Aktio

Zakon o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom Kantona Sarajevo

Verzija 1

Izmjene i dopune
Objavljeno
14. 05. 2001.
Stupila na snagu
22. 05. 2001.
Glasilo
Sl. novine KS 11/2001
Broj članova
120 članova

Akt: ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ ZAŠTITI, ZAŠTITI CIVILNIH ŽRTAVA RATA I ZAŠTITI PORODICE SA DJECOM

Algoritamski rekonstruisano - nije zvanični prečišćeni tekst.

Član 1.

Ovim zakonom utvrđuju se: - djelatnost socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom, - iznosi novčanih i drugih davanja na osnovu prava iz socijalne zaštite utvrđenih Federalnim zakonom i ovim zakonom, uvjeti i postupak za sticanje tih prava i njihovo korištenje, - uvjeti, način i postupak ostvarivanja prava civilnih žrtava rata utvrđenih Federalnim zakonom i ovim zakonom, - uvjeti, način, postupak organi i finansiranje osnovnih prava porodice sa djecom utvrđenih Federalnim zakonom i ovim zakonom, - ustanove socijalne zaštite i uvjeti za njihovo osnivanje, - finansiranje socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštita porodice sa djecom, - nadzor nad provođenjem zakona, - kaznene odredbe i druga pitanja od značaja za ostvarivanje prava iz oblasti socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom.

Član 2.

Na pitanja koja nisu uređena ovim zakonom primjenjuje se Zakon o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federalni zakon).

Član 3.

Poslove upravnog rješavanja u prvom stepenu o pravim i obavezama iz oblasti socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom, prenose se općinskim načelnicima općina sa područja Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Kanton). Za obavljanje poslova kantonalne uprave iz oblasti socijalne zaštite općinsko vijeće osniva javnu ustanovu Centar za socijalni rad. Za obavljanje poslova kantonalne uprave iz oblasti zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom općinski načelnik dužan je organizirati službu za upravu za poslove prvostepenog upravnog rješavanja u skladu sa propisom Vlade Kantona, kojim se propisuje organizacija općinskih službi za upravu koje obavljaju prenesene poslove kantonalne uprave (u daljem tekstu: općinska služba za upravu).

Član 4.

U drugostepenom postupku o pravima i obavezama iz ovog zakona rješava Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona (u daljem tekstu: Kantonalno ministarstvo).

Član 5.

Prava iz ovog zakona mogu ostvariti lica koja imaju prebivalište odnosno boravište u Kantonu najmanje jednu godinu. Od uvjeta iz prethodnog stava izuzimaju se: - djeca kod ostvarivanja prava na dodatak na djecu, - žene majke u radnom odnosu pri ostvarivanju prava na naknadu umjesto plaće, - samohrane majke pri ostvarivanju prava na novčanu pomoć za vrijeme porođaja žene-majke koja nije u radnom odnosu

Član 6.

Ukupan prihod porodičnog domaćinstva (u daljem tekstu: domaćinstvo) kao osnov za ostvarivanje prava po ovom zakonu, čine prihodi koje članovi domaćinstva ostvaruju po osnovu: 1. plaća i drugih primanja iz radnog odnosa, 2. starosne, invalidske i porodične penzije, 3. poljoprivredne djelatnosti, 4. primanja po propisima boračko-invalidske zaštite i zaštite civilnih žrtava rata, 5. prihoda ostvarenih po osnovu imovinskog prava, 6. prihoda ostvarenih po osnovu privredne, uslužne i druge djelatnosti, 7. dopunskog rada, 8. i drugih primanja. Prihodom od poljoprivredne djelatnosti u smislu tačke 3. prethodnog stava smatra se katastarski prihod iz prethodne godine koji se dijeli na dvanaest (12) mjeseci i brojem članova domaćinstva. Prihod u smislu tačke 6. stava 1. ovog člana utvrđuje se na način na koji se utvrđuje katastarski prihod.

Član 7.

Prihodom u smislu prethodnog člana, ne smatra se naknada za tuđu njegu i pomoć, dječiji dodatak, nagrade, otpremnine, alimentacije, stipendije i jednokratne pomoći.

Član 8.

II - SOCIJALNA ZAŠTITA 1. Prava na socijalnu zaštitu i korisnici Korisnici socijalne zaštite, pored korisnika utvrđenih Federalnim zakonom su lica koja se nalaze u stanju socijalne potrebe i to: - lica i porodice koje nemaju dovoljno prihoda za podmi- renje osnovnih životnih potreba.

Član 9.

Lica i porodice koje nemaju dovoljno prihoda za podmirenje osnovnih životnih potreba su ona koja bi svoju socijalnu sigurnost trebala ostvariti od primanja u skladu sa članom 6. ovog zakona, a ta primanja nisu dovoljna za podmirenje njihovih potreba.

Član 10.

Obim prava na socijalnu zaštitu korisnika iz člana 12. Federalnog zakona i člana 8. ovog zakona, kao i način i uvjeti njihovog ostvarivanja, uređuju se uredbom Vlade Kantona u skladu sa visinom budžetskih sredstava.

Član 11.

2. Definicija potrošačke korpe i stalna socijalna pomoć Pod prosječnom potrošačkom korpom podrazumijevaju se najvažnije životne namirnice za izdržavanje četveročlane porodice, koje po sadržaju i količinama koje su izračunali stručnjaci za ishranu predstavlja minimum potreba za obnavljanje energije koja se potroši radom. Visina prosječne potrošačke korpe za Kanton utvrđuje se na osnovu statističkih podataka objavljenih u godišnjem biltenu Zavoda za informatiku i statistiku Federacije Bosne i Hercegovine. Prosječna potrošačka korpa utvrđena u prethodnoj godini se za potrebe utvrđivanja visine iznosa po ovom zakonu, dijeli na četiri člana porodice kako bi se dobio iznos neophodan za izdržavanje jednog lica (u daljem tekstu: potrošačka korpa).

Član 12.

Iznos najnižeg primanja domaćinstva koji se smatra dovoljnim za izdržavanje je potrošačka korpa koja se za svakog narednog člana domaćinstva uvećava za 10% od iznosa potrošačke korpe. Ukoliko su jedan ili više članova domaćinstva osobe sa invaliditetom, koje su ostvarile pravo na novčnu naknadu za pomoć i njegu druge osobe u skladu sa tačkom 1. člana 17. ovog zakona, ukupan iznos iz prethodnog stava uvećava se za 10% iznosa potrošačke korpe. Stalna novčana pomoć utvrđuje se u mjesečnom iznosu u vi- sini razlike ukupnih prihoda članova domaćinstva i iznosa naj- nižeg primanja domaćinstva koje se smatra dovoljnim za izdržavanje u smislu st. 1. i 2. ovog člana.

Član 13.

Visina stalne novčane pomoći određuje se: - za jednočlano domaćinstvo - visina potrošačke korpe sa novčanim dodatkom na ime plaćanja komunalnih usluga (u daljem tekstu: novčani dodatak); - za svakog narednog člana domaćinstva ovaj iznos se uvećava za 10% potrošačke korpe. Za domaćinstva iz stava 2. člana 12. ovog zakona ukupan iznos stalne novčane pomoći uvećava se za 10% potrošačke korpe. Visinu novčanog dodatka u skladu sa mogućnostima utvrđuje Vlada Kantona, ali ne može biti manji od 50 KM.

Član 14.

Za ostvarivanje prava na stalnu novčanu pomoć, osim uvjeta propisanih Federalnim i ovim zakonom, korisnik ne smije biti vlasnik kuće ili stana, koji svojom veličinom prevazilazi potrebe njegovog domaćinstva, o čemu kriterije uputstvom propisuje ministar Kantonalnog ministarstva. Prava iz prethodnog stava ne može ostvariti korisnik i članovi njegovog porodičnog domaćinstva koji su vlasnici ili posjednici automobila.

Član 15.

Korisnicima stalne novčane pomoći obezbjeđuje se zdravstvena zaštita ukoliko je nisu ostvarili po nekom drugom osnovu u skladu sa propisima o zdravstvenom osiguranju.

Član 16.

Nalaz i mišljenje o nesposobnosti za rad lica iz člana 23. tačke 1. Federalnog zakona u prvom i drugom stepenu daje Institut za ocjenu radne sposobnosti.

Član 17.

3. Novčana naknada za pomoć i njegu drugog lica Pravo na novčanu naknadu za pomoć i njegu od strane drugog lica bez obzira na imovinske prihode iz člana 6. ovog zakona ostvaruju: 1. u visini potrošačke korpe, potpuno slijepa lica i lica sa veoma velikim smanjenjem vida, čija je oštrina na boljem oku sa korekcijom manja od 5% (0,05), kao i lica koja se usljed povrede ili bolesti nalaze u stanju potpune psihofizičke zavisnosti od pomoći drugog lica, odnosno koji ni uz korištenje ortopedskih, protetičkih i drugih pomagala ne mogu da vrše pokrete tijela su neophodni za samostalno zadovoljavanje osnovnih životnih potreba. 2. u visini 80% od potrošačke korpe, te�e slabovidna lica čiji je ostatak vida na boljem oku sa korekcijom manji od 10% (0,1) i lica sa onesposobljenjem zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju koja ne mogu potpuno samostalno zadovoljiti osnovne životne potrebe jer se ni uz pomoć ortopedskih, protetičkih i drugih pomagala, ne mogu samostalno kretati izvan stana.

Član 18.

Potrebu za njegu i pomoć od strane druge osobe za odrasle osobe utvrđuju komisije iz člana 16. ovog zakona. Potrebu za njegu i pomoć od strane druge osobe za djecu utvrđuje Komisija za utvrđivanje preostale sposobnosti i kategorizaciju djece ometene u psihofizičkom razvoju. Komisiju za utvrđivanje preostale sposobnosti i kategorizaciju djece ometene u psihofizičkom razvoju obrazuje u prvom stepenu Centar za socijalni rad, a u drugom stepenu komisiju obrazuje Kantonalno ministarstvo.

Član 19.

4. Materijalna pomoć Jednokratna novčana pomoć se dodjeljuje u visini potrošačke korpe.

Član 20.

Pravo na jednokratnu novčanu pomoć može se dodijeliti korisniku u okviru jednog domaćinstva, najviše tri puta u toku kalendarske godine.

Član 21.

Materijalna pomoć se može dodijeliti i u naturi, ukoliko postoji sumnja da bi se novčana sredstva nenamjenski utrošila, što procjenjuje Centar za socijalni rad.

Član 22.

Licu koje se nađe u stanju izuzetne socijalne potrebe može se dodijeliti izuzetna novčana pomoć. Izuzetna socijalna potreba je potreba koja se ne može zadovoljiti jednokratnom novčanom pomoći.

Član 23.

Visina izuzetne novčane pomoći utvrđuje se do iznosa dvije potrošačke korpe i može se dodijeliti istom korisniku samo jedanput u toku kalendarske godine. Odluku o dodjeli pomoći iz prethodnog stava donosi Centar za socijalni rad.

Član 24.

5. Osposobljavanje za život i rad Pravo na osposobljavanje za život i rad ostvaruju djeca ometena u psihofizičkom razvoju do navršenih 15. godina života kroz osnovno specijalno školovanje internatskog tipa. Izuzeteno od stava 1. ovog člana pravo na osposobljavanje za život i rad, ostvaruju djeca do navršenih 18. godina života ukoliko zbog psihofizičkih sposobnosti nisu bila u stanju završiti osposobljavanje za život i rad u predviđenom roku.

Član 25.

Djeca ometena u psihofizičkom razvoju sa navršenih 15 godina odnosno 18 godina života ostvaruju pravo na osposob- ljavanje za samostalni život i rad kroz srednje specijalno školovanje internatskog tipa ako su ispunjeni slijedeći uslovi: - da postoji vjerovatnost da se dijete s obzirom na prirodu uzroka i stepen preostale sposobnosti za rad može, primjenom ovog prava, osposobiti za samostalan život i rad, - da je dijete zavšilo osnovno obrazovanje i odgoj u specijalnim ustanovama namjenjenim djeci i odraslim licima sa smetnjama u psihofizičkom razvoju ili u posebnim odgojnim grupama u odgovarajućim ustanovama za osnovno obrazovanje, - da postoji vjerovatnoća da se osposobljavanje djeteta, s obzirom na psihičku razvijenost i druga lična svojstva može postići u trajanju od četiri godine. Pravo na osposobljavanje na život i rad obezbjeđuje se djetetu do navršenih 26 godina života odnosno i poslije navršenih 26 godina života ukoliko je to pravo uspostavljeno do navršenih 26 godina života.

Član 26.

Utvrđivanje postojanja osnova za ostvarivanje prava na osposobljavanje za život i rad vrši stručna komisija za utvrđivanje sposobnosti i razvrstavanje djece ometene u psihofizičkom razvoju. Postupak za utvrđivanje činjenica iz stava 1. ovog člana, način rada Stručne komisije, način ostvarivanja saradnje sa drugim učesnicima u postupku,ocjenjivanja radne sposobnosti, medicinska i druga dokumentacija potrebna za ocjenjivanje radne sposobnosti, sadržaj nalaza, ocjene i mišljenja, obrasci koji se upotrebljavaju i druga pitanja od značaja za ostvarivanje ovih prava, regulisat će se posebnim pravilnikom koji donosi ministar Kantonalnog ministarstva.

Član 27.

Troškove smještaja, ishrane i putne troškove, ukoliko je dijete smješteno na području drugog Kantona snosi Centar za socijalni rad, ukoliko se djeca nalaze na internatskom smještaju u osnovnoj i srednjoj školi ili na dnevnom boravku u specijalnim ustanovama.

Član 27a.

Djeca i odrasla lica koja se ne nalaze na specijalnom školovanju, a ometena su u psihofizičkom razvoju imaju pravo na dnevni boravak u specijalnim ustanovama. Pravo na snošenje troškova boravka ostvaruju lica iz stava 1. ovog člana, ukoliko ukupni prihodi po članu domaćinstva ne prelaze iznos od 50% prosječne neto plaće zaposlenih u Kantonu u prvoj polovini tekuće godine (u daljem tekstu: prosječna plaća). Troškove boravka lica iz stava 1. ovog člana snosi Centar za socijalni rad u visini ekonomski utvrđene cijene troškova boravka na koju saglasnost daje Vlada Kantona Sarajevo

Član 28.

Djeci, odnosno odraslim licima u skladu sa Federalnim zakonom koja su osposobljena za rad, pripada pravo na novčanu naknadu za vrijeme čekanja na zaposlenje. Lica iz prethodnog stava koja su upućena od strane Centra za socijalni rad na rehabilitaciju imaju pravo na novčanu naknadu nakon završetka rehabilitacije, do trenutka zaposlenja, a to pravo gube ako odbiju ponuđeni posao za koji su osposobljeni. Novčana naknada se utvrđuje u visini potrošačke korpe.

Član 29.

Sredstva za novčanu naknadu za vrijeme čekanja na zaposlenje djeci i licima iz člana 28. ovog zakona isplaćuju se putem Centra za socijalni rad.

Član 30.

6. Smještaj u drugu porodicu O smještaju djece ili odraslih lica u drugu porodicu Centar za socijalni rad donosi rješenje. Rješenje se donosi na osnovu zaključka stručnog tima, kojeg obrazuje Centar za socijalni rad. Rješenje o smještaju djece ili odraslih lica u drugu porodicu mora da sadrži: - ime i prezime bračnih drugova kod kojih se dijete smješta kao i njihovu adresu, - početak i po potrebi trajanje smještaja, - obaveze porodice u koju se dijete smješta, u pogledu njegovog odgoja, školovanja i uopšte osposobljavanja za samostalan život kao i u pogledu ishrane i smještaja, - visinu i način plaćanja naknade za smještaj, - vrijeme i način obavještavanja Centra za socijalni rad o svim okolnostima koje su od značaja za razvoj djeteta, odgoj i školovanje, kao i o okolnostima od značaja za uslove života odraslog lica u porodici, - otkazni rok.

Član 31.

Smještaj u drugu porodicu prestaje: - sporazumom ugovorenih strana, - istekom ugovorenog roka, - otkazom ugovora, - raskidom ugovora, - punoljetstvom djeteta, - usvojenjem djeteta, - smrću lica, koje je zaključilo ugovor, - smrću lica na smještaju. Izuzetno se smještaj u drugu porodicu može produžiti i nakon punoljetstva djeteta, do završetka redovnog školovanja, a najkasnije do navršene 27 godine života, ukoliko stručni tim iz člana 30 smatra takvo produženje opravdanim. O produžetku smještaja Centar za socijalni rad donosi posebno rješenje i sklapa novi ugovor.

Član 32.

Naknada za smještaj u drugu porodicu utvrđuje se u visini cijene smještaja u odgovarajuću ustanovu socijalne zaštite.

Član 33.

7. Smještaj u ustanovu socijalne zaštite Korisniku penzije smještenom u ustanovi socijalne zaštite daje se mjesečno u novcu na ime ličnih potreba 6% od cijene troškova smještaja. Korisniku bez primanja daje se mjesečno u novcu na ime ličnih potreba 3% od cijene troškova smještaja.

Član 34.

U ustanove socijalne zaštite smještaju se lica o čijoj potrebi za smještajem odlučuje Centar za socijalni rad. O smještaju u ustanove socijalne zaštite zaključuje se ugovor između korisnika ili roditelja, staratelja odnosno srodnika, koji je u skladu sa zakonom dužan da ga izdržava, Centra za socijalni rad i ustanove socijalne zaštite. Ugovorom iz prethodnog stava može se utvrditi da, ukoliko korisnik, koji je vlasnik pokretne ili nepokretne imovine, nije u mogućnosti da plaća troškove smještaja ili lica koja su po zakonu obavezna da ga izdržavaju odbiju da plaćaju troškove smještaja ili ne uplaćuju ugovorenu cijenu smještaja, Centar za socijalni rad troškove smještaja može namiriti iz njegove imovine.

Član 35.

Usluge kućne njege i pomoći u kući pruža Dom za zaštitu starih lica putem Službe kućne njege i pomoći u kući i odgovarajuće ustanove koje ispunjavaju uvjete propisane zakonom.

Član 36.

Troškove kućne njege i pomoći snose pravna i fizička lica u skladu sa Federalnim zakonom.

Član 37.

Ugovor o vršenju usluga kućne njege i pomoći u kući, te visini naknade za usluge zaključuje se između korisnika ili njegovih srodnika, Doma za zaštitu starih lica, odnosno odgovarajuće ustanove koja ispunjava uvjete propisane zakonom i Centra za socijalni rad.

Član 38.

Bliže odredbe u vezi sa pružanjem i korištenjem usluga kućne njege i pomoći u kući regulišu se aktom Doma za zaštitu starih lica ili drugih odgovarajućih ustanova.

Član 39.

8. Postupak za ostvarivanje prava Postupak za ostvarivanje prava iz socijalne zaštite pokreće se na zahtjev lica u stanju socijalne potrebe ili člana domaćinstva, te po službenoj dužnosti.

Član 40.

Pravo na socijalnu zaštitu pripada korisniku od prvog dana narednog mjeseca po podnošenju zahtjeva, odnosno pokretanja postupka po službenoj dužnosti. Pravo na socijalnu zaštitu traje dok traju uslovi za korištenje tog prava.

Član 41.

Korisnik socijalne zaštite dužan je, u roku od 15 dana prijaviti organu koji vodi postupak svaku promjenu koja je od uticaja na ostvarivanje određenog prava.

Član 42.

Licu koje se nađe u stanju izuzetne socijalne potrebe sa područja drugog kantona, pružit će se potreban oblik socijalne zaštite od strane Centra za socijalni rad i omogućiti povratak u mjesto prebivališta. Lice kome se ne može utvrditi prebivalište ostvaruje potrebne oblike socijalne zaštite putem Centra za socijalni rad.

Član 43.

III - USTANOVE SOCIJALNE ZAŠTITE 1. Opće odredbe Kantonalne ustanove socijalne zaštite osniva Kanton, kao javne ustanove. Ustanove se osnivaju radi: - obavljanja stručnih i drugih poslova socijalne zaštite, - zbrinjavanje odeđenih kategorija korisnika socijalne zaštite, - proučavanja pojava i problema u oblasti socijalne zaštite. Kanton može osnovati i druge ustanove socijalne zaštite, proširiti i promijeniti djelatnost postojećih ustanova po potrebi, a na prijedlog Vlade Kantona, prema uslovima predviđenim ovim zakonom i Zakonom o ustanovama.

Član 44.

Ustanova se može osnovati ako su pored općih uvjeta propisanih za osnivanje ustanova, ispunjeni i slijedeći uvjeti: - da postoji trajna potreba za obavljanje određene djelatnosti socijalne zaštite, - da su utvrđeni osnovni zadaci, dugoročni ciljevi, plan i program rada ustanove, - da je osiguran odgovarajući prostor i oprema za uspješan rad ustanove, - da su osigurani potrebni stručni i drugi radnici, - da je utvrđeno finansiranje i materijalna sredstava potrebna za rad ustanove.

Član 45.

Kantonalno ministarstvo donosi rješenje o ispunjavanju uvjeta za osnivanje ustanove.

Član 46.

Ustanove prestaju sa radom prema uvjetima utvrđenim Zakonom o ustanovama.

Član 47.

Kada utvrdi da ustanova ne udovoljava zakonom propisane uvjete za obavljanje djelatnosti, Kantonalno ministarstvo odredit će rok u kome je ustanova dužna otkloniti nedostatke.

Član 48.

Ustanove, izuzev Centra za socijalni rad, može osnovati građanin, udruženje građana, humanitarna organizacija ili vjerska zajednica, strani državljanin ili strana humanitarna organizacija pod uslovima propisanim zakonom. Prenošenje javnih ovlaštenja iz socijalne zaštite iz isključive nadležnosti Kantona na ustanove iz stava 1 može se vršiti samo Kantonalnim zakonom.

Član 49.

Ustanove su dužne na propisan način voditi evidenciju o korisnicima i pruženim uslugama, u skladu sa uputstvom o vođenju evidencije o korisnicima i pružanju usluga i o tome dostavljati izvještaje Kantonalnom ministarstvu. Ministar Kantonalnog ministarstva donosi uputstvo iz stava 1. ovog člana.

Član 50.

Kantonalno ministarstvo vodi evidenciju ustanova i drugih organizacija i udruženja koje obavljaju djelatnost socijalne zaštite. Ministar Kantonalnog ministarstva propisuje način vođenja evidencije iz prethodnog stava.

Član 51.

Ustanove su dužne svojim aktom utvrditi organizaciju, raspored i sistematizaciju rada u ustanovama i radnim jedinicama, način prijema i otpusta korisnika, kao i norme stručnog kadra u odnosu na broj štićenika i druga pitanja organizovanja rada u skladu sa Zakonom o ustanovama i ovim zakonom i propisanim normativima.

Član 52.

2. Centar za socijalni rad Centar za socijalni rad osniva općina radi obavljanja poslova neposredne socijalne zaštite utvrđene ovim i federalnim zakonom, kao i radi obavljanja drugih poslova utvrđenih zakonom, drugim propisima i općim aktima. Centar za socijalni rad može se osnovati ako ispunjava uvjete propisane zakonom i ima najmanje četiri radnika sa završenim fakultetom ili višom školom stručne spreme i to: socijalni radnik, psiholog, pedagog, (pedagog-psiholog) i pravnik. Centar za socijalni rad organizuje i provodi stručni rad, u pravilu multidisciplinsko u timskom radu u kojem sudjeluju pored lica iz stava 2. ovog člana i druga stručna lica po potrebi.

Član 53.

Centar za socijalni rad obavlja slijedeće poslove: - prati i proučava probleme iz oblasti socijalne zaštite, - podstiče i organizuje aktivnosti od preventivnog značaja za oblast socijalne zaštite, - primjenjuje i provodi oblike socijalne zaštite, - neposredno pruža usluge socijalnog rada, - rješava u prvom stepenu zahtjeve za ostvarivanje prava u okviru nadležnosti, - obavlja poslove u oblasti porodične zaštite, zaštite odgojno zanemarene djece, te učestvuje u izvršavanju odgojnih mjera i mjera zaštitnog nadzora, - obavlja poslove i ima ovlaštenja organa starateljstva utvrđene Porodičnim zakonom, drugim zakonima i propisima, - obavlja savjetodavni i savjetovališni socijalni rad, - sarađuje sa građanima, mjesnim zajednicama, državnim organima i ustanovama, pravnim licima, udruženjima građana, pravosudnim organima, policijskim upravama i drugim organima koji mogu doprinijeti unapređivanju kvaliteta socijalnog rada i socijalne zaštite, - vodi propisanu videnciju i prikuplja dokumentaciju o korisnicima socijalne zaštite, oblicima i usluga socijalne zaštite, dostavlja podatke Kantonalnom ministarstvu.

Član 54.

Centar za socijalni rad osniva se za područje općine, a može se osnovati za područje dvije ili više općina. Centar za socijalni rad za područje općine osniva općinsko vijeće, a centar za socijalni rad za dvije ili više općine osnivaju zajedno općinska vijeća sa područja za koja se osniva Centar za socijalni rad. Centar za socijalni rad osnovan za područje dvije ili više općina može organizirati rad po organizacionim jedinicama u svakoj općini za koje je osnovan i obezbijediti stručni timski rad.

Član 55.

Aktom o osnivanju Centra za socijalni rad utvrđuju se međusobna prava, obaveze i odgovornosti osnivača i Centra za socijalni rad.

Član 56.

Centar za socijalni rad je javna ustanova, a na osnivanje, registraciju, djelatnost, prestanak rada i druga pitanja primjenjuju se propisi o ustanovama ako ovim zakonom nije drukčije određeno. Centar za socijalni rad ima svojstvo pravnog lica.

Član 57.

Direktora Centra za socijalni rad imenuje Upravni odbor na osnovu provedenog konkursa

Član 58.

3. Dom za socijalno i zdravstveno zbrinjavanje lica sa invaliditetom i drugih lica Dom za socijalno i zdravstveno zbrinjavanje lica sa invaliditetom i drugih osoba obavlja poslove socijalno zdravstvenog zbrinjavanja odraslih tjeleno i mentalno invalidnih osoba, osoba sa trajnim smetnjama u fizičkom ili psihičkom razvoju, duševno oboljelih i hronično bolesnih osoba, osoba sa specifičnim oboljenjima i osoba sa društveno negativnim ponašanjem, ako ne postoje osnovni uslovi za smještaj u vlastitoj ili drugoj obitelji ili drugoj ustanovi, a nije im neophodno bolničko liječenje ili je bolničko liječenje završeno.

Član 59.

U Domu za socijalno zdravstveno zbrinjavanje osoba sa invaliditetom i drugih osoba mogu se uz prethodnu saglasnost Kantonalnog ministarstva, kao organizacione jedinice osnovati: - Centar za rehabilitaciju, - Centar za radno-proizvodne aktivnosti, - Dnevni centar.

Član 60.

4. Dom za zaštitu starih lica Dom za zaštitu starih lica obavlja poslove socijalne zaštite sa smještajem, odnosno pruža usluge neprekidno tokom dana, starim i drugim kategorijama punoljetnih lica koja nisu u stanju da se o sebi staraju i socijalnu zaštitu bez smještaja, što podrazumijeva socijalnu, savjetodavnu i slilčnu djelatnost starim i drugim punoljetnim licima u njihovim domovima, uključujući dnevnu pomoć bolesnicima i ostalim socijalno ugroženim pojedincima i grupama.

Član 61.

U Domu za zaštitu starih lica, mogu se, uz prethodnu saglasnost Kantonalnog ministarstva, kao organizacione jedinice osnovati: - Centar za dnevni boravak, - Služba kućne njege i pomoći u kući, - Savjetovalište za stara lica, - Prihvatilište za odrasla i stara lica, - Prihvatilište za skitnice i prosjake. Osim organizacionih jedinica iz prethodnog stava, u skladu sa potrebama može se osnovati i Gerontološki centar.

Član 62.

Organizacione jedinice u sastavu ustanova iz čl. 59. i 61. mogu se organizovati kao posebne ustanove socijalne zaštite, ukoliko se ukaže opravdana potreba za njima, na nivou Kantona.

Član 63.

5. Dom za djecu bez roditeljskog staranja Dom za djecu bez roditeljskog staranja (u daljem tekstu: dom za djecu) pruža usluge cjelokupnog zbrinjavanja, odgoja, školovanja, zdravstvene zaštite djece bez roditeljskog staranja i djece čiji je razvoj ometen porodičnim prilikama. Dom za djecu prima na smještaj i zaštitu djecu iz stava 1. ovog člana od 0 do 18 godina. Izuzetno od stava 2. ovog člana Dom za djecu, na smještaj i zaštitu prima i djecu kojoj je potrebno obezbijediti završetak započetog školovanja, na prijedlog Centra za socijalni rad. Dom za djecu je dužan pružiti organizovanu individualnu stručnu pomoć za uspješno savladavanje programa, odgoja i obrazovanja štićenika. Dom za djecu može koristiti usluge dječijih vrtića i drugih ustanova, u cilju bolje socijalizacije svojih štićenika.

Član 64.

U Domu za djecu može se, uz prethodnu saglasnost Kantonalnog ministarstva, kao organizaciona jedinica osnovati Prihvatilište za trudnice i samohrane majke sa djecom do 6 mjeseci starosti.

Član 65.

6. Porodično savjetovalište Porodično savjetovalište obavlja slijedeće poslove: - savjetodavni poslovi za osobe koje stupaju u predbračne, bračne, porodične odnose i odnose pred razvod braka i nakon razvoda braka, - rad sa djecom i roditeljima kojima je potreban pojačan nadzor organa starateljstva, - pružanje posebnog psiho-socijalnog tretmana bračnim drugovima koji žele ostvariti roditeljstvo, roditeljima i njihovoj djeci, trudnicama, - jačanje osjećajnih veza između bračnih drugova, djece i roditelja međusobno, - jačanje ekonomske uloge porodice, - druge stručne poslove socijalnog rada. Proces savjetodavnog rada odvija se po načelima rada sa pojedincem i grupom u cilju jačanja voljne komponente ličnosti i ostvarenja njihove rasocijalizacije.

Član 66.

7. Nadzor nad stručnim radom ustanova Stručni nadzor se obavlja radi sagledavanja, praćenja, kon- trole i unapređenja načina i kvaliteta stručnog rada preduzimanja odgovarajućih mjera potrebnih za spriječavanje i otklanjanje štetnih posljedica, radi pružanja odgovarajuće stručne pomoći kadrovima kao i utvrđivanja uslova rada ustanova. Ustanova je dužna da omogući nesmetano vršenje stručnog nadzora, te uvid u dokumentaciju i evideniciju.

Član 67.

Nadzor nad stručnim radom obavlja Komisija koju imenuje ministar Kantonalnog ministarstva. Nakon izvršenog nadzora Komisija iz stava 1. ovog člana podnosi pismeni izvještaj o izvršenom nadzoru koji obavezno sadrži: 1. prikaz utvrđenog stanja, 2. prijedlog mjera i rokova koje bi trebalo poduzeti za ot- klanjanje utvrđenih nedostataka, 3. prijedlog drugih mjera koje Komisija smatra neophodnim.

Član 68.

Kantonalno ministarstvo nakon razmatranja izvještaja iz prethodnog člana utvrđuje mjere za otklanjanje nedostataka i rokove za njihovo izvršenje i o tome obavještava ustanovu u kojoj je nadzor izvršen. Ustanova je dužna otkloniti utvrđene nedostatke u skladu sa rokovima iz prethodnog stava, a najkasnije 30 dana od prijema obavještenja. Ukoliko ustanova ne otkloni nedostatke u navedenim rokovima, Kantonalno ministarstvo će preduzeti mjere u skladu sa Zakonom o ustanovama.

Član 69.

IV - INVALIDSKA UDRUŽENJA Invalidska udruženja (u daljem tekstu: udruženja) u smislu ovog zakona smatraju se ona udruženja koja pored uslova propisanih federalnim propisom o udruživanju građana i Federalnim zakonom, ispunjavaju i slijedeće uslove: - da okupljaju i pružaju pomoć osobama sa invaliditetom čiji je stepen invalidnosti preko 60% i koji u pravilu ostvaruju pravo na novčanu naknadu za pomoć i njegu druge osobe; - da članovi udruženja svakodnevne aktivnosti ne mogu obavljati bez korištenja specijalnih tehničkih pomagala, ili da koriste specijalne tehnike u komunikaciji (Brajevo pismo, zvučna tehnika, gestovni govor i sl.). - da je djelatnost udruženja usmjerena na pružanje pomoći članovima u školovanju, rehabilitaciji, zapošljavanju, resocijalizaciji, zadovoljavanju kulturnih potreba, informisanju u specijalnim tehnikama, obezbijeđivanju raznih tehničkih pomagala, rješavanju statusnih pitanja članova i sl.

Član 70.

Pored uslova iz prethodnog člana udruženje za svoju registraciju treba obezbijediti pismenu saglasnost Kantonalnog ministarstva. Kantonalno ministarstvo saglasnost iz prethodnog stava daje na osnovu uvida u dokumentaciju kojom se dokazuje ispunjavanje uvjeta iz člana 69. ovog zakona. Kantonalno ministarstvo ne može dati saglasnost za registraciju udruženja, ako je na nivou Kantona ranije registrovano udruženje sa istom ili sličnom djelatnošću.

Član 71.

Sredstva za finansiranje rada invalidskih udruženja obezbjeđuju se iz: - članarina, - donacija, - legata, - budžeta, - drugih izvora u skladu sa propisima.

Član 72.

Finansiranje udruženja obezbjeđuje se i iz Budžeta Kantona, u visini i na način koji predloži Vlada Kantona, uzimajući u obzir programe rada udruženja, stepen i težinu invaliditeta i obim potreba koje se zadovoljavaju na specifičan način.

Član 73.

V - ZAŠTITA CIVILNIH ŽRTAVA RATA 1. Pomoć u troškovima liječenja i nabavci ortopedskih pomagala Pomoć u troškovima liječenja obezbjeđuje se pod uvjetom da ljekarska komisija, na osnovu raspoložive medicinske dokumentacije, a po preporuci ljekara pod čijim nadzorom je liječenje civilne žrtve rata, utvrdi da će život i zdravlje civilne žrtve rata biti ugrožen, ukoliko se ne obezbijede sredstva za dalje liječenje. Ljekarsku komisiju iz prethodnog stava formira Institut za ocjenu radne sposobnosti u prvom i u drugom stepenu.

Član 74.

Visinu naknade za obavljene poslove Ljekarske komisije utvrđuje Institut za ocjenu radne sposobnosti uz saglasnost Kantonalnog ministarstva.

Član 75.

Ljekarska komisija u postupku i na način propisan za vojne invalide svojim nalazom, ocjenom i mišljenjem utvrđuje: - stepen tjelesnog oštećenja invalida, - potrebu za tuđom njegom i pomoći od strane drugog lica, - potrebu za ortopedskim dodatkom, - nesposobnost za privređivanje člana porodice civilne žrtve rata, - potrebu za nastavkom liječenja, dužinu trajanja liječenja, institucije, zdravstvene ustanove, banjska lječilišta u kojima će se nastaviti liječenje, - druga pitanja od značaja za ostvarivanje prava.

Član 76.

Pravo na pomoć u obezbjeđenu ortopedskih pomagala ostvaruju civilne žrtve rata pod uslovom i na način utvrđen propisima iz oblasti zdravstvene zaštite. Ljekarska komisija utvrđuje potrebu za ortopetskim pomagalima, a organ koji vodi postupak, visinu iznosa pomoći za nabavku ortopetskog pomagala.

Član 77.

Visina iznosa sredstava za obezbjeđenje ortopedskog pomagala utvrđuje se u visini utvrđenog obaveznog ličnog učešća korisnika u obezbjeđenju ortopedskog pomagala, a u skladu sa odlukom o učešću osiguranih lica u troškovima koriš- tenja zdravstvene zaštite na teritoriji Kantona. Visina iznosa sredstava iz prethodnog stava može biti i manja od visine utvrđenog obaveznog ličnog učešća korisnika u obezbjeđenju ortopedskog pomagala, ukoliko organ koji vodi postupak utvrdi da mjesečni prihodi po članu domaćinstva civilne žrtve rata prelaze iznos potrošačke korpe u smislu ovog zakona. 2. Osposobljavanje za rad (profesionalna rehabilitacija, prekvalifikacija i dokvalifikacija)

Član 78.

Pravo na osposobljavanje za rad (profesionalna rehabili- tacija, prekvalifikacija i dokvalifikacija) ostvaruju civilne žrtve rata, pod uslovima i na način utvrđen Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih lica Kantona. Civilne žrtve rata imaju prioriteno pravo na osposobljavanje za rad (profesionalnu rehabilitaciju, prekvalifikaciju i dokvalifikaciju).

Član 79.

3. Prioritetno zapošljavanje Pravo na prioritetno zapošljavanje ostvaruju civilne žrtve rata, pod uslovima i na način predviđen aktivnom politikom zapošljavanja, koja se donosi u skladu sa Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih lica Kantona.

Član 80.

4. Zdravstvena zaštita i uslovi za sticanje prava civilnih žrtava rata Civilne žrtve rata kao i članovi porodice civilne žrtve rata koji su ostvarili pravo na porodičnu invalidninu, imaju pravo na zdravstvenu zaštitu pod uslovom da status osiguranog lica nisu mogli ostvariti ni po kom drugom osnovu u skladu sa propisima o zdravstvenom osiguranju.

Član 81.

5. Evidencije o civilnim žrtvama rata Način evidencije civilnih žrtava rata i članova porodice civilnih žrtava nosioca prava na porodičnu invalidninu, sadržaj legitimacije civilnih žrtava rata, statističke podatke o broju, strukturi i vrsti civilnih žrtava rata propisuje ministar Kantonalnog ministarstva. Način isplate i evidencija o izvršenim isplatama civilnim žrtvama rata i članovima porodica civilnih žrtava rata koji su ostvarili pravo na porodičnu invalidninu propisuje ministar Kantonalnog ministarstva.

Član 82.

VI - ZAŠTITA PORODICE SA DJECOM 1. Dodatak na djecu Pravo na dodatak na djecu (u daljem tekstu: dječiji dodatak) imaju porodice koje imaju prebivalište ili boravište u Kantonu .

Član 83.

Dječiji dodatak obezbjeđuje se porodicama sa djecom čiji prihodi po članu domaćinstva ne prelaze iznos 20% od prosječne neto plaće zaposlenih u Kantonu u u prvoj polovini tekuće godine . Iznos dječijeg dodatka utvrđuje Kantonalno ministarstvo, s tim da taj iznos ne može biti mani od 3% od prosječne plaće.

Član 84.

Pravo na dječiji dodatak bez obzira na imovinske uvjete, osim za djecu iz stava 2. člana 88. Federalnog zakona pripada: - djeci čiji se jedan od roditelja smatra nestalim, - djeci oboljeloj od šećerne bolesti, karcinoma, leukemije, TBC i celijakije, - djeci korisnika stalne novčane pomoći. Djeci iz prethodnog stava pripada dječiji dodatak u iznosu iz stava 2. člana 83. ovog zakona, uvećan za 50%.

Član 85.

Dječiji dodatak pripada djetetu do navršene petnaeste godine života ukoliko ispunjava uvjete predviđene zakonom. Djeca starija od 15 godina ostvaruju pravo na dječiji dodatak: 1. Ako se nalaze na školovanju na području BiH, do kraja propisanog trajanja redovnog školovanja, a najkasnije do navršene 27 godine života. 2. Ako su nesposobna za privređivanje, dok ta nesposobnost traje, pod uvjetom da je nesposobnost nastupila prije navršene 15 godine života, odnosno za vrijeme redovnog školovanja, prije navršene 27 godine života. Dječiji dodatak isplaćuje se i za vrijeme školskog raspusta.

Član 86.

Za djecu ometenu u fizičkom i psihičkom razvoju koja se nalaze na specijalnom školovanju dječiji dodatak pripada za sve vrijeme trajanja školovanja, a najkasnije do navršene 27 godine života.

Član 87.

Dječiji dodatak isplaćuje se i za vrijeme dok je dijete usljed bolesti ili liječenja, spriječeno da izvršava svoje obaveze u školi, odnosno fakultetu, a najkasnije do navršene 27 godine života.

Član 88.

Pravo na dječiji dodatak teče od prvog dana u mjesecu u kojem je podnesen zahtjev za ostvarivanje prava. Pravo na dječiji dodatak ne pripada djeci koja su smještena u ustanove dječije i socijalne zaštite.

Član 89.

Dječiji dodatak prestaje za dijete koje stupi u brak. Ukoliko se utvrdi da se dječiji dodatak nenamjenski koristi, nadležni organ starateljstva može odrediti, da se dječiji dodatak isplaćuje drugom roditelju ili licu kod kojeg se dijete nalazi na izdržavanju.

Član 90.

Korisnik dječijeg dodatka dužan je u svakoj kalendarskoj godini u periodu od 01. septembra do 30-novembra tekuće godine, dostaviti dokaze o ispunjavanju uvjeta za ostvarivanje prava Korisnik dječijeg dodatka dužan je prijaviti svaku promjenu koja povlači gubitak prava i to u roku od 30 dana od nastale promjene. 3. Naknada umjesto plaće ženi-majci u radnom odnosu, za vrijeme dok odsustvuje sa posla radi trudnoće, porođaja i njege djeteta

Član 91.

Naknada umjesto plaće ženi-majci u radnom odnosu, za vrijeme dok odsustvuje sa posla radi trudnoće, porođaja i njege djeteta (u daljem tekstu: naknada plaće ženi-majci) utvrđuje se u iznosu od 50% od njene plaće ostvarene u periodu šest mjeseci prije porođaja, valorizirane po osnovu rasta plaća na području Kantona u tom periodu. Iznos naknade iz stava 1. ovog člana utvrđuje se u postupku za svaku ženu-majku posebno, s tim da taj iznos ne može biti manji od najniže plaće za zaposlenike u skladu sa propisima Vlade Federacije, odnosno općim kolektivnim ugovorom (u daljem tekstu: najniže plaće). Ukoliko žena-majka u periodu od šest mjeseci prije porođaja ne prima plaću iz opravdanih razloga (nelikvidnost firme i sl.) naknada umjesto plaće ženi-majci utvrđuje se u iznosu iz prethodnog stava.

Član 92.

Na iznos naknade plaće ženi-majci uplaćuju se i doprinosi za PIO, zdravstvo i osiguranje od nezaposlenosti i izmiruju se poreske obaveze u skladu sa zakonom.

Član 93.

Naknada plaće ženi-majci u skladu sa ovim zakonom isplaćuje se za vrijeme trajanja porodiljskog odsustva počev od dana poroda, a koje je propisano propisima kojima se regulišu radni odnosi (u daljem tekstu: propisi o radu).

Član 94.

Naknadu plaće ženi-majci može ostvariti otac djeteta, odnosno usvojilac pod uvjetima utvrđenim propisima o radu.

Član 95.

Za vrijeme trajanja ugovora ili rješenja o radu na određeno vrijeme naknadu plaće žena-majka ostvaruje po osnovu člana 91. ovog zakona, a po isteku ugovora ill rješenja o radu na određeno vrijeme žena-majka ostvaruje pravo na novčanu naknadu kao žena-majka koja nije u radnom odnosu, a do isteka godine dana od dana poroda

Član 96.

Ženi-majci koja u skladu sa propisima o radu ima pravo na rad sa polovinom punog radnog vremena, naknadu za polovinu punog radnog vremena kada ne radi, isplaćuje poslodavac, do visine njene plaće.

Član 97.

Jedan od roditelja djeteta sa težim smetnjama u razvoju (te�e hendikepiranog djeteta) ima pravo na naknadu plaće za polovinu punog radnog vremena kada ne radi, do visine njegove plaće. Dužinu trajanja potrebe za skraćenim radom, utvrđuje svojim nalazom nadležna zdravstvena ustanova.

Član 98.

Ženi-majci koja rodi mrtvo dijete ili ako dijete umre prije isteka porodiljskog odsustva, ima pravo na naknadu plaće a skladu sa propisima o radu. Visina naknade ostvaruje se u iznosu najniže plaće.

Član 99.

3. Novčana pomoć za vrijeme porođaja žene - majke koja nije u radnom odnosu Novčana pomoć za vrijeme porođaja žene-majke koja nije u radnom odnosu ostvaruje se u iznosu 22% od prosječe plaće. Naknada iz prethodnog stava isplaćuje se u periodu od godinu dana od dana porođaja. žene majke koje nisu u radnom odnosu, ukoliko ne ispunjavaju uvjete iz člana 5. stav 1. ovog zakona, ostvaruju pravo na novčanu pomoć od dana sticanja ovog uvjeta pa do navršene godine dana od poroda. Naknadu iz stava 1. ovog člana ostvaruje i žena-majka koja se nalazi na redovnom školovanju

Član 100.

4. Jednokratna pomoć za opremu novorođenog djeteta Jednokratna pomoć za opremu novorođenog djeteta ostvaruje se u iznosu od 35% od prosječne plaće. Pravo iz stava 1. ovog člana ostvaruje se ukoliko su ispunjeni uvjeti za ostvarivanje dječijeg dodatka.

Član 101.

5. Pomoć u prehrani djeteta do šest mjeseci i dodatna ishrana za majke- dojilje Pravo na pomoć u prehrani djeteta do šest mjeseci i dodatna ishrana za majke - dojilje imaju korisnici prava na dječiji dodatak. Pravo iz stava 1. ovog člana ostvaruje se u vidu mjesečnog naturalnog davanja u prehrambenim proizvodima. Vrijednosti naturalnog mjesečnog davanja utvrđuje Kantonalno ministarstvo, a ne može biti manja od 8% od prosječne plaće. Ostvarivanje prava iz stava 1. ovog člana obezbjeđuje se putem Centra za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva Kantona.

Član 102.

6. Posebni psihosocijalni tretman bračnih drugova, koji žele djecu i trudnica Pravo na poseban psihosocijalni tretman bračnih drugova koji žele ostvariti roditeljstvo, roditelja i njihove djece, staratelja i trudnica imaju sva zainteresirana lica. Pravo na psihosocijalni tretman iz prethodnog stava, ostvaruje se u Porodičnom savjetovalištu.

Član 103.

7. Smještaj djece uz osiguranu ishranu u ustanovama predškolskog odgoja Smještaj djece uz obezbijeđenu ishranu u ustanovama predškolskog odgoja, imaju sva djeca predškolskog uzrasta u Kantonu. Pravo na subvenciju dijela troškova boravka djece u predškolskoj ustanovi ostvaruje se u skladu sa propisom Vlade Kantona.

Član 104.

8. Osiguranje jednog obroka u vrijeme nastave u školama osnovnog obrazovanja U skladu sa mogućnostima osigurava se jedan obrok za vrijeme nastave u školama osnovnog obrazovanja za svu djecu koja pohađaju osnovnu školu u Kantonu, o čemu odlučuje Vlada Kantona.

Član 105.

9. Školarine i stipendije đacima i studentima Pravo na školarinu i stipendiju imaju đaci i studenti sa područja Kantona koji zadovoljavaju kriterije za ostvarivanje ovog prava. Kriterije za ostvarivanje prava na školarinu i stipendiju utvrđuje Vlada Kantona, a na prijedlog nadležnog ministarstva Kantona.

Član 106.

10. Organizirani odmor i rekreacija Pravo na organizovani odmor i rekreaciju imaju sva djeca predškolskog uzrasta i đaci osnovnih i srednjih škola u Kantonu. Uvjete i kriterije za ostvarivanje prava iz stava 1. ovog člana utvrđuje se posebnim Programom odmora i rekreacije djece, koji donosi Vlada Kantona, na prijedlog Ministarstva obrazovanja, nauke i informisanja i Ministarstva kulture i sporta Kantona.

Član 107.

11. Postupak za ostvarivanje prava Za ostvarivanje prava iz čl. 91., 97. do 101. ovog zakona, stranka podnosi zahtjev u roku od šezdeset dana od dana poroda. Ukoliko stranka podnese zahtjev po isteku ovog roka, pravo joj teče od prvog dana u mjesecu u kojem je zahtjev podnesen. Izuzetno, ukoliko je stranka bila spriječena da podnese zahtjev u propisanom roku, zbog bolesti majke ili djeteta, a prema nalazu nadležne zdravstvene ustanove, može joj se priznati pravo od dana poroda, samo ukoliko podnese zahtjev najkasnije do 2 mjeseca od isteka roka za podnošenje zahtjeva.

Član 108.

VII - DJEČIJA NEDJELJA Kantonalni ministar nadležan za finansije bliže će propisati način naplate novčanih iznosa za "Dječiju nadelju" u skladu sa Federlanim zakonom i propisima iz oblasti finansija. Kantonalno ministarstvo sredstva sa pozicije "Dječija nedelja" raspoređuje organizatorima manifestacija i akcija posvećenih djeci i unapređenju razvoja društvene brige o djeci.

Član 109.

VIII - FINANSIRANJE SOCIJALNE ZAŠTITE, ZAŠTITE CIVILNIH ŽRTAVA RATA I ZAŠTITE PORODICE SA DJECOM Sredstva finansiranja socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata, i zaštite porodice sa djecom osiguravaju se u skladu sa ovim i federalnim zakonom iz: - budžeta Kantona, - budžeta općine; - ulaganja osnivača; - privrednih i uslužnih djelatnosti ustanova; - ličnog učešća korisnika; - legata, poklona i zavještavanja; - drugih izvora u skaldu sa propisima.

Član 110.

Iz Kantonalnog budžeta finansiraju se oblici socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom i to: - stalna novčana pomoć; - novčana naknada za pomoć i njegu od strane drugog lica; - druge materijalne pomoći, jednokratne i izuzetne pomoći; - osposobljavanje za život i rad; - smještaj u drugu porodicu, - smještaj u ustanove socijalne zaštite; - dječiji dodatak, - naknada umjesti plaće ženi-majci u radnom odnosu za vrijeme dok odsustvuje sa posla radi trudnoće, porođaja i njege djeteta; - novčana pomoć za vrijeme trudnoće i porođaja žene-majke koja nije u radnom odnosu, - jednokratna pomoć za opremu novorođenog djeteta, - pomoć u prehrani djeteta do 6 mjeseci i dodatna ishrana za majke dojilje; - smještaj djece uz osiguranu ishranu u ustanovama predškolskog odgoja; - školarine i stipendije đacima i studentima; - osiguranje jednog obroka u vrijeme nastave i organi- zovani odmor i rekreacija; - Dječija nedjelja; - rad ljekarskih i drugih stručnih komisija u prvom i drugom stepenu. Iz budžeta Kantona osniva se finansiranje ustanova socijalne zaštite koje osniva Kanton. U skladu sa mogućnostima Kantona, pomagat će se rad Kantonalnih invalidskih udruženja iz člana 69.

Član 111.

Iz općinskog budžeta finansira se: - općinska invalidska udruženja u skladu sa mogućnostima općina; - i druga prava iz socijalne zaštite, koja svojim propisima utvrđuju općine.

Član 111a.

Raspored finansiranja prava iz čl. 110. i 111. ovog zakona važe do donošenja Zakona o pripadnosti javnih prihoda Kantona Sarajevo

Član 112.

IX - NADZOR NAD SPROVOĐENJEM ZAKONA Nadzor nad provođenjem ovog zakona i drugih propisa donesenih za njegovo provođenje, kao i nad stručnim radom ustanova vrši Kantonalno ministarstvo.

Član 113.

X - KAZNENE ODREDBE Novčanom kaznom od 1.000 do 5.000 KM kaznit će se za prekršaj javno preduzeće, privredno društvo ili drugo pravno lice, odnosno poslodavac ukoliko ne isplaćuje naknadu plaće ženi- majci iz člana 96.

Član 114.

XI - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Korisnici koji su ostvarili pravo na naknadu plaće ženi - majci i novčanu naknadu za vrijeme porođaja žene - majke koja nije u radnom odnosu po propisu koji se primjenjivao na teritoriji Kantona do stupanja na snagu ovog zakona, završit će ostvarivanje započetog prava u skladu sa već donesenim rješenjima. Korisnicima koji su ostvarili prava na stalnu novčanu pomoć, novčanu naknadu za pomoć i njegu drugog lica, novčanu naknadu za osposobljavanje za život i rad i pravo na porodičnu invalidninu civilnih žrtava rata kod kojih je trajno utvrđen invaliditet nalazom nadležne komisije, Kantonalni centar i općinske službe za upravu donose nova rješenja u skladu sa ovim propisom, po službenoj dužnosti. Dosadašnji korisnici ostalih prava iz ovog zakona, kao i lica koja su podnijela zahtev za ostvarivanje prava povodom kojeg nije donijeto rešenje po propisima o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom, koji su se primjenjivali na teritoriji Kantona do stupanja na snagu ovog zakona, dužni su u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona podnijeti zahtjev za ostvarivanje prava po ovom zakonu. Licima iz stava 3. ovog člana, koja ne podnesu zahtjev u roku predviđenom ovim zakonom prestaje daljnje ostvarivanje prava.

Član 115.

Ministar Kantonalnog ministarstva će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti akta iz svoje nadležnosti utvrđene ovim zakonom. Do donošenja propisa iz stava 1. ovog člana, primjenjuju se postojeći propisi, ako nisu u suprotnosti sa ovim zakonom.

Član 116.

U općinama u kojima nisu osnovani Centri za socijalni rad, Kantonalni centar za socijalni rad obavlja poslove utvrđene zakonom iz nadležnosti Općinskih centara za socijalni rad, do njihovog osnivanja, a najkasnije do 31.12.2001.godine Centri za socijalni rad općina Kantona preuzimaju predmete, arhivu i dokumentaciju, opremu i inventar dosadašnjeg Kantonalnog centra za socijalni rad. Zaposlenici dosadašnjeg Kantonalnog centra za socijalni rad preuzimaju se i raspoređuju u skladu sa pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Centara za socijalni rad općina Kantona.

Član 117.

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o socijalnoj zaštiti ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 14/97), Zakon o osnovnim pravima civilnih žrtava rata ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 4/98), Zakon o zaštiti obitelji sa djecom ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 4/98 i 15/98).

Član 118.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo."

Sudska praksa po ovom zakonu

2 odluka iz 1 člana

Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba koje citiraju članove ovog zakona. Klik otvara odluku.

Općenite reference na ovaj zakon (1)

Sve verzije zakona

  1. Verzija 2 · 26. 12. 2001. · Službene novine 33/2001
  2. Verzija 1 · 14. 05. 2001. · Službene novine 11/2001
  3. Verzija 0 · 07. 08. 2000. · Službene novine 16/2000