Aktio

Zakon o obrtu FBiH

Verzija 1

Izmjene i dopune
Objavljeno
30. 06. 2003.
Stupila na snagu
01. 07. 2003.
Glasilo
Sl. novine FBiH 29/2003
Broj članova
65 članova

Akt: ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBRTU

Algoritamski rekonstruisano - nije zvanični prečišćeni tekst.

Član 1.

Ovim zakonom uređuju se uvjeti, obavljanje obrta, registra- cija, poslovanje, zajedničko obavljanje i prestanak obavljanja obrtničke djelatnosti (u daljem tekstu: obrt), obrazovanje i osposobljavanje za obavljanje obrta, organiziranje obrtnika i nadzor.

Član 2.

Obrt, u smislu ovog zakona, jeste samostalno i trajno obavljanje dopuštenih i registriranih privrednih i drugih djelatnosti u osnovnom i dopunskom zanimanju u skladu s članom 4. ovog zakona od obrtnika sa svrhom postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu. Dopuštena je svaka privredna i druga djelatnost koja nije zakonom zabranjena. Obrtnik, u smislu ovog zakona, jeste fizičko lice koje obavlja djelatnost u svoje ime i za svoj račun, a pritom se može koristiti i radom drugih lica sa kojima je u obavezi zaključiti ugovor o radu, u skladu sa Zakonom o radu i kolektivnim ugovorom.

Član 3.

Obrtom se smatra i obavljanje domaće radinosti. Domaća radinost, u smislu ovog zakona, jeste djelatnost izrade i dorade predmeta kod kojih preovlađuje ručni rad i usluge u domaćinstvu. Djelatnost domaće radinosti obavlja se samostalno ili uz pomoć članova zajedničkog domaćinstva.

Član 4.

Obrti, u smislu ovog zakona, su: slobodni, vezani i posebni. Slobodni obrti su obrti za čije se obavljanje ne traži stručna osposobljenost, stručna sprema ili majstorski ispit. Vezani obrti su obrti za čije se obavljaje traži stručna osposobljenost, stručna sprema ili majstorski ispit. Posebni obrti su obrti koje obrtnik može obavljati samo ako ispunjava uvjete za vezane obrte iz stava 3. ovog člana i ima saglasnost za obavljanje posebnih obrta. Popis vezanih obrta po vrstama, stepen i vrstu stručne spreme potrebne za njihovo obavljanje, te popis posebnih obrta po vrstama, uvjete i način izdavanja saglasnosti za obavljanje posebnog obrta propisuje Vlada Federacije BiH na prijedlog federalnog ministra trgovine, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnog federalnog ministarstva, ovisno o vrsti obrta.

Član 5.

II - OBAVLJANJE OBRTA 1. Uvjeti za obavljanje obrta Fizičko lice može obavljati obrt kao osnovno zanimanje ako ispunjava sljedeće opće uvjete: - da je državljanin Bosne i Hercegovine, - da je poslovno sposobno, - da udovoljava općim i posebnim zdravstvenim uvjetima, ako je to propisano posebnim zakonom, - da mu pravomoćnom sudskom presudom, rješenjem o prekršaju ili upravnim aktom nije izrečena zaštitna mjera zabrane obavljanja obrta dok ta mjera traje, - da nema neizmirenih finansijskih, poreznih i drugih obaveza. Fizičko lice može obavljati obrt kao dopunsko zanimanje ako ispunjava uvjete iz stava 1. ovog člana i ako ima već zasnovan radni odnos po bilo kom osnovu i ukoliko posebnim zakonom nije drugačije propisano.

Član 6.

Strani državljanin može obavljati obrt pod uvjetom da ima radnu dozvolu i uz primjenu načela uzajamnosti.

Član 7.

Fizičko lice može obavljati vezani obrt ako uz opće uvjete iz člana 5. ovog zakona ispunjava i poseban uvjet stručne spreme, stručne osposobljenosti ili položenog majstorskog ispita. Fizičko lice koje ispunjava opće uvjete iz člana 5. ovog zakona, a ne ispunjava poseban uvjet stručne spreme, stručne osposobljenosti ili položenog majstorskog ispita može obavljati vezani obrt ako na tim poslovima uposli uposlenika koji udovoljava tom uvjetu. Vezane obrte mogu obavljati i lica sa odgovarajućim višim ili visokim obrazovanjem u skladu sa propisom iz člana 4. stav 3. ovog zakona. Federalni ministar trgovine po prethodno pribavljenom mišljenju Federalne obrtničke komore i nadležnog federalnog ministarstva u spornim slučajevima određuje koje je to odgovarajuće više ili visoko obrazovanje iz stava 3. ovog člana.

Član 8.

Kada je za obavljanje obrta potreban poslovni prostor obrtnik može obavljati obrt samo u poslovnom prostoru za koji ima dokaz o pravu vlasništva ili ugovor o zakupu ili saglasnost vlasnika poslovnog prostora ovjerenu kod nadležnog organa ili saglasnost vlasnika poslovnog prostora ovjerenu kod nadležnog organa. Prostor iz stava 1. ovog člana i oprema moraju udovoljavati propisima o tehničkoj opremljenosti, zaštiti na radu, zaštiti i unapređenju čovjekove okoline, zaštiti od buke, zdravstvenim i sanitarnim uvjetima, te drugim propisima koji se odnose na obavljanje određene privredne djelatnosti. Obrt se može obavljati u stambenim prostorijama pod uvjetima i za djelatnosti koje će propisati kantonalni ministar nadležan za obrtništvo, ovisno o vrsti obrta. Vrste obrta, uvjete i djelatnosti, koje se mogu obavljati izvan poslovnih i stambenih prostorija propisat će kantonalni ministar nadležan za obrtništvo, ovisno o vrsti obrta.

Član 9.

2. Otvaranje obrta Za obavljanje slobodnih, vezanih i posebnih obrta obrtnik mora imati obrtnicu. Obrtnica, u smislu ovoga zakona, jeste odobrenje za rad. Obrtnicu rješenjem izdaje nadležni organ utvrđen propisom kantona na teritoriji na kojoj će biti sjedište obrta u skladu sa Zakonom o upravnom postupku, u roku od 15 dana. Saglasnost za obavljanje posebnih obrta izdaje nadležno federalno ministarstvo ovisno o vrsti obrta u roku od 30 dana od dana predaje urednog zahtjeva. Sadržaj i oblik obrtnice kao i sadržaj i oblik saglasnosti za obavljanje posebnog obrta propisuje federalni ministar trgovine.

Član 10.

Obrt se upisuje u obrtni registar koji vodi organ nadležan za izdavanje obrtnice. Registar saglasnosti za obavljanje posebnih obrta vodi federalno ministarstvo nadležno za izdavanje saglasnosti za obavljanje posebnog obrta ovisno o vrsti obrta. Oblik i način vođenja obrtnog registra i registra saglasnosti za obavljanje posebnih obrta propisuje federalni ministar trgovine.

Član 11.

Organ nadležan za: izdavanje obrtnice, početak, privremeno obustavljanje, sezonsko obavljanje obrta, obavljanje obrta u vidu dopunskog zanimanja, domaća radinost, prestanak obavljanja obrta, kao i obavljanje obrta u izdvojenom prostoru utvrđuje se propisom kantona donesenim u skladu sa ovim zakonom.

Član 12.

Obrtnik je dužan otpočeti s obavljanjem obrta najkasnije u roku od šest mjeseci od dana izdavanja obrtnice.

Član 13.

Nadležni organ dužan je sva rješenja u vezi s obavljanjem obrta dostaviti obrtniku, organu nadležnom za poreze, nadležnim inspekcijama, obrtničkoj komori kantona, nadležnom fondu zdravstvenog i penzijskog osiguranja i Federalnom zavodu za statistiku.

Član 14.

Firma je ime pod kojim obrt posluje. Firma sadrži naziv obrta, ime obrta, ime i prezime obrtnika i sjedište, a može sadržavati i posebne oznake. Firma ne može sadržavati nazive i oznake koje su u suprotnosti sa važećim propisima ili međunarodnim konvencijama. Na firmu obrta primjenjuju se odredbe Zakona o privrednim društvima ("Službene novine Federacije BiH", br. 23/99 i 45/00), koje se odnose na firmu, ako ovim zakonom nije drugačije propisano. Promjenu naziva i oznake obrta obrtnik je dužan prijaviti nadležnom organu koji o tome donosi rješenje. Obrtnik, odnosno poslovođa ili privremeni poslovođa dužan je istaknuti firmu na ulazu u sjedište obrta i izdvojene prostore u kojima se obavlja obrt ili na mjestu gdje se obrt obavlja, ako se radi o obrtima za koje nije potreban poslovni prostor.

Član 15.

Sjedište obrta je mjesto naznačeno u obrtnici. Ako za obavljanje obrta nije potreban poslovni ili stambeni prostor, sjedište obrta je mjesto u kojem obrtnik ima prebivalište. Postupak za promjenu sjedišta obrta na teritoriji iste općine ili na teritoriji druge općine u istom kantonu uređuje se propisom kantona. Ako obrtnik mijenja sjedište obrta na teritoriji drugog kantona dužan je podnijeti prijavu nadležnom organu tog kantona uz koju je obavezan priložiti obrtnicu. Organ koji je donio rješenje o promjeni sjedišta obrta dužan je po pravosnažnosti tog rješenja obavijestiti organ koji je izdao obrtnicu i nadležne organe iz člana 13. ovog zakona.

Član 16.

3. Poslovanje obrta Obrtnik može obavljati samo one obrte koji su obuhvaćeni obrtnicom, a u slučaju posebnih obrta samo one za koje je dobio saglasnost za obavljanje posebnih obrta. Osim obrta iz stava 1. ovog člana obrtnik može obavljati i druge djelatnosti koje služe obavljanju djelatnosti koje su obuhvaćene obrtnicom ili se uobičajeno obavljaju uz djelatnost obuhvaćenu obrtnicom, ako se obavljaju u manjem obimu. Za obavljanje djelatnosti iz stava 2. ovog člana ne mora se ispunjavati uvjet stručne osposobljenosti ili položen majstorski ispit. Djelatnosti iz stava 2. ovog člana smatraju se djelatnostima čiji obim u ostvarenom prihodu ne učestvuje više od 25%. Djelatnosti iz stava 2. ovog člana obrtnik je dužan prijaviti organu koji je izdao obrtnicu radi upisa u obrtni registar.

Član 17.

Obrtnica se ne može prenijeti na drugo lice, osim ako ovim zakonom nije drugačije propisano. Posebni obrt se ne može prenijeti na drugo lice.

Član 18.

Za obaveze koje nastanu u obavljanju obrta obrtnik odgovara cjelokupnom svojom imovinom. Obrtnik odgovara za zakonitost obavljanja obrta i za zakonitost rada uposlenika koje upošljava.

Član 19.

Obrt se može obavljati u više izdvojenih prostora koji se nalaze izvan sjedišta obrta i koji moraju udovoljavati uvjetima iz člana 8. ovog zakona.

Član 20.

U svakom izdvojenom prostoru obrtnik koji obavlja slobodni obrt dužan je imenovati poslovođu koji mora biti u radnom odnosu kod obrtnika i koji ispunjava uvjete iz člana 5. ovog zakona. Obrtnici koji obavljaju vezane ili posebne obrte dužni su u svakom izdvojenom prostoru imenovati stručnog poslovođu koji mora biti u radnom odnosu kod obrtnika i ispunjavati uvjet iz čl. 5. i 7. ovog zakona.

Član 21.

Organ utvrđen propisom kantona izdat će rješenje o obavljanju obrta, odnosno o prestanku obavljanja obrta u izdvojenom prostoru koje će, po pravosnažnosti, upisati u evidenciju izdvojenih poslovnih prostora i izvijestiti nadležni organ u sjedištu obrta radi upisa u obrtni registar. Ukoliko se radi o obavljanju posebnog obrta, organ iz stava 1. ovog člana primjerak rješenja dostavit će federalnom ministarstvu koje je izdalo saglasnost za obavljanje posebnog obrta.

Član 22.

Obrtnik može slobodni ili vezani obrt voditi sam ili putem poslovođe koji mora biti u radnom odnosu kod obrtnika i ispunjavati uvjete iz čl. 5. i 7. ovog zakona. Poslovođa vodi obrt u ime i za račun obrtnika. Vođenje slobodnog ili vezanog obrta putem poslovođe obrtnik je dužan prijaviti nadležnom organu utvrđenim propisom kantona na teritoriji na kojoj se nalazi sjedište obrta koji rješenjem utvrđuje vođenje obrta putem poslovođe i upisuje to u obrtni registar. Ako poslovođa postupi protivno odredbama ovog zakona odgovara svom svojom imovinom za štetu nastalu takvim djelovanjem.

Član 23.

Nakon smrti obrtnika obrtnica za slobodne i vezane obrte se može prenijeti na njegove nasljednike. Lica iz stava 1. ovog člana mogu nastaviti voditi obrt putem poslovođe koji mora ispunjavati uvjete iz člana 5. i člana 7. stav 1. ovog zakona. U slučaju iz stava 2. ovog člana nasljednici preuzimaju sve obaveze i odgovornosti iz člana 18. ovog zakona.

Član 24.

Nakon smrti obrtnika supružnik, djeca i ostali nasljednici mogu nastaviti voditi obrt do prijenosa obrtnice u smislu člana 23. stav 1. ovog zakona, putem privremenog poslovođe koji mora ispunjavati uvjete iz ovoga zakona. Zahtjev za odobrenje za nastavak vođenja obrta putem privremenog poslovođe podnosi se nadležnom organu u roku od 30 dana od dana smrti obrtnika. Privremeni poslovođa se upisuje u obrtni registar. Privremeni poslovođa je dužan voditi obrt pažnjom dobrog privrednika za račun nasljednika umrlog obrtnika. Ako privremeni poslovođa postupi protivno odredbama ovog zakona odgovara svom svojom imovinom za štetu nastalu takvim djelovanjem.

Član 25.

Ako nasljednici žele prenijeti obrtnicu za slobodne i vezane obrte na sebe nakon smrti obrtnika, te nastaviti voditi obrt putem poslovođe, dužni su to prijaviti nadležnom organu utvrđenim propisom kantona u roku od 30 dana od dana okončanja ostavinskog postupka. Uz prijavu iz stava 1. ovog člana mora se priložiti: 1. izvod iz matične knjige umrlih za obrtnika, 2. pravomoćna sudska odluka o nasljeđivanju, 3. ime i prezime poslovođe, kao i dokaz da ispunjava uvjete iz člana 5. i člana 7. stav 1. ovog zakona, 4. Izjavu nasljednika o saglanosti vođenja obrta putem poslovođe. Nadležni organ iz stava 1. ovog člana donosi rješenje, te upisuje prijenos obrtnice i nastavak vođenja obrta putem poslovođe u obrtni registar.

Član 26.

U slučaju djelomičnog ili potpunog gubitka poslovne sposobnosti obrtnika, obrtnica za slobodne i vezane obrte se može prenijeti na njegovog supružnika ili na djecu. Ukoliko obrtnik nema suprugu odnosno djecu, obrtnica se može prenijeti na njegove roditelje odnosno braću ili sestre. Lica iz st. 1.i 2. ovog člana mogu nastaviti vođenje obrta putem poslovođe koji mora ispunjavati uvjete iz čl. 5. i 7. ovog zakona.

Član 27.

Lica iz člana 26. st. 1. i 2. ovog zakona ako žele prenijeti obrtnicu na sebe nakon djelimičnog ili potpunog gubitka poslovne sposobnosti obrtnika, te nastaviti voditi obrt putem poslovođe, dužni su to prijaviti nadležnom organu utvrđenim propisom kantona u roku od 30 dana od dana pravosnažnosti sudske odluke o oduzimanju poslovne sposobnosti. Uz prijavu iz stava 1. ovog člana mora se priložiti: 1. pravomoćna sudska odluka o oduzimanju poslovne sposobnosti obrtnika, 2. ime i prezime poslovođe, kao i dokaz da ispunjava uvjete iz člana 5. i člana 7. stav 1. ovog zakona. Nadležni organ iz stava 1. ovog člana donosi rješenje te upisuje prijenos obrtnice i nastavak vođenja obrta putem poslovođe u obrtni registar.

Član 28.

Ako lica iz člana 26. st. 1. i 2. ovog zakona propuste rok iz člana 24. stav 2. čl. 25. i 27. ovog zakona gube pravo na prijenos obrtnice i nastavak vođenja obrta, a obrt prestaje po sili zakona.

Član 29.

Raspored minimalnog dnevnog i sedmičnog radnog vremena obrtnika, kao i minimalno radno vrijeme obrtnika u dane državnih praznika i neradnih dana za pojedine obrte može se utvrditi propisom kantona. Nadležni kantonalni organ, za pojedine obrte, može propisati raspored početka i završetka dnevnog i sedmičnog radnog vremena.

Član 30.

Obrtnik, poslovođa ili privremeni poslovođa dužan je da: 1. odobrenu djelatnost obavlja kvalitetno u skladu sa zakonima, propisima, dobrim poslovnim običajima i poslovnim moralom, 2. na vidnom mjestu istakne cjenovnik svojih proizvoda odnosno usluga na način dostupan kupcima, odnosno korisnicima usluga i istih se pridržava, 3. na vidnom mjestu istakne radno vrijeme i da ga se pridržava, 4. kupcu odnosno korisniku usluga izda račun o prodatoj robi, odnosno izvršenim uslugama, 5. garantuje kvalitet proizvoda odnosno usluga i otkloni nedostatke ili nadoknadi pričinjenu štetu kupcu proizvoda odnosno korisniku usluga u skladu sa važećim propisima i standardima, 6. vodi uredno evidenciju o obavljanju djelatnosti u skladu sa zakonom i drugim propisima, 7. provodi propisane mjere zaštite na radu i zaštite životne sredine koje se odnose na obavljanje registrirane djelatnosti.

Član 31.

4. Zajedničko obavljanje obrta Dvoje ili više fizičkih lica mogu zajednički obavljati obrt. Međusobni odnosi i odgovornosti lica iz stava 1. ovog člana uređuju se pisanim ugovorom koji ugovorne strane dostavljaju organu nadležnom za izdavanje obrtnice prilikom upisa u obrtni registar. Na ugovor iz stava 2. ovog člana primjenjuju se propisi kojima se uređuju obavezni odnosi u ortakluku. Obrt iz stava 1. ovog člana posluje pod zajedničkom firmom.

Član 32.

Fizička lica mogu zajednički obavljati slobodni i vezani obrt ako ispunjavaju uvjete iz člana 5. ovog zakona, te da najmanje jedno lice ispunjava i uvjet iz člana 7. stav 1. ovog zakona. Strani državljani moraju ispunjavati uvjete iz člana 6. ovog zakona. Odredbe ovoga zakona, kada obrt obavlja fizičko lice, odgovarajuće se primjenjuju i na obrt koji zajednički obavlja više fizičkih lica.

Član 33.

5. Prestanak obrta Obrt prestaje odjavom ili po sili zakona. Obrtnik je dužan odjaviti obavljanje obrta pisanim putem nadležnom organu prije prestanka rada. Prestanak obrta utvrđuje rješenjem nadležni organ i po pravnosnažnosti rješenja briše obrt iz obrtnog registra. Prestanak obavljanja obrta odjavom utvrđuje se sa danom navedenim u odjavi, s tim da se obrt ne može odjaviti unatrag. Ako u odjavi nije naznačen datum prestanka obavljanja obrta, prestanak se utvrđuje danom podnošenja zahtjeva za odjavu obavljanja obrta.

Član 34.

Obrt prestaje po sili zakona: - smrću odnosno gubitkom poslovne sposobnosti obrtnika, ako se ne nastavi vođenje obrta od nasljednika, u skladu sa ovim zakonom, - ako obrtnik ne započne obavljati obrt u roku od šest mjeseci od dana izdavanja obrtnice, - ako je pravomoćnim aktom obrtniku izrečena zaštitna mjera zabrane obavljanja obrta za vrijeme dok ta mjera traje, - ako obrtnik protivno odredbi člana 35. stav 1. ovog zakona obustavi obavljanje obrta duže od 30 dana, - ako obrtnik ne započne sa obavljanjem obrta u roku od 30 dana nakon isteka roka privremene obustave obavljanja obrta, - danom stupanja na izdržavanje kazne ako bude osuđen pravomoćnom presudom na kaznu zatvora dužu od šest mjeseci, ukoliko nije uposlio uposlenika u skladu sa članom 7. stav 2. ili poslovođu u skladu sa članom 22. ovog zakona, - ako se utvrdi da obrtnik ne ispunjava uvjete, iz čl. 4., 5., 6. i 7. ovog zakona, - ako obrtnik izgubi državljanstvo Bosne i Hercegovine ili ako strancu prestane važiti radna dozvola, - ako obrtnik ne uskladi poslovanje u roku iz člana 60. ovog zakona, - ako nadležni organ utvrdi da je obrtniku izdana obrtnica na osnovu lažnih isprava, - ako Sud časti Obrtničke komore Federacije Bosne i Hercegovine donese odluku o prestanku obavljanja obrta.

Član 35.

Obrtnik može privremeno obustaviti obavljanje obrta u trajanju do jedne godine, o čemu pisanim putem izvještava nadležni organ utvrđen propisom kantona u roku od 30 dana od dana obustave. Iznimno, obrtnik može privremeno obustaviti obavljanje obrta u trajanju do tri godine kada koristi porodiljski dopust do navršene treće godine djetetova života. Za vrijeme trajanja privremene obustave obavljanja obrta, obrtnik ne smije obavljati obrt. O ponovnom početku obavljanja obrta obrtnik je dužan pisanim putem izvijestiti nadležni organ najkasnije u roku od sedam dana po isteku vremena privremene obustave obrta. Nadležni organ o privremenoj obustavi odnosno o ponovnom početku obavljanja djelatnosti izvještava nadležne organe iz člana 13. ovog zakona.

Član 36.

III - OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA OBAVLJANJE OBRTA Obrazovanje za obavljanje vezanih obrta za koje se traži odgovarajuća školska sprema vrši se u odgovarajućim srednjim, višim i visokim školskim ustanovama.

Član 37.

Za obavljanje vezanih obrta za koje se traži stručna osposobljenost polaže se ispit o stručnoj osposobljenosti prema programu kojeg donosi kantonalni ministar za obrazovanje, nauku, kulturu i sport na prijedlog obrtničke komore kantona. Ispit o stručnoj osposobljenosti polaže se pred komisijom koju osniva obrtnička komora kantona a sastoji se od najmanje tri člana. Ispit o stručnoj osposobljenosti obuhvaća praktična strukovna znanja i znanja neophodna za samostalno obavljanje obrta. Obrtnička komora kantona vodi evidenciju o svršenom stručnom osposobljavanju i o tome obavještava Obrtničku komoru Federacije Bosne i Hercegovine. O svršenom stručnom osposobljavanju izdaje se uvjerenje.

Član 38.

Obrazovanje za obavljanje vezanih obrta za koje se traži majstorski ispit izvodi se prema programu kojeg donosi federalni ministar za obrazovanje, nauku, kulturu i sport na prijedlog Obrtničke komore Federacije Bosne i Hercegovine. Majstorskom ispitu mogu pristupiti lica, koja su završila odgovarajuću srednju školu i imaju najmanje tri godine radnog iskustva u obrtu za koji žele polagati majstorski ispit, kao i lica sa neodgovarajućom srednjom školom i najmanje pet godina radnog iskustva u obrtu za koji žele polagati majstorski ispit.

Član 39.

Majstorski ispit polaže se pred komisijom koju osniva Obrtnička komora Federacije Bosne i Hercegovine a sastoji se od najmanje pet članova. U komisiji moraju biti zastupljeni majstori obrta za koji se polaže majstorski ispit. Nakon uspješno položenog majstorskog ispita majstoru se izdaje diploma o majstorskom zvanju. Obrtnička komora Federacije Bosne i Hercegovine vodi evidenciju o položenim majstorskim ispitima. Sadržaj i oblik diplome iz stava 2. ovog člana propisuje federalni ministar trgovine.

Član 40.

Troškove polaganja ispita o stručnoj osposobljenosti i majstorskog ispita snosi polaznik. Kantonalni ministar nadležan za obrtništvo, na prijedlog obrtničke komore kantona, rješenjem utvrđuje cijenu polaganja ispita o stručnoj osposobljenosti. Federalni ministar trgovine, na prijedlog Obrtničke komore Federacije Bosne i Hercegovine, rješenjem utvrđuje cijenu polaganja majstorskih ispita. Nadzor nad zakonitošću organizovanja i provođenja ispita o stručnoj osposobljenosti provodit će kantonalno ministarstvo nadležno za obrtništvo. Nadzor nad zakonitošću organizovanja i provođenja majstorskih ispita provodit će Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta.

Član 41.

Pravilnik o polaganju ispita o stručnoj osposobljenosti donosi obrtnička komora kantona, uz saglasnost kantonalnog ministra nadležnog za obrtništvo. Pravilnik o polaganju majstorskih ispita donosi Obrtnička komora Federacije Bosne i Hercegovine, uz saglasnost federalnog ministra trgovine.

Član 42.

IV - ORGANIZOVANJE OBRTNIKA Radi unapređivanja, usklađivanja i zastupanja zajedničkih interesa obrtnici osnivanju udruženja na teritorijalnom ili strukovnom principu, na području jedne ili više općina u istom kantonu. Udruženje obrtnika je pravno lice. Udruženja obrtnika osnivaju se na teritorijalnom i strukovnom principu. Udruženje obrtnika ima statut, koji donosi skupština udruženja obrtnika. Udruženja obrtnika mogu se učlaniti u obrtničku komoru kantona na čijem teritoriju su registrirana. Obrtnici na području kantona danom upisa u registar obrtnika mogu postati članovi obrtničke komore kantona i u tom slučaju obavezni su plaćati članarinu utvrđenu statutom komore. Naplatu članarine vršit će, odnosno vrši nadležni poreski ured po ugovoru koji sklopi sa kantonalnom obrtničkom komorom uz određenu proviziju Obrtničke komore kantona udružuju se u Obrtničku komoru Federacije Bosne i Hercegovine. Sredstva za rad Obrtničke komore Federacije Bosne i Hercegovine osiguravaju se iz sredstava obrtničkih komora kantona u iznosu utvrđenom Statutom Obrtničke komore Federacije Bosne i Hercegovine i iz drugih izvora.

Član 43.

U Federaciji Bosne i Hercegovine obrazuju se sljedeće obrtničke komore: 1. obrtnička komora kantona, 2. Obrtnička komora Federacije Bosne i Hercegovine. Obrtničke komore iz stava 1. ovog člana imaju svojstvo pravnog lica.

Član 44.

Obrtnička komora Federacije Bosne i Hercegovine i kantonalne obrtničke komore su samostalne, stručno poslovne organizacije obrtnika koje se osnivaju radi usklađivanja i zastupanja zajedničkih interesa obrtnika. Sjedište Obrtničke komore Federacije Bosne i Hercegovine utvrđuje se statutom Obrtničke komore Federacije Bosne i Hercegovine. Naziv i sjedište obrtničkih komora kantona određuje se njihovim Statutom prema sjedištu ili nazivu kantona. Statut Obrtničke komore Federacije Bosne i Hercegovine objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH", a statuti obrtničkih komora kantona objavljuju se u službenim glasilima kantona. Evidencije članova obrtničkih komora su javne knjige, na osnovu kojih se izdaju odgovarajuća uvjerenja kao javne isprave.

Član 45.

Članovi udruženja obrtnika i obrtničkih komora kantona su obrtnici koji obavljaju obrt na području tog kantona, u skladu sa ovim zakonom. Obrtnici koji obavljaju obrt na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, u skladu sa ovim zakonom, su članovi Obrtničke komore Federacije Bosne i Hercegovine putem obrtničke komore kantona. Članom udruženja obrtnika i Obrtničke komore Federacije Bosne i Hercegovine mogu postati trgovačka i privredna društva i druga pravna lica, osnovana po drugim zakonima.

Član 46.

Ustroj, upravljanje, nadležnosti, organi i djelatnosti Obrtničke komore Federacije Bosne i Hercegovine i obrtničkih komora kantona utvrđuju se njihovim statutima koje donose skupštine obrtničkih komora. Saglasnost na Statut Obrtničke komore Federacije Bosne i Hercegovine daje Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, a saglasnost na statute obrtničkih komora kantona daju vlade kantona.

Član 47.

Obrtničkim komorama upravljaju članovi putem organa komore. Statutima obrtničkih komora utvrđuju se organi, sastav organa, način izbora, trajanje mandata i druga pitanja u vezi sa njihovim radom vodeći računa o strukovnoj, teritorijalnoj i nacionalnoj zastupljenosti. Odluku o raspisivanju izbora za organe komore donose skupštine obrtničkih komora.

Član 48.

Obrtnička komora Federacije Bosne i Hercegovine ima predsjednika i dva potpredsjednika Skupštine i predsjednika i dva potpredsjednika obrtničke komore. Predsjednici i potpredsjednici iz stava 1. ovog člana ne mogu biti birani iz istog konstitutivnog naroda i na tim funkcijama se mijenjaju svake godine. Predsjednik i potpredsjednici vrše svoje funkcije u međusobnoj koordinaciji. Predsjednik obrtničke komore predstavlja i zastupa obrtničku komoru.

Član 49.

U okviru Obrtničke komore Federacije Bosne i Hercegovine i obrtničkih komora kantona djeluju sudovi časti. Sudovi časti vode postupke i odlučuju o povredama poslovnih običaja, ugovora, tržišnih pravila i drugih propisa. O žalbama protiv odluka sudova časti obrtničkih komora kantona rješava Sud časti Obrtničke komore Federacije Bosne i Hercegovine. Statutom i drugim općim aktima obrtničkih komora utvrđuje se ustroj, sastav, način izbora, mjere koje može izreći, postupak i druga pitanja rada sudova časti.

Član 50.

Sredstva za rad obrtničkih komora kantona osiguravaju se iz članarina, kotizacija i drugih izvora u skladu sa statutom i drugim aktima obrtničke komore. Odluku o visini članarine donosi skupština obrtničke komore kantona.

Član 51.

Odluku o načinu izbora članova i zakazivanju prve utemeljujuće skupštine obrtničke komore kantona donijet će vlada kantona na prijedlog obrtnika i udruženja obrtnika sa teritorije kantona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona. Prve utemeljujuće skupštine obrtničkih komora kantona održat će se najkasnije u roku od četiri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 52.

Odluku o načinu izbora članova i zakazivanju prve utemeljujuće Skupštine Obrtničke komore Federacije Bosne i Hercegovine donijet će Inicijativni odbor sastavljen od po jednog predstavnika obrtničkih komora kantona u roku od 60 dana od dana isteka roka iz člana 51. stav 2. ovog zakona. Ukoliko u roku iz stava 1. ovog člana Inicijativni odbor ne donese odluku za izbore članova i zakazivanje prve utemeljujuće skupštine Obrtničke komore Federacije Bosne i Hercegovine, odluku će donijeti Vlada Federacije Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana isteka roka iz stava 1. ovog člana.

Član 53.

V - NADZOR Upravni nadzor nad provođenjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona vrši Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta. Inspekcijske poslove u provedbi ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona vrše nadležne inspekcije.

Član 54.

Ako se obrt obavlja bez obrtnice odnosno bez saglasnosti za obavljanje posebnog obrta ili se obavlja suprotno obrtnici ili saglasnosti za obavljanje posebnog obrta, nadležna inspekcija će donijeti rješenje o zabrani obavljanja obrta i zabranit će upotrebu uređaja i opreme kojima se obavlja obrt. U slučajevima iz stava 1. ovog člana žalba protiv rješenja ne odgađa izvršenje rješenja.

Član 55.

Pored ovlaštenja utvrđenih Zakonom o upravi u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH ", broj 28/97) federalni inspektor je nadležan da vrši kontrolu obavljanja posebnih obrta iz člana 4. stav 4. ovog zakona.

Član 56.

Ako prostor i oprema obrtnika ne udovoljava propisanim uvjetima, nadležna inspekcija donijet će rješenje kojim će odrediti rok do kojeg se nedostaci moraju otkloniti. Ako se nedostaci iz stava 1. ovog člana ne otklone u određenom roku, nadležna inspekcija donijet će rješenje o zabrani obavljanja određene djelatnosti, o zatvaranju prostora, odnosno o zabrani upotrebe uređaja i opreme. U slučaju povrede sanitarno-zdravstvenih i tehničkih uvjeta zbog kojih mogu nastati teže posljedice po zdravlje i život ljudi, nadležna inspekcija donijet će rješenje kojim će odmah zabraniti obavljanje te djelatnosti dok se utvrđeni nedostaci ne otklone. U slučaju iz st. 2. i 3. ovog člana žalba protiv rješenja ne odgađa izvršenje rješenja.

Član 57.

VI - KAZNENE ODREDBE Novčanom kaznom od 300, 00 KM do 3.000,00 KM kaznit će se za prekršaj imalac radnje - obrtnik ako: - ako ne istakne firmu pod kojom će obrt poslovati (član 14. stav 5.), - ako odobrenu djelatnost ne obavlja kvalitetno u skladu sa zakonima, propisima, dobrim poslovnim običajima i poslovnim moralom, (član 30. stav 1. tačka 1.), - ako na vidnom mjestu ne istakne cjenovnik svojih proizvoda, odnosno usluga na način dostupan kupcima odnosno korisnicima usluga i njih se ne pridržava (član 30. stav 1. tačka 2.), - ako na vidnom mjestu ne istakne radno vrijeme i njega se ne pridržava (član 30. stav 1. tačka 3.), - ako kupcu odnosno korisniku usluga ne izda račun o prodatoj robi odnosno izvršenim uslugama (član 30. stav 1. tačka 4.), - ako ne garantuje kvalitet proizvoda odnosno usluga i ne otkloni nedostatke ili ne nadoknadi pričinjenu štetu kupcu proizvoda, odnosno korisniku usluga u skladu sa važećim propisima i standardima (član 30. stav 1. tačka 5.), - ako ne vodi urednu evidenciju o obavljanju djelatnosti u skladu sa zakonom i drugim propisima (član 30. stav 1.tačka 6.), - ako ne provodi propisane mjere zaštite na radu i zaštite životne sredine, koje se odnose na obavljanje registrirane djelatnosti (član 30. stav 1. tačka 7.). Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se poslovođa ili privremeni poslovđa novčanom kaznom od 30, 00 KM do 300, 00 KM (čl. 22. i 24.) Za prekršaje iz stava 1. ovog člana naplatit će se novčana kazna na licu mjesta od nadležnog inspektora i to: - za imaoca radnje-obrtnika u iznosu od 200, 00 KM, a za poslovođu ili privremenog poslovođu u iznosu od 20, 00 KM (čl. 22. i 24.).

Član 58.

Novčanom kaznom od 500, 00 KM do 5.000, 00 KM, kaznit će se za prekršaje imalac radnje-obrtnik: - ako ne prijavi promjenu naziva i oznake obrta (član 14. stav 4.), - ako ne prijavi promjenu sjedišta obrta (član 15. stav 4.), - ako obavlja obrt koji nije obuhvaćen obrtnicom, odnosno za koje nije dobio saglasnost za obavljanje posebnog obrta (član 16. stav 1.), - ako koristi rad drugih lica sa kojima nije zaključio ugovor o radu (član 2. stav 3.), - ako ne prijavi djelatnosti koje služe obavljanju djelatnosti koje su obuhvaćene obrtnicom ili se uobičajeno obavljaju uz djelatnosti obuhvaćene obrtni- com u manjem obimu (član 16. stav 5.), - ako obavlja obrt u izdvojenom prostoru bez rješenja nadležnog organa (član 21. stav 1.), - ako vodi slobodni ili vezani obrt putem poslovođe bez rješenja nadležnog organa (član 22. stav 3.), - ako obavlja obrt za vrijeme privremene obustave obavljanja obrta (član 35. stav 3.), - ako u predviđenom roku ne izvijesti nadležan organ o ponovnom početku obavljanja obrta (član 35. stav 4.). Za ponovljene prekršaje iz stava 1. ovog člana obrtniku izreći će se zaštitna mjera zabrane obavljanja obrta u trajanju od tri mjeseca do jedne godine.

Član 59.

Novčanom kaznom od 1.000, 00 KM do 10.000, 00 KM kaznit će se za prekršaj imalac radnje-obrtnik: - ako obavlja obrt bez obrtnice, odnosno saglasnosti za obavljanje posebnog obrta (član 4. stav 4. i član 9.). Za prekršaj iz stava 1. ovog člana izreći će se zaštitna mjera oduzimanja uređaja, proizvoda i opreme kojima je prekršaj izvršen, kao i nezakonito ostvarene dobiti.

Član 60.

VII - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Obrtnici kojima je obavljanje samostalne djelatnosti, odnosno obrta odobreno po ranijim propisima uskladit će poslovanje sa odredbama ovoga zakona u roku od jedne godine od dana početka primjene ovog zakona. Ukoliko obrtnici ne usklade poslovanje u roku iz stava 1. ovog člana, obrt prestaje po sili zakona, o čemu će nadležni organ donijeti posebno rješenje.

Član 61.

Federalni ministar trgovine, federalni ministar za obrazovanje, nauku, kulturu i sport, Obrtnička komora Federacije Bosne i Hercegovine, nadležni organi kantona, kantonalni ministri i obrtničke komore kantona donijet će propise na osnovu ovlaštenja iz ovog zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 62.

Danom početka primjene ovog zakona na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine prestaje primjena Zakona o samostalnom privređivanju ("Službeni list SRBiH", br. 26/89 i 29/90) i ostalih propisa koji su do dana početka primjene ovog zakona uređivali obrt i samostalno privređivanje.

Član 63.

Postupci koji su pokrenuti povodom zahtjeva za upis radnje u registar do dana početka primjene ovog zakona, riješit će se prema propisima koji su bili na snazi u vrijeme podnošenja zahtjeva i primjenjivali se do kraja postupka samo ako su povoljniji za podnosioca zahtjeva.

Član 64.

Do donošenja propisa na osnovu ovlaštenja iz ovog zakona primjenjivat će se propisi kojima su ta pitanja uređena, a koji su važili do dana početka primjene ovog zakona.

Član 65.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH", a počet će se primjenji- vati po isteku roka od šest mjeseci nakon stupanja na snagu.

Sudska praksa po ovom zakonu

1 odluka iz 2 članova

Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba koje citiraju članove ovog zakona. Klik otvara odluku.

Sve verzije zakona

  1. Verzija 2 · 02. 03. 2005. · Službene novine 11/2005
  2. Verzija 1 · 30. 06. 2003. · Službene novine 29/2003
  3. Verzija 0 · 28. 10. 2002. · Službene novine 52/2002