USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
PRESUDA
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući po predočenom ustavnom pitanju Kantonalnog suda u Novom Travniku u vezi sa utvrđivanjem ustavnosti člana 9. Odluke o radnom vremenu prodajnih objekata, ugostiteljskih objekata, obrta i srodnih djelatnosti na području Opštine Kiseljak, na osnovu člana IV.C.3.10. (4) i člana IV.C.3.11. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici Suda bez javne rasprave održanoj dana 16.4.2024. godine, donio je
PRESUDU
Utvrđuje se da član 6. stav 1. u dijelu koji glasi: "svim trgovinama", član 6. stav 2. u dijelu koji glasi: "(nedeljom)" i član 9. stav 1. u dijelu koji glasi: "(osim nedelje)" Odluke o radnom vremenu prodajnih objekata, ugostiteljskih objekata, obrta i srodnih djelatnosti na području Opštine Kiseljak ("Službeni glasnik Opštine Kiseljak", br. 5/20 i 3/21) nisu u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, jer su doneseni od strane neovlaštenog organa.
Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH", "Službenom glasniku Opštine Kiseljak" i službenim glasilima kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Obrazloženje 1. Podnosilac zahtjeva i predmet zahtjeva
Kantonalni sud u Novom Travniku (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva) dana 30.10.2023. godine Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) predočio je ustavno pitanje u vezi sa utvrđivanjem ustavnosti člana 9. Odluke o radnom vremenu prodajnih objekata, ugostiteljskih objekata, obrta i srodnih djelatnosti na području Opštine Kiseljak (u daljem tekstu: osporena odredba Odluke, odnosno osporena Odluka).
Prema odredbi člana IV.C.3.10. (4) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, podnosilac zahtjeva je lice ovlašteno za pokretanje ovog postupka.
2. Stranke u postupku
U skladu sa članom 39. stav 2. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03), stranke u postupku u ovom ustavnosudskom predmetu su: podnosilac zahtjeva, zatim "PENIK COMPANY" d.o.o. Kiseljak i Federalna uprava za inspekcijske poslove, kao stranke u sudskom postupku pred podnosiocem zahtjeva, te Opštinsko vijeće Kiseljak kao donosilac osporene Odluke.
3. Bitni navodi zahtjeva
Pred podnosiocem zahtjeva u toku je upravni spor broj 06 0 U 017865 23 U, pokrenut po tužbi tužioca "PENIK COMPANY" d.o.o. Kiseljak, protiv tuženog Federalne uprave za inspekcijske poslove, radi poništenja Rješenja tuženog broj UP-II-05-16-6-00003/2023 od 31.1.2023. godine. Odlučujući po navedenoj tužbi pred podnosiocem zahtjeva se pojavilo ustavno pitanje da li je osporena odredba Odluke u saglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
Podnosilac zahtjeva navodi da je osporenom Odlukom utvrđeno radno vrijeme u toku sedmice, te početak i završetak radnog vremena u toku dana u objektima koji se nalaze na području Opštine Kiseljak, u kojima fizička i pravna lica u skladu sa zakonom, obavljaju uslužnu djelatnost: trgovinu, ugostiteljstvo, obrt i srodne djelatnosti. Ističe da je osporenom odredbom Odluke propisano da fizička i pravna lica koje se bave trgovačkom djelatnošću mogu odrediti radno vrijeme svakim radnim danom (osim nedjelje) od 06,00 do 22,00 sati, da mogu raditi jednokratno i dvokratno, te da se osporena odredba Odluke odnosi i na trafike. Osporenu Odluku donijelo je Opštinsko vijeće Kiseljak dana 11.9.2020. godine i to na osnovu čl. 8. i 13. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 49/06 i 51/09), člana 25. Statuta Opštine Kiseljak ("Službene novine Opštine Kiseljak", broj 3/09), člana 24. stav 1) Zakona o unutrašnjoj trgovini ("Službene novine Federacije BiH", br. 40/10 i 79/17), člana 11. stav 2. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti ("Službene novine Federacije BiH", broj 32/09) i člana 40. Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/09 i 42/11).
Podnosilac zahtjeva koristeći ustavna ovlaštenja, predočio je ustavno pitanje u vezi sa utvrđivanjem ustavnosti osporene odredbe Odluke sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine iz razloga što je članom II.A.2.(1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisano da sva lica na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine uživaju pravo na jednakost pred zakonom. Kao jedini razlog i pojašnjenje ovog stava navodi da Opština Kiseljak teritorijalno gravitira sa nekoliko drugih opština koje nisu uredile pitanje radnog vremena nedjeljom, pa se takvim određivanjem, prema mišljenju podnosioca zahtjeva, povrjeđuje ustavna odredba o jednakosti pred zakonom.
Iz navedenih razloga podnosilac zahtjeva predlaže da Ustavni sud Federacije donese presudu kojom će utvrditi da osporena odredba Odluke nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
4. Bitni navodi odgovora na zahtjev
Ustavni sud Federacije je aktom broj U-51/23 od 15.11.2023. godine, a u skladu sa članom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, zatražio od "PENIK COMPANY" d.o.o. Kiseljak, Federalne uprave za inspekcijske poslove i Opštinskog vijeća Kiseljak, da kao stranke u ovom ustavnosudskom postupku u roku od 30 dana od dana prijema navedenog akta dostave odgovore na navode iz zahtjeva podnosioca.
4.1. "PENIK COMPANY" d.o.o. Kiseljak je putem punomoćnika Elmira Jahića, advokata iz Sarajeva dostavio odgovor na zahtjev podnosioca u kome navodi da su u cijelosti saglasni sa razlozima i obrazloženjem predočenog ustavnog pitanja. Naime, Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine zagarantovano je pravo na jednakost pred zakonom na čitavoj teritoriji Federacije. Mišljenja su da je donošenjem osporene Odluke, Opština Kiseljak povrijedila zagarantovano pravo na jednakost pred zakonom. Konkretno, teritorija Opštine Kiseljak je površinski mali prostor i teritorijalno gravitira sa nekoliko drugih opština koje nisu uredile pitanje radnog vremena na način kako je to učinjeno osporenom Odlukom. Tako je u odnosu na tužioca, obzirom na registrovanu djelatnost, propisivanje osporene odredbe Odluke uzrokovalo povredu prava na rad, povredu prava na imovinu i povredu prava na jednakost pred zakonom. Nadalje, smatraju da odredbe čl. 8. i 13. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, člana 25. Statuta Opštine Kiseljak i člana 24. stav 1) Zakona o unutrašnjoj trgovini ne ovlašćuju Opštinu Kiseljak, kao jedinicu lokalne samouprave, da donose osporenu Odluku, što jasno ukazuje da je ista neustavna i nezakonita. Odredbe naznačene u preambuli osporene Odluke ne daju pravo Opštinskom vijeću Kiseljak da o navedenim pitanjima može donositi odluke, posebno što ni Opština Kiseljak ni Opštinsko vijeće Kiseljak nisu nadležni organ u odnosu na tužioca.
Ograničenjem radnog vremena na način kako je to u odnosu na tužioca utvrđeno osporenom odredbom Odluke, ugrožen je javni interes, ali i prava tužioca zagarantovana Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama. Utvrđeno ograničenje rada, direktno se reflektuje na poslovnu politiku tužioca, čime su ugrožena prava zaposlenih zagarantovana Zakonom o radu ("Službene novine Federacije BiH", br. 26/16, 89/18 i 44/22), ali i javni interes kroz smanjen novčani priliv i promet koji predstavlja osnov za uplatu javnih prihoda u budžet i vanbudžetske fondove. Neustavnom osporenom Odlukom Opština Kiseljak je ugrozila egzistenciju tužioca i zaposlenih, te iste dovela u neravnopravan položaj u odnosu na fizička i pravna lica iz oblasti trgovine koji tu djelatnost obavljaju u susjednim opštinama koje gravitiraju sa Opštinom Kiseljak, pogodujući negativnom finansijskom efektu po tužioca. Ukoliko se osporena Odluka ne proglasi neustavnom, to će imati za rezultat zatvaranje pravnih lica i preseljenje u drugu susjednu opštinu koja garantuje pravnu sigurnost, vladavinu prava i princip jednakosti na cijeloj teritoriji Federacije. Odredbe čl. 8. i 13. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, kao ni odredba člana 25. Statuta Opštine Kiseljak ne utvrđuju nadležnost opštine da odlučuje o pitanjima radnog vremena u odnosu na tužioca, koji je privatno pravno lice i ne finansira se iz budžeta niti je registrovano kao obrt pri nadležnoj službi opštine.
4.2. Odgovor na zahtjev podnosioca dostavilo je i Opštinsko vijeće Kiseljak u kome navode da su na 28. sjednici održanoj dana 29.5.2020. godine donijeli Zaključak broj 01/1-04-1419/20 ("Službeni glasnik Opštine Kiseljak", broj 3/20) kojim su usvojili "Nacrt Odluke o radnom vremenu prodajnih objekata, ugostiteljskih objekata, obrta i srodnih djelatnosti na području Opštine Kiseljak" i uputili ga u javnu raspravu. Pravni osnov za donošenje osporene Odluke je sadržan u čl. 8. i 13. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne, članu 24. stav 1) Zakona o unutrašnjoj trgovini, članu 11. stav 2. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, članu 40. Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima i članu 25. Statuta Opštine Kiseljak. Opština Kiseljak je provela široku javnu raspravu koja je pokazala da je preko 70% stanovništva ove opštine za usvajanje odluke kojom bi se ograničio rad nedjeljom, te je usvojila osporenu Odluku. Takođe, ima još opština koje su odlukama opštinskih vijeća utvrdili ograničenje rada nedjeljom kao što su Mostar, Čapljina, Livno, Kreševo, Goražde i Novi Travnik. Pored toga, na službenoj web stranici Federalnog ministarstva trgovine objavljeno je da to ministarstvo radi na pripremi novog zakonskog rješenja o unutrašnjoj trgovini koje predviđa neradnu nedjelju na području Federacije Bosne i Hercegovine. Mišljenja su da je Odluka usvojena u skladu sa procedurama i u skladu sa zakonom, imajući u vidu da je značajan broj opština uveo ograničenje rada nedjeljom uključujući i Novi Travnik kao sjedište podnosioca zahtjeva.
4.3. Federalna uprava za inspekcijske poslove nije dostavila odgovor na zahtjev podnosioca.
5. Relevantno pravo A. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine
Član IV.C.3.10. (4)
Ustavni sud odlučuje i o ustavnim pitanjima koja mu predoči Vrhovni sud ili neki kantonalni sud a koja se pojave u toku postupka pred tim sudom.
Član IV.C.3.11.
Kad Vrhovni sud, ili kantonalni sud, u toku postupka koji se vodi pred sudom, smatraju da odgovarajući zakon nije u skladu sa ovim ustavom, obustavit će postupak i predočiti predmet Ustavnom sudu u skladu sa članom IV. C. 10. (3).
B. Zakon o radu ("Službene novine Federacije BiH", br. 26/16, 89/18 i 44/22)
Član 36.
(1) Ugovor o radu može se zaključiti za rad sa punim ili nepunim radnim vremenom.
(2) Puno radno vrijeme traje 40 sati sedmično, ako zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije određeno u kraćem trajanju.
(3) Puno radno vrijeme za maloljetne radnike ne smije biti duže od 35 sati sedmično.
(4) Puno radno vrijeme može se rasporediti na pet, odnosno šest radnih dana u skladu sa kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.
(5) Nepunim radnim vremenom smatra se radno vrijeme kraće od punog radnog vremena.
(6) Radnik koji je zaključio ugovor o radu sa nepunim radnim vremenom, može zaključiti više takvih ugovora kako bi na taj način ostvario puno radno vrijeme.
(7) Radnik koji radi sa nepunim radnim vremenom prava iz radnog odnosa ostvaruje zavisno od dužine radnog vremena u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
Član 46.
(1) Radnik ima pravo na sedmični odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno, a ako je neophodno da radi na dan svog sedmičnog odmora, osigurava mu se jedan dan u periodu određenom prema dogovoru poslodavca i radnika koji ne može biti duži od dvije sedmice.
(2) Od radnika se može tražiti da radi na dan svog sedmičnog odmora samo u slučaju više sile, vanrednog povećanja obima posla ukoliko poslodavac ne može primijeniti druge mjere, sprječavanja gubitka kvarljive robe kao i u drugim slučajevima utvrđenim kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.
(3) Radniku se ne može uskratiti pravo na odmor u toku rada, dnevni odmor i sedmični odmor.
C. Zakon o unutrašnjoj trgovini ("Službene novine Federacije", br. 40/10 i 79/17)
Član 24.
- 1)Radno vrijeme i raspored dnevnog i sedmičnog radnog vremena prodajnih objekata, radno vrijeme u dane državnih praznika i neradnih dana u kojima je trgovac dužan poslovati, te radno vrijeme za tržnice, sajmove, izložbe i druge povremene načine obavljanja trgovine utvrđuje nadležni organ.
- 2)Trgovac je dužan utvrditi radno vrijeme prodajnog objekta i drugog oblika trgovine u skladu sa ovim zakonom vodeći računa o broju zaposlenih radnika i poštivanju njihovih prava uređenih Zakonom o radu, drugim radno-pravnim propisima, kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu.
- 3)Trgovac je dužan na vidnom mjestu istaći radno vrijeme, raspored dnevnog i sedmičnog radnog vremena, radno vrijeme u dane državnih praznika i neradnih dana, radno vrijeme povremenog načina obavljanja trgovine i pridržavati se tog radnog vremena.
Član 55.
- 1)Upravni nadzor nad provođenjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona vrši Federalno ministarstvo trgovine.
- 2)Inspekcijski nadzor vrši nadležna tržišna inspekcija i drugi inspekcijski organi svako u okviru svoje nadležnosti.
D. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjoj trgovini ("Službene novine Federacije BiH", broj 79/17)
Član 16.
U članu 55. u stavu 2) iza riječi: "nadležna" dodaju se riječi: "federalna, kantonalna i gradska/opštinska".
E. Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavaca i radnika za djelatnost trgovine u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 85/21)
Član 12.
Radno vrijeme je vremenski period u kojem je radnik, prema ugovoru o radu, obavezan obavljati poslove za poslodavca.
Puno radno vrijeme traje 40 sati sedmično, a raspored radnog vremena utvrđuje se internim aktom poslodavca.
Izuzetno za vrijeme proglašenog stanja prirodne ili druge nesreće, kao i za vrijeme vanrednog stanja u Federaciji, proglašenog od strane nadležnih institucija, ukoliko priroda posla to dozvoljava, poslodavac može izvršiti skraćivanje radnog vremena za sve ili pojedine radnike, o čemu donosi posebnu odluku.
Član 13.
Preraspodjelu radnog vremena utvrđuje poslodavac odgovarajućim aktom, s tim da prosječno radno vrijeme ne može trajati duže od 52 sata sedmično, a za sezonske poslove najduže 60 sati sedmično. Internim aktom poslodavac može odrediti period u kojem prosječno radno vrijeme ne može biti duže od punog ili nepunog radnog vremena, ali ne duže od perioda kalendarske godine.
Poslodavac je dužan donijeti pisanu odluku o preraspodjeli radnog vremena koju dostavlja radniku na način i u skladu sa Pravilnikom o radu.
Član 15.
Poslodavac je dužan radniku osigurati odmor u toku radnog dana, dnevni odmor između dva radna dana, sedmični odmor i godišnji odmor, u skladu sa Zakonom, drugim propisom i ovim ugovorom.
F. Kolektivni ugovor o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i radnika za djelatnost trgovine u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 101/22)
Član 4.
Ovaj Kolektivni ugovor o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i radnika za djelatnost trgovine zaključuje se u pet (5) identičnih primjeraka.
Ovaj kolektivni ugovor nakon zaključivanja objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH" i stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH", a primjenjuje se od 1.1.2023. godine.
G. Odluka o proširenju primjene kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i radnika za djelatnost trgovine u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 53/22)
I
Primjena Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i radnika za djelatnost trgovine u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 85/21), proširuje se na sve poslodavce u djelatnosti trgovine na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine.
H. Odluka o radnom vremenu prodajnih objekata, ugostiteljskih objekata, obrta i srodnih djelatnosti na području Opštine Kiseljak ("Službeni glasnik Opštine Kiseljak", br. 5/20 i 3/21)
Član 6.
Zabranjuje se rad nedeljom svim trgovinama, obrtima i srodnim djelatnostima na području opštine Kiseljak izuzev benzinskim pumpama, pekarama, mesnicama koje posluju izvan tržnih centara i trgovinama koje se bave isključivo prodajom suvenira.
Neradnim danom (nedeljom) se omogućuje dodatna dezinfekcija prostora u kojem se obavlja djelatnost.
Član 9. - osporena odredba
Fizička i pravna lica koje se bave trgovačkom djelatnošću mogu odrediti radno vrijeme svakim radnim danom (osim nedelje) od 06,00 do 22 sata.
Trgovine mogu raditi jednokratno ili dvokratno.
Odredbe ovog člana odnose se i na trafike.
6. Činjenično stanje i stav Ustavnog suda Federacije
Analizom navoda i činjenica iz predočenog ustavnog pitanja podnosioca zahtjeva, navoda iz odgovora na zahtjev, osporene odredbe Odluke i sa njom vezanih drugih odredbi odluke, te drugih dokaza koji se nalaze u spisu ovog predmeta, utvrđeno je sljedeće činjenično stanje.
Ustavno pitanje se pojavilo kao prethodno pitanje u predmetu upravnog spora koji se vodi pred podnosiocem zahtjeva.
Podnosilac zahtjeva problematizuje isključivo navodnu povredu ustavom zagarantovanog prava na jednakost pred zakonom, u odnosu na osporenu odredbu Odluke, pritom ne pružajući gotovo nikakvu argumentaciju u tom pravcu, izuzev navođenja da Opština Kiseljak teritorijalno gravitira sa nekoliko drugih opština koje nisu uredile pitanje radnog vremena nedjeljom. Takva argumentacija je sa stanovišta ovog suda ne samo nedovoljna, nego i nerelevantna, a posredno ukazuje na potrebu da se ovo pitanje uredi na generalni način na višem nivou vlasti. Pored toga, podnosilac zahtjeva je propustio da problematizuje član 6. osporene Odluke kojom je propisana opšta zabrana rada nedjeljom, između ostalih, svim trgovinama, čime je praktično obesmislio zahtjev usmjeren samo na osporenu odredbu Odluke.
Slijedom navedenog potrebno je istaći sljedeće. Članom 9. stav 1. osporene Odluke propisano je da fizička i pravna lica koje se bave trgovačkom djelatnošću mogu odrediti radno vrijeme svakim radnim danom (osim nedelje) od 06,00 do 22 sata. Osporena odredba Odluke je akcesorne prirode i zapravo proizilazi iz odredbe člana 6. osporene Odluke, te predstavlja njen pripadajući dio. Upravo iz tih razloga, a krećući se u okviru postavljenog zahtjeva i imajući u vidu stanje spisa u konkretnom upravnom sporu u kojem se pojavilo ustavno pitanje, a koje se isključivo odnosi na pitanje zabrane rada nedjeljom trgovinama, Ustavni sud Federacije je stava da je u ovom predmetu potrebno odlučivati i o članu 6. osporene Odluke.
Ustavni sud Federacije ističe da je odgovor na zahtjev, između ostalih, dostavio i tužilac u predmetnom upravnom sporu "PENIK COMPANY" d.o.o. Kiseljak, koji je stranka i u ovom ustavnosudskom postupku gdje, pored ostalog, problematizuje i pitanje nadležnosti za donošenje osporene Odluke. Naime, mišljenja je da odredbe čl. 8. i 13. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, člana 25. Statuta Opštine Kiseljak i člana 24. stav 1) Zakona o unutrašnjoj trgovini, koje su u preambuli navedene kao osnov za donošenje osporene Odluke, ne daju pravo Opštinskom vijeću Kiseljak da o navedenim pitanjima može donositi odluke.
Imajući u vidu predočeno ustavno pitanje, te naprijed navedene navode stranaka u postupku, Ustavni sud Federacije je stava da je ovo pitanje potrebno razmotriti. Osim toga za rješavanje ovog ustavnosudskog predmeta, potrebno je izvršiti analizu zakonskog okvira kojim se uređuje pitanje radnog vremena, odnosno sedmičnog odmora u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Radno vrijeme, te s tim u vezi i raspored radnog vremena i pitanje sedmičnog odmora u Federaciji Bosne i Hercegovine regulisano je Zakonom o radu, zatim zakonskim propisima za pojedine djelatnosti, što su sve zakoni federalnog nivoa vlasti, kolektivnim ugovorima i sl. Pored navedenog, Zakonom o radu propisano je radno vrijeme, te s tim u vezi i regulisano pitanje sedmičnog odmora.
Članom 24. st. 1) i 2) Zakona o unutrašnjoj trgovini propisano je da radno vrijeme i raspored dnevnog i sedmičnog radnog vremena prodajnih objekata, radno vrijeme u dane državnih praznika i neradnih dana u kojima je trgovac dužan poslovati, te radno vrijeme za tržnice, sajmove, izložbe i druge povremene načine obavljanja trgovine utvrđuje nadležni organ. Pri tome nije jasno na koji se nadležni organ misli. Imajući u vidu da se radi o federalnom propisu (Zakonu o radu i Zakonu o unutrašnjoj trgovini), da se zaključiti da bi to eventualno moglo biti samo resorno federalno ministarstvo. Trgovac je dužan utvrditi radno vrijeme prodajnog objekta i drugog oblika trgovine u skladu sa tim zakonom vodeći računa o broju zaposlenih radnika i poštivanju njihovih prava uređenih Zakonom o radu, drugim radno-pravnim propisima, kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu.
Pored toga, Kolektivnim ugovorom o pravima i obavezama poslodavaca i radnika za djelatnost trgovine u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 85/21 i 101/22), u članu 12. propisano je da puno radno vrijeme traje 40 sati sedmično, a raspored radnog vremena utvrđuje se internim aktom poslodavca, dok je članom 15. propisano da je poslodavac dužan radniku osigurati sedmični odmor u skladu sa zakonom, drugim propisom i navedenim ugovorom. Iste odredbe je sadržavao i ranije važeći Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavaca i radnika za djelatnost trgovine u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 28/18).
Dakle, jasno je da ni Zakon o radu, pa shodno tome ni Zakon o unutrašnjoj trgovini i Kolektivni ugovor u oblasti trgovine, ne navode izričito određeni dan kao neradni dan, već iz svega samo proizilazi obaveza poslodavca da osigura radniku minimalno jedan dan sedmičnog odmora. Takođe, ni iz jednog propisa ne proizilazi da su jedinice lokalne samouprave nadležne da donose propise o radnom vremenu u oblasti trgovačke djelatnosti, već se navodi nadležni organ i trgovac koji je dužan utvrditi radno vrijeme prodajnog objekta i drugog oblika trgovine u skladu sa Zakonom o unutrašnjoj trgovini, vodeći pri tome računa o broju zaposlenih radnika i poštivanju njihovih prava uređenih Zakonom o radu. Isto tako, slijedom navedenih zakonskih rješenja iz kolektivnog ugovora proizilazi da poslodavac svojim internim aktom uređuje raspored radnog vremena, a dužan je da osigura radniku sedmični odmor u skladu sa zakonom, drugim propisom i navedenim ugovorom.
Prema tome, zakonodavac na federalnom nivou vlasti nije propisao zabranu rada nedjeljom ili bilo kojim drugim danom, iako za to nesporno postoje tendencije. Istina je i da su određene jedinice lokalne samouprave na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, uredile ovo pitanje na način da su zabranile rad nedjeljom trgovinama, kao što su to gradovi Mostar, Goražde, Livno i Čapljina, te opštine Novi Travnik i Kreševo i dr. Međutim, pitanje načina određenja rasporeda radnog vremena, odnosno sedmičnog odmora, kao i zabrana rada nedjeljom ne pokreće pitanja iz Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i zavisi od volje i slobodne ocjene zakonodavca i to isključivo na federalnom nivou. U ovom pogledu ulogu imaju i poslodavci i radnički sindikati, te se ovo pitanje najčešće uređuje u skladu sa potrebama društva i često je usko vezano za tradiciju ili običaje određene države, zajednice ili oblasti.
Ustavni sud Federacije je stava da Opština Kiseljak kao niti jedna druga jedinica lokalne samouprave, nisu ovlaštene donijeti odluku kojom se reguliše ovo pitanje, te je stoga osporena Odluka donesena od strane neovlaštenog organa i time suprotna Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine.
Iz svega navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.
Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je u sastavu: Aleksandra Martinović, predsjednica Suda, Vesna Budimir, Mirjana Čučković, Mirko Milićević, prof.dr. Edin Muminović, Branimir Orašanin, dr.sc. Kata Senjak, Ajša Softić i mr. sc. Alen Taletović, sudije Suda.
Broj U-51/23
16. aprila 2024. godine
Sarajevo
Predsjednica
Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine
Aleksandra Martinović, s. r.