuni uvjete i ostvari pravo na obaveznu starosnu penziju sudije i ostale naknade predviđene zakonom.
Član 95.
Ovaj zakon bit će objavljen u "Službenom glasniku BiH" i stupa na snagu danom objavljivanja . PS BiH broj 38/04 21. maja 2004. godine Sarajevo