USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
MIŠLJENJE
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o zahtjevu zamjenika Premijera Federacije Bosne i Hercegovine Vojina Mijatovića, za davanje mišljenja, u vezi sa odredbama člana 25. stav 2., člana 26. st. 3. i 6. i člana 51. st. 2. i 4. Statuta Grada Mostara i odredbama člana 23. stav (1), člana 24. stav (3), člana 29. i člana 47. st. (2) i (3) Poslovnika Gradskog vijeća Grada Mostara u smislu člana IV.B.3.7.d. (III) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici Suda bez javne rasprave održanoj dana 8.7.2026. godine utvrdio je sljedeće
MIŠLJENJE
Izostavljanje odrednice "odnosno iz reda Ostalih" iza riječi "konstitutivnih naroda" i "konstitutivnog naroda", u odredbama člana 25. stav 2., člana 26. stav 6., člana 51. st. 2. i 4. Statuta Grada Mostara ("Gradski službeni glasnik Grada Mostara", br. 4/04 i "Službeni glasnik Grada Mostara", br.: 8/09 i 15/10) i u odredbama člana 23. stav (1), člana 29. stav (1) i člana 47. st. (2) i (3) Poslovnika Gradskog vijeća Grada Mostara ("Gradski službeni glasnik Grada Mostara", broj 12/04), nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
Mišljenje objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Grada Mostara".
Obrazloženje 1. Podnosilac zahtjeva i predmet zahtjeva
Zamjenik Premijera Federacije Bosne i Hercegovine, Vojin Mijatović, (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva), u skladu sa članom IV.B.3.7.d) (III) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, dostavio je Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) zahtjev za davanje mišljenja (u daljem tekstu: zahtjev) u vezi sa odredbama člana 25. stav 2., člana 26. st. 3. i 6. i člana 51. st. 2. i 4. Statuta Grada Mostara i odredbama člana 23. stav (1), člana 24. stav (3), člana 29. i člana 47. st. (2) i (3) Poslovnika Gradskog vijeća Grada Mostara (u daljem tekstu: osporene odredbe Statuta i Poslovnika, odnosno Statut i Poslovnik).
2. Bitni navodi zahtjeva
Podnosilac zahtjeva citira osporene odredbe Statuta i Poslovnika, te zaključuje da iz osporenih odredbi Statuta prije svega proizlazi da na najvažnije funkcije u Gradu Mostaru (gradonačelnik, predsjednik Gradskog vijeća, dva zamjenika predsjednika Gradskog vijeća i glavni savjetnik gradonačelnika), ne može biti izabran vijećnik iz reda Ostalih, jer je njihov izbor uslovljen pripadnošću jednom od konstitutivnih naroda, bilo direktno ili prijedlogom od strane kluba konstitutivnog naroda ili konsultacijom sa klubom konstitutivnog naroda.
Pored toga, iz osporenih odredbi Poslovnika, koji je donesen na osnovu Statuta, jasno je također da na funkcije predsjednika i zamjenika predsjednika Gradskog vijeća, te na pozicije predsjednika i zamjenika predsjednika radnih tijela u Gradskom vijeću mogu biti izabrani samo vijećnici iz reda konstitutivnih naroda.
Naime, kako navodi, rezultat navedenog je da u posljednja tri izborna ciklusa od pet najvažnijih funkcija čiji izbor vrši Gradsko vijeće Grada Mostara niti na jednu nisu mogli biti izabrani vijećnici u Gradskom vijeću Grada Mostara iz reda Ostalih.
Članom IX.11a. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisan je ustavni princip proporcionalne zastupljenosti konstitutivnih naroda i Ostalih. Navedeni ustavni princip propisuje da će konstitutivni narodi i grupa Ostalih biti proporcionalno zastupljeni u javnim institucijama u Federaciji Bosne i Hercegovine. Takva proporcionalna zastupljenost će se bazirati na popisu iz 1991. godine, dok se Aneks 7. u potpunosti ne provede, u skladu sa Zakonom od državnoj službi Bosne i Hercegovine. Pod javnim institucijama u smislu ovog člana podrazumijevaju se između ostalih i općinski organi vlasti. U odnosu na značaj ovog ustavnog principa, podnosilac zahtjeva ukazuje na stavove Ustavnog suda Federacije u Mišljenju broj U-13/10 od 7.9.2010. godine, u kojoj je naznačeno da odredbe o proporcionalnoj zastupljenosti konstitutivnih naroda i grupe Ostalih, koje se zasnivaju na popisu iz 1991. godine, do potpune provedbe Aneksa 7., pored Amandmana LII na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, sadrže i Amandmani LXXV (ministarstva kantona), LXXXIV (kantonalni i općinski sudovi) i LXXXVI (općinski organi vlasti) na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine. Shodno navedenom, kako odredba člana VI.C. 2) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisuje da Grad Mostar ima nadležnosti općine, nesporno je da se i odredba člana IX.11a. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine odnosi i na Gradsko vijeće Grada Mostara. Također, odredbom člana VI.C. 8) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, propisano je da su konstitutivni narodi i Ostali proporcionalno zastupljeni u gradskoj upravi. Takva proporcionalna zastupljenost se bazira na popisu iz 1991. godine, dok se Aneks 7. u potpunosti ne sprovede, u skladu sa članom IX.11a. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.
Naime, podnosilac zahtjeva dalje navodi da se ustavni princip proporcionalne zastupljenosti konstitutivnih naroda i Ostalih, u odredbama Statuta i Poslovnika za koje se traži ovo Mišljenje, propisuje i provodi isključivo u korist vijećnika iz reda konstitutivnih naroda, a ne i vijećnika iz reda Ostalih kako to imperativno nalaže Ustav Federacije Bosne i Hercegovine. Prema popisu iz 1991. godine u Gradu Mostaru je bilo 34,8% Bošnjaka, 33,9% Hrvata, 18,8% Srba i 12,5% Ostalih. Nesporno je da se ustavni princip proporcionalne zastupljenosti konstitutivnih naroda i Ostalih bazira na Popisu stanovništva iz 1991. godine pri izboru na ključne funkcije u Gradu Mostaru, koji u odnosu na vijećnike iz reda Ostalih ne može biti realizovan radi osporenih odredbi Statuta i Poslovnika koji su predmet ovog zahtjeva.
Podnosilac zahtjeva smatra da nemogućnost izbora vijećnika iz reda Ostalih u Gradskom vijeću Grada Mostara na ključne funkcije/pozicije u Gradskom vijeću Grada Mostara, dovodi u nepovoljan položaj i diskriminaciju ovih vijećnika u odnosu na vijećnike u Gradskom vijeću Grada Mostara koji se izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda, bez objektivnog i razumnog opravdanja. Naime ne može se prihvatiti argumentacija da su ovakva rješenja prihvatljiva s obzirom na specifičnosti Grada Mostara, jer je zanemareno postojanje izabranih vijećnika u Gradsko vijeće Grada Mostara koji ne pripadaju niti jednom od konstitutivnih naroda. Također, smatra da su osporene odredbe Statuta i Poslovnika u suprotnosti i sa Preambulom Ustava Federacije Bosne i Hercegovine koja propisuje da Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi, zajedno sa Ostalima, i građani Federacije Bosne i Hercegovine, koja je sastavni dio suverene države Bosne i Hercegovine, odlučni da osiguraju punu nacionalnu ravnopravnost, demokratske odnose i najviše standarde ljudskih prava i sloboda, donose Ustav Federacije Bosne i Hercegovine. U kontekstu svega navedenog podnosilac zahtjeva kao relevantne navodi i odredbe člana I. (2), člana II.A.2. (1) c) i d), člana II.A.2.(2) b) i člana VII.3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.
U prilog svojim tvrdnjama, podnosilac zahtjeva se poziva i citira, prema njemu relevantnu sudsku praksu Ustavnog suda Federacije, Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i Evropskog suda za ljudska prava.
Shodno svemu naprijed navedenom, podnosilac zahtjeva traži od Ustavnog suda Federacije da donese mišljenje da li su osporene odredbe Statuta i Poslovnika u suprotnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
3. Relevantno pravo A. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine
Preambula Ustava Federacije Bosne i Hercegovine
Uvjereni da demokratske institucije zasnovane na poštovanju ljudskih prava i sloboda najbolje stvaraju sklad između sebe i svojih zajednica,
Odbijajajući nasilje rata,
U želji da pridonesu unaprjeđenju mira,
U želji da unaprijede slobodu pojedinca i razvijaju slobodno tržište,
Vođeni principima Povelje Ujedinjenih naroda, Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, i Općim okvirnim sporazumom o miru u Bosni i Hercegovini, kao i njegovim aneksima (Opći okvirni sporazum),
Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi, zajedno sa Ostalima, i građani Federacije Bosne i Hercegovine, koja je sastavni dio suverene države Bosne i Hercegovine, odlučni da osiguraju punu nacionalnu ravnopravnost, demokratske odnose i najviše standarde ljudskih prava i sloboda, ovim donose Ustav Federacije Bosne i Hercegovine.
Član II.A.2. (1) c) i d) i (2) b)
Federacija će osigurati primjenu najvišeg nivoa međunarodno priznatih prava i sloboda utvrđenih u dokumentima navedenim u Aneksu ovog ustava.Posebno:
(1) Sva lica na teritoriji Federacije uživaju prava na:
- c)jednakost pred zakonom;
- d)zabranu svake diskriminacije zasnovane na rasi, boji kože, polu, jeziku, religiji ili vjerovanju, političkim ili drugim uvjerenjima, nacionalnom ili socijalnom porijeklu;
(2) Svi građani uživaju slijedeća prava:
- b)politička prava: da učestvuju u javnim poslovima; da imaju jednak pristup javnim službama; da biraju i da budu birani.
Član IV.B.3.7.d) (III)
Osim ako ovim Ustavom nije drugačije utvrđeno:
- d)Zamjenici Premijera nadležni su za:
(III) odlučivanje da li će zatražiti mišljenje Ustavnog suda; i
Član VI.A.(3)
(3) Grad ima Statut koji mora biti u skladu sa ovim ustavom, kantonalnim ustavom i kantonalnim zakonodavstvom.
Član VI.C. 1), 2) i 8)
- 1)U Hercegovačko-neretvanskom kantonu, Grad Mostar se organizuje kao jedna teritorijalna jedinica uprave i lokalne samouprave.
- 2)Grad Mostar ima nadležnosti općine, osim ako zakonom nije drugačije propisano.
- 8)Konstitutivni narodi i ostali su proporcionalno zastupljeni u gradskoj upravi. Takva proporcionalna zastupljenost se bazira na popisu iz 1991. godine, dok se Aneks 7. u potpunosti ne sprovede, u skladu sa članom IX.11a. ovog Ustava.
Amandman LII
Prijelazne i završne odredbe
Član 11a.
1. Proporcionalna zastupljenost u svim javnim organima vlasti, uključujući i sudove
Konstitutivni narodi i grupa Ostalih će biti proporcionalno zastupljeni u javnim institucijama u Federaciji BiH.
Kao ustavni princip, takva proporcionalna zastupljenost će se bazirati na popisu iz 1991. godine, dok se Aneks 7. u potpunosti ne provede, u skladu sa Zakonom o državnoj službi Bosne i Hercegovine. Ovaj opći princip će se precizirati entitetskim zakonima. Entitetski zakoni će utvrditi konkretne rokove i reguliraće pomenuti princip, u skladu sa regionalnom etničkom strukturom entiteta i kantona.
Javne institucije u smislu ovog člana su ministarstva u Vladi Federacije BiH i vladama kantona, općinski organi vlasti, kantonalni i općinski sudovi u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Član 11d.
U roku od devet mjeseci od dana usvajanja ovih amandmana, ustavi kantona, zakoni, drugi propisi i akti i sudska pravila bit će usklađeni sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
Amandman LXXXVI
U članu VI.1. dodaje se nova tačka c), koja glasi:
"Konstitutivni narodi i pripadnici ostalih bit će proporcionalno zastupljeni u općinskim organima vlasti. Takva zastupljenost će odražavati popis stanovništva iz 1991. godine do potpune provedbe Aneksa 7. u skladu sa članom IX.11.a. ovog ustava."
B. Statut Grada Mostara
("Gradski službeni glasnik Grada Mostara", broj 4/04 i "Službeni glasnik Grada Mostara", br. 8/09 i 15/10)
Član 1. stav 2.
U obavljanju svojih zadataka, Grad će poštovati osnovna prava svakog pojedinca i konstitutivnih naroda zajedno sa Ostalim u skladu sa ustavima i zakonima, osigurati jednaka prava i promovisati jednake životne uslove svim stanovnicima uvažavajući njihov nacionalni, vjerski i kulturni identitet i podsticati njihov miroljubiv suživot.
Član 16. stav 1.
Najmanje četiri (4) predstavnika iz reda svakog konstitutivnog naroda i jedan (1) iz reda Ostalih će biti zastupljeni u Gradskom vijeću.
Član 25. stav 2. – osporena odredba
Predsjednik i zamjenici predsjednika
Predsjednik i zamjenici predsjednika ne mogu biti iz reda istih konstitutivnih naroda.
Član 26. st. 3. i 6. – osporene odredbe
Biranje i opoziv predsjednika i zamjenika predsjednika
Svaki vijećnik ili klub ima pravo predlagati kandidate za mjesta predsjednika i zamjenika predsjednika Gradskog vijeća. Svaki klub konstitutivnog naroda nominira većinom glasova, među predloženim kandidatima iz reda svojih članova, jednog kandidata za izbor na mjesto predsjednika i zamjenika predsjednika.
Predsjednik ne može biti iz reda istog konstitutivnog naroda kao i gradonačelnik Grada. Ukoliko se to dogodi, predsjednik će dati ostavku na tu poziciju i izbor novog predsjednika će se održati u skladu sa ovim članom.
Član 51. st. 2. i 4 – osporena odredba
Glavni savjetnik Grada
Sekretarijatom upravlja glavni savjetnik Grada (u daljnjem tekstu: glavni savjetnik), kojeg imenuje gradonačelnik, nakon konsultacije sa klubom konstitutivnog naroda kojem predloženi kandidat pripada, uz prethodnu saglasnost Gradskog vijeća.
Glavni savjetnik ne može biti iz reda istog konstitutivnog naroda kao predsjednik i gradonačelnik.
C. Poslovnik Gradskog vijeća Grada Mostara ("Gradski službeni glasnik Grada Mostara ", broj 12/04)
Član 23. stav (1) – osporena odredba
Vijeće ima predsjednika i dva zamjenika predsjednika, koji ne mogu biti iz reda istih konstitutivnih naroda.
Član 24. st. (2) i (3)
Svaki vijećnik ima pravo predlagati kandidate za mjesta predsjednika i zamjenika predsjednika Vijeća.
Svaki klub konstitutivnog naroda nominira većinom glasova, među predloženim kandidatima iz reda svojih članova, jednog kandidata za izbor na mjesto predsjednika i zamjenika predsjednika. - osporena odredba
Član 29. – osporena odredba
(1) Predsjednik ne može biti iz reda istog konstitutivnog naroda kao i gradonačelnik Grada.
(2) Ukoliko se to dogodi, predsjednik će dati ostavku na tu poziciju i pristupiće se izboru novog predsjednika Vijeća.
Član 47. st. (2) i (3) – osporene odredbe
(2) Predsjednik i zamjenik predsjednika radnog tijela ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda.
(3) Prilikom izbora predsjednika i zamjenika predsjednika radnih tijela vodiće se računa o srazmjernoj zastupljenosti konstitutivnih naroda na ovim pozicijama u Vijeću.
4. Sudska praksa Ustavnog suda Federacije
Mišljenje broj U-8/05 od 29.3.2005. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 23/05), Presuda broj U-2/14 od 23.9.2014. godine ("Službene novine Federacije BiH, broj 100/14), Mišljenje broj U-3/25 od 17.9.2025. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 80/25) i dr.
5. Činjenično stanje i mišljenje Ustavnog suda Federacije
Nakon razmatranja zahtjeva, u svjetlu relevantnog prava i ustavnosudske prakse ovoga suda, utvrđeno je kako slijedi.
Zahtjev za davanje mišljenja podnio je Zamjenik Premijera Federacije Bosne i Hercegovine. U skladu sa članom IV.B.3.7.d. (III) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, zamjenici Premijera Federacije Bosne i Hercegovine su ovlašteni za podnošenje zahtjeva za traženje mišljenja Ustavnog suda Federacije. Podnosilac zahtjeva problematizuje pitanje ustavnosti osporenih odredaba Statuta i Poslovnika, iz kojih prema njegovom mišljenju proizlazi isključenje mogućnosti izbora vijećnika iz reda Ostalih na ključne pozicije u Gradskom vijeću Grada Mostara, odnosno Gradskoj upravi. Iako podnosilac zahtjeva problematizuje i poziciju gradonačelnika Grada Mostara, iz zahtjeva, kao iz osporenih odredbi Statuta i Poslovnika je jasno da se njegova argumentacija odnosi isključivo na pozicije predsjednika i zamjenike predsjednika Gradskog vijeća, radna tijela Gradskog vijeća Grada Mostara i glavnog savjetnika gradonačelnika Grada Mostara, što će shodno tome i biti predmet razmatranja i davanja mišljenja u ovom ustavnosudskom predmetu.
Iz osporenih odredbi Statuta i Poslovnika, kao i sa njima povezanih odredbi može se zaključiti sljedeće.
Statut u članu 1. u svojim općim odredbama proklamuje princip da će Grad Mostar u obavljanju svojih zadataka poštovati osnovna prava svakog pojedinca i konstitutivnih naroda zajedno sa Ostalim u skladu sa ustavima i zakonima, te će osigurati jednaka prava i promovisati jednake životne uslove svim stanovnicima uvažavajući njihov nacionalni, vjerski i kulturni identitet i podsticati njihov miroljubiv suživot. Nadalje, prema članu 16. Statuta kojima se propisuje zastupljenost u Gradskom vijeću Grada Mostara, najmanje četiri predstavnika iz svakog konstitutivnog naroda i jedan iz reda Ostalih će biti zastupljeni u Gradskom vijeću Grada Mostara. Navedeno i korespondira sa članom 19.4 Izbornog zakona Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 77/05, 11/06, 24/06, 33/08, 37/08, 32/10, 48/11, 63/11, 18/13, 7/14, 31/16, 54/17, 41/20, 38/22,51/22, 67/22, 24/24 i 24/24). Dakle, jasno je i da lica iz reda Ostalih, u svojstvu vijećnika čine dio Gradskog vijeća Grada Mostara. Također gradski vijećnici formiraju klubove (član 23. Statuta), a posebno se formiraju i klubovi konstitutivnih naroda (član 24. Statuta), što je i sasvim opravdano za ovu jedinicu lokalne samouprave, imajući u vidu mehanizam za zaštitu vitalnih nacionalnih interesa.
Iz osporenih odredbi Statuta, koje se odnose na rukovodstvo Gradskog vijeća Grada Mostara, može se zaključiti da svi gradski vijećnici, pa tako i oni iz reda Ostalih, u Gradskom vijeću Grada Mostara, mogu predlagati kandidate za pozicije predsjednika i zamjenika predsjednika gradskog vijeća. Međutim, odredbom člana 25. stav 2. Statuta kojom je propisano da predsjednik i zamjenici predsjednika gradskog vijeća ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda, a bez navođenja odrednice "odnosno iz reda Ostalih" obesmišljava se odredba člana 26. stav 3. Statuta, odnosno mogućnost svakog gradskog vijećnika da predloži svog kandidata za ove pozicije, i sa pravom se može zaključiti da vijećnici iz reda Ostalih ne mogu biti u konačnici izabrani na ove funkcije. Dakle, odredba člana 25. stav 2. Statuta je, prema mišljenju Ustavnog suda Federacije, propisana na način da omogućava vijećnicima da u konačnici ne uzmu u obzir eventualno predložene kandidate iz reda Ostalih u rukovodstvo gradskog vijeća Grada Mostara nego da je koncipiraju na način da u rukovodstvu mogu biti birani isključivo predstavnici konstitutivnih naroda.
Kada je u pitanju glavni savjetnik gradonačelnika situacija je vrlo jasna, imajući u vidu da se konsultacije za imenovanje na ovu poziciji u gradskoj upravi vrše isključivo sa klubovima konstitutivnih naroda, te da isti ne može biti iz reda istog konstitutivnog naroda kao predsjednik Gradskog vijeća Grada Mostara i gradonačelnik Grada Mostara. Dakle, u ovom slučaju je vidljivo da su izostavljeni vijećnici iz reda Ostalih kod imenovanja kandidata za glavnog savjetnika gradonačelnika.
Ista situacija je i sa osporenim odredbama Poslovnika kada je u pitanju izbor rukovodstva gradskog vijeća Grada Mostara. Naime prema članu 24. st. (2) i (3) svaki vijećnik ima pravo predlagati kandidate za navedene pozicije, kao i svaki klub konstitutivnog naroda, međutim prema osporenom članu 29. stav (1) predsjednik ne može biti iz reda istog konstitutivnog naroda, kao i gradonačelnik, bez navođenja grupe Ostalih. U odnosu na osporeni član 47. st. (2) i (3) Poslovnika koji se odnosi na sastav radnih tijela (iako je propisano da radna tijela ukupno broje pet članova, koji se biraju iz reda vijećnika), predsjednik i zamjenik predsjednika radnog tijela ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda, bez navođenja grupe Ostalih, te se čak izričito propisuje da će se prilikom izbora predsjednika i zamjenika predsjednika radnih tijela voditi računa o srazmjernoj zastupljenosti samo konstitutivnih naroda na ovim pozicijama.
Shodno navedenom činjeničnom stanju, odnosno shodno analizi osporenih rješenja i tumačenja relevantnih odredaba Ustava Federacije Bosne i Hercegovine može se utvrditi sljedeće.
Proporcionalnu zastupljenost konstitutivnih naroda i grupe Ostalih u svim javnim institucijama, Ustav Federacije Bosne i Hercegovine proklamuje kao opći ustavni princip (Amandman LII, Prijelazne i završne odredbe, član IX.11a.). Istim ustavnim amandmanom (član IX.11d.) je utvrđena obaveza da se ustavi kantona, zakoni i drugi propisi i akti, kao i sudska pravila, usklade sa tada izvršenim izmjenama i dopunama Ustava Federacije Bosne i Hercegovine u roku od devet mjeseci od dana njihovog usvajanja. Shodno članu VI.A.(3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, Grad ima Statut koji mora biti u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, kantonalnim ustavom i kantonalnim zakonodavstvom. Članom VI.C. uređena je organizacija Mostara, te je u istom propisano da Grad Mostar ima nadležnosti općine, osim ako zakonom nije drugačije propisano. Konstitutivni narodi i Ostali su proporcionalno zastupljeni u gradskoj upravi. Takva proporcionalna zastupljenost se bazira na popisu iz 1991. godine, dok se Aneks 7. u potpunosti ne sprovede, u skladu sa članom IX.11a. Ustava. Obzirom da Statut mora biti u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, kantonalnim ustavom i kantonalnim zakonodavstvom, sve odredbe Statuta, kao i Poslovnika, koji je donesen na osnovu Statuta, moraju biti propisane na način da osiguraju provedbu navedenog općeg ustavnog principa, kako to imperativno nalaže Ustav Federacije Bosne i Hercegovine. Ustavni sud Federacije smatra da pojedine osporene odredbe Statuta i Poslovnika, koje su navedene u izreci Mišljenja, izostavljanjem odrednice "odnosno iz reda Ostalih", ne proklamuju ustavni princip proporcionalne zastupljenosti Ostalih u rukovodstvu Gradskog vijeća Grada Mostara i njegovim radnim tijelima, odnosno u gradskoj upravi Grada Mostara.
Takav normativni okvir može imati za posljedicu da sastav ovog organa vlasti ne odražava opći ustavni princip "proporcionalne zastupljenosti konstitutivnih naroda i grupe Ostalih", što je suprotno odredbama člana VI.C.8) i člana IX.11a Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Također, potrebno je imati u vidu i zadnju alineju Preambule Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Iako je programskog karaktera jer izražava ciljeve i vrijednosti na kojima se Ustav Federacije Bosne i Hercegovine zasniva i namjere ustavotvorca "odlučni da osiguraju punu nacionalnu ravnopravnost, demokratske odnose i najviši standarde ljudskih prava i sloboda," zadnja alineja Preambule Ustava Federacije Bosne i Hercegovine jasno utvrđuje da su konstitutivni narodi, Ostali i građani Federacije Bosne i Hercegovine subjekti koji donose Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, te da su isti jednakopravni u odlučivanju.
Pored toga, takvo ograničenje ne samo da derogira princip ravnopravnosti iz Preambule Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, nego istovremeno može predstavljati, u suštini, i oblik indirektne diskriminacije vijećnika iz reda Ostalih. Naime, time se pripadnicima ove kategorije faktički i pravno ograničava pravo za ravnopravno uživanje političkih prava.
S obzirom na navedeno, utvrđeno je mišljenje kao u izreci.
Ovo mišljenje Ustavni sud Federacije donio je u sastavu: Aleksandra Martinović, predsjednica Suda, Vesna Budimir, Mirko Milićević, prof.dr. Edin Muminović, Branimir Orašanin, Ajša Softić, mr.sc. Alen Taletović i mr. Anja Vuleta Pavelka, sudije Suda.
Broj U-7/26
8. jula 2026. godine
Sarajevo
Predsjednica
Ustavnog suda Federacije
Bosne i Hercegovine
Aleksandra Martinović, s. r.