Aktio

Sudska praksa

Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba (Vrhovni sud RS, Vrhovni sud FBiH, Sud BiH, Apelacioni sud Brčko distrikta) i odluke Ustavnog suda BiH (ustavnisud.ba), Ustavnog suda Republike Srpske (ustavnisud.org) i Evropskog suda za ljudska prava u predmetima protiv BiH (HUDOC).

Sentence i odluke su preuzete iz javnih baza i prikazane informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

3.147 sentenci u bazi

46ms

Filteri (1)

Vrhovni sud Republike Srpske

Pod povredu prava na odbranu kao bitnu povredu odredaba krivičnog postupka, propisanu odredbama člana 311. stav 1. tačka g) ZKP RS, ne mogu se podvesti one povrede postupka koje su izdvojene u posebne, druge oblike bitnih povreda odredaba krivičnog postupka predviđene u citiranoj zakonskoj odredbi, uključujući i povredu propisanu pod tačkom z) te odredbe ( koja se manifestuje u zasnivanju presude na dokazu na kome se po odredbama ZKP RS ne može zasnivati presuda), te tačkom k) iste zakonske odredbe (koja se ogleda u nerazumljivosti izreke presude, protivrječnosti izreke samoj sebi i razlozima presude kao i u nedostatku razloga o odlučnim činjenicama).

2024

Vrhovni sud Republike Srpske

Za izricanje mjere oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom, od odlučujućeg značaja je činjenica da li je izvršenjem krivičnog djela imovinska korist pribavljena (za sebe ili drugoga), pri čemu je irelevantno u koju grupu krivičnih djela spada predmetno djelo čije izvršenje je rezultiralo pribavljanjem imovinske koristi.

2024

Vrhovni sud Republike Srpske

Kada se obrazloženje drugostepene presude o pogledu žalbenih prigovora odbrane svodi na zaključak da je neosnovan žalbeni prigovor o počinjenim bitnim povredama odredaba krivičnog postupka na koje žalba ukazuje, a da se pri tome žalbeni sud uopšte na izjašnjava na argumente žalbe na kojima su zasnovani ovi prigovori, na taj način je u žalbenom postupku počinjena povreda prava na odbranu, jer ovako koncipirano obrazloženje ne zadovoljava standarde koji se zahtjevaju za odluke suda više instance donesene u postupku po žalbi na prvostepenu presudu, a koji predstavljaju garanciju da sud žalbu nije odbio prije nego što je prethodno razmotrio sve relevantne žalbene prigovore.

2024

Vrhovni sud Republike Srpske

Diskreciono ovlaštenje suda je da odbije izvođenje ponuđenog dokaza kada ocjeni da je nepotreban i zaključi da činjenice koje stranke ili branilac žele da dokažu nemaju značaja za predmet, pa kada je prvostepeni sud u razlozima presude obrazložio zbog čega je odbio prijedlog odbrane da se sasluša kao svjedok punomoćnik oštećene, onda se odbijanje ovog dokaznog prijedloga odbrane ne može podvesti pod povredu prava na odbranu.

2024

Vrhovni sud Republike Srpske

Kada iz obrazloženja drugostepene presude nesumnjivo proizlazi da je drugostepeni sud prije donošenja odluke o žalbi razmotrio sve relevantne žalbene prigovore, onda nema mjesta tvrdnji o učinjenoj povredi prava na odbranu u žalbenom postupku, jer suštinski zahtjev, kada se radi o odluci višeg suda donesenoj u postupku po žalbi, je da viši sud ukaže na to da je razmotrio pitanja istaknuta u žalbi koja su bila od suštinskog značaja i da žalbu nije odbio prije nego što ju je prethodno razmotrio.

2024

Vrhovni sud Republike Srpske

Nije počinjena povreda prava na odbranu u žalbenom postupku, kada je drugostepeni sud u obrazloženju svoje presude prethodno interpretirao sadržaj žalbenog prigovora, a potom prigovor ocijenio kao neosnovan, saglašavajući se sa razlozima prvostepene presude zbog kojih je odbijen prijedlog odbrane za saslušanje svjedoka, koje razloge je inkorporirao u detaljno obrazloženje svoje presude, te pri tome dao i dodatne argumente u prilog pravilnosti odluke prvostepenog suda o odbijanju prijedloga odbrane za saslušanje navedenog svjedoka.

2024

Vrhovni sud Republike Srpske

Kada pritvor osumnjičenom egzistira na osnovanoj sumnji da je počinio krivična djela za koja je, s obzirom na propisanu kaznu isključena mogućnost produženja pritvora u istrazi preko tri mjeseca, onda se prijedlog tužioca za produženje pritvora preko tri mjeseca ne može zasnivati na izmjenjenoj pravnoj kvalifikaciji na teža krivična djela, koja prema propisnoj kazni otvaraju mogućnost produženja pritvora i preko tri mjeseca, ako takva pravna kvalifikacija, ne proizlazi iz novih činjenica i dokaza u odnosu na činjeničnu osnovu prethodnog rješenja o produženju pritvora.

2024

Vrhovni sud Republike Srpske

Oslobađajuća presuda donesena po osnovu iz člana 298. tačka a) ZKP RS (koji se manifestuje u tome da djelo koje je predmet optužbe nije krivično djelo) ne može biti predmet pobijanja žalbom zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, jer se u razlozima te presude sud ne bavi ocjenom dokaza s aspekta postojanja činjenica od odlučnog značaja za postojanje krivičnog djela i krivične odgovornosti optuženog, nego isključivo preciziranjem na jasan i nedvosmislen način onih elemenata bića krivičnog djela za koje smatra da nisu sadržani u činjeničnom opisu dispozitiva optužnice.

2024

Vrhovni sud Republike Srpske

Kada je maloljetnu oštećene i maloljetne svjedoke u istrazi saslušao psiholog, a ne tužilac ili ovlašćeno službeno lice uz pomoć psihologa, takvi zapisnici o njihovom saslušanju su nezakoniti dokazi na kojima se ne može zasnovati presuda, pa s obzirom da je prvostepeni sud na takvim zapisnicima zasnovao pobijanu presudu, na taj način je počinio bitnu povredu odredaba krivičnog postupka koja se manifestuje u zasnivanju presude na dokazu na kome se po odredbama ZKP RS ne može zasnivati presuda.

2024

Vrhovni sud Republike Srpske

Sud može odbiti izvođenje dokaza na glavnom pretresu samo ako zaključi da okolnosti koje stranka ili branilac želi da dokaže nemaju značaja za predmet ili da je ponuđeni dokaz nepotreban, pa kada se za odbijanje dokaznog prijedloga odbrane sud pozvao na okolnosti koje nisu osnov za odbijanje izvođenja dokaza (ne mogu se podvesti pod navedene zakonske razloge), onda je na taj način počinjena bitna povreda odredaba krivičnog postupka u vidu povrede pravo na odbranu.

2024

Vrhovni sud Republike Srpske

Činjenica da je k.č. broj 326/2, sa stanjem 1966. godine, bila upisana na Šumsko privredno preduzeće B., nije dovoljna za zaključak da predmetno zemljište nije bilo u posjedu pravnog prednika zainteresovanih lica, pogotovo što iz dokaza izvedenih u toku postupka ne proizlazi da je to zemljište ikada bilo šuma, ili da je po kulturi imalo takav upis.

11 0 U 031731 23 Uvp

2024
Upravni sporovi

Vrhovni sud Republike Srpske

Aktivnu legitimaciju za podnošenje zahtjeva za pretvaranje prava korišćenja u pravo svojine, ima samo dosadašnji nosilac tog prava ili njegov pravni sljednik, a to je tužiteljica, a ne zainteresovano lice koje nije upisano sa bilo kakvim pravom u javnim evidencijama, niti posjeduje pravni osnov za promjenu zemljišnoknjižnog stanja, pri čemu činjenica da je zainteresovano lice pokrenulo izvršni postupak radi namirenja potraživanja na predmetnim nepokretnostima, ne daje istom aktivnu legitimaciju za pokretanje postupka čiji je cilj promjena nosioca prava na tim nepokretnostima.

11 0 U 031272 23 Uvp

2024
Upravni sporovi

Vrhovni sud Republike Srpske

Na osnovu odredbe člana 6 stav 1 Konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda svako prilikom utvrđivanja njegovih građanskih prava ili obaveza… ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom ustanovljenim zakonom, pa uskraćivanje tužiocu prava na sudsko preispitivanje odluka internih organa predstavlja povredu prava na pristup sudu kao jednog od segmenata prava na pravično suđenje. Iz navedenih raloga nižestepeni sud nije mogao odbaciti tužbu tužioca pozivom na odredbu člana 22 tačka 2 Zakona o upravnim sporivima, već je trebao odlučiti da li je tužba osnovana ili nije, budući da se stranci mora omogućiti sudsko preispitivanje odluka donesenih od strane organa u slučajevima kada odlučuju o građanskim pravaima i obavezama, kao što je ovdje slučaj.

12 0 U 008867 23 Uvp

2024
Upravni sporovi

Vrhovni sud Republike Srpske

S obzirom da tužiteljica nije poštovala mjere koje se odnose na zaštitu zdravlja stanovništva u vrijeme pandemije, to nije ni došlo do povrede prava iz Zakona o trgovini i Zakona o zaštiti potrošača, jer su trgovci bili dužni poštovati mjere i propise koji se odnose na zaštitu zdravlja stanovništva, a u slučaju nepoštovanja ovih mjera kontrolni organi su dužni izreći kaznu ne samo licu koje krši ove propise (ovdje tužiteljici) već i trgovcu koji nije postupio u skladu sa mjerama i propisima za suzbijanje širenja virusa Korona, pa u konkretnom slučaju nije ni ostvaren poslovni odnos tako da, u ovom slučaju, pošto je tužitelji onemogućen ulazak u trgovačku radnju, nije ni došlo do postupka u kojem bi se tužiteljica pojavila kao stranka, zbog čega je osporeni akt kojim je njena žalba odbačena zakonito donesen.

11 0 U 031649 23 Uvp

2024
Upravni sporovi

Vrhovni sud Republike Srpske

Kada je osumnjičeni prilikom ispitivanja pred tužiocem u prisusustvu branioca, izjavio da ostaje kod ranije datog iskaza datog u policiji (bez prisustva branioca), a pri tome ne iznoseći usmeno sadržaj tog iskaza, onda se taj iskaz ne može smatrati sastavnim dijelom zapisnika o ispitivanju osumnjičenog pred tužiocem, pa slijedom toga se njegov iskaz dat na zapisnik o ispitivanju pred policijom (bez prisustva branioca) ne može pročitati i koristiti kao dokaz na glavnom pretresu, jer se radi o dokazu na kome se po odredbama ZKP RS ne može zasnivati presuda (nezakonit dokaz).

11 0 K 024819 21 Kž 4

2024
Krivični predmeti

Vrhovni sud Republike Srpske

Kada je pravosnažnim rješenjem utvrđena osnovana sumnja kao opšti uslov za produženje pritvora za krivična djela blaže pravne kvalifikacije u odnosu na pravnu kvalifikaciju djela na kojima se zasniva prijedlog tužioca za produženje pritvora, činjenica da to rješenje tužilac nije pobijao žalbom implicira njegovo saglašavanje sa pravnom kvalifikacijom krivičnih djela u tom rješenju.

12 0 K 009891 24 Kž 2

2024
Krivični predmeti

Vrhovni sud Republike Srpske

Nužni dio je povrijeđen ako je vrijednost primljene zaostavštine manja od vrijednosti nužnog dijela.

95 0 P 074390 24 Rev

2024
Parnični predmeti

Vrhovni sud Republike Srpske

Tek kada oba ugovarača, odnosno njihovi pravni sljednici, iz osporenog ugovora, budu obuhvaćeni tužbom, moći će se odlučiti o osnovanosti tužbenog zahtjeva za utvrđenje ništavosti navedenog ugovora, jer se pravne posljedice odluke suda protežu na sve nužne suparničare.

80 0 P 105521 24 Rev

2024
Parnični predmeti

Vrhovni sud Republike Srpske

Kada je sud osumnjičenom, nakon njegovog izjašnjenja prilikom prvog ispitivanja, obezbjedio sudskog prevodioca na jezik koji razumije, pa se tim jezikom on služio i kasnije prilikom ispitivanja kod tužioca i pred sudom prilikom izjašnjenja o prijedlogu za određivanje pritvora, na taj način mu je osigurano pravo iz člana 8. stav 2. ZKP RS da se u krivičnom postupku služi maternjim jezikom ili jezikom koji razumije, pa slijedom toga nije počinjena bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 311. stav 1. tačka v) ZKP RS kada sud nije udovoljio njegovom zahtjevu da mu se na kasnijem ročištu za izjašnjenje o prijedlogu za produženje pritvora obezbjedi prevodilac za maternji jezik.

11 0 K 036446 24 Kž 2

2024
Krivični predmeti

Vrhovni sud Republike Srpske

Punomoć kojom optuženi ovlašćuje branioca da, radi zaštite njegovih interesa i na zakonu zasnovanih prava, preduzme sve pravne radnje i upotrijebi sva u zakonu predviđena sredstva do okončanja postupka, u sebi sadrži i ovlaštenje za navedenog branioca da može podnijeti i Zahtjev za zaštitu zakonitosti kao vanredni pravni lijek.

73 0 K 033054 23 Kvlz

2024
Krivični predmeti