USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
PRESUDA
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine odlučujući o zahtjevu Premijera Federacije Bosne i Hercegovine za utvrđivanje ustavnosti odredaba člana 4. stav 1. tač. 11., 12. i 13. Odluke o komunalnim taksama i tarifi komunalnih taksi i Tarifnog broja 10. Aneksa – Tarife komunalnih taksi, na osnovu člana IV.C.3.10. (2) d) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici bez javne rasprave održanoj dana 26.03.2019. godine, donio je
PRESUDU
Utvrđuje se da Tarifni broj 10. Aneksa - Tarife komunalnih taksi Odluke o komunalnim taksama i tarifi komunalnih taksi ("Narodne novine Opštine Glamoč", broj 4/18) nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
Utvrđuje se da je član 4. stav 1. tač. 11., 12. i 13. Odluke o komunalnim taksama i tarifi komunalnih taksi ("Narodne novine Opštine Glamoč", broj 4/18) u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Narodnim novinama Opštine Glamoč".
Obrazloženje 1. Podnosilac zahtjeva i predmet zahtjeva
Premijer Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva) je dana 23.08.2018. godine podneskom broj 01-01-686-1/18 od 17.08.2018. godine podnio Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) zahtjev za ocjenu ustavnosti (u daljem tekstu: zahtjev) odredaba člana 4. stav 1. tač. 11., 12. i 13. Odluke o komunalnim taksama i tarifi komunalnih taksi (u daljem tekstu: osporene odredbe Odluke) i tarifnog broja 10. Aneksa - Tarife komunalnih taksi, (u daljem tekstu: osporene odredbe Tarife), koju je donijelo Opštinsko vijeće Opštine Glamoč (u daljem tekstu: donosilac osporenog akta).
Pozivajući se na član 44. Poslovnika Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 40/10 i 18/16) podnosilac zahtjeva je istoga dana i pod istim brojem podnio Ustavnom sudu Federacije i zahtjev za donošenje privremene mjere kojom bi se obustavila primjena osporenih odredbi Odluke i osporene odredbe Tarife.
Na osnovu člana IV.C.3.10.(2) d) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine podnosilac zahtjeva je ovlašten za pokretanje postupka pred Ustavnim sudom Federacije za utvrđivanje ustavnosti osporenih odredaba Odluke i osporenih odredaba Tarife.
2. Stranke u postupku
Na osnovu člana 39. stav 1. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03) stranke u ovom postupku su podnosilac zahtjeva i donosilac osporenog akta.
3. Bitni navodi zahtjeva
Zahtjevom se dovodi u pitanje ustavnost osporenih odredaba Odluke i osporenih odredaba Tarife kojima se utvrđuje obaveza plaćanja komunalne takse za pružanje usluga mobilne telefonije i to na bazne stanice, mikrobazne stanice, predajnike, antene i stubove, iz čega proizilazi da se direktno obavezuju samo društva koja se bave određenom vrstom djelatnosti i koja su u većinskom vlasništvu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i to BH Telecom d.d. Sarajevo i JP HT Eronet d.d. Mostar (u daljem tekstu: pomenuta društva). Podnosilac zahtjeva poredi naplatu po navedenom osnovu na način da je, po njegovom stavu, naplaćivanje posebnih taksi na dio osnovne infrastrukture telekomunikacijskih operatera isto kao i kada bi se naplaćivale takse na trafo stanice onima koji se bave isporukom električne energije. Tvrdi da se ogromna sredstva izdvajaju za plaćanje ovako utvrđenih komunalnih taksi što dovodi u pitanje isplativost infrastrukture za pružanje mobilnih usluga na teritoriji Kantona 10, jer su troškovi veći od ostvarenih prihoda. Smatra da bi u slučaju nastavka plaćanja opštinskih komunalnih taksi tehnološki napredak mobilne telefonije bio značajno ugrožen, a lako bi moglo doći i do pada kvalitete usluga ako dođe do smanjenja broja baznih stanica. Podsjeća da je Ustavni sud Federacije u svojim presudama br. U-31/07 od 27.05.2008. godine, U-5/09 od 13.10.2009. godine, U-12/11 od 04.10.2011. godine, U-36/12 od 26.02.2013. godine, U-32/15 od 18.05.2016. godine i U-36/16 od 11.07.2017. godine zauzeo stav da je u suprotnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine propisivati vrstu djelatnosti kao jedini relevantni kriterij za propisivanje takse i da su realni i relevantni drugi kriteriji kao na primjer područje opštine ili grada gdje se djelatnost obavlja. Pomenuta društva su društva u većinskom vlasništvu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i radi se o privrednim društvima od državnog interesa i društveno odgovornim kompanijama koje izdvajaju preko 100.000 KM za razvoj sporta, kulture, socijalnih i humanitarnih djelatnosti samo na području Kantona 10. Pomenuta društva uplaćuju u Budžet Federacije Bosne i Hercegovine samo putem plaćanja licenci za rad Regulatornoj agenciji za komunikacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: RAK) oko 10,5 miliona KM godišnje, zbog čega nema opravdanja da im se nameću i dodatne obaveze u vidu plaćanja komunalnih taksa. RAK nameće obavezu pomenutim društvima da kao korisnici GSM dozvole razvijaju tu vrstu usluge na 80% populacije u Bosni i Hercegovini i 80% dužine pojedinačnih saobraćajnica, a osporene odredbe Odluke i osporene odredbe Tarife nameću obavezu plaćanja taksa na jedina sredstava za pokrivanje GSM signalom (bazne stanice, mikrobazne stanice, stubovi i antene) što je suprotno članu II.A.2.(1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, jer se na opisani način povrjeđuje pravo na jednakost pred zakonom, te predlaže Ustavnom sudu Federacije da to utvrdi u svojoj presudi.
Istovremeno sa zahtjevom za ocjenu ustavnosti, podnosilac zahtjeva podnio je i zahtjev za privremenu mjeru koju suštinski obrazlaže na identičan način, kao i zahtjev.
Aktom Ustavnog suda Federacije broj U-22/18 od 03.09.2018. godine zatražena je dopuna zahtjeva u smislu dostavljanja osporenog akta, označavanja naziva i broja službenog glasila u kojem je isti objavljen, a podnosilac zahtjeva je dana 18.09.2018. godine dopunio zahtjev.
4. Bitni navodi odgovora na zahtjev
U skladu sa članom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Federacije je aktom broj U 22/18 od 21.09.2018. godine zatražio od donosioca osporenog akta, kao druge strane u postupku, da odgovori na navode iz oba pomenuta zahtjeva.
U odgovoru na zahtjev objašnjava se da je donosilac osporenog akta isti usvojio na sjednici 24.05.2018. godine na osnovu člana 13. stav 1. tačka 3. Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/06, 43/08, 22/09, 35/14 i 94/15) koji, između ostalog, propisuje da jedinicama lokalne samouprave pripadaju javni prihodi, naknade i takse u skladu sa propisima ovih jedinica i da njihovu visinu utvrđuje Opštinsko vijeće. Nadalje, obzirom da ne postoje federalni, niti kantonalni zakoni o komunalnim taksama, ova oblast je regulisana Zakonom o principima lokalne samouprave ("Službene novine Federacije BiH", br. 49/06 i 51/09) , a prilikom donošenja osporenog akta ispoštovan je član II.A.2.(1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine kojim je propisano da sva lica na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine uživaju pravo na jednakost pred zakonom, član 7. Opšte deklaracije o pravima čovjeka i član 14. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Donosilac osporenog akta je prilikom utvrđivanja visine komunalne takse propisao kao jedan od kriterija djelatnost kojom se bavi pravno ili fizičko lice što ne predstavlja kršenje pomenutih međunarodnih akata, niti Ustava Federacije Bosne i Hercegovine jer upravo vrsta djelatnosti objektivno ukazuje i na ekonomsku sposobnost taksenog obaveznika, obzirom da ekonomska moć trgovca na malo i onoga ko pruža usluge mobilne telefonije nije ista. Smatraju da je za jednakost pred zakonom bitno da u okviru iste djelatnosti nije napravljena razlika, te da je opravdana razlika između taksenih obaveznika koja je zasnovana na vrsti djelatnosti kojima se oni bave. Citiraju praksu Evropskog suda za ljudska prava o potrebi ispunjavanja četiri kriterija da bi se moglo govoriti o diskriminaciji, a to su: da postoje slične ili podudarne grupe, da se te grupe različito tretiraju, da se različito tretiranje tih grupa zasniva na zabranjenoj osnovi i da različito tretiranje tih grupa nije opravdano. Podnosilac zahtjeva nije dokazao postojanje bilo kojeg od nabrojanih elemenata, već ovim zahtjevom samo pokušava da obezbijedi povlašten tretman za pomenuta društva koja nemaju sjedište, niti poslovnicu na teritoriji Opštine Glamoč. Zbog svega izloženog osporavaju zahtjev kao neosnovan, predlažu donošenje presude u tom pravcu, a u odnosu na zahtjev za izdavanje privremene mjere predlažu da se isti odbije jer nisu ispunjeni uslovi za određivanje iste u ovom slučaju.
5. Relevantno pravo A. Ustav Bosne i Hercegovine
Član I
Bosna i Hercegovina
- 4.Kretanje roba, usluga, kapitala i lica
Postoji sloboda kretanja širom Bosne Hercegovine. Bosna i Hercegovina i entiteti neće ometati punu slobodu kretanja, lica, roba, usluga i kapitala širom Bosne i Hercegovine. Nijedan entitet neće provoditi bilo kakvu kontrolu na granici između entiteta.
B. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine
Član II.A.2 (1) c)
Federacija će osigurati primjenu najvišeg nivoa međunarodno priznatih prava i sloboda utvrđenih u dokumentu navedenom u Aneksu ovog Ustava. Posebno:
(1) Sva lica na teritoriji Federacije uživaju prava na:
- c)jednakost pred zakonom.
Član IV.C.3.10.(2) d)
(2) Ustavni sud:
- d)na zahtjev premijera, ili kantona, utvrđuje da li je neki predloženi ili usvojeni propis koje je donijelo neko tijelo kantonalne, gradske ili opštinske vlasti u skladu sa ovim ustavom.
C. Zakon o komunikacijama ("Službeni glasnik BiH", br. 31/03, 75/06, 32/10 i 98/12) I - UVOD I OPŠTE ODREDBE
Član 1. st. 1. i 2.
Predmet Zakona
Ovim se zakonom reguliše oblast komunikacija u Bosni i Hercegovini te uspostavljanje i rad Regulatorne agencije za komunikacije Bosne i Hercegovine u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, koji predviđa uspostavljanje i funkcionisanje zajedničkih i međunarodnih komunikacijskih sredstava.
Komunikacije uključuju telekomunikacije, radio, emitiranje (uključujući i kablovsku televiziju), i usluge i sredstva koja su s tim u vezi.
Član 3.
Nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine u oblasti komunikacija
(1) U cilju provođenja ustavnih odredbi u oblasti komunikacija, Vijeće ministara je nadležno za kreiranje politike, a Agencija je nadležna za regulisanje oblasti komunikacija.
(2) Agencija je nadležna za:
- a)regulisanje emiterskih i javnih telekomunikacionih mreža i usluga, uključujući
izdavanje dozvola, utvrđivanje cijena, međupovezivanje i definisanje osnovnih uslova za osiguranje zajedničkih i međunarodnih komunikacionih sredstava; i
(4) Vijeće ministara i agencija, u skladu sa pojedinačnim nadležnostima definisanim ovim zakonom, preduzimaju sve razumne mjere za ostvarenje sljedećih ciljeva:
- e)osiguranje efikasnog korištenja i efikasnog upravljanja resursima radio frekvencija i brojeva sa propisima iz oblasti radiokomunikacija i drugim preporukama Međunarodne unije za telekomunikacije, i drugim međunarodnim sporazumima čiji je potpisnik Bosna i Hercegovina.
Član 4. stav 2. d)
Regulatorni principi emitovanja i telekomunikacija
- 2.Regulatorni principi telekomunikacija obuhvataju:
- d)nivo kvaliteta u pružanju telekomunikacionih usluga i telekomunikacione opreme će, što je prije moguće, biti kompatibilna sa opšteprihvaćenim standardima u Evropskoj uniji;
- d)
Član 7. stav 1.
Pružanje telekomunikacionih usluga
Za pružanje telekomunikacionih usluga putem mobilnih i fiksnih mreža potrebna je dozvola u skladu sa odredbama ovoga zakona.
Član 10. stav 1.
Izdavanje dozvola
Zahtjev za izdavanje dozvole upućuje se Agenciji. Agencija izdaje dozvolu u roku od dva mjeseca. U slučajevima u kojima treba primijeniti postupak utvrđivanja konkurentnosti i selektivnosti na osnovu poređenja, Agencija može produžiti razdoblje potrebno za procjenu zahtjeva do četiri mjeseca kako bi osigurala da se postupak obavi na pravičan, razuman, otvoren, nediskriminatoran i transparentan način za sve zainteresovane strane.
Član 34.
Osnovni zahtjevi
Radio i telekomunikaciona terminalna oprema mora ispunjavati sljedeće osnovne zahtjeve:
- a)zahtjeve o zaštiti zdravlja i sigurnosti korisnika i bilo kojih drugih lica; i
- b)zahtjeve koji se tiču elektromagnetne kompatibilnosti.
Radiooprema ugrađuje se na takav način da efikasno koristi radiofrekvencijski spektar za zemaljske, svemirske i orbitalne radiokomunikacije i izbjegava štetne uticaje.
Smatraće se da je svaki uređaj koji ispunjava usklađene norme Evropske unije u skladu sa st. 1. i 2. ovoga člana.
Član 37. tač. b) i c)
Dužnosti Agencije
- 1.Shodno odredbama ovog zakona, dužnosti Agencije su:
- b)izdavanje dozvola emiterima i operaterima telekomunikacija u skladu sa odredbama ovoga zakona i praćenje poštivanja uslova izdatih dozvola;
- a)planiranje, upravljanje, namjena i dodjela frekvencijskog spektra, praćenje njegovog korištenja, kao i održavanje i objavljivanje plana korištenja frekvencijskog spektra za cijelu teritoriju Bosne i Hercegovine;
- b)
D. Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/06, 43/08, 22/09, 35/14 i 94/15)
Član 13. stav 1.
Pored udjela u raspodjeli prihoda iz člana 6. ovog Zakona, jedinicama lokalne samouprave pripadaju i drugi javni prihodi kako slijedi:
- c)naknade i takse u skladu sa propisima jedinica lokalne samouprave;
E. Zakon o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 49/06 i 51/09)
Član 13. stav 2. alineja 4.
Organ odlučivanja jedinice lokalne samouprave je opštinsko vijeće u opštini, a gradsko vijeće u gradu (u daljem tekstu: Vijeće).
Vijeće u okviru svojih nadležnosti:
- -donosi propise o porezima, taksama, naknadama i doprinosima jedinice lokalne samouprave u skladu sa zakonom;
F. Pravilo 89/2018 o naknadama za dozvole Regulatorne agencije za komunikacije ("Službeni glasnik BiH", broj 92/18) DIO PRVI - UVODNE NAPOMENE
Član 1.Predmet pravila
Ovim Pravilom propisuje se obaveza plaćanja, način obračuna, iznos naknada i način plaćanja naknada za dozvole u telekomunikacijama, radiokomunikacijama i emitovanju u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: naknada za dozvole), koje izdaje Regulatorna agencija za komunikacije (u daljem tekstu: Agencija) i određuju se izuzeci od plaćanja ovih naknada, kao i postupanje Agencije u slučaju neplaćanja istih.
Član 2.Obaveznici plaćanja naknade
Svi korisnici dozvola u telekomunikacijama, radiokomunikacijama i emitovanju u Bosni i Hercegovini dužni su plaćati naknade za dozvole, sa izuzetkom određenih korisnika koji su oslobođeni plaćanja naknada za dozvole, u skladu sa odredbama ovog Pravila.
DIO DRUGI - ZAJEDNIČKE ODREDBE GLAVA I - OBAVEZE PLAĆANJA I VRSTE NAKNADA ZA DOZVOLE
Član 7.Vrste naknada
Naknade za dozvole su:
- a)naknada za administrativno-tehničku obradu zahtjeva za izdavanje dozvole ili izmjenu dozvole;
- b)godišnja naknada za dozvolu.
DIO TREĆI - POSEBNE ODREDBE GLAVA I - NAČIN OBRAČUNA I IZNOSI GODIŠNJIH NAKNADA ZA DOZVOLE U TELEKOMUNIKACIJAMA, RADIOKOMUNIKACIJAMA I EMITOVANJU
Član 16.Obračun godišnjih naknada za dozvole u telekomunikacijama
(1) Naknada za dozvolu za obavljanje djelatnosti telekomunikacija: mobilne telekomunikacione mreže, javne fiksne tlekomunikacione mreže, pristup internetu, upravljanje multipleksom, distribucija audiovizuelnih medijskih usluga, distribucija medijskih usluga radija i ostalih usluga iz djelatnosti telekomunikacija, obračunava se po stopi do najviše 1,50% od ukupnog prihoda korisnika dozvole ostvarenog po osnovu obavljanja djelatnosti telekomunikacija u prethodnoj fiskalnoj godini.
(2) Visina stope prema kojoj će se vršiti obračun godišnje naknade za dozvolu utvrđuje se posebnom odlukom koju donosi Vijeće Agencije na osnovu finansijskog plana Agencije za narednu godinu, u roku od 30 dana od dana usvajanja finansijskog plana za narednu godinu.
Član 17. stav (1)
(1) Iznos godišnje naknade za dozvolu u telekomunikacijama Agencija utvrđuje posebnim rješenjem nakon isteka kalendarske godine, a na osnovu Izvještaja o ukupnom godišnjem prihodu korisnika dozvole.
Član 18.Minimalan iznos naknade za dozvole u telekomunikacijama
Iznos godišnje naknade za dozvolu u telekomunikacijama ne može biti niži od 1.000,00 KM, nezavisno o odredbama članova 16. i 17. ovog Pravila.
Član 19.Plaćanje naknade za dozvolu u telekomunikacijama
(1) Godišnja naknada za dozvolu za obavljanje djelatnosti telekomunikacija plaća se na osnovu obračuna izvršenog u skladu sa članom 16. ovog Pravila. Agencija korisniku dozvole izdaje rješenje kojim se obračunava iznos naknade u dva jednaka dijela sa rokom plaćanja prvog dijela na dan 30.4. i drugog dijela sa rokom plaćanja na dan 30.9. tekuće godine.
(2) Do konačnog utvrđivanja i obračuna visine godišnje naknade iz stava (1) ovoga člana, korisnik dozvole plaća godišnju naknadu za obavljanje djelatnosti telekomunikacija akontativno u visini koja odgovara četvrtini godišnje naknade za dozvolu utvrđenu za prethodnu godinu.
(3) Uplata akontacije godišnje naknade za dozvolu vrši se na osnovu rješenja Agencije kojim se utvrđuje visina akontacije za korištenje dozvole sa rokom plaćanja do 31.1. tekuće godine.
(4) Izuzetno, godišnja naknada za dozvolu za korištenje brojeva i/ili kodova se obračunava u skladu sa članom 21. ovog Pravila, a plaća se u skladu sa članom 15. ovog Pravila.
G. Odluka o naknadi za korištenje radiofrekventnog spektra u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 15/14)
Član 1.Predmet Odluke
Ovom Odlukom utvrđuje se obaveza plaćanja, način obračuna i iznos naknade za korištenje radiofrekventnog spektra.
Član 8. stav 1.
(Kopneni mobilni sistemi)
Naknada za korištenje radiofrekventnog spektra u kopnenoj mobilnoj službi (PMR, PAMR, telemetrija, telekomanda i sl.) zavisno od dodijeljenih radiofrekventnih kanala i broja opština na kojima se realizira radiokomunikacioni servis upotrebom tih radiofrekventnih kanala se utvrđuje na godišnjem nivou koji je dat u Tabeli 4.
H. Odluka o oslobađanju od obaveze plaćanja naknade za korištenje radiofrekventnog spektra ("Službeni glasnik BiH", broj 58/16)
Član 1.Predmet Odluke
Ovom Odlukom oslobađaju se od obaveze plaćanja naknade za korištenje radiofrekventnog spektra Javni radio-televizijski servisi u Bosni i Hercegovini i komercijalne televizijske stanice u Bosni i Hercegovini, do prelaska sa analognog na digitalno emitiranje televizijskog programa.
I. Odluka o komunalnim taksama i tarifi komunalnih taksi ("Narodne novine Opštine Glamoč", broj 4/18)
Član 4. tač. 11., 12. i 13. osporene odredbe Odluke
(Vrste komunalnih taksi)
Komunalne takse plaćaju se za:
- 11.Korištenje uređaja za pružanje usluga mobilne telefonije
- 12.Pružanje internet usluga-instaliranje bežičnog interneta,
- 13.Pružanje usluga isporuke signala kablovske televizije, digitalne televizije,
ANEKS - TARIFE KOMUNALNIH TAKSI TARIFNI BROJ 10. osporene odredbe Tarife
(Usluge bežičnog interneta, mobilne telefonije, signala kablovske i digitalne televizije)
Takse iz ovog Tarifnog broja plaćaju se na godišnjem nivou.
|
Redni broj |
Vrsta |
Iznos |
|
1. |
Bazna stanica mobilne telefonije |
6.000,00 KM |
|
2. |
Mikrobazna stanica mobilne telefonije |
4.000,00 KM |
|
3. |
Predajnici (pasivni repetitori) mobilne telefonije |
1.600,00 KM |
|
4. |
Antene i stubovi mobilne telefonije |
1.600.00 KM |
|
5. |
Bazna stanica bežičnog interneta |
5.000,00 KM |
|
6. |
Mikrobazna stanica bežičnog interneta |
3.500,00 KM |
|
7. |
Predajnici bežičnog interneta |
1.400,00 KM |
|
8. |
Antene i stubovi bežičnog interneta |
1.400,00 KM |
|
9. |
Predajnici TV signala |
7.000,00 KM |
8. Sudska praksa
Presude Ustavnog suda Federacije broj
U-4/17 od 12.09.2017. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 91/17);
U-7/17 od 14.02.2018. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 26/18);
U-5/17 od 18.04.2018. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 56/18) i dr.
9. Činjenično stanje i stav Ustavnog suda Federacije
Nakon analize navoda iz zahtjeva i odgovora na zahtjev, osporenih odredaba Odluke i osporenih odredaba Tarife i sa time povezanih odredbi koje se odnose na definicije pojmova i pripadajući tarifni broj, vezano za relevantne pravne propise, a posebno vodeći računa o ustavnom principu jednakosti pred zakonom, te uzimajući u obzir odluke i pravila donesena od strane RAK kao i druge dostupne činjenice i dokaze, utvrđeno je stanje stvari kako slijedi:
Donosilac osporenog akta je isti donio na sjednici održanoj dana 24.05.2018. godine, na osnovu ustavnog ovlaštenja iz člana VI.4. b) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, kao i ovlaštenja koja mu pripadaju po odredbama člana 13. stav 2. alineja 4., te na osnovu člana 34. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine i člana 13. stav 1. tačka c) i stav 3. Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine. Osporenim aktom su utvrđeni osnovi za naplatu komunalne takse na području Opštine Glamoč i njeni obaveznici, propisana su oslobađanja od taksene obaveze, te način prijave i način utvrđivanja visine komunalne takse. Naplaćivanje posebne komunalne takse propisano je u osporenim odredbama Odluke za: za isticanje naziva firme, obilježja ili natpisa, priređivanje igara na sreću, postavljanje aparata ili uređaja za priređivanje zabavnih igara i igara na sreću, postavljanje reklamnih natpisa, panoa i zastava, isticanje: objava, promotivnih materijala, oglasa i saopštenja na posebno određenim i uređenim mjestima i objektima na javnim površinama, izlozima i fasadama zgrada, privremeno zauzimanje javnih površina, prodaju roba ili pružanje ugostiteljskih i drugih usluga izvan poslovnih objekata, organizovanje koncerata na javnim mjestima i držanje muzike uživo u ugostiteljskim objektima, korištenje prostora za kampovanje i organizovanje sadržaja zabavnog sadržaja, postavljanje podzemnih i nadzemnih instalacija, korištenje uređaja za pružanje usluga isporuke električne energije, a ono što je posebno važno za ovaj predmet, plaćanje posebnih komunalnih taksi propisano je i za korištenje uređaja za pružanje usluga mobilne telefonije (član 4. tačka 11. osporene odredbe Odluke), pružanje internet usluga-instaliranje bežičnog interneta (član 4. tačka 12. osporene odredbe Odluke) i pružanje usluga isporuke signala kablovske televizije, digitalne televizije (član 4. tačka 13. osporene odredbe Odluke).
U osporenoj odredbi Tarife su propisane obaveze plaćanja fiksnih iznosa na godišnjem nivou za "korištenje" svakog pojedinog uređaja, odnosno komada tehničke opreme i to: 6.000 KM za baznu stanicu mobilne telefonije, 4.000 KM za mikrobaznu stanicu mobilne telefonije, 1.600 KM za predajnik (pasivni repetitor) mobilne telefonije, 1.600 KM za antenu i stub mobilne telefonije, 5.000 KM za baznu stanicu bežičnog interneta, 3.500 KM za mikrobaznu stanicu bežičnog interneta, 1.400 KM za predajnik bežičnog interneta, 1.400 KM za antenu i stub bežičnog interneta i 7.000 KM za predajnik TV signala.
Pojmovi "korištenje uređaja za pružanje usluga mobilne telefonije", "pružanje internet usluga- instaliranje bežičnog interneta"i "pružanje usluga isporuke signala kablovske televizije, digitalne televizije", koji su utvrđeni kao posebni osnovi za naplatu ove komunalne takse su posebno navedeni u osporenim odredbama Odluke i definisani u članu 5. tač. 11., 12. i 13. iste Odluke, sugeriraju da ti uređaji funkcionišu, tj. emituju signal mreže mobilnog operatera, odnosno prenose signale kojima se odvija komunikacija između korisnika mreže. Podnosilac zahtjeva ukazuje na činjenicu da mobilni operateri moraju udovoljiti zadatom standardu kvaliteta svoje usluge. Tako iz obima GSM dozvole koju daje RAK, za korisnika dozvole, dakle mobilnog operatera, proističe dužnost da razvije uslugu za 80% populacije Bosne i Hercegovine i 80% dužine pojedinačnih saobraćajnica. Dakle, s jedne strane RAK nameće obavezu visokog procenta pokrivenosti teritorije GSM signalom, a s druge strane donosilac osporenog akta nameće obavezu plaćanja takse na pojedinačna sredstva (postrojenja odnosno uređaje) kojima se ta pokrivenost ostvaruje (bazne stanice, mikrobazne stanice, predajnici, stubovi i antene).
Obaveza plaćanja komunalne takse po ovom osnovu, propisana osporenim odredbama Odluke odnosi se na pomenuta društva koja obavljaju djelatnost od javnog interesa čije vršenje uz to iziskuje korištenje složene tehničke infrastrukturne opreme na odgovarajući način razmještene u prostoru, te korištenje segmenta radiofrekventnog spektra u mikrotalasnom području, pa je u tom pogledu podložno tehničkim, ali i pravnim standardima, te obavezi plaćanja posebnih naknada utvrđenih propisima na nivou Bosne i Hercegovine. Stoga je Ustavni sud Federacije pitanje o kojem se ovdje odlučuje, morao staviti u širi pravni kontekst.
Na plaćanje komunalne takse po osnovu osporenih odredaba Odluke i osporenih odredaba Tarife, obavezuju se, po osnovu djelatnosti koju obavljaju, pomenuta društva koja djelatnost vrše u skladu sa Zakonom o komunikacijama, a odobrenje za rad dobila su od RAK. Za instalisanje neophodne tehničke opreme je na osnovu planske dokumentacije izdato odobrenje za građenje, kako bi se omogućio osnovni tehnološki proces koji podrazumijeva ovakva djelatnost za koju je izdata dozvola uz prethodno pribavljene potrebne saglasnosti. Uz to je važenje tih odobrenja i saglasnosti i rezolutivno uslovljeno održavanjem zadatog standarda kvaliteta u pružanju telekomunikacijskih usluga, a pomenuta društva je na prijedlog RAK imenovalo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine za pružanje univerzalnih telekomunikacijskih usluga na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, uz poštovanje principa objektivnosti, transparentnosti, nediskriminacije i proporcionalnosti.
U skladu sa Pravilom 89/2018 RAK propisana je obaveza plaćanja, način obračuna, iznos naknada i način plaćanja naknada za dozvole u telekomunikacijama, radiokomunikacijama i emitovanju u Bosni i Hercegovini. Vrste naknada za dozvole su: za administrativno-tehničku obradu zahtjeva za izdavanje dozvole ili izmjenu dozvole i godišnja naknada za dozvolu. Obračun godišnjih naknada za dozvole u telekomunikacijama obračunava se po stopi do najviše 1,50% od ukupnog prihoda korisnika dozvole ostvarenog po osnovu obavljanja djelatnosti telekomunikacija u prethodnoj fiskalnoj godini. Iznos godišnje naknade za dozvolu u telekomunikacijama RAK utvrđuje posebnim rješenjem nakon isteka kalendarske godine, a na osnovu Izvještaja o ukupnom godišnjem prihodu korisnika dozvole. Uz to postoji i obaveza plaćanja naknade za korištenje radiofrekventnog spektra u kopnenoj mobilnoj službi, prema Odluci o naknadi za korištenje radiofrekventnog spektra u Bosni i Hercegovini. RAK je utvrdio ove naknade jedinstveno za sve telekom operatere u Bosni i Hercegovini. Odlukom o oslobađanju od obaveze plaćanja naknade za korištenje radiofrekventnog spektra su privremeno oslobođeni Javni radio-televizijski servisi i komercijalne televizijske stanice u Bosni i Hercegovini. Takođe, Odlukom od 02. juna 2015. godine ("Službeni glasnik BiH", broj 52/15), Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je oslobođeno od plaćanja naknade za korištenje radiofrekventnog spektra. Prema Zakonu o komunikacijama, regulatorni principi odnose se na cijene telekomunikacijskih usluga koje treba da su transparentne i nediskriminatorne, dok standardi kvaliteta telekomunikacijskih usluga i kontrola njihovog poštivanja podliježu pravilima koje donosi RAK.
U skladu sa gore pomenutim odredbama Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine i Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine, donosilac osporenog akta je nadležan da donese propis kojim se uređuje režim naplaćivanja komunalnih taksi na području Opštine Glamoč, kao i za propisivanje vrsta komunalnih taksi, pa tako i osporenih odredbi Odluke, radi čega je utvrđeno da je u tom dijelu propis u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
Da bi se zahtjev u cjelini riješio, preostalo je još da se ocijeni ustavnost osporenih odredaba Tarife koje propisuju obavezu plaćanja komunalnih taksi na godišnjem nivou u iznosima od 1.400 do 7.000 KM, bez bilo kakvog navođenja kriterija na osnovu kojih su ti iznosi određeni, na što jasno ukazuje i odgovor donosioca osporene Odluke da vrsta djelatnosti kojom se neko bavi praktično pokazuje različitu privrednu moć subjekata koji se bave određenim djelatnostima.
Vrsta djelatnosti, prema utvrđenoj sudskoj praksi ovoga Suda, ne može biti kriterij za propisivanje vrste i visine komunalne takse. Pravna lica koja se bave pružanjem telekomunikacijskih usluga, u odnosu na ostvareni profit oporezuju se posebnim federalnim propisima, a, kako je ranije istaknuto, obaveznici su i plaćanja naknada za korištenje dozvola za obavljanje djelatnosti telekomunikacija, prema Pravilu 89/2018 RAK, te naknada za korištenje radiofrekventnog spektra, prema Odluci o naknadi za korištenje radiofrekventnog spektra u Bosni i Hercegovini.
Stoga je Ustavni sud Federacije u ovom dijelu utvrdio da osporene odredbe Tarife nisu u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
Kako je ovom presudom odlučeno o meritumu, Ustavni sud Federacije nije ni odlučivao o privremenoj mjeri kao sporednom zahtjevu.
Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno u sastavu: Aleksandra Martinović, predsjednica Suda, Vesna Budimir, Mirjana Čučković, prof. dr. Edin Muminović i dr. sc. Kata Senjak, sudije Suda.
Broj U-22/18
26. marta 2019. godine
Sarajevo
Predsjednica
Ustavnog suda Federacije
Bosne i Hercegovine
Aleksandra Martinović, s. r.