Član 1.
(Predmet Zakona) Ovim zakonom regulišu se policijske ovlasti i radno-pravni status policijskih službenika Kantona Sarajevo (u daljnjem tekstu: Kanton).
Član 2.
(Policijski službenici) (1) Ovaj zakon primjenjuje se na policijske službenike zaposlene u Upravi policije Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo (u daljnjem tekstu: policijski organ). (2) Policijski službenici su oni pripadnici policijskog organa iz stava (1) ovog člana koji su ovlašteni da primjenjuju policijske ovlasti propisane ovim zakonom i postupaju kao ovlaštena službena lica prema zakonima o krivičnom postupku u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: ZKP). (3) Radna mjesta policijskih službenika propisuju se prema zakonu kojim se uspostavlja policijski organ, te propisima donesenim na osnovu tog zakona.
Član 3.
(Osnove za rad) (1) Rad policijskih službenika zasniva se na Ustavu Bosne i Hercegovine, Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine i Ustavu Kantona i na zakonima i drugim propisima koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini, Federaciji Bosne i Hercegovine i Kantonu. (2) U vršenju svojih dužnosti policijski službenik djeluje na nepristrasan i zakonit način vođen javnim interesom da služi i pomaže javnosti, promovirajući razvoj i očuvanje demokratske prakse u skladu sa zaštitom ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Član 4.
(Nacionalna i spolna zastupljenost) (1) Struktura policijskih službenika u policijskom organu odražava nacionalni sastav stanovništva na teritoriji koju obuhvata Kanton prema popisu iz 1991. godine. (2) Gramatička terminologija korišćenja muškog roda u ovom zakonu podrazumijeva uključivanje oba roda.
Član 5.
(Policijske oznake i uniforma) (1) Policijskom službeniku službenu policijsku iskaznicu i policijsku značku izdaje policijski komesar Kantona (u daljnjem tekstu: policijski komesar). (2) Policijski službenici nose jedinstvene uniforme u Federaciji u skladu sa članom III. 4. (a) Ustava Federacije. (3) Izgled, dijelove, boju i oznake policijske uniforme propisuje Uredba o jedinstvenoj policijskoj uniformi u Federaciji ("Službene novine Federacije BiH", broj 62/05) i važeći propisi. Zbog specifične prirode određenih zadataka i u skladu sa prihvaćenim policijskim standardima, određeni policijski zadaci se mogu vršiti u civilu ili u posebnoj službenoj odjeći i sa odgovarajućom opremom. Pomenute policijske zadatke i posebnu službenu odjeću i opremu određuje policijski komesar. (4) Vlada Kantona Sarajevo (u daljnjem tekstu: Vlada Kantona) propisuje oblik službene policijske iskaznice i značke za policijske službenike iz člana 2., stav 1. ovog zakona, pri čemu policijska značka mora biti jasno prepoznatljiva javnosti kao policijska oznaka.
Član 6.
(Pravo i dužnost nošenja oružja) Policijski službenik drži i nosi oružje i municiju u skladu sa pravilnikom koji donosi ministar unutrašnjih poslova Kantona (u daljnjem tekstu: ministar) na prijedlog komesara policije.
Član 7.
DIO DRUGI - POLICIJSKE OVLASTI POGLAVLJE II - OSNOVNI PRINCIPI (Obaveza identifikacije) (1) Prije nego što policijski službenik počne primjenjivati policijske ovlasti obavezan je da se identificira pokazivanjem službene policijske iskaznice ili policijske značke. (2) U izuzetnim slučajevima, kada identificiranje iz stava 1. ovog člana može ugroziti sigurnost policijskog službenika ili drugog lica ili dovesti u pitanje postizanje zakonitog cilja koji opravdava primjenu policijskih ovlasti, policijski službenik može se identificirati na drugi način ili odgoditi identifikaciju. (3) Čim okolnosti iz stava 2. ovog člana prestanu, policijski službenik identificira se na način iz stava 1. ovog člana.
Član 8.
(Prikladnost i proporcionalnost primjene policijskih ovlasti) (1) Primjena policijskih ovlasti mora biti prikladna i proporcionalna potrebi radi koje se poduzima. (2) Policijske ovlasti primjenjuju se sredstvima kojima se može postići zakonit cilj sa najmanje štetnih posljedica i u najkraćem vremenu.
Član 9.
(Odluke i naredbe za primjenu policijskih ovlasti) (1) Policijski službenik primjenjuje policijske ovlasti prema vlastitoj odluci u skladu sa zakonom, kao i na osnovu zakonite naredbe nadređenog službenika ili nadležnog organa. (2) Policijski službenik neće izvršiti naredbu ukoliko bi time učinio krivično djelo po krivičnom zakonodavstvu u Bosni i Hercegovini. Policijski službenik će odmah usmeno upoznati nadređenog službenika da je izdana naredba protivna zakonskim odredbama, te ukoliko ponovi naredbu podnijeti izvještaj o neizvršavanju naredbe svom neposredno nadređenom službeniku, odnosno višem nadređenom službeniku ukoliko je naredba izdata od neposredno nadređenog policijskog službenika. (3) Ukoliko naredba bude ponovljena, bez obzira na okolnosti iz stava 2. ovog člana, policijski službenik svoj pismeni izvještaj dostavit će organizacionoj jedinici nadležnoj za unutrašnju kontrolu.
Član 10.
POGLAVLJE III - POJEDINE POLICIJSKE OVLASTI (Policijske ovlasti propisane ovim zakonom) (1) Pored dužnosti i ovlasti propisanih ZKP-om i drugim zakonima, policijskim službenicima, odnosno policijskom organu radi sprečavanja krivičnih djela, prekršaja i održavanja javnog reda i mira, ovim zakonom daju se sljedeće policijske ovlasti: a) provjera i utvrđivanje identiteta osoba i stvari; b) pozivanje i obavljanje razgovora; c) privođenje; d) potraga za osobama i stvarima; e) privremeno ograničavanje slobode kretanja; f) izdavanje upozorenja i naredbi; g) privremeno oduzimanje predmeta; h) privremeno korištenje tuđih vozila i komunikacijskih sredstava; i) pregled osoba, stvari i prijevoznih sredstava; j) audio i videosnimanje na javnim mjestima: k) upotreba sile; l) obrada osobnih podataka i vođenje evidencija; m) zaprimanje prijava. (2) Ovlasti koje su policijskim službenicima, odnosno policijskom organu date ovim zakonom mogu se ograničiti zakonom kojim se taj organ uspostavlja.
Član 11.
Odjeljak A. Provjera i utvrđivanje identiteta osoba i stvari (Ovlast provjere identiteta osoba) (1) Policijski službenik ovlašten je da izvrši provjeru identiteta osobe koja: a) predstavlja prijetnju drugoj osobi ili javnom redu ili sigurnost koja zahtijeva policijsku akciju; b) se pregleda ili protiv koje su poduzete druge mjere ili radnje propisane zakonom; c) je zatečena u objektu ili drugim prostorijama ili u vozilu koje se pregleda, ukoliko je provjera identiteta neophodna; d) je zatečena na području ili u objektu u kojem je sloboda kretanja privremeno ograničena, ukoliko je provjera identiteta neophodna; e) načinom na koji se ponaša izaziva sumnju da je učinilac krivičnog djela, prekršaja ili drugog zabranjenog ponašanja, ili da ga namjerava učiniti, ili koja svojom fizičkom pojavom sliči osobi za kojom se traga; f) je zatečena na mjestu gdje je iz sigurnosnih razloga neophodno utvrditi identitet svih osoba ili grupe osoba. (2) Policijski službenik će obavijestiti osobu o razlozima zbog kojih je potrebna provjera njenog identiteta.
Član 12.
(Načini provjere identiteta) (1) Provjera identiteta osobe vrši se uvidom u njenu osobnu kartu ili koju drugu javnu ispravu koja sadrži njenu fotografiju i njen potpis. (2) Izuzetno od stava 1. ovog člana, provjera identiteta može se izvršiti i na osnovu izjave druge osobe čiji je identitet utvrđen. (3) Kada je neophodno, provjera identiteta može uključivati i provjeru boravišta ili prebivališta.
Član 13.
(Ovlast utvrđivanja identiteta) (1) Ovlast utvrđivanja identiteta primjenjuje se prema osobi koja ne posjeduje ispravu iz člana 12. stav 1. ovog Zakona, ili ukoliko postoji sumnja u vjerodostojnost te isprave. Identitet se utvrđuje metodama i sredstvima kriminalističke tehnike. (2) Radi utvrđivanja identiteta osobe policijski organ ovlašten je da javno objavi fotorobot, crtež, snimak ili opis te osobe. (3) Ako ne postoji mogućnost utvrđivanja identiteta na drugi način, policijski organ ovlašten je da objavi fotografiju osobe koja nije sposobna dati svoje osobne podatke ili leša nepoznate osobe.
Član 14.
(Identifikacija predmeta) (1) Ovlast utvrđivanja i provjere identiteta predmeta primjenjuje se kada je neophodno utvrditi karakteristike i specifične osobine tog predmeta, kao i odnos neke osobe ili događaja prema tom predmetu. (2) Policijski organ ovlašten je da javno objavi sliku, crtež, snimak ili opis predmeta ukoliko je to od značenja za uspješno provođenje postupka utvrđivanja identiteta tog predmeta.
Član 15.
Odjeljak B. Obavljanje razgovora (Pozivanje i obavljanje razgovora) (1) Kad god postoji zakonit razlog policijski službenik može pozvati osobu da dođe u službene prostorije policijskog organa radi razgovora. (2) Razgovori se obavljaju u vremenu između 6 sati i 21 sat i ne mogu trajati duže od šest sati. (3) Poziv na razgovor mora sadržavati: ime i prezime osobe koja se poziva, naziv organizacione jedinice policijskog organa koji upućuje poziv na razgovor, mjesto, datum, vrijeme i razlog pozivanja, te upozorenje da će osoba koja se poziva biti prisilno dovedena ukoliko se na odgovarajući način ne odazove pozivu. (4) U izuzetnim slučajevima, policijski službenik je ovlašten osobu pozvati usmeno ili putem odgovarajućeg telekomunikacijskog sredstva pri čemu joj je dužan priopćiti razlog pozivanja, kao i upozoriti je na mogućnost da bude prisilno privedena. Uz saglasnost te osobe, policijski službenik može je prevesti od službenih prostorija. (5) Obavljena dostava poziva potvrđuje se dostavnicom.
Član 16.
Odjeljak C. Dovođenje (Dovođenje bez naloga) (1) Bez pisanog naloga nadležnog organa policijski službenik može u službene prostorije policijskog organa dovesti osobu: a) čiji je identitet potrebno utvrditi, kada nema drugog načina; b) za kojom je zvanično pokrenuta potraga; c) koja se ne odazove pozivu za razgovor iz člana 15. ovog zakona. (2) Dovođenje iz stava 1. ovog člana može trajati onoliko dugo koliko je neophodno za izvršenje policijske radnje, a najduže šest sati.
Član 17.
Odjeljak D. Potraga za osobama i stvarima (Potraga i oglašavanje) (1) Policijski službenici ovlašteni su da provode mjere potrage za osobama i stvarima. (2) Potraga se može pokrenuti za osobom čiji je nestanak prijavljen. Potraga će se pokrenuti za osobom koja se traži u skladu sa zakonom. (3) Policijski organ zvanično poduzima oglašavanje kako bi se: a) utvrdilo boravište ili prebivalište osobe u skladu sa zakonom, b) utvrdio identitet osobe koja nije u stanju dati svoje osobne podatke ili identitet leša osobe čiji se osobni podaci ne mogu utvrditi, c) pronašao određeni predmet.
Član 18.
Odjeljak E. Privremeno ograničenje slobode kretanja (Uvjeti za ograničenje kretanja) (1) Policijski službenik može privremeno ograničiti kretanje osobe na određenom području ili u određenom objektu kada je to prijeko potrebno kako bi se spriječilo učinjenje krivičnih djela, prekršaja ili drugog zabranjenog ponašanja, ili kako bi se spriječilo ugrožavanje javnog reda i mira. (2) Privremeno ograničenje slobode kretanja ne može se nastaviti nakon postizanja cilja zbog kojeg je bilo primijenjeno, a ni u kom slučaju ne može trajati duže od šest sati bez službenog odobrenja.
Član 19.
(Način potrage i ograničenja kretanja) Mjere potrage iz člana 17. ovog zakona i privremeno ograničenje slobode kretanja iz člana 18. ovog zakona provode se kriminalističko-taktičkim radnjama (potraga,pregled određenih zgrada i prostorija, zasjeda, racija, djelomična i potpuna blokada saobraćaja i drugih površina).
Član 20.
Odjeljak F. Izdavanje upozorenja i naredbi (Davanje upozorenja) Policijski službenik upozorit će osobu koja svojim ponašanjem, djelovanjem ili propuštanjem može ugroziti svoju ili sigurnost drugih osoba ili imovine, prekršiti zakon i red, odnosno u slučaju da postoje osnovi sumnje da bi ta osoba mogla učiniti ili izazvati drugu osobu da učini krivično djelo ili prekršaj.
Član 21.
(Uvjeti za izdavanje naredbi) (1) Naredbe se izdaju radi: a) otklanjanja opasnosti po život i osobnu sigurnost građana; b) otklanjanja opasnosti po imovinu; c) sprečavanja izvršenja krivičnih dijela, otkrivanja krivičnih dijela, pronalaženja i hvatanja učinilaca krivičnih djela, otkrivanja i obezbjeđenja tragova krivičnih dijela i predmeta koji mogu poslužiti kao dokaz o krivičnom postupku; d) održavanja javnog reda i mira ili uspostavljanja narušenog javnog reda i mira; e) onemogućavanja pristupa ili zadržavanja u prostoru ili objektu gdje to nije dozvoljeno; f) vršenja kontrole i regulisanja saobraćaja na putevima u skladu sa zakonom. (2) Naredbe izdaje policijski komesar ili policijski službenik kojeg policijski komesar ovlasti. Policijski službenik može samostalno izdavati naredbe samo u hitnim slučajevima. (3) Upozorenja i naredbe izdaju se usmenim ili pisanim putem ili na drugi odgovarajući način (optičkim ili zvučnim signalima, rukom itd).
Član 22.
Odjeljak G. Privremeno oduzimanje predmeta (Uvjeti za privremeno oduzimanje predmeta) (1) Policijski službenik privremeno oduzima predmet: a) kada je to neophodno radi zaštite javne sigurnosti; b) koji je u posjedu osobe koja je lišena slobode i koja taj predmet može upotrijebiti za samoozljeđivanje, napad na drugu osobu ili bijeg. (2) Policijski službenik obavezan je izdati potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta. Potvrda mora sadržavati: karakteristike oduzetog predmeta koje ga razlikuju od ostalih predmeta, podatke o osobi od koje je predmet oduzet, te ime i prezime, podatke sa policijske značke i potpis policijskog službenika koji je izvršio oduzimanje. (3) Ako osoba odbije potpisati potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta, policijski službenik će to zabilježiti na potvrdi.
Član 23.
(Postupanje sa oduzetim predmetima) (1) Kada, s obzirom na karakteristike predmeta, čuvanje privremeno oduzetih predmeta u prostorijama policijskog organa nije moguće, ili je povezano sa znatnim poteškoćama, privremeno oduzeti predmeti mogu se pohraniti ili osigurati na odgovarajući način sve dok nadležni organ ne donese odgovarajuću odluku. (2) Kada razlozi za privremeno oduzimanje predmeta prestanu da postoje privremeno oduzeti predmet bit će vraćen osobi od koje je bio oduzet, ukoliko nije drugačije određeno zakonom ili odlukom nadležnog organa.
Član 24.
Odjeljak H. Korištenje tuđih vozila i komunikacijskih sredstava (Ovlast korištenja tuđih vozila i sredstava komunikacije) (1) Radi potjere ili hapšenja učinilaca krivičnog djela, kao i radi prevoženja žrtve krivičnog djela, prirodne nepogode ili nesreće do najbliže bolnice, policijski službenik može koristiti odgovarajuće tuđe vozilo i kominikacijsko sredstvo o čemu izdaje potvrdu. Policijski službenik može koristiti to vozilo ili komunikacijsko sredstvo isključivo u vremenu potrebnom da se potjera, hapšenje ili prevoz okonča. (2) Vlasnik ili korisnik vozila ili komunikacijskog sredstva iz stava 1. ovog člana ima pravo na naknadu stvarne štete pričinjene upotrebom njegove imovine. (3) Štetu iz stava 2. ovog člana nadoknađuje ministarstvo u skladu sa važećim zakonima i pravilnikom o naknadi štete koji donosi ministar. (4) U toku vršenja službenih zadataka policijski službenik ima pravo na besplatni javni prevoz i osiguranje putnika u javnom prevozu.
Član 25.
Odjeljak I. Pregled osoba, predmeta i prometnih sredstava (Uvjeti za pregled) (1) Policijski službenik ovlašten je da izvrši pregled osobe, predmeta koji osoba nosi sa sobom i prometnog sredstva kada je to neophodno radi pronalaženja predmeta koji nisu dozvoljeni u prostoru ili objektu ili koji bi mogli biti iskorišteni za napad na drugu osobu ili samoozljeđivanje. (2) Pregled osobe u svrhu iz stava 1. ovog člana obuhvata uvid u sadržaj njezine odjeće i obuće. (3) Pregled saobraćajnog sredstva u svrhu iz stava 1. ovog člana obuhvata pregled svih otvorenih i zatvorenih prostora, prometnog sredstva i predmeta koji se njime prevoze. (4) Pregled predmeta koje osoba nosi sa sobom obuhvata pregled predmeta koji su kod osobe ili u njenoj neposrednoj blizini, ili predmeta osobe po čijem se nalogu i u čijoj se pratnji prevoze. (5) Pregled osobe obavlja osoba istog spola, izuzev u slučajevima kada je neophodan hitan pregled osobe kako bi joj se oduzelo oružje ili drugi predmeti kojima se može izvesti napad na drugu osobu ili samopovređivanje. (6) Prilikom pregleda policijski službenik može koristiti tehnička pomagala i/ili službene pse.
Član 26.
Odjeljak J. Snimanje na javnim mjestima (Audio i video snimanje na javnim mjestima) (1) Radi sprečavanja krivičnih djela ili radi održavanja reda i sigurnosti policijski organ može vršiti audio i videosnimanje osobe ili grupe osoba, okruženja i svake druge okolnosti ili predmeta. (2) Uređaji za audio i video snimanje na javnim mjestima postavljaju se tako da su javnosti lako uočljivi.
Član 27.
Odjeljak K. Upotreba sile (Uvjeti za upotrebu sile) (1) Policijski službenik može upotrijebiti silu samo kada je to neophodno potrebno i isključivo u mjeri potrebnoj radi ostvarenja zakonitog cilja. (2) Ukoliko nije drugačije određeno ovim zakonom, sredstva prisile, kao što su fizička sila uključujući borilačke vještine, palica, sredstava za vezivanje, uređaj za prisilno zaustavljanje osoba ili vozila, hemijska sredstva, vatreno oružje, službeni psi, vodeni topovi, specijalna vozila, specijalne vrste oružja i eksplozivne naprave, mogu se upotrijebiti kada je to potrebno za zaštitu ljudskih života, odbijanje napada, savladavanje otpora, te sprečavanje bijega. (3) Prije upotrebe bilo kojeg sredstva prisile policijski službenik dat će upozorenje, osim ako bi to moglo ugroziti sigurnost policijskog službenika ili druge osobe ili bi bilo očigledno neprimjereno ili nesvrsishodno u datim okolnostima. (4) Detaljnije propise o upotrebi sile donosi ministar na prijedlog policijskog komesara.
Član 28.
(Izuzeće od upotrebe određenih sredstava prisile) (1) Fizička sila i palica ne koriste se prema djeci, starijim osobama, onesposobljenim osobama uključujući osobe koje su ozbiljno bolesne, kao ni prema ženama koje su očigledno trudne, osim ako te osobe izravno ugrožavaju život policijskog službenika, svoj život ili život drugih osoba. (2) Vatreno i specijalno oružje ne može se koristiti samo iz razloga da bi se spriječio bijeg osobe, osim ukoliko je to jedini način odbrane od izravnog napada ili opasnosti. (3) Eksplozivne naprave ne mogu se koristiti radi sprečavanja bijega osobe.
Član 29.
(Upotreba vatrenog oružja) (1) Primjenjujući član 8. ovog zakona policijski službenik može upotrijebiti vatreno oružje ako su već upotrijebljena sredstva prisile bila neefikasna, ili ako upotreba drugih sredstava prisile ne garantira uspjeh. (2) Policijski službenik može upotrijebiti vatreno oružje ako nema drugog načina da: a) zaštiti sebe ili druge od izravno prijeteće smrtne opasnosti ili ozbiljne ozljede, b) spriječi učinjenje krivičnog djela koje predstavlja ozbiljnu prijetnju životu ili integritetu, uhapsi osobu koja predstavlja takvu opasnost i opire se policijskim organima. (3) Policijski službenik dat će dovoljno vremena da se postupi po njegovom upozorenju, osim ako bi time nastao rizik za njega samoga ili rizik nanošenja ozbiljnih ili smrtonosnih ozljeda drugim osobama, a okolnosti nalažu potrebu za trenutačnom akcijom. (4) U svakom slučaju, upozorenje iz stava 3. ovog člana neće se uputiti ako bi to ugrozilo izvršenje policijskog zadatka. (5) Policijski službenik neće ispaljivati hice upozorenja.
Član 30.
(Isključenje upotrebe vatrenog oružja) (1) Upotreba vatrenog oružja nije dozvoljena ako bi ugrozila živote drugih ljudi, osim ako je to jedini način odbrane od izravnog napada ili opasnosti. (2) Upotreba vatrenog oružja nije dozvoljena prema maloljetniku, osim ako je to jedini način odbrane od izravnog napada ili opasnosti.
Član 31.
(Upotreba vatrenog oružja prema vozilima i plovilima) (1) Policijski službenik ne smije upotrijebiti vatreno oružje protiv vozila u pokretu, osim ako se to vozilo koristi kao sredstvo izravnog napada za nanošenje povreda policijskim službenicima ili drugim osobama, ili ako je to neophodno radi sprečavanja ozbiljnih ili smrtonosnih povreda nanijetih pucanjem iz vozila na policijske službenike ili na druge osobe. (2) U toku izvršavanja policijskih zadataka na morskim ili kopnenim plovnim putevima, policijski službenik ima pravo upotrijebiti vatreno oružje ako se plovilo za kojim se vrši potjera ne zaustavi nakon što mu je upućen vidljiv ili čujan signal da se zaustavi i to sa razdaljine sa koje je nedvojbeno moguće primiti i razumjeti takav signal.
Član 32.
(Izvještaj o upotrebi sile) (1) Policijski službenik koji je u toku vršenja dužnosti upotrijebio silu mora sastaviti i potpisati izvještaj o upotrebi sile prije kraja smjene u toku koje je došlo do upotrebe sile, a primjerak tog izvještaja poslati organizacionoj jedinici nadležnoj za kontrolu zakonitosti u roku od 24 sata od završetka te smjene. (2) Ako sam policijski službenik nije u mogućnosti podnijeti izvještaj o upotrebi sile izvještaj podnosi njegov neposredni rukovoditelj u roku iz stava 1. ovog člana. (3) U roku od tri dana od prijema izvještaja iz stava 1. ovog člana rukovoditelj organizacijske jedinice dostavlja svoje mišljenje o opravdanosti upotrebe sile policijskom komesaru i organizacionoj jedinici nadležnoj za kontrolu zakonitosti. (4) Nakon dostavljenog mišljenja organizacione jedinice nadležne za kontrolu zakonitosti, zakonitost i pravilnost upotrebe sile od strane policijskog službenika ocjenjuje policijski komesar u roku od osam dana od dana prijema izvještaja. (5) Ako policijski komesar utvrdi da je policijski službenik upotrijebio silu na nezakonit ili neregularan način, dužan je odmah poduzeti odgovarajuće mjere kako bi utvrdio odgovornost policijskog službenika. (6) Policijski službenik oslobađa se odgovornosti ako je silu upotrijebio u granicama svojih ovlasti. (7) Izuzeto od odredbi stavova 1., 2., 3. i 4. ovog člana policijski službenik koji je upotrijebio samo sredstva za vezivanje prilikom hapšenja, privođenja ili sprovođenja osobe u cilju njenog sigurnog transporta dužan je sačiniti službenu zabilješku i istu dostaviti rukovodiocu organizacione jedinice u roku od 24 sata.
Član 33.
Odjeljak L. Obrada osobnih podataka i vođenje evidencija (Obrada podataka) (1) Obrada podataka o određenoj identificiranoj osobi ili o osobi koju je moguće identificirati (osobni podaci) koji se prikupljaju, obrađuju, koriste, te pohranjuju u skladu sa ovim Zakonom, provodi se u skladu sa važećim zakonima i propisima o zaštiti osobnih podataka. (2) Policijski komesar izdaje instrukciju o načinu obrade podataka iz stava 1. ovog člana. Navedena instrukcija mora biti u skladu sa važećim zakonima i drugim propisima o zaštiti osobnih podataka.
Član 34.
(Evidencije) (1) Policijski organ vodi evidencije o sljedećem: a) osobama koje su lišene slobode po bilo kojem osnovu (hapšenje, pritvaranje itd); b) osobama za koje postoje osnovi sumnje da su učinile krivična djela; c) učinjenim krivičnim djelima, kao i osobama oštećenim krivičnim djelima; d) krivičnim djelima učinjenim od nepoznatih učinilaca; e) podnesenim izvještajima o počinjenim krivičnim djelima i prekršajnim prijavama; f) osobama i predmetima za kojima se traga; g) privremeno oduzetim predmetima; h) provjeri identiteta; i) osobama kojima je utvrđen identitet; j) operativnim izvještajima, operativnim izvorima informacija i zaštićenim osobama; k) događajima; l) upotrebi sile; m) pritužbama građana; n) otiscima prstiju. (2) Uz evidencije iz stava 1. ovog člana policijski organ može radi efikasnog obavljanja poslova voditi druge evidencije koje ne sadrže osobne podatke u skladu sa članom 33. ovog zakona.
Član 35.
Odjeljak M. Zaprimanje prijava (Dužnost zaprimanja prijava) Policijski službenik ovlašten je i obavezan zaprimiti i evidentirati prijave o učinjenim krivičnim djelima, prekršajima i drugim događajima od interesa za javni red i mir.
Član 36.
DIO TREĆI - RADNI ODNOSI POLICIJSKIH SLUŽBENIKA POGLAVLJE I - DUŽNOSTI I PRAVA POLICIJSKIH SLUŽBENIKA Odjeljak A. Dužnosti (Opće dužnosti policijskih službenika) (1) Policijski službenik pri vršenju svojih dužnosti rukovodit će se općim interesom te naročito služiti i pomagati javnosti. (2) Policijski službenik bit će nepristrasan te će izbjegavati aktivnosti ili propuste koji su nespojivi sa dužnostima ili koji krše dužnosti regulirane ovim zakonom. (3) Policijski službenik uvijek će se uzdržavati od javnog ispoljavanja političkih uvjerenja, a od javnog ispoljavanja vjerskih uvjerenja dok je na dužnosti. (4) Policijski službenik neće tražiti niti prihvatati za sebe ili svoje srodnike bilo kakvu dobit, korist, uslugu ili kakvu drugu naknadu, osim onih dozvoljenih ovim zakonom. (5) Policijski službenik neće zauzimati nekretnine koje su u vlasništvu izbjegle ili raseljene osobe, niti će zauzimati stan za koji je izbjegla ili raselja osoba pravno utemeljeno zatražila povrat stanarskog prava, niti će zauzimati stan pod upravom organa zaduženog za stambena pitanja, a koji bi se trebao koristiti u svrhu alternativnog smještaja. (6) Policijski službenik će i tokom i izvan radnog vremena djelovati na način koji odgovara interesu i ugledu policijskog organa. (7) Policijski službenik će se pridržavati i svih drugih dužnosti propisanih ovim zakonom i podzakonskim aktima.
Član 37.
(Obaveza čuvanja tajnosti podataka) (1) Policijski službenik će čuvati kao tajne sve povjerljive podatke i materijale do kojih dođe, osim kada vršenje dužnosti ili zakonske odredbe zahtijevaju drugačije. (2) Na prijedlog policijskog komesara, ministar donosi propis o rukovanju podacima koji su određeni kao tajni a koje koristi policijski organ. Tim se propisom određuju procedure za određivanje tajnosti, stepena tajnosti i pristup tajnim podacima. (3) Ministar može iz valjanog razloga ili po zahtjevu ovlaštenog organa osloboditi sadašnjeg ili bivšeg policijskog službenika obaveze čuvanja tajnosti podataka. (4) Obaveza čuvanja tajnih podataka i materijala iz stava 1. ovog člana se nastavlja i nakon prekida radnog odnosa policijskog službenika.
Član 38.
(Nespojivost) (1) Policijski službenik ne može zauzimati položaj, vršiti funkciju ili aktivnost nespojivu sa njegovim službenim dužnostima, a posebno: a) ne može biti nosilac bilo kakve javne funkcije; b) ne može obavljati nikakvu dodatnu aktivnost uz naknadu osim uz odobrenje policijskog komesara; c) ne može biti član političke stranke niti slijediti uputstva političkih stranaka, niti u policijskoj uniformi prisustvovati skupovima političkih stranaka ili drugim političkim skupovima, osim ukoliko je na dužnosti; d) ne može davati javne izjave niti na drugi način komentirati rad policijskog organa bez odobrenja policijskog komesara. (2) Policijski službenik dat će ostavku kada se prijavi kao kandidat za izbornu javnu funkciju ili od trenutka kad je imenovan na položaj unutar bilo kojeg tijela vlasti u Bosni i Hercegovini. (3) Po postavljenju za policijskog službenika, policijski službenik, u skladu sa ovim zakonom, daje sve informacije o funkcijama i djelatnostima koje vrši on i članovi njegove uže porodice, kao i podatke o imovini kojom on ili članovi njegove uže porodice raspolažu. Članovi uže porodice, u smislu ovog zakona, su bračni ili vanbračni partner policijskog službenika, njegovi srodnici po krvi u pravoj liniji, usvojilac i usvojenik, staratelj i štićenik te dijete bračnog partnera (pastorak). (4) Svi podaci iz ovog člana pohranjuju se u kadrovskoj evidenciji policijskog organa u skladu sa važećim zakonima i propisima o zaštiti osobnih podataka.
Član 39.
Odjeljak B. Prava (Prava policijskih službenika) Policijski službenik ima pravo: a) na stalni radni odnos do trenutka dok se ne steknu uvjeti za penzionisanje, ako nije drugačije regulirano ovim zakonom; b) na odmor kako je određeno ovim zakonom; c) na nagrađivanje za dužnosti i obavljanje poslova kako je određeno ovim zakonom i odgovarajućim propisima; d) na plaću i nadoknade u skladu sa ovim zakonom i odgovarajućim propisima; e) na napredovanje u karijeri i profesionalni razvoj kroz obuku i na drugi način; f) na osnivanje i učlanjivanje u sindikat ili profesionalno udruženje u skladu sa zakonom; g) na fer i pravično postupanje, bez obzira na: spol, rasu, nacionalno ili društveno porijeklo, religiju, entitetsko državljanstvo, mjesto stanovanja, političko ili drugo uvjerenje, rođenje, dob, imovinski, bračni ili drugi status; h) da nadređeni i podređeni postupaju s njim uz poštivanje ljudskog dostojanstva te da se nepotrebno ne dovodi u fizičku opasnost.
Član 40.
Odjeljak C. Zaštita policijskih službenika (Zabranjena odnosno neopravdana osnova za otpuštanje ili za umanjenje prava) (1) Policijski organ ne može otpustiti policijskog službenika na osnovu njegove privremene nesposobnosti za rad usljed bolesti ili povrede na radu. Povreda koja nastane na putu ka poslu ili sa posla smatra se povredom na radu. (2) Na ostvarivanje prava policijskog službenika neće uticati privremena nesposobnosti za rad usljed bolesti ili povrede na radu. (3) Policijski službenici su obavezni da pristupe periodičnom ljekarskom pregledu kojeg organizuje Ministarstvo, a u cilju utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje policijskih poslova. (4) U izuzetnim slučajevima, policijski komesar, kada ocijeni to potrebnim, može policijskog službenika uputiti i na vanredni ljekarski pregled.
Član 41.
(Pravo na pravnu pomoć) (1) Ako se protiv policijskog službenika pokrene krivični, prekršajni ili parnični postupak zbog upotrebe sile ili drugih radnji u toku izvršenja zadataka policijskog organa, ministarstvo će službeniku osigurati pravnu pomoć, izuzev ako je službenik djelovao izvan okvira svojih ovlasti ili ako ih je zloupotrijebio. (2) Pravna pomoć će se također, osigurati policijskom službeniku kao oštećenom u postupku za naknadu štete, odnosno njegovoj porodici ako je to prikladno, ukoliko je šteta nanesena u vršenju ili u vezi sa vršenjem zadataka policijskog organa. (3) Pod uvjetima iz st. 1. i 2. ovog člana ministarstvo će osigurati policijskom službeniku pravnu pomoć i nakon prestanka radnog odnosa, izuzev u slučaju da ima pravo na istu pravnu pomoć po nekom drugom osnovu. (4) Ministarstvo će pravnu pomoć osigurati i građaninu koji je pomogao policijskom službeniku ako je protiv građanina pokrenut krivični postupak zbog aktivnosti koja je vezana za pruženu pomoć.
Član 42.
POGLAVLJE II - UPRAŽNJENA RADNA MJESTA I ZAPOŠLJAVANJE Odjeljak A. Upražnjena radna mjesta (Nivoi pristupanja policijskim snagama) (1) Policijski službenik pristupa policijskom organu: a) u činu policajca - kao prvi nivo pristupanja za kandidate sa najmanje IV stepenom školske spreme, b) u činu mlađeg inspektora - kao drugi nivo pristupanja za kandidate sa najmanje VI stepenom školske spreme. (2) Zapošljavanje policijskih službenika u početne činove iz stava 1. ovog člana obavlja se putem javnog konkursa.
Član 43.
(Utvrđivanje upražnjenih radnih mjesta za policijske službenike) (1) Policijski komesar utvrđuje upražnjena radna mjesta za zapošljavanje policajaca i mlađih inspektora. (2) Upražnjena radna mjesta utvrđuju se radi periodičnog zapošljavanja novih policijskih službenika kako bi se održao propisan maksimum radnih mjesta i održavala operativnost policijskog organa.
Član 44.
(Upražnjena mjesta za čin mlađeg inspektora) Propisom iz člana 69. stav 5. ovog zakona regulira se koliko će radnih mjesta biti popunjeno u čin mlađeg inspektora putem zapošljavanja novih policijskih službenika i koliko će radnih mjesta biti popunjeno putem unapređenja policijskih službenika sa nižim činom.
Član 45.
(Opće osnove za zapošljavanje) (1) Policijski organ zapošljava najbolje prijavljene kandidate te osigurava da se kandidati koji ne ispunjavaju uvjete isključe iz procesa. (2) Zapošljavanje policijskih službenika zasniva se na: a) raspoloživosti radnih mjesta; b) medijskom oglašavanju kampanje zapošljavanja; c) javnom konkursu; d) prethodnom utvrđivanju uvjeta; e) transparentnom procesu odabira.
Član 46.
Odjeljak B. Uvjeti (Opći uvjeti za kandidate) Da bi bila zaposlena kao policijski službenik, osoba mora ispunjavati sljedeće opće uvjete: a) da je državljanin Bosne i Hercegovine; b) da je stariji od 18 godina, a ne stariji od 27 godina za početni čin "policajac" i ne stariji od 35 godina za početni čin "mlađi inspektor"; c) da ima najmanje IV stepen školske spreme za čin "policajac", a najmanje VI stepen školske spreme za čin "mlađi inspektor"; d) da je zdravstveno sposoban za vršenje poslova policijskog službenika, što dokazuje ljekarskim uvjerenjem koje nije starije od tri mjeseca; e) da u posljednje tri godine od dana objavljivanja upražnjenog radnog mjesta, osoba nije otpuštena iz državne službe kao rezultat disciplinske mjere na bilo kom nivou vlasti u Bosni i Hercegovini ili iz vojne službe; f) da protiv nje nije pokrenut krivični postupak ili/i da nije izrečena pravomoćna kazna zatvora za krivično djelo; g) da nije obuhvaćena odredbom člana IX.1. Ustava Bosne i Hercegovine; h) da joj nije odbijena certifikacija ili da joj privremeno ovlaštenje nije oduzeto od IPTF-a.
Član 47.
(Posebni uvjeti) Pored općih uvjeta ministar na prijedlog policijskog komesara može odrediti dodatne posebne uvjete koje smatra neophodnim zbog prirode posla. Ovi posebni uvjeti se utvrđuju Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji ministarstva.
Član 48.
Odjeljak C. Zapošljavanje (Komisija za izbor) (1) Policijski organ ustanovljava Komisiju za izbor kako bi se osigurala pravičnost i transparentnost procesa zapošljavanja. Komisija za izbor sastavljena je od: a) tri policijska službenika sa činom samostalnog inspektora i više, koje postavlja policijski komesar, b) dva državna službenika zaposlena u ministarstvu koji imaju najmanje poziciju stručnog savjetnika koje postavlja ministar. (2) Komisijom za izbor predsjedava policijski službenik sa najvišim činom. (3) Komisija za izbor odluke usvaja većinom glasova svih članova.
Član 49.
(Oglašavanje) (1) Oglašavanje slobodnih radnih mjesta provodi komisija za izbor. (2) Oglas se objavljuje najmanje mjesec dana prije isteka prijavnog roka u najmanje tri dnevne novine koje se distribuiraju širom Bosne i Hercegovine. (3) Oglas za popunu upražnjenih radnih mjesta sadrži: a) tačan broj slobodnih radnih mjesta za svaki od dva nivoa pristupanja; b) opće i posebne uvjete za zapošljavanje; c) dokumentaciju koju kandidati moraju podnijeti, rok i mjesto prijavljivanja; d) vrste testova koje kandidati polažu; e) trajanje obuke; f) trajanje probnog rada; g) druge uvjete ako je potrebno.
Član 50.
(Testiranje) Sadržaj, način i raspored testiranja određuje se propisom koji donosi ministar na prijedlog policijskog komesara. Taj propis sadrži i sistem bodovanja za svaki test.
Član 51.
(Pravila postupka izbora) (1) Testiranje se obavlja najkasnije 30 dana poslije isteka roka za prijavljivanje. Samo kandidati koji ispunjavaju opće i posebne uvjete i koji su podnijeli svu traženu dokumentaciju imaju pravo pristupa testiranju. (2) Kandidati koji ispunjavaju uvjete iz stava 1. ovog člana testiraju se po navedenom redoslijedu: a) test općeg znanja, uključujući pisani rad; b) test fizičke sposobnosti; c) ljekarski pregled; d) psihološki pregled, uključujući test i razgovor; e) drugi test koji policijski organ smatra potrebnim ili opravdanim. (3) Kandidat koji ne prođe jedan od testova iz stava 2. ovog člana isključuje se iz daljeg procesa odabira. (4) Komisija za izbor: a) utvrđuje sadržaj testova iz stava 2. ovog člana, uz odobrenje policijskog komesara; b) utvrđuje konačan rezultat za svakog kandidata na osnovu ukupnog zbira rezultata svakog od testova; c) sačinjava i objavljuje listu kandidata koji su pristupili testiranju; d) predlaže kandidate koji imaju najveći broj bodova sa liste iz tačke c) ovog stava, radi zapošljavanja u skladu sa oglašenim brojem slobodnih radnih mjesta.
Član 52.
(Obavještenje) (1) Policijski organ objavljuje na svojoj oglasnoj ploči listu sa rezultatima postignutim na svakom testu kao i konačne rezultate svih kandidata koji su pristupili testovima najkasnije u roku od trideset dana od dana posljednjeg testiranja. Na bodovnoj listi navode se i kandidati koji su uspješno završili testiranje i kandidati koji su predloženi za zapošljavanje. (2) Kandidat koji je pristupio testiranju iz člana 51. stav 2. ovog zakona ima neometan pristup rezultatima svojih testova.
Član 53.
(Žalba na odluku komisije za izbor) (1) U roku od osam dana od dana objavljivanja liste iz člana 52. stav 1. ovog zakona, svaki kandidat može izjaviti žalbu policijskom odboru iz člana 124. ovog zakona. (2) Kada je žalba iz stava 1. ovog člana podnesena proces odabira se privremeno prekida. (3) Tek kada policijski odbor odluči o svim podnesenim žalbama policijski komesar će odobriti konačnu listu kandidata predloženih za zapošljavanje. (4) Komisija za izbor objavljuje na oglasnoj ploči policijskog organa konačnu listu kandidata predloženih za zapošljavanje.
Član 54.
(Ugovor o radu) (1) Na osnovu konačne liste iz člana 53. stav 3. ovog zakona policijski komesar potpisuje ugovore o radu. (2) Oblik i sadržaj ugovora o radu pobliže se određuje propisom koji donosi ministar na prijedlog policijskog komesara.
Član 55.
POGLAVLJE III - POLICIJSKO OBRAZOVANJE Odjeljak A. Osnovna obuka (Osnovna obuka za kadete) (1) Odabrani kandidati pohađaju osnovnu obuku kao kadeti. (2) Ministar na prijedlog policijskog komesara usvaja pravilnik kojim se uređuju procedure za osnovnu obuku i obaveze kadeta u toku obuke. (3) Kadeti koji se obrazuju za čin mlađeg inspektora imaju različit nastavni plan i program od programa za kadete koji se obrazuju za čin policajca. (4) Međusobne obaveze kadeta i policijskog organa uređuju se posebnim ugovorom.
Član 56.
(Isključivanje kadeta i samovoljno napuštanje obuke) Kadet koji je u skladu sa ovim zakonom upisan na osnovnu obuku, a koji samovoljno napusti obuku ili je isključen sa obuke svojom krivicom, nadoknadit će policijskom organu troškove obuke.
Član 57.
Odjeljak B. Usavršavanje (Usavršavanje) (1) Policijski službenici su dužni stalno se stručno osposobljavati i usavršavati. (2) Prirodu, sadržaj i oblik stručnog usavršavanja za policijske službenike utvrđuje podzakonskim aktom ministar na prijedlog policijskog komesara. (3) Policijski službenici učestvuju u obrazovnim aktivnostima, na kursevima i seminarima.
Član 58.
POGLAVLJE IV - POSTAVLJANJE I RASPOREĐIVANJE Odjeljak A. Postavljanje kadeta (Postavljanje) (1) Po uspješnom završetku osnovne obuke policijski komesar postavlja kadeta na radno mjesto policajca ili mlađeg inspektora, što se objavljuje na oglasnoj ploči policijskog organa. (2) Postavljeni kadet stupa na dužnost polažući zakletvu. (3) Tekst i način polaganja zakletve propisuje Vlada Kantona.
Član 59.
Odjeljak B. Imenovanje i razrješenje policijskog komesara (Uvjeti za imenovanje) (1) Kandidati za mjesto policijskog komesara moraju imati VII stepen školske spreme, čin glavnog inspektora ili viši čin i najmanje tri godine rada u tom činu. (2) Pored uvjeta iz ovog zakona kandidati za mjesto policijskog komesara moraju ispunjavati i druge uvjete utvrđene zakonom i drugim propisima.
Član 60.
(Procedura izbora i imenovanja) Zakonom kojim se utvrđuje organizacija, rukovođenje i nadležnost policijskog organa utvrđuje se postupak i nadležno tijelo koje će odabrati i imenovati policijskog komesara.
Član 61.
(Trajanje mandata) Mandat policijskog komesara je četiri godine, a može se obnoviti samo za drugi uzastopni mandat.
Član 62.
(Uvjeti za razrješenje) Nadležni organ koji imenuje policijskog komesara može ga razriještiti dužnosti prije isteka mandata: a) na njegov zahtjev; b) ukoliko on trajno nije u mogućnosti izvršavati svoje dužnosti i odgovornosti; c) ukoliko on ne provede mjere nadzora nad policijskim organom ili mjere nadzora nad primjenom policijskih ovlasti; d) ukoliko mu je konačnom odlukom utvrđena disciplinska odgovornost za težu povredu radne dužnosti; ili f) ukoliko mu je izrečena pravomoćna kazna za krivično djelo.
Član 63.
Odjeljak C. Probni rad (Probni rad) (1) Po preuzimanju dužnosti policijski službenik je na probnom radu. Probni rad policijskih službenika obuhvata uvođenje u posao i radni period koji ukupno traje 12 mjeseci, osim ako nije drugačije određeno ovim zakonom. (2) Neposredno nadređeni policijskog službenika bit će određen kao rukovoditelj-mentor i bit će odgovoran za ocjenjivanje rada po isteku probnog roka. Za vrijeme probnog rada policijski službenik vrši redovne policijske dužnosti i odgovornosti. (3) U slučaju da ocjena rada bude: a) "zadovoljava" ili viša - policijski organ potvrđuje zapošljavanje policijskog službenika. b) "ne zadovoljava" - policijski organ otpušta policijskog službenika koji gubi svoj status, bez prava na nadoknadu zbog otpuštanja iz službe.Otpušteni policijski službenik ima pravo podnošenja žalbe policijskom odboru iz člana 124. ovog zakona u roku od osam dana po prijemu rješenja o otpuštanju.
Član 64.
Odjeljak D. Interni premještaj i raspoređivanje (Interni premještaj) (1) Policijski službenik može biti premješten na drugo radno mjesto istog čina unutar policijskog organa. Takav premještaj može uključivati i premještaj na drugu lokaciju izvan trenutnog radnog mjesta. (2) Premještaj na drugu lokaciju iz stava 1. ovog člana koji je 60 ili više kilometara udaljen od njegovog sadašnjeg radnog mjesta može se izvršiti: a) kada je policijskog službenika odabrao policijski komesar nakon što se policijski službenik prijavio na upražnjeno radno mjesto koje je interno objavljeno ili b) kada policijski službenik primi naredbu o internom premještaju. (3) Naredbu o internom premještaju može donijeti samo policijski komesar kada je to u interesu policijskog organa i samo onda kada nijedan policijski službeniku nije mogao biti odabran u skladu sa stavom 2. tačka a) ovog člana. (4) Premještaj policijskog službenika prema stavu 2. tačka b) ovog člana ne može trajati duže od jedne godine i ne može se ponoviti. (5) Na dobijenu naredbu o internom premještaju policijski službenik može podnijeti žalbu policijskom odboru iz člana 124. ovog zakona u roku od osam dana po prijemu naredbe. Žalba ne odlaže izvršenje naredbe o internom premještaju. (6) Policijski službenik dužan je postupiti u skladu sa naredbom o internom premještaju. (7) Proceduru o internom premještaju podrobnije propisuje ministar podzakonskim aktom na prijedlog policijskog komesara.
Član 65.
(Privremeni eksterni premještaj) (1) Policijski službenik može biti privremeno premješten, između ostalog, u drugi policijski organ, organizacionu jedinicu, organ uprave, ustanovu za policijsku obuku, drugu instituciju ili ured u Bosni i Hercegovini na vremenski period od najduže četiri godine. Privremeni eksterni premještaj moguće je obnoviti samo u drugom uzastopnom periodu. (2) Privremeni eksterni premještaj moguć je samo uz saglasnost policijskog službenika. (3) Tokom trajanja privremenog eksternog premještaja policijski službenik zadržava svoj čin i prava, osim ukoliko se ne dogovori drugačije. (4) Privremeni eksterni premještaj podrobnije propisuje Vlada Kantona podzakonskim aktom.
Član 66.
(Upućivanje u inozemstvo) (1) Kada interes policijskog organa to zahtijeva policijski službenik se može uputiti na rad izvan područja Bosne i Hercegovine u okviru svojih redovnih dužnosti ili u okviru saradnje sa inozemnim nadležnim tijelima ili međunarodnim organizacijama. (2) Upućivanje u inozemstvo moguće je samo uz saglasnost policijskog službenika. (3) Upućivanje iz stava 1. ovog člana vrši se u skladu sa propisima koje donosi organ nadležan za reguliranje takvih pitanja u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine. Modaliteti takvog upućivanja utvrđuju se u dogovoru između policijskog organa i navedenog nadležnog organa.
Član 67.
(Raspoređivanje na radno mjesto za koje je propisan niži čin) (1) Policijski komesar može rasporediti policijskog službenika, uz njegovu saglasnost, na radno mjesto za koje je propisan niži čin od onog koji službenik ima. (2) Policijski komesar može rasporediti policijskog službenika na radno mjesto za koje je propisan niži čin od onog koji policijski službenik ima bez njegove saglasnosti u sljedećim izuzetnim slučajevima; a) kada potrebe policijskog organa nalažu obavljanje hitnih poslova i zadataka u ograničenom vremenskom periodu ili b) kada je neophodno pružiti pomoć policijskom službeniku koji obavlja druge poslove i zadatke ili privremeno zamijeniti odsutnog službenika. (3) Raspoređivanje iz st. 1. i 2.ovog člana može trajati najduže šest mjeseci i takva se vrsta raspoređivanja može izvršiti jednom u četiri godine. (4) Za vrijeme raspoređivanja iz st. 1. i 2. ovog člana policijski službenik zadržava svoj čin, plaću, povećanje i naknade u skladu sa zakonom.
Član 68.
(Višak policijskih službenika) (1) Višak policijskih službenika može se pojaviti isključivo u slučaju reorganizacije ili smanjenja obima posla policijskog organa. (2) Policijski komesar može proglasiti policijskog službenika viškom samo onda kada taj policijski službenik ne može biti interno premješten prema članu 64. ovog zakona. (3) Policijski službenik koji je proglašen viškom može biti premješten na upražnjeno radno mjesto sa istim činom u drugi policijski organ u Bosni i Hercegovini. Policijski službenik koji je proglašen viškom može biti premješten uz vlastiti pristanak i na upražnjeno radno mjesto za koje je predviđen niži čin. (4) Ukoliko ne postoji mogućnost premještaja, policijskom službeniku koji je proglašen viškom može biti ponuđeno prijevremeno penzionisanje u skladu sa zakonom. (5) Ukoliko ne postoji mogućnost prijevremenog penzionisanja, policijski organ otpustit će policijskog službenika koji je proglašen viškom. Otpušteni policijski službenik može podnijeti žalbu policijskom odboru iz člana 124. ovog zakona u roku od osam dana po prijemu rješenja o otpuštanju. (6) Vlada Kantona podzakonskim aktom utvrdit će proceduru koja se mora slijediti u slučaju viška policijskih službenika i proceduru koja mora slijediti policijski organ u slučaju premještaja iz stava 3.ovog člana.
Član 69.
POGLAVLJE V. - ČINOVI, OCJENA RADA I UNAPREĐENJE POLICIJSKIH SLUŽBENIKA Odjeljak A. Činovi (Činovi policijskih službenika) (1) Policijski službenici stiču početni čin zavisno od nivoa pristupanja policijskom organu, kao što je propisano čl. 42. i 70. ovog Zakona. (2) Policijski službenik stiče svoj sljedeći čin kroz unapređenje u skladu sa ovim zakonom. (3) Policijski službenici imaju jedan od sljedećih činova: a) policajac b) stariji policajac c) narednik d) stariji narednik e) mlađi inspektor f) inspektor g) viši inspektor h) samostalni inspektor i) glavni inspektor j) generalni inspektor policije (4) Kandidati koji prolaze obuku da bi radili u policijskom organu nemaju činove, već tokom obuke imaju zvanje kadeta. (5) Postupak dodjeljivanja i oduzimanja činova policijskim službenicima detaljnije propisuje Vlada Kantona podzakonskim aktom. (6) Svako radno mjesto policijskog službenika bit će u skladu sa njegovim činom kao što je to propisano u podzakonskom aktu iz stava pet ovog člana i iste odredbe se ugrađuju u dio pravilnika o unutrašnjoj organizaciji koji se odnosi na policijski organ.
Član 70.
(Početni činovi policijskih službenika) (1) Policijski službenik sa najmanje IV stepenom školske spreme dobija početni čin policajca. (2) Policijski službenik sa najmanje VI stepenom školske spreme dobija početni čin mlađeg inspektora. (3) Dodjela početnog čina policajca ili mlađeg inspektora potvrđuje se nakon uspješno završenog probnog rada iz člana 63. ovog zakona.
Član 71.
(Čin generalnog inspektora policije) (1) Čin generalnog inspektora policije stiče isključivo glavni inspektor policije koji je imenovan za policijskog komesara prema članu 59. ovog zakona. (2) Policijski komesar gubi čin iz st. 1. ovog člana po okončanju svog mandata i vraća se u čin glavnog inspektora i raspoređuje se na radno mjesto koje odgovara navedenom činu. (3) Ukoliko je policijski komesar prije imenovanja radio u policijskom organu na koji se ovaj zakon ne primjenjuje, njegov radni odnos uređuje se u skladu sa važećim zakonima.
Član 72.
(Zaštita činova) (1) Dodijeljeni čin se ne može oduzeti osim u slučaju iz člana 71. stav 2. ovog zakona ili nakon prestanka radnog odnosa u skladu sa ovim zakonom. (2) Izuzetno, čin koji je policijski službenik imao u vrijeme penzionisanja službenik može zadržati na počasnoj osnovi prema odluci ministra.
Član 73.
(Činovi i njihov izgled) (1) Izgled činova je sljedeći: a) policajac: jedna žuta traka debljine 8 mm prišivena paralelno uz i 20 mm od vanjskog ruba ramenog prišivka; b) stariji policajac: dvije žute trake debljine 8 mm, razmaknute jedna od druge 5 mm i prišivene paralelno sa vanjskim rubom ramenog prišivka od kojih je prva udaljena 20 mm od ruba ramenog prišivka; c) narednik: dvije žute trake debljine 15 mm, udaljene jedna od druge 5 mm, u obliku tupog ugla (140 stepeni) i prišivene na rameni prišivak tako da su vrhovi uglova okrenuti prema unutrašnjem rubu ramenog prišivka, pri čemu je prvi ugao 20 mm udaljen od vanjskog ruba ramenog prišivka; d) stariji narednik: tri žute trake debljine 15 mm, razmaknute jedna od druge 5 mm, u obliku tupog ugla (140 stepeni) i prišivene na rameni prišivak tako da su vrhovi uglova okrenuti prema unutrašnjoj strani ramenog prišivka, pri čemu je prvi ugao 20 mm udaljen od vanjskog ruba ramenog prišivka; e) mlađi inspektor: jedna zvijezda smještena u sredini ramenog prišivka, udaljena 20 mm od vanjskog ruba ramenog prišivka; f) inspektor: dvije zvijezde smještene u sredini ramenog prišivka, udaljene jedna od druge 5 mm, pri čemu je prva udaljena 20 mm od vanjskog ruba ramenog prišivka; g) viši inspektor: tri zvijezde smještene u sredini ramenog prišivka, udaljene jedna od druge 5 mm, pri čemu je prva 20 mm udaljena od vanjskog ruba ramenog prišivka; h) samostalni inspektor: četiri zvijezde smještene u sredini ramenog prišivka, udaljena jedna od druge 5 mm, pri čemu je prva 20 mm udaljena od vanjskog ruba ramenog prišivka. i) glavni inspektor: grb policijskog organa i jedna zvjezdica, udaljena od grba 5 mm, pri čemu je grb 20 mm udaljen od vanjskog ruba ramenog prišivka; j) generalni inspektor policije: grb policijskog organa i dvije zvjezdice smještene u sredini ramenog prišivka, pri čemu je 5 mm udaljeno jedno od drugog, a grb 20 mm od vanjskog ruba ramenog prišivka; (2) Boja ramenog prišivka iz stava 1. ovog člana je tamnoplava širine 45 mm i dužine 100 mm.
Član 74.
Odjeljak B. Unapređenje policijskih službenika (Unapređenje) (1) Unapređenje policijskog službenika u viši čin vrši se isključivo prema smjernicama i u proceduri propisanoj ovim Zakonom i propisom o proceduri za unapređenje koje donosi ministar na prijedlog policijskog komesara. (2) Policijski službenici koji se prijave za unapređenje u čin narednika, u čin mlađeg inspektora i u čin samostalnog inspektora, obavezni su da polože interne ispite za unapređenje u policijskom organu u skladu sa propisom iz stava 1. ovog člana. (3) Ukoliko policijski službenik koji je proveo tri godine u policijskom organu stekne viši stepen školske spreme tokom rada u policijskom organu i ispuni uvjete iz člana 75. stav 2. tačke 2. i 3. ovog Zakona, može se prijaviti za početni čin koji odgovara njegovoj novoj školskoj spremi, pod uvjetom da postoji slobodno radno mjesto.
Član 75.
(Kriteriji i uvjeti za unapređenje) (1) Policijski službenik dobija naredni viši čin kada se ispune svi sljedeći uvjeti: a) da je za čin u koji bi službenik mogao biti unaprijeđen u skladu sa ovim zakonom oglašeno slobodno mjesto i to je slobodno mjesto oglašeno interno; b) da se policijski službenik prijavio za slobodno mjesto iz tačke 1. ovog stava i c) da policijski službenik ima preporuku komisije za unapređenje osnovane prema članu 77. stav 3. ovog zakona. (2) Pri davanju preporuke iz stava 1. tačka 3. ovog člana, komisija za unapređenje vodi računa da policijski službenik ispunjava sve sljedeće kriterije: a) da je proveo zakonom propisano vrijeme u prethodnom činu; b) da je bio ocijenjen ocjenom "dobar" ili višom ocjenom za svoj rad u posljednje tri godine; c) da se protiv njega ne vodi krivični postupak ili disciplinski postupak za tešku povredu službene dužnosti; d) da je uspješno završio interne ispite iz člana 74. stav 2. ovog zakona; e) da njegovo unapređenje nije suspendirano u skladu sa članom 112. stav 4. ovog zakona. (3) Policijski službenik koji se prijavljuje za unapređenje iz čina starijeg narednika u čin mlađeg inspektora mora imati najmanje VI stepen stručne spreme. (4) Policijski službenik koji se prijavljuje za unapređenje iz čina inspektora u čin višeg inspektora mora imati najmanje VI stepen stručne spreme. Policijski službenik koji se prijavljuje za unapređenje iz čina samostalnog inspektora u čin glavnog inspektora mora imati najmanje VII stepen stručne spreme. (5) Pri davanju preporuke iz stava 1. tačka 3. ovog člana komisija za unapređenje uzima u obzir i disciplinske mjere izrečene policijskom službeniku. (6) Interno objavljivanje radnog mjesta iz stava 1. tačka 1. ovog člana detaljnije propisuje ministar podzakonskim aktom na prijedlog policijskog komesara.
Član 76.
(Propisano vrijeme provedeno u prethodnom činu) (1) Najkraće vrijeme provedeno u prethodnom činu koje je potrebno da bi policijski službenik ispunio kriterije za unapređenje iz člana 75. stav 2. tačka 1. ovog zakona jeste: a) za unapređenje iz čina policajca u čin starijeg policajca - tri godine b) za unapređenje iz čina starijeg policajca do čina starijeg narednika - četiri godine u svakom činu; c) za unapređenje iz čina mlađeg inspektora do čina višeg inspektora - četiri godine u svakom činu za policijske službenike sa VI stepenom školske spreme i dvije godine u svakom činu za policijske službenike sa VII stepenom školske spreme; d) za unapređenje iz čina višeg inspektora do čina glavnog inspektora - tri godine u svakom činu. (2) Pri računanju vremena iz stava 1. ovog člana priznaje se samo stvarno vrijeme provedeno na dužnosti u policijskom organu. (3) Izuzetno od stava 2. ovog člana, kao stvarno vrijeme provedeno na dužnosti priznat će se i vrijeme koje je policijski službenik proveo u eksternom premještaju u skladu sa članom 65. ovog zakona ili u premještaju u inozemstvo u skladu sa članom 66. ovog zakona. (4) Vrijeme koje je policijski službenik proveo raspoređen na radno mjesto za koje je propisan niži čin, u skladu sa članom 67. ovog zakona, smatra se vremenom koje je proveo u svom činu.
Član 77.
(Postupak unapređenja) (1) Nadležna organizacijska jedinica zadužena za kadrovska pitanja priprema godišnju listu slobodnih radnih mjesta za sve činove za unapređenje, sa izuzetkom početnih činova. (2) Lista iz stava 1. ovog člana dostavlja se policijskom komesaru koji odlučuje o pokretanju postupka za unapređenje. (3) Na osnovu odluke iz stava 2. ovog člana policijski komesar uspostavlja komisiju za unapređenje i imenuje tri člana čiji su činovi jednaki ili viši od činova koji se zahtijevaju za radno mjesto za koje se kandidati razmatraju za unapređenje, a imaju najmanje čin višeg inspektora. (4) Prije objavljivanja slobodnih radnih mjesta iz člana 75. stav 1. tačka 1. ovog zakona, komisija za unapređenje razmatra sve slučajeve posebnih unapređenja u skladu sa članom 78. ovog zakona. (5) Komisija za unapređenje preporučuje policijskom komesaru kandidate koji su dobili najviše bodova na internim ispitima iz člana 74. stav 2. ovog zakona u skladu sa brojem slobodnih radnih mjesta koja su interno objavljena. (6) Za policijske službenike koji ne moraju pristupiti internim ispitima iz člana 74. stav 2. ovog zakona, kao glavni indikator za unapređenje uzimaju se ocjene rada i te se ocjene navode u odluci o unapređenju.
Član 78.
(Posebno unapređenje) (1) Policijski službenik čiji je rad u prethodne tri godine ocijenjen najvišom ocjenom, koji je postigao izvanredne rezultate i značajno doprinosio povećanju sigurnosti u Bosni i Hercegovini i sigurnosti njenih građana, te koji je proveo u trenutnom činu najmanje pola vremena propisanog za sticanje višeg čina i koji ispunjava uvjete iz člana 75. ovog zakona, može biti unaprijeđen u sljedeći viši čin. (2) Policijski službenik može biti unaprijeđen na ovakav način najviše dva puta u toku svoje profesionalne karijere. (3) Policijski službenik ne može biti unaprijeđen na način iz stava 1. ovog člana u čin višeg inspektora i iznad. (4) Sve slučajeve posebnog unapređenja razmatra komisija za unapređenje, osnovana u skladu sa članom 77. stav 3. ovog zakona. (5) Odluku o posebnom unapređenju iz stava 1. ovog člana donosi policijski komesar na osnovu prijedloga komisije za unapređenje.
Član 79.
(Odluke o unapređenju) (1) Odluke o unapređenju u viši čin, posebnim unapređenjima i sticanju višeg čina iz člana 74. stav 3. ovog zakona pismeno se obrazlažu. (2) Lista unaprijeđenih policijskih službenika objavljuje se na oglasnoj ploči policijskog organa. (3) Policijski službenik koji se prijavio za unapređenje može podnijeti žalbu policijskom odboru iz člana 124. ovog zakona u roku od osam dana nakon objavljivanja liste iz stava 2. ovog člana. (4) Kada policijski odbor odluči o svim podnesenim žalbama, komisija za unapređenje objavljuje konačnu listu kandidata predloženih za unapređenje na oglasnoj ploči policijskog organa. (5) Kada bude unaprijeđen u viši čin, policijskog službenika na radno mjesto u novom činu raspoređuje policijski komesar. Pri tom raspoređivanju uzima se u obzir izrečena sklonost unaprijeđenog policijskog službenika i daje se prioritet sklonostima policijskih službenika koji su dobili najviši broj bodova komisije za unapređenje policijskog službenika i daje se prioritet sklonostima policijskih službenika koji su dobili najviši broj bodova komisije za unapređenje. (6) Policijski službenik prihvata radno mjesto iz stava 5. ovog člana. (7) Način na koji komisija za unapređenje dodjeljuje bodove policijskom službeniku određuje se propisom iz člana 74. stav 1. ovog zakona.
Član 80.
Odjeljak C. Ocjena rada policijskih službenika (Ocjena rada) (1) Policijski organ najmanje jednom godišnje vrši ocjenu rada svih policijskih službenika kako bi se utvrdilo ispunjavaju li poziv službe i naredbe koje izda nadređeni i zadovoljavaju li profesionalne standarde neophodne u izvršavanju policijskih zadataka. (2) Ocjena rada poduzima se radi: a) osiguravanja djelotvornog sredstva za procjenu rada policijskih službenika; b) podsticanja službenika da iskažu maksimum svojih sposobnosti; c) identificiranja nedostatka u radu i problema iz bilo kojeg područja rada, a koje treba otkloniti; d) priznavanja istaknutog rada, davanja podsticaja za bolji rad te postavljanje novih radnih ciljeva. (3) Ocjenu rada policijskog službenika sačinjava i potpisuje po hijerarhiji neposredno nadređeni iz člana 81. stav 2. ovog zakona, osim ako drugačije nije propisano u stavu 4 ovog člana. (4) Ocjenu rada policijskog službenika koji radi na rukovodećem radnom mjestu sačinjava i potpisuje policijski komesar. Pomenuta rukovodeća radna mjesta uređuje pravilnik iz stava 5 ovog člana. (5) Detaljni postupak i kriterije ocjene rada policijskih službenika propisuje ministar pravilnikom, na prijedlog policijskog komesara.
Član 81.
(Način ocjenjivanja) (1) Policijski službenik ocjenjuje se sljedećim ocjenama: a) ne zadovoljava; b) zadovoljava; c) dobar; d) vrlo dobar; e) odličan (2) Ocjenjivanje rada policijskog službenika vrši neposredno nadređeni koji ima najmanje čin starijeg narednika i najmanje jedan viši čin od policijskog službenika koji se ocjenjuje u sladu sa ocjenama spomenutim u stavu 1. ovog člana. Ocjene odobrava rukovodilac organizacione jedinice nadređenog koji pokreće postupak, a koji ima najmanje čin inspektora. (3) Policijski službenik dobija kopiju ocjene svog rada i potpisuje je. (4) Policijski službenik koji se ne slaže sa ocjenom svog rada može podnijeti žalbu policijskom odboru iz člana 124. ovog zakona u roku od osam dana nakon što primi kopiju ocjene rada.
Član 82.
(Rezultati rada) (1) U slučaju da je policijski službenik dobio ocjenu rada "ne zadovoljava", bit će ponovno ocijenjen tri mjeseca nakon godišnje procjene rada. U toku ta tri mjeseca policijski službenik bit će pažljivo nadgledan. Po isteku tog roka, ukoliko nije došlo do zadovoljavajućeg stepena poboljšanja u radu može se poduzeti sljedeće: a) interni premještaj unutar policijskog organa u skladu sa činom policijskog službenika, b) prestanak radnog odnosa (2) Proces ponovnog ocjenjivanja ne sprečava pokretanje disciplinskog postupka zbog loših rezultata rada.
Član 83.
(Evidencije ocjene rada) (1) Ispunjene i potpisane obrasce o ocjeni rada evidentira i pohranjuje u službenikov dosje organizaciona jedinica zadužena za kadrovske poslove. (2) Policijski službenik ima slobodan pristup svojim ocjenama rada. (3) Obrazac ocjene rada ostat će u osobnom dosjeu policijskog službenika, a kada policijski službenik napusti policijski organ zbog odlaska u penziju, davanja otkaza ili drugačijeg prestanka radnog odnosa, pohranit će se u arhivu.
Član 84.
POGLAVLJE VI - PRIMANJA POLICIJSKIH SLUŽBENIKA Odjeljak A. Plaće, dodaci na plaću, naknade i ostala materijalna primanja (Određenje primanja) (1) Primanja policijskog službenika su plaća, dodaci i ostale naknade propisane ovim zakonom. (2) Plaća policijskog službenika veže se uz njegov čin.
Član 85.
Odjeljak B. Plaća (Osnovica plaće i koeficijenti činova) (1) Obračun plaća za policijske službenike vrši se prema zajedničkoj osnovici plaća koja je ista za sve policijske službenike i koju određuje Vlada Kantona. (2) Policijski službenici su kategorizirani u 10 koeficijenata činova, tako što se svakom činu pripisuje koeficijent u pojedinom platnom razredu. (3) Najviši koeficijent čina pripisuje se činu generalnog inspektora policije. Najniži koeficijent čina pripisuje se činu policajca. (4) Koeficijente činova uređuje podzakonski akt iz člana 95. ovog zakona.
Član 86.
(Obračun plaće) Platne stavke i način obračuna su: a) osnovna plaća: određuje se tako što se osnovica plaće određena u skladu sa članom 85. stav 1. ovog zakona pomnoži sa koeficijentom čina iz stava 2. i 4. člana 85. ovog zakona. b) radni staž: plaća se uvećava za 0,5% za svaku punu godinu radnog staža, s tim da ukupno povećanje ne može biti veće od 20%.
Član 87.
Odjeljak C. Dodaci (Dodatak za posebne uvjete rada) (1) Zavisno od rizika, odgovornosti, složenosti ili posebnih radnih uvjeta na određenim radnim mjestima, ministar na prijedlog policijskog komesara odlučuje o trajnom određenom dodatku za posebne uvjete rada na takvim radnim mjestima. (2) Dodatak za posebne uvjete rada trajno je vezan za radna mjesta iz stava 1. ovog člana te ne može biti izmijenjen ukoliko ne nastupe nove posebne radne okolnosti. (3) Dodatak za posebne uvjete rada iznosi do 30% od osnovne plaće. (4) Uz dodatak iz stava 3. ovog člana, u posebnim okolnostima i na prijedlog policijskog komesara, ministar će odrediti veći trajni dodatak za pojedina radna mjesta. Taj dodatak iznosi 10% od osnovne plaće.
Član 88.
(Dodatak za izvanredne radne rezultate) (1) Na osnovu izvanrednih i objektivno ocijenjenih radnih rezultata policijskog službenika ministar na prijedlog policijskog komesara može odlučiti o jednokratnom dodatku na plaću tom službeniku do 30% od osnovne plaće. (2) Dodatak za izvanredne radne rezultate može se isplatiti istom policijskom službeniku dva puta godišnje. (3) Odluka iz stava 1. ovog člana bit će objavljena na oglasnoj ploči policijskog organa.
Član 89.
Odjeljak D. Ostale naknade (Plaćeno odsustvo) Policijski službenik ima pravo na naknadu plaće u iznosu pune plaće za vrijeme godišnjeg odmora i plaćenog odsustva, te za prvi period odsustva sa posla zbog bolesti ili invalidnosti u toku kojeg, prema propisima o zdravstvenom osiguranju, tu naknadu plaće i povećanja plaće mora isplatiti Ministarstvo.
Član 90.
(Plaćanje prekovremenog rada) Osnovna plaća policijskog službenika koji radi preko- vremeno uvećat će se za: a) 40% ukoliko je prekovremeni rad bio u periodu između 22 sata i 7 sati, b) 30% ukoliko je prekovremeni rad bio u periodu između 7 sati i 22 sata.
Član 91.
(Naknade za privremeni interni premještaj) (1) Policijski službenik koji je prema članu 64. ovog zakona premješten na drugo radno mjesto koje je 60 km ili više udaljeno od njegovog trenutnog radnog mjesta ima pravo na naknade za privremeni interni premještaj. (2) Uz osnovnu plaću koja je određena činom policijskog službenika naknade iz stava 1. ovog člana su: a) naknada troškova za odvojeni život, b) naknada za odgovarajući smještaj. (3) Policijski službenik koji je premješten po osobnom zahtjevu nema pravo na naknade za privremeni interni premještaj. (4) Odredba stava 1. ovog člana ne primjenjuje se na policijskog službenika koji je prvi put raspoređen na posao.
Član 92.
(Prava u slučaju viška policijskih službenika) (1) U slučaju otpuštanja zbog viška policijskih službenika u skladu sa odredbama ovog zakona, otpušteni policijski službenik ima pravo na otpremninu koja odgovara iznosu plaće koju je primao u vrijeme kada je proglašen viškom, obračunate za period od 6 mjeseci. (2) Policijski službenik koji ima 10-15 godina radnog staža ima pravo na otpremninu u iznosu od 9 mjesečnih plaća. (3) Otpremnina iz stava 1. ovog člana iznosi 12 mjesečnih plaća za policijske službenike koji imaju najmanje 15 godina radnog staža.
Član 93.
(Smrt policijskog službenika) (1) Policijski službenik koji izgubi život na dužnosti sahranjuje se na mjestu koje odrede članovi uže porodice iz člana 38. stav 3. ovog zakona na trošak ministarstva. (2) Ministarstvo snosi sljedeće posmrtne troškove: a) troškove za prijevoz posmrtnih ostataka na mjesto sahrane; b) putne troškove za dvije prateće osobe; c) trošak za grobnicu ukoliko nije već osigurana na drugi način; d) druge uobičajene troškove u iznosu koji određuje ministar. (3) Porodica koju je preminuli policijski službenik izdržavao iz stava 1. ovog člana ima pravo na jednokratnu finansijsku pomoć u iznosu posljednje netoplaće koju je ostvario, uvećane šest puta.
Član 94.
(Druge vrste naknada) (1) Policijski službenici imaju pravo i na sljedeće naknade: a) za troškove prijevoza na posao i sa posla; b) za topli obrok; c) regres za godišnji odmor; d) u slučaju smrti člana uže porodice; e) u slučaju teže bolesti policijskog službenika ili člana uže porodice; f) za troškove usavršavanja; g) otpremnina; h) za službena putovanja (troškovi prijevoza i dnevnica); i) jubilarne nagrade. (2) Za slučaj prirodne smrti policijskog službenika uža porodica iz člana 38. stav 3. ovog zakona koju je preminuli policijski službenik izdržavao ima pravo na jednokratnu naknadu u iznosu posljednje netoplaće koju je ostvario, uvećane četiri puta.
Član 95.
Odjeljak E. Podzakonski akt o plaćama, naknadama i platnoj listi (Podzakonski akt o plaćama i naknadama) Vlada Kantona podzakonskim aktom utvrđuje koeficijente za činove iz člana 85. stav 4. ovog zakona, te kriterije, uvjete i iznose naknada iz Odjeljka D. Poglavlje VI ovog zakona.
Član 96.
(Platna lista) Svaki policijski službenik ima pravo na platnu listu u kojoj su detaljno navedeni, između ostalog, iznos njegove plaće, dodataka, naknada i odbitaka.
Član 97.
POGLAVLJE VII - RADNI UVJETI (Radni i socijalni propisi) Zakon o radu Federacije, ostali zakoni, podzakonski akti i kolektivni ugovori kojima se uređuju prava i obaveze iz radnih odnosa primjenjuju se na policijske službenike i kadete, ukoliko nije drugačije određeno ovim zakonom.
Član 98.
(Radno vrijeme) (1) Sedmično radno vrijeme je 40 sati, što ne uključuje odmor u toku radnog dana propisan važećim zakonima. (2) Dnevno radno vrijeme iznosi osam sati. Policijski komesar može odrediti drugačije radno vrijeme u sljedećim slučajevima: a) kada je potreban kontinuitet rada, b) kada se određeni zadaci moraju izvršiti u određenim rokovima ili u planiranom vremenskom periodu.
Član 99.
(Rad u posebnim uvjetima) (1) Policijski službenik obavezan je raditi u posebnim uvjetima u slučaju kada su takvi uvjeti neophodni za izvršenje zadataka policijskog organa. (2) Posebnim uvjetima smatraju se: rad po vanrednom rasporedu, rad u dvokratnoj smjeni, rad u smjenama, rad subotom, nedjeljom, blagdanima i ostalim slobodnim danima, rad noću i rad na pojedinim lokacijama. (3) Drugi načini rada u posebnim uvjetima mogu biti određeni ako to zahtijeva sigurnosna situacija ili ako je to jedini način da se izvrše određeni zadaci koji ne mogu biti odgođeni ili se moraju završiti u određenom roku. (4) Policijski komesar, pismenim aktom, detaljnije određuje razloge iz kojih se drugi način rada u posebnim uvjetima iz stava 3. ovog člana može odrediti, a može ovlastiti i druge policijske službenike koji rade na rukovodećim radnim mjestima da to odrede. (5) Za poslove iz st. 2. i 3. ovog člana policijski službenici imaju pravo na naknadu u novcu ili slobodnim satima. Na prijedlog policijskog komesara ministar će podzakonskim aktom utvrditi način isplate i iznos ovih naknada.
Član 100.
(Ograničenja prekovremenog rada) (1) U slučaju da je potrebno obaviti hitan posao ili zadatak do određenog roka ili u određenom vremenskom periodu, izdat će se naredba policijskim službenicima za prekovremeni rad. (2) Prekovremeni rad iz stava 1. ovog člana može trajati do četiri sata dnevno i ne više od 20 sati sedmično.
Član 101.
(Plaćeni godišnji odmor) (1) Policijski službenici imaju pravo na najmanje 18, a najviše 30 radnih dana plaćenog godišnjeg odmora, zavisno od dužine radnog staža. (2) Dužina trajanja godišnjeg odmora iz stava (1) ovog člana, utvrđuje se kako slijedi: a) za radni staž od 6 mjeseci do 3 godine - 18 radnih dana, b) za radni staž od 3 do 5 godina - 20 radnih dana, c) za radni staž od 5 do 7 godina - 22 radna dana, d) za radni staž od 7 do 10 godina - 23 radna dana, e) za radni staž od 10 do 12 godina - 24 radna dana, f) za radni staž od 12 do 15 godina - 25 radnih dana, g) za radni staž od 15 do 20 godina - 27 radnih dana, h) za radni staž od 20 do 25 godina - 29 radnih dana i i) za radni staž preko 25 godina - 30 radnih dana. (3) U smislu ovog zakona, u dane godišnjeg odmora ne računaju se subota, nedjelja, praznici i drugi neradni dani. (4) Policijski službenik može iskoristiti svoj godišnji odmor u cjelini ili u dva dijela. Prvi dio se koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12 radnih dana u toku kalendarske godine. Drugi dio se koristi najkasnije do 30. juna naredne godine. (5) Trajanje i raspored godišnjih odmora za narednu godinu utvrđuju se prije kraja tekuće godine. (6) Izuzetno od stava 4. ovog člana, policijski komesar može promijeniti raspored godišnjih odmora zbog izuzetno važnih operativnih razloga. (7) U slučaju da promjena u rasporedu iz stava 6. ovog člana ima za rezultat prekid korištenja godišnjeg odmora policijskog službenika, navedeni policijski službenik dobit će nadoknadu za putne i druge troškove koji su nastali prekidanjem korištenja godišnjeg odmora. Na prijedlog policijskog komesara ministar određuje vrstu i visinu troškova koji nisu troškovi za putovanje. (8) Policijski službenik ne gubi dane godišnjeg odmora zbog prekida iz stava 6. ovog člana i takav godišnji odmor može se kasnije koristiti.
Član 102.
(Plaćeno odsustvo) (1) Policijski službenik ima pravo na plaćeno odsustvo do pet radnih dana u jednoj kalendarskoj godini u sljedećim slučajevima: a) smrt člana uže porodice: do tri radna dana; b) smrt srodnika: jedan radni dan; c) njegovanje člana uže porodice: do tri radna dana; d) rođenje djeteta: do tri radna dana; e) sklapanje braka: do pet radnih dana; f) selidba i drugi razlozi: do dva radna dana. (2) Prema Odluci policijskog komesara, a kao nagrada za izvanredne rezultate rada, policijski službenik ima pravo na dva slobodna radna rada. (3) Plaćeno odsustvo iz stava 1. i 2. ovog člana odobrava policijski komesar.
Član 103.
(Neplaćeno odsustvo) Na zahtjev policijskog službenika policijski komesar može odobriti neplaćeno odsustvo u periodu od najduže 30 dana u jednoj kalendarskoj godini.
Član 104.
(Beneficirani penzioni staž) Policijskim službenicima svakih efektivno provedenih 12 mjeseci na poslovima i zadacima računa se kao 16 mjeseci staža osiguranja.
Član 105.
POGLAVLJE VIII - DISCIPLINSKA ODGOVORNOST (Disciplinska odgovornost policijskog službenika) (1) Policijski službenik je disciplinski odgovoran za povrede službene dužnosti propisane ovim zakonom. (2) Krivična odgovornost za krivično djelo ne isključuje disciplinsku odgovornost policijskog službenika ukoliko je učinjenje krivičnog djela također i povreda službene dužnosti. (3) Oslobađanje od krivične odgovornosti ne podrazumijeva istovremeno i oslobađanje od disciplinske odgovornosti. (4) Disciplinski postupak, kao poseban postupak, detaljnije propisuje ministar podzakonskim aktom na prijedlog policijskog komesara. (5) Disciplinski postupak mora biti pravedan i transparentan. Tokom disciplinskog postupka policijski službenik uživa sljedeća prava koja se razrađuju podzakonskim aktom iz stava 4. ovog člana: a) pravo da bude pravovremeno obaviješten o optužbi za povredu službene dužnosti i o dokazima, kao i pravo da pisano dogovori na optužbu ili da se njegova usmena izjava zapiše; b) pravo na pravedno i javno saslušanje u razumnom roku od organa utvrđenih ovim zakonom. Javnost može biti isključena sa saslušanja ako zahtijevaju interesi morala, javnog reda i državne sigurnosti demokratskog društva, ili ako je to u interesu maloljetnika ili zaštite privatnog života, ili javnost može biti isključena do neophodne mjere u posebnim okolnostima kad bi javno saslušanje ometalo interese pravičnosti prema mišljenju organa utvrđenih ovim zakonom; c) pravo na nedavanje iskaza protiv sebe, pravo da se od optužbe brani sam ili uz stručnu pomoć advokata kojeg sam izabere te pravo prisustvovanja svakom saslušanju u postupku; d) pravo na javno izricanje odluke; e) pravo na podnošenje žalbe na odluku o disciplinskoj odgovornosti.
Član 106.
(Lakše povrede službene dužnosti) Lakše povrede službene dužnosti jesu: a) nenošenje ili nepropisno nošenje uniforme, naoružanja ili opreme; b) nedolazak na posao u određeno vrijeme ili odlazak sa posla prije kraja radnog vremena; c) nepažljivo i neuredno čuvanje dokumenata i podataka; d) neopravdano odsustvo sa dužnosti u trajanju od jednog dana u jednom mjesecu; e) izazivanje svađe i narušavanje međuljudskih odnosa; f) nekorektno i nepristojno ponašanje prema kolegama, zaposlenicima ili građanima; g) neizvršavanje, nesavjesno, neblagovremeno ili nepažljivo izvršavanje službenih zadataka bez težih posljedica; h) nepoduzimanje ili nedovoljno poduzimanje mjera u okviru vlastitih dužnosti neophodnih za osiguravanje objekata, osoba i povjerenih sredstava i stvari, ukoliko nije nastupila teža posljedica.
Član 107.
(Teže povrede službene dužnosti) (1) Teže povrede službene dužnosti jesu: a) neizvršavanje, nesavjesno, neblagovremeno ili nepažljivo izvršavanje službenih zadataka; b) izbjegavanje obaveza vezanih za profesionalnu obuku i usavršavanje; c) četiri ili više lakših povreda službene dužnosti u periodu od dvije godine; d) neopravdano odsustvo sa dužnosti u trajanju dužem od jednog, ali kraćem od tri dana u jednom mjesecu; e) neovlašteno korištenje sredstava povjerenih radi izvršavanja zadataka i dužnosti; f) vršenje aktivnosti koje nisu u skladu sa interesima policijskog organa ili bez prethodnog odobrenja policijskog komesara; g) ponašanje koje onemogućava, ometa ili otežava drugima izvršavanje službenih zadataka; h) nepružanje stručne pomoći građanima u ostvarivanju njihovih zakonskih prava; i) ponašanje koje narušava ugled policijskog organa; j) nepoduzimanje ili nedovoljno poduzimanje mjera u okviru vlastitih dužnosti neophodnih za osiguravanje objekata, osoba i povjerenih sredstava i stvari; k) sprečavanje građana ili pravnih lica u ostvarivanju njihovih prava pri donošenju zahtjeva, žalbi, pritužbi, molbi i drugih podnesaka, ili neodlučivanje po istim podnescima u zakonskom roku; l) nepružanje pomoći drugom policijskom službeniku koji traži pomoć kada mu je pomoć neophodna za izvršavanje njegovih službenih zadataka; lj) prikrivanje činjenica o načinu izvršavanja službenih radnji ili upotrebi sile od drugog policijskog službenika koji je načinom izvršenja službene radnje ili upotrebom sredstava prisile učinio težu povredu službene dužnosti; m) činjenje ili nečinjenje koje vodi otkrivanju tajnih podataka; n) samovoljno napuštanje dužnosti ili mjesta čuvanja određenog objekta ili osobe koje može imati štetne posljedice za policijski organ; nj) dolazak na posao u pijanom stanju ili pod uticajem alkohola ili korištenje narkotika ili opijata za vrijeme radnog vremena ili konzumiranje alkohola u toku radnog vremena; o) sprečavanje, izbjegavanje, ometanje ili na drugi način odgađanje provođenja internih ili disciplinskih postupaka; p) narušavanje javnog reda i mira, posebno nepristojnim i grubim ponašanje, tučom na javnom mjestu ili bilo kojom drugom radnjom kojom se narušava javni red i mir i tom radnjom narušava ugled policijskog organa, bez obzira na vrijeme i mjesto događaja; r) davanje netačnih podataka koji utiču na donošenje odluka nadležnih organa ili izazivaju druge štetne posljedice; s) neopravdano odsustvo sa dužnosti u trajanju od tri uzastopna dana ili od ukupno pet dana u toku jedne kalendarske godine; š) zloupotreba bolovanja; t) upotreba sile, u suprotnosti sa ovim zakonom; u) zloupotreba službenog položaja; v) odbijanje izvršavanja zakonitih naredbi izdatih u svrhu izvršavanja službenih zadataka i dužnosti; z) učestvovanje u političkim aktivnostima koje nisu u skladu sa službom policijskog službenika, bilo za vrijeme ili van dužnosti; ž) vršenje diskriminacije pri vršenju dužnosti na osnovu: rase, boje kože, spola, jezika, religije, političkog ili drugog opredjeljenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla ili po bilo kojem drugom osnovu. (2) Teže povrede službene dužnosti iz stava (1) ovog člana stepenuju se bodovima na sljedeći način: a) povrede iz tački od 1. do 3. - 5 bodova; b) povrede iz tački 4. do 6. - 10 bodova; c) povrede iz tački od 7. do 11. - 15 bodova; d) povrede iz tačke 12. 20 bodova; e) povrede iz tački od 13. do 19. - 25 bodova; f) povrede iz tački od 20. do 26. - 30 bodova.
Član 108.
(Pokretanje internog postupka) (1) Interni postupak zbog povrede službene dužnosti pokreće se po osnovu: a) pritužbe građanina; b) zahtjeva jednog ili više zaposlenih u policijskom organu; c) zahtjeva neposredno nadređenog policijskog službenika; ili d) zahtjeva predsjedavajućeg Ureda za pritužbe javnosti pri ministarstvu. (2) Interni postupak vodi organizaciona jedinica nadležna za unutrašnju kontrolu. (3) Svako ko primi informaciju ili pritužbu na policijskog službenika proslijedit će tu informaciju ili pritužbu organizacionoj jedinici nadležnoj za unutrašnju kontrolu u roku od 24 sata. (4) Interni postupak za lakše povrede službene dužnosti mora se završiti u roku od 30 dana od dana prijave organizacionoj jedinici nadležnoj za unutrašnju kontrolu. (5) Interni postupak za teže povrede službene dužnosti mora se završiti u roku od tri mjeseca od dana prijave organizacionoj jedinici nadležnoj za unutrašnju kontrolu, a može se produžiti za još dva mjeseca u zavisnosti od složenosti slučaja.
Član 109.
(Izricanje disciplinske sankcije) (1) Disciplinske sankcije za lakše povrede službene dužnosti izriče policijski komesar ili neposredni rukovoditelj kojeg on ovlasti nakon provedenog internog postupka iz člana 108. ovog zakona. (2) Disciplinske sankcije za teže povrede službene dužnosti izriče disciplinska komisija nakon provedenog disciplinskog postupka iz člana 111. ovog zakona. (3) Odluka o disciplinskoj odgovornosti dostavlja se policijskom službeniku.
Član 110.
(Organi disciplinskog postupka) (1) Organi disciplinskog postupka su disciplinska komisija i disciplinski tužilac. (2) Disciplinsku komisiju uspostavlja policijski komesar, a članovi su predsjedavajući, dva člana i isti broj zamjenika članova. Dva člana i jedan zamjenik moraju imati čin višeg inspektora ili viši čin, a drugi član i drugi zamjenik moraju biti državni službenici. Najmanje jedan član disciplinske komisije mora biti diplomirani pravnik. (3) Predsjedavajući disciplinske komisije je policijski službenik najvišeg čina. (4) Disciplinskog tužioca i njegovog zamjenika imenuje policijski komesar. (5) Način rada, glasanja, donošenja odluka i pitanje naknada članovima organa disciplinskog postupka regulira se podzakonskim aktom iz člana 105. stav 4. ovog zakona.
Član 111.
(Pokretanje disciplinskog postupka) (1) Za teže povrede službene dužnosti organizaciona jedinica nadležna za unutrašnju kontrolu u roku od sedam dana nakon provedenog internog postupka iz člana 108. ovog zakona dostavlja disciplinskom tužiocu inicijativu za pokretanje disciplinskog postupka, nakon čega disciplinski tužilac podnosi zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka. (2) Disciplinska komisija odlukom pokreće disciplinski postupak u roku od sedam dana od dana prijema zahtjeva disciplinskog tužioca. (3) Zahtjev i odluka o pokretanju disciplinskog postupka zbog teže povrede službene dužnosti dostavlja se policijskom službeniku. (4) Disciplinska komisija donosi odluku o disciplinskoj odgovornosti u roku od 90 dana nakon prijema zahtjeva iz stava 1. ovog člana.
Član 112.
(Disciplinske sankcije) (1) Za lakše povrede službene dužnosti propisane u članu 106. ovog zakona mogu se izreći sljedeće disciplinske sankcije: a) pismena opomena, b) novčana kazna u iznosu od 15% jedne osnovne mjesečne plaće policijskog službenika. (2) Za teže povrede službene dužnosti propisane u članu 107. ovog zakona mogu se izreći sljedeće disciplinske sankcije: a) novčana kazna, b) obustavljanje unapređenja u viši čin, c) prekid radnog odnosa. (3) Novčana kazna za teže povrede službene dužnosti, te prestanak radnog odnosa izriču se kako slijedi: a) za 5 do 9 kaznenih bodova minimalna kazna, umanjenje osnovne jednomjesečne plaće od 15% na period od 2 mjeseca, odnosno maksimalna kazna, umanjenje osnovne jednomjesečne plaće od 15% na period od 3 mjeseca, b) za 10 do 14 kaznenih bodova minimalna kazna, umanjenje osnovne jednomjesečne plaće od 15% na period od 3 mjeseca, odnosno maksimalna kazna, umanjenje osnovne jednomjesečne plaće od 20% na period od 4 mjeseca, c) za 15 do 19 kaznenih bodova minimalna kazna, umanjenje osnovne jednomjesečne plaće od 20% na period od 4 mjeseca, odnosno maksimalna kazna, umanjenje osnovne jednomjesečne plaće od 30% na period od 5 mjeseci, d) za 20 do 24 kaznenih bodova minimalna kazna, umanjenje osnovne jednomjesečne plaće od 20% na period od 5 mjeseci, odnosno maksimalna kazna, umanjenje osnovne jednomjesečne plaće od 30% na period od 6 mjeseci, e) za 25 ili više kaznenih bodova minimalna kazna, umanjenje osnovne jednomjesečne plaće od 20% na period od 6 mjeseci, odnosno maksimalna kazna, "prestanak radnog odnosa". (4) Za 20 i više bodova izriče se i disciplinska sankcija obustavljanja unapređenja u viši čin za vremenski period od 12 mjeseci do tri godine. (5) Ako se policijski službenik tereti za dvije ili više povreda proisteklih iz istog događaja, disciplinska odgovornost utvrđuje se za svaku povredu zasebno, a izriče se jedinstvena disciplinska sankcija za sve povrede. Odluku o jedinstvenoj disciplinskoj sankciji disciplinska komisija donosi prema povredi kojoj se pripisuje najviše bodova, a ostale se povrede uzimaju u obzir kao otežavajuće okolnosti prilikom odlučivanja o vrsti i visini disciplinske sankcije iz stava 3. ovog člana. (6) Prilikom odlučivanja o disciplinskoj sankciji bodovi pripisani za svaku povredu proteklih pet godina se zbrajaju, množe se faktorom 0,2 i pribrajaju bodovima pripisanim za povredu službene dužnosti po kojoj se postupa. (7) Svakoj lakšoj povredi službene dužnosti pripisuje se jedan bod koji se dodjeljuje za period od dvije godine od dana izricanja disciplinske sankcije i primjenjuje za buduće povrede službene dužnosti u tom roku. (8) Obavezna disciplinska sankcija prekida radnog odnosa izriče se za teže povrede službene dužnosti iz člana 107. stav 1. tačke od 13. do 26. ovog zakona, ako je povreda učinjena sa umišljajem ili usljed krajnje nepažnje, a nisu utvrđene olakšavajuće okolnosti u prilog policijskom službeniku. (9) Obavezna disciplinska sankcija prekida radnog odnosa izriče se kada policijski službenik sakupi 60 ili više bodova za povredu po kojoj se postupa i ranije povrede službene dužnosti u proteklih pet godina. (10) Obavezna disciplinska sankcija prekida radnog odnosa izriče se ako je policijski službenik pravomoćno osuđen za krivično djelo na kaznu zatvora od šest mjeseci ili težu kaznu. (11) Sve disciplinske sankcije izrečene za povrede službene dužnosti upisuju se u lični dosje policijskog službenika.
Član 113.
(Pravo žalbe na odluku o disciplinskoj odgovornosti) (1) Protiv odluke o disciplinskoj odgovornosti može se podnijeti žalba policijskom odboru iz člana 124. ovog zakona u roku od 15 dana od prijema odluke. (2) Policijski odbor o žalbi odlučuje u roku od 30 dana od dana prijema žalbe.
Član 114.
(Suspenzija) (1) Policijski službenik može biti privremeno suspendiran sa zadataka i dužnosti koje vrši ili suspendiran iz policijskog organa ako je protiv njega pokrenut krivični ili disciplinski postupak. (2) Izuzetno od stava 1. ovog člana, policijski službenik, na prijedlog rukovodioca organizacione jedinice čiji je pripadnik ili rukovodioca organizacione jedinice nadležne za unutrašnju kontrolu, može odmah biti privremeno suspendiran sa zadataka i dužnosti koje vrši ili suspendiran iz policijskog organa ako postoje osnovi sumnje da je učinio krivično djelo ili težu povredu službene dužnosti i ako se, uzimajući u obzir prirodu krivičnog djela ili prirodu teže povrede službene dužnosti kao i okolnosti pod kojima je učinjeno krivično djelo, odnosno teža povreda službene dužnosti, može osnovano vjerovati da bi štetilo interesima službe ili internom postupku. (3) Policijski komesar je odgovoran za donošenje odluke o privremenoj suspenziji u skladu sa stavom 1. i 2. ovog člana. (4) Suspenzija policijskog službenika određena u skladu sa stavom 1. i 2. ovog člana može trajati do okončanja disciplinskog ili krivičnog postupka. (5) Tokom suspenzije službeno oružje, značka i službena iskaznica policijskog službenika oduzimaju se i zabranjeno mu je nositi službenu uniformu. (6) Policijski službenik koji je primio odluku o suspenziji iz stava 1. i 2. ovog člana može podnijeti žalbu na odluku o suspenziji policijskom odboru iz člana 124. ovog zakona u roku od 15 dana od prijema odluke. Žalba ne odlaže izvršenje odluke o suspenziji.
Član 115.
(Isplata plaće tokom suspenzije) (1) Tokom suspenzije iz policijskog organa policijski službenik ima pravo na 70% od svoje plaće. U posebnim slučajevima, kada ima porodicu koju izdržava, policijski službenik ima pravo na 85% od svoje plaće. (2) Policijski službenik ima pravo na punu naknadu svoje plaće i druga prava po osnovu rada ako se utvrdi da nije odgovoran za težu povredu službene dužnosti niti za učinjenje krivičnog djela.
Član 116.
(Trajanje postupka) (1) Za lakše povrede službene dužnosti interni postupak i donošenje odluke policijskog komesara i druge ovlaštene osobe o sankciji mora biti okončano u roku od 60 dana od dana kada je povreda prijavljena organizacionoj jedinici nadležnoj za unutrašnju kontrolu. (2) Za teže povrede službene dužnosti interni postupak i disciplinski postupak mora biti okončan u roku od devet mjeseci od dana kada je povreda prijavljena organizacionoj jedinici nadležnoj za unutrašnju kontrolu. (3) Izuzetno od stava 2. ovog člana, kada se protiv policijskog službenika vodi krivična istraga pokreće se disciplinski postupak i prekida se do okončanja krivičnog postupka ili do okončanja krivične istrage.
Član 117.
(Zastarjelost postupka i brisanje disciplinskih sankcija) (1) Vođenje postupka zbog lakše povrede službene dužnosti zastarijeva u roku od tri mjeseca od dana saznanja za izvršenu povredu službene dužnosti i učinioca, a najduže u roku od šest mjeseci od dana izvršenja povrede. (2) Vođenje postupka zbog teže povrede službene dužnosti zastarijeva u roku od šest mjeseci od dana saznanja za izvršenu povredu i učinioca, a najduže u roku od godine dana od dana izvršenja povrede. (3) Izvršenje disciplinske sankcije za lakšu povredu službene dužnosti zastarijeva u roku od tri mjeseca a za težu povredu službene dužnosti u roku od šest mjeseci, računajući od pravomoćnosti rješenja kojim je disciplinska sankcija izrečena. (4) U pogledu prekida zastare pokretanja postupka, odnosno izvršenja odgovarajuće se primjenjuju odredbe o prekidu zastare pokretanja, odnosno izvršenja utvrđene Krivičnim zakonom Federacije. (5) Ako policijski službenik u roku od dvije godine od dana pravosnažnosti rješenja kojim mu je izrečena disciplinska sankcija za lakšu povredu službene dužnosti ne učini novu povredu, izrečena sankcija se briše iz evidencije. (6) Ako policijski službenik u roku od pet godina od dana pravosnažnosti rješenja kojim mu je izrečena disciplinska sankcija za težu povredu službene dužnosti ne učini novu povredu, izrečena sankcija se briše iz evidencije.
Član 118.
(Disciplinski spisi) (1) Policijski organ vodi evidenciju o disciplinskim sankcijama izrečenim policijskim službenicima. (2) Kopija odluke o disciplinskoj odgovornosti i odluka o brisanju disciplinske sankcije ulaže se u osobni dosje policijskog službenika.
Član 119.
POGLAVLJE IX - ODGOVORNOST ZA ŠTETU (Odgovornost policijskog službenika) (1) Policijski službenik obavezan je da ministarstvu nadoknadi materijalnu štetu na imovini ministarstva koju je prouzrokovao namjerno ili iz grube nepažnje tokom vršenja dužnosti. (2) Policijski službenik obavezan je da ministarstvu nadoknadi štetu koju ministarstvo mora nadoknaditi oštećenim građanima i pravnim licima, a koju je namjerno ili iz grube nepažnje prouzrokovao policijski službenik tokom vršenja dužnosti. (3) Svaki službenik policijskog organa obavezan je, odmah po saznanju, podnijeti izvještaj o pričinjenoj šteti.
Član 120.
(Utvrđivanje i nadoknada štete) (1) Komisija koju uspostavlja ministar utvrđuje štetu, iznos i okolnosti pod kojima je šteta prouzrokovana. (2) Na osnovu izvještaja komisije ministar donosi odluku o nadoknadi štete, iznosu, roku i načinu nadoknade. U skladu sa iznosom nadoknade i na osnovu zahtjeva policijskog službenika, ministar može dozvoliti isplatu u ratama. (3) Ministar i policijski službenik mogu napraviti pismeni sporazum o iznosu, roku i načinu nadoknade štete. (4) Ako je šteta pričinjena na imovini, na zahtjev policijskog službenika ministar može odobriti da šteta bude nadoknađena uspostavom pređašnjeg stanja na trošak policijskog službenika u određenom roku.
Član 121.
(Odgovornost Kantona za štetu) (1) U skladu sa Zakonom, Kanton je odgovoran za štetu pričinjenu fizičkim i pravnim licima kao rezultat postupanja policijskih službenika u izvršenju ili vezano za izvršenje zadataka policijskog organa. (2) Kanton ima pravo zahtijevati od policijskog službenika za kojeg se utvrdi da je odgovoran za štetu iz stava 1. ovog člana da nadoknadi iznos isplaćen trećim osobama, ako je prouzrokovana šteta posljedica njegove grube nepažnje ili namjere ili neovlaštenih radnji ili postupaka.
Član 122.
POGLAVLJE X - PRESTANAK RADNOG ODNOSA (Osnove prestanka radnog odnosa) (1) Radni odnos policijskog službenika prestaje u sljedećim uslovima: a) kada policijski službenik svojevoljno da otkaz; svojevoljnim davanjem otkaza smatra se i neopravdan nedolazak na posao pet dana uzastopno i duže; b) kada policijski službenik dobije ocjenu rada ''ne zadovoljava'' na kraju probnog rada u skladu sa članom 63. ovog zakona; c) kada navrši 65 godina života i zakonom propisani penzioni staž ili 40 godina penzionog staža; d) kada dva puta uzastopno dobije negativnu ocjenu za rad prema članu 82.; e) gubitkom državljanstva Bosne i Hercegovine; f) ukoliko je policijski službenik proglašen viškom u skladu sa članom 68; g) ukoliko je policijskom službeniku izrečena pravomoćna kazna zatvora u trajanju od 6 mjeseci ili strožija kazna zbog počinjenog krivičnog djela; h) kada je policijskom službeniku izrečena pravomoćna disciplinska sankcija prestanka radnog odnosa zbog povrede službene dužnosti. (2) Po prestanku radnog odnosa gubi se status policijskog službenika.
Član 123.
(Obaveza razduženja službenih sredstava) (1) Policijski službenik kojem je prestao radni odnos obavezan je u roku od sedam dana od dana primitka konačnog rješenja o prestanku radnog odnosa, razdužiti sva sredstva, uređaje i opremu koju je zadužio u toku trajanja radnog odnosa. (2) Na dan prestanka radnog odnosa službeno oružje i iskaznica policijskog službenika oduzimaju se i zabranjeno mu je nositi službenu uniformu.
Član 124.
POGLAVLJE XI - POLICIJSKI ODBOR (Uspostava i uloga policijskog odbora) (1) Policijski odbor uspostavlja Vlada Kantona. (2) Policijski odbor nadležan je za preispitivanje svih žalbi koje ovaj zakon predviđa kao i bilo koje druge odluke ili radnje poduzete ili nepoduzete od strane policijskog organa a koje se odnose na status policijskih službenika, u skladu sa ovim zakonom i podzakonskim aktima, a na zahtjev: a) policijskog službenika koji smatra da je pogođen ospo- ravanom odlukom, poduzimanjem ili nepoduzimanjem radnje, b) policijskog organa u kojem je oštećeni policijski službenik zaposlen, c) ministarstva u čijem sastavu je policijski organ. (3) Policijski odbor će: a) saslušati policijskog službenika ili organ koji je podnio zahtjev ako je to potrebno; b) pozvati svjedoke i vještake kada je to neophodno; c) tražiti i prikupiti od nadležnih tijela sve relevantne podatke; d) usvojiti poslovnik koji se objavljuje u ''Službenim novinama Kantona''. (4) Odluke policijskog odbora zasnivaju se na zakonu i na potpuno i pravilno utvrđenim činjenicama. Odluke policijskog odbora su konačne, s tim da mogu biti predmet sudskog preispitivanja u skladu sa važećim zakonima i dostavljaju se podnosiocu žalbe u roku od osam dana od dana donošenja. (5) Policijski odbor donosi odluku u roku od 20 dana od dana prijema zahtjeva za preispitivanje iz stava 2. ovog člana, osim ako ovim zakonom nije drugačije propisano. (6) Žalba podnesena policijskom odboru odgađa izvršenje odluke ukoliko nije drugačije propisano ovim zakonom. (7) Pri odlučivanju o žalbi podnesenoj na odluku disciplinske komisije, policijski odbor postupa prema članu 105. stav 4. ovog zakona.
Član 125.
(Sastav policijskog odbora) (1) Policijski odbor čine dva policijska službenika sa činom samostalnog inspektora ili višim činom koji predstavljaju policijski organ i jedan državni službenik iz ministarstva. (2) Najmanje jedan član policijskog odbora mora biti diplomirani pravnik, a zasjedanjem policijskog odbora predsjedava policijski službenik sa najvišim činom ili policijski službenik koji je proveo duže vremena u tom činu ukoliko oba policijska službenika imaju isti čin. (3) Ministarstvo predlaže Vladi Kantona dva državna službenika za kandidate za policijski odbor. Policijski organ predlaže Vladi Kantona četiri policijska službenika za kandidate za policijski odbor. Vlada Kantona od predloženih kandidata imenuje članove policijskog odbora na mandat od dvije godine, sa mogućnošću drugog uzastopnog mandata. (4) Član policijskog odbora mora biti nezavisan u svom radu i nepristrasan. (5) Član policijskog odbora može biti razriješen dužnosti prije kraja svog mandata samo po odluci Vlade Kantona zbog izuzetnih okolnosti i uz prethodnu saglasnost ostalih članova policijskog odbora.
Član 126.
DIO ČETVRTI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE (Prijelazna odredba o imenovanju) (1) Policijski službenik koji je na položaju policijskog komesara u vrijeme stupanja na snagu ovog zakona, ostaje do isteka mandata na tom položaju na koji je stupio u skladu sa zakonima i propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu ovog zakona. (2) Izuzetno od drugih odredaba ovog zakona, ovlašteno službeno lice iz stava 1. ovog člana po isteku mandata gubi čin generalnog inspektora i vraća se u čin glavnog inspektora. (3) Stav 1. ovog člana neće se tumačiti na način da se sprečava smjena policijskog službenika sa položaja policijskog komesara ili da se sprečava prekid radnog odnosa tog policijskog službenika u skladu sa odredbama ovog zakona. (4) Prvo imenovanje policijskog komesara prema ovom zakonu, stupa na snagu na dan nakon isteka mandata iz stava 1. ovog člana. (5) Izuzetno od člana 59. ovog zakona, kandidat za imenovanje na položaj policijskog komesara do kojeg će doći nakon stupanja na snagu ovog zakona, a prije 01.01.2007. godine, ne mora ispunjavati uvjet od tri godine staža u činu glavnog inspektora.
Član 127.
(Prijelazne odredbe o plaćama) (1) Policijskom službeniku kojem po stupanju na snagu nove platne strukture propisane ovim zakonom bude obračunata niža osnovna plaća od one na koju je imao pravo na dan prije stupanja na snagu ovog zakona, dodijelit će se lična prelazna naknada. (2) Naknada iz stava 1. ovog člana bit će jednaka razlici između novoodređene osnovne plaće policijskog službenika obračunate u skladu sa ovim zakonom i osnovne plaće na koju je imao pravo na dan prije stupanja na snagu ovog zakona. (3) Policijski službenik ima pravo na naknadu iz stava 1. ovog člana sve dok razlika u plaći iz stava 2. ovog člana ne bude pokrivena budućim povećanjima njegove osnovne plaće. U ovom periodu vrši se usklađivanje navedene naknade prilikom svakog povećanja njegove nove osnovne plaće. (4) U roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona, Vlada Kantona će donijeti podzakonski akt o plaćama i naknadama za policijske službenike iz člana 95. ovog zakona na prijedlog ministra, zasnovanog na prijedlogu policijskog komesara a koji je u skladu sa odredbama ovog zakona. Pomenuti podzakonski akt će detaljnije urediti ličnu prelaznu naknadu iz stava 1. ovog člana.
Član 128.
(Dodjela činova) (1) Policijskim službenicima koji su na dan stupanja na snagu ovog zakona zaposlenici policijskog organa, dodjeljuje se čin u skladu sa odredbama ovog člana. (2) U smislu ovog člana, policijski službenik iz stava 1. je osoba koja na dan stupanja na snagu ovog zakona ima policijski čin dodijeljen u skladu sa prethodnim važećem zakonodavstvom i ima ovlaštenje da primjenjuje policijske ovlasti, te da postupa u svojstvu ovlaštenog službenog lica prema zakonima o krivičnom postupku u BiH, isključujući osobe koje su ovlaštene da vrše samo određene dužnosti i zadatke koji mogu biti u vezi sa policijskim radnjama. (3) Uvjeti za dobijanje čina su sljedeći: a) godine radnog iskustva u policiji koje propisuje član 76. ovog zakona za osobu koja ispunjava uslove za dati čin; b) prethodna radna mjesta; c) godine staža na trenutnom radnom mjestu; d) stepen školske spreme propisan ovim zakonom za dati čin; e) disciplinska evidencija. (4) U smislu ovog člana, radno iskustvo u policiji se odnosi na efektivno radno iskustvo koje je stekla osoba sa dozvolom da primjenjuje policijska ovlaštenja i postupa kao ovlašteno službeno lice iz zakona o krivičnom postupku koji su trenutno na snazi u Bosni i Hercegovini, ili prema zakonodavstvu koje je bilo u upotrebi prije stupanja na snagu pomenutih zakona, ali se ne odnosi na radno iskustvo koje je stekla osoba bez ovlasti da vrši policijska ovlaštenja a koja je samo obavljala određene dužnosti i zadatke koji mogu biti u vezi sa policijskim radnjama. (5) Radno iskustvo policijskog službenika sa VI i VII stepenom školske spreme se računa od dana sticanja pomenutog stepena školske spreme. (6) U smislu stava 3. tačke d.) ovog člana policijski službenici sa završenim III stepenom školske spreme, izjednačeni su u pravima sa policijskim službenicima sa završenim IV stepenom školske spreme. (7) Policijski službenik zadržava čin koji je imao u trenutku stupanja na snagu ovog zakona a koji je stekao prema prethodno važećem zakonodavstvu sve dok mu se ne dodijeli čin u skladu sa ovim članom.
Član 129.
(Komisija za dodjelu činova) (1) Komisija za dodjelu činova će, u skladu sa uslovima propisanim u ovom članu, dati preporuke policijskom komesaru za donošenje odluke o dodjeli čina za sve policijske službenike. (2) U sastavu komisije će biti pet (5) policijskih službenika zaposlenih u policijskom organu, a imenuje ih policijski komesar. Predsjedavajući i još najmanje dva (2) člana komisije moraju imati najmanje deset (10) godina radnog iskustva u policiji. Najmanje jedan član komisije će biti diplomirani pravnik. (3) U vršenju svojih zadataka komisija prvo ispituje da li policijski službenik ispunjava uslove propisane članom 128. ovog zakona za čin koji je predviđen na radnom mjestu na kojem radi u momentu dodjele čina. (4) Ukoliko policijski službenik ne ispunjava uslove propisane članom 128. ovog zakona za čin propisan za radno mjesto na kojem radi u vrijeme dodjele čina, dodijeliće mu se odgovarajući čin, a nadležni organ ga preraspoređuje na upražnjeno radno mjesto. (5) Ukoliko policijski službenik ima radno iskustvo u trajanju dužem od traženog za čin koji mu je dodijeljen u skladu sa članom 128., razlika će se računati kao vrijeme već provedeno u činu koji mu se dodjeljuje, a u svrhu unaprijeđenja u sljedeći viši čin. (6) Postupak dodjele činova će biti detaljno regulisan podzakonskim aktom iz člana 69. stav 5. ovog zakona.
Član 130.
(Prijelazne odredbe o radnom odnosu) (1) Policijski organ može do 31. jula 2007. godine upošljavati policijske službenike koji su trenutno uposleni u nekom policijskom organu u Bosni i Hercegovini na osnovu javnog konkursa za sve činove, uključujući i čin policajca i mlađeg inspektora. Tokom pomenutog perioda, odredbe poglavlja II, dio treći, se neće primjenjivati na pomenute uposlenike osim ako je ovaj član propisuje drugačije. (2) U smislu ovog člana, policijski službenik iz stava 1. je osoba koja je dan prije stupanja na snagu ovog zakona imala policijski čin prema prethodno važećem zakonodavstvu i ovlaštenje da primjenjuje policijske ovlasti, te da postupa u svojstvu ovlaštenog službenog lica u skladu sa zakonima o krivičnom postupku u BiH, isključujući osobe koje su ovlaštene da vrše samo određene dužnosti i zadatke koji mogu biti u vezi sa policijskim radnjama. (3) Odredbe člana 55. i člana 58. ovog zakona se ne odnose na osobe uposlene u skladu sa stavom 1. ovog člana. (4) Tokom prijelaznog perioda iz stava 1. ovog člana policijski organi će upošljavati i kadete iz poglavlja II i III, dio treći ovog zakona za dva nivoa pristupa iz člana 42. ovog zakona. (5) Na prijedlog policijskog komesara ministar donosi Pravilnik o zapošljavanju i selekciji policijskih službenika tokom prijelaznog perioda iz stava 1. ovog člana. Ovaj Pravilnik će u najvećoj mogućoj mjeri biti usklađen sa općim ciljem i svrhom ovog zakona i određivati, između ostalog, odnos broja policijskih službenika i broja kadeta uposlenih u skladu sa stavom 1. i stavom 4. ovog člana.
Član 131.
(Imenovanje policijskog odbora) U roku od jednog mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona, Vlada Kantona će uspostaviti policijski odbor i imenovati članove policijskog odbora iz člana 124. ovog zakona.
Član 132.
(Propisi Vlade Kantona) U roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona, Vlada Kantona usvojit će propise o: a) obliku policijske iskaznice i značke (član 5. stav 4.); b) tekstu zakletve (član 58. stav 3.); c) modalitetima privremenog premještaja u drugu instituciju (član 65. stav 4.); d) postupku u slučaju viška policijskih službenika (član 68. stav 6.); e) činovima policijskih službenika (član 69. stav 5., član 129. stav 6.); f) plaćama i naknadama (član 95. i 127.).
Član 133.
(Propisi ministra) U roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovog zakona ministar će donijeti propise o: a) načinu držanja i nošenja oružja i municije (član 6.); b) nadoknadi za štetu (član 24. stav 3.); c) upotrebi sile (član 27. stav 4.); d) načinu obrade tajnih podataka koje koristi policijski organ (član 37. stav 2.); e) postupku i rasporedu testiranja (član 50.); f) sadržaju i obliku ugovora o zaposlenju (član 54. stav 2.); g) procedurama za osnovnu obuku i obavezama kadeta tokom osnovne obuke (član 55. stav 2.); h) usavršavanju policijskih službenika (član 57. stav 2.); i) proceduri o internom premještaju policijskih službenika (član 64. stav 7.); j) proceduri za unapređenje policijskih službenika (član 74. stav 1.); k) internom objavljivanju slobodnih radnih mjesta (član 75. stav 6.); l) ocjeni rada (član 80. stav 5.); m) radnim mjestima za koje se dodjeljuje trajni dodatak na plaću za posebne uslove rada i visini dodatka izraženog procentualno (član 87. stav 1.); n) načinu i visini naknada za rad u posebnim uvjetima (član 99. stav 5.); o) disciplinskom postupku (član 105. stav 4.); p) zapošljavanju policijskih službenika tokom prijelaznog perioda (član 130. stav 5.);
Član 134.
(Propisi policijskog komesara) U roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovog zakona policijski komesar će donijeti propise o: a) specijalnim policijskim zadacima koji će se izvršavati u civilnoj odjeći, specijalnoj policijskoj odjeći i sa specijalnom opremom (član 5. stav 3.); b) načinu obrade osobnih podataka (član 33. stav 2.);
Član 135.
(Prekid radnog odnosa) (1) U skladu sa međunarodnim obavezama Bosne i Hercego- vine, nijedna osoba ni pod kojim okolnostima ne može biti u radnom odnosu po osnovu ovog zakona, ako joj je IPTF ukinuo ovlaštenje za vršenje policijskih ovlasti. (2) U skladu sa međunarodnim obavezama Bosne i Hercegovine i pored osnova koji su propisani ovim zakonom u pogledu prekida radnog odnosa policijskog službenika, radni odnos policijskog službenika se prekida i ne produžuje se ni u kom obliku, niti na bilo koji način i ni pod kojim okolnostima, ako je tom policijskom službeniku IPTF odbio certifikaciju, odnosno ako mu je IPTF ukinuo ovlaštenje za vršenje policijskih ovlasti.
Član 136.
(Policijski službenici koji su imenovani na javnu funkciju prije stupanja na snagu ovog zakona) (1) Izuzetno od člana 38. ovog zakona, osoba koja je na dan stupanja na snagu ovog zakona vršila javnu funkciju na koju je izabrana može u roku od 30 dana od isteka ili prekida mandata na toj funkciji ponovo stupiti u policijski organ kao policijski službenik, ako ispunjava sljedeće uvjete: a) da je bila zaposlena kao policijski službenik u policijskom organu neposredno prije nego što je bila izabrana na funkciju; b) da ju je registrirao IPTF kao policijskog službenika; c) da se na nju ne odnosi član 135. ovog zakona. (2) Osobe iz stava 1. ovog člana po povratku u policijski organ kao policijski službenici dobijaju čin u skladu sa odredbama člana 128. ovog zakona.
Član 137.
(Prestanak važenja ranijeg zakonodavstva) (1) Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaju da važe odredbe zakona i drugih propisa kojima se uređuju pitanja propisana ovim zakonom. (2) Izuzetno od stava 1. ovog člana i do donošenja odgovarajućih propisa navedenih u ovom zakonu a najduže u trajanju od tri (3) mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona, policijski organ može i dalje primjenjivati propise iz stava 1. ovog člana u mjeri u kojoj nisu u suprotnosti sa ovim zakonom.
Član 138.
(Raniji disciplinski postupci) (1) Nakon stupanja na snagu ovog zakona svi disciplinski predmeti koji su bili u postupku rješavanja pred disciplinskim organom nadležnim za njihovo rješavanje, prema ranije važećim zakonima i propisima, rješavat će se u skladu sa zakonima i propisima koji su važili u vrijeme podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u navedenom disciplinskom organu. (2) Svi predmeti koji su u postupku rješavanja pred organizacionom jedinicom nadležnom za unutrašnju kontrolu na dan stupanja na snagu ovog zakona rješavat će se u skladu sa ovim zakonom. (3) Svaka osoba se smatra nevinom za disciplinski prekršaj zbog učinjenog djela ili propusta, ako to djelo ili propust nije predstavljalo disciplinski prekršaj u vrijeme kada je bilo učinjeno i toj osobi se neće izreći sankcija teža od one koja je bila propisana u vrijeme kada je taj disciplinski prekršaj učinjen.
Član 139.
(Stupanje na snagu) Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".