USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
MIŠLJENJE
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o zahtjevu zamjenika Premijera Federacije Bosne i Hercegovine Vojina Mijatovića, za davanje Mišljenja o tome da li je Rješenje o izboru Predsjedavajućeg Općinskog vijeća Novi Grad Sarajevo, u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, u smislu člana IV.B.3.7.d) (III) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici Suda bez javne rasprave održanoj dana 17.9.2025. godine, utvrdio je sljedeće
MIŠLJENJE
Rješenje o izboru Predsjedavajućeg Općinskog vijeća Novi Grad Sarajevo broj 01-02-384/25 od 8.1.2025. godine ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 2/25), nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
Mišljenje objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenim novinama Kantona Sarajevo".
1. Podnosilac zahtjeva i predmet zahtjeva
Zamjenik premijera Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva), podnescima od 21.2.2025. i 20.3.2025. godine, podnio je Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) zahtjev za davanje Mišljenja u pogledu pravilne primjene odredaba Ustava Federacije Bosne i Hercegovine kojima se uređuje način izbora rukovodstva općinskog vijeća i općinskog načelnika u jedinicama lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno da li je Rješenje o izboru Predsjedavajućeg Općinskog vijeća Novi Grad Sarajevo broj 01-02-384/25 od 8.1.2025. godine doneseno u skladu sa "Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine i Ustavom Kantona Sarajevo."
2. Bitni navodi zahtjeva
Podnosilac zahtjeva navodi da je dana 8.1.2025. godine održana Konstituirajuća sjednica Općinskog vijeća Novi Grad Sarajevo na kojoj je izvršen izbor Predsjedavajućeg Općinskog vijeća. Podnosilac zahtjeva dalje izlaže hronološki slijed toka navedene sjednice, te konstatuje da je Općinsko vijeće Novi Grad Sarajevo za predsjedavajućeg tog tijela lokalne predstavničke vlasti većinom svojih glasova izabralo Jasmina Šošića koji se izjašnjava kao pripadnik bošnjačkog naroda, iako je jedan od predloženih kandidata bio iz reda Ostalih. Na taj način, kako tvrdi podnosilac zahtjeva, došlo je do situacije da su i Načelnik Općine Novi Grad Sarajevo kao i Predsjedavajući Općinskog vijeća Novi Grad Sarajevo iz reda istog naroda, odnosno iz reda bošnjačkog naroda. Podnosilac zahtjeva smatra da je predmetno postupanje Općinskog vijeća Novi Grad Sarajevo prilikom izbora predsjedavajućeg predstavničkog tijela lokalne vlasti suprotno "članu VI.3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, članu V.37. Ustava Kantona Sarajevo, kao i članu 29. Statuta Općine Novi Grad", jer povrjeđuje prava konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini i nije u skladu sa rezultatima Popisa stanovništva, domaćinstava, stanova i poljoprivrednih gazdinstava u Bosni i Hercegovini održanom 1991. godine (u daljem tekstu: Popis stanovništva iz 1991. godine), kao jedino relevantnom popisu stanovništva. Na kraju predlaže da Ustavni sud Federacije utvrdi mišljenje o usklađenosti odluke Općinskog vijeća Novi Grad Sarajevo o izboru predsjedavajućeg tog predstavničkog tijela vlasti sa odredbama gore navedenih propisa.
3. Prethodni postupak
Aktom broj U-2/25 od 27.3.2025. godine, Ustavni sud Federacije radi razjašnjenja ključnih pitanja u ovom ustavnosudskom predmetu, zatražio je od Federalnog zavoda za statistiku podatke o nacionalnoj strukturi stanovništva u Općini Novi Grad Sarajevo, prema Popisu stanovništva iz 1991. godine.
Takođe, Ustavni sud Federacije je istim aktom od Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine zatražio dostavu podataka o nacionalnoj strukturi stanovništva u Općini Novi Grad Sarajevo prema Popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini provedenog u 2013. godini (u daljem tekstu: Popis stanovništva iz 2013. godine), a takvim aktom je od Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine zatražio i dostavu podataka o nacionalnom izjašnjavanju Semira Efendića, kandidata za Načelnika Općine Novi Grad Sarajevo i Jasmina Šošića, kandidata za vijećnika Općinskog vijeća Novi Grad Sarajevo, sa posljednje provedenih Lokalnih izbora od 2024. godine.
Federalni zavod za statistiku je aktom broj 05-28-9-470/2/25 od 2.4.2025. godine, dostavio podatke o nacionalnoj strukturi stanovništva Općine Novi Grad Sarajevo prema rezultatima Popisa stanovništva iz 1991. godine. Prema tim podacima, sastav stanovništva navedene općine ima sljedeću nacionalnu strukturu: ukupno 136 616 stanovnika, od čega je Muslimana bilo 69 430 ili 50,82%, Srba 37 591 ili 27,52%, Hrvata 8 889 ili 6,51%, Jugoslovena 15.580 ili 11,40%, te Ostalih 5 126 ili 3,75%.
Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine je aktom broj 10-43-2-12-258-2-1/25 od 1.4.2025. godine, Ustavnom sudu Federacije dostavila podatke prema rezultatima Popisa stanovništva iz 2013. godine, gdje se za Općinu Novi Grad Sarajevo navode sljedeći podaci: ukupan broj stanovnika u ovoj općini bio je 118 553, od čega je Bošnjaka bilo 99 773 ili 84,16%, Srba 4 367 ili 3,68%, Hrvata 4 947 ili 4,17% i Ostalih 7 174 ili 6,05%.
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je svojim aktima broj 06-1-07-1-352-6/25 od 28.4.2025. godine i broj 05-1-07-3-352-8/25 od 25.6.2025. godine dostavila sve tražene podatke.
4. Relevantno pravo A. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine
Preambula
Uvjereni da demokratske institucije temeljene na poštovanju ljudskih prava i sloboda najbolje stvaraju sklad između sebe i svojih zajednica,
Odbijajući nasilje rata,
U želji da doprinesu unaprjeđenju mira,
U želji da unaprijede slobodu pojedinca i razvijaju slobodno tržište,
Vođeni načelima Povelje Ujedinjenih naroda, Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima i Općim okvirnim sporazumom o miru u Bosni i Hercegovini kao i njegovim aneksima (Opći okvirni sporazum),
Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi, zajedno sa Ostalima, i građani Federacije Bosne i Hercegovine, koja je sastavni dio suverene države Bosne i Hercegovine, odlučni da osiguraju punu nacionalnu ravnopravnost, demokratske odnose i najviše standarde ljudskih prava i sloboda, ovim donose Ustav Federacije Bosne i Hercegovine.
Član IV.B.3.7.d) (III)
- d)Zamjenici Premijera su nadležni za:
(III) odlučivanje da li će se zatražiti mišljenje Ustavnog suda; i
Amandman LI
Objavljeni rezultati popisa stanovništva iz 1991. godine na odgovarajući način će se koristiti za sva izračunavanja koja zahtijevaju demografske podatke dok se Aneks 7. u potpunosti ne provede.
Ovim amandmanom mijenja se član IX.7 Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.
Amandman LII
Prijelazne i završne odredbe
Član 11a.
1. Proporcionalna zastupljenost u svim javnim organima vlasti, uključujući i sudove
Konstitutivni narodi i grupa Ostalih će biti proporcionalno zastupljeni u javnim institucijama u Federaciji BiH.
Kao ustavni princip, takva proporcionalna zastupljenost će se bazirati na popisu iz 1991. godine, dok se Aneks 7. u potpunosti ne provede, u skladu sa Zakonom o državnoj službi Bosne i Hercegovine. Ovaj opći princip će se precizirati entitetskim zakonima. Entitetski zakoni će utvrditi konkretne rokove i reguliraće pomenuti princip, u skladu sa regionalnom etničkom strukturom entiteta i kantona.
Javne institucije u smislu ovog člana su ministarstva u Vladi Federacije BiH i vladama kantona, općinski organi vlasti, kantonalni i općinski sudovi u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Član 11d.
U roku od devet mjeseci od dana usvajanja ovih amandmana, ustavi kantona, zakoni, drugi propisi i akti i sudska pravila bit će usklađeni sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
Amandman LXXXVI
U članu VI.1. dodaje se nova tačka c), koja glasi:
"Konstitutivni narodi i pripadnici ostalih bit će proporcionalno zastupljeni u općinskim organima vlasti. Takva zastupljenost će odražavati popis stanovništva iz 1991. godine do potpune provedbe Aneksa 7. u skladu sa članom IX.11.a. ovog ustava."
Amandman CIV
Član VI.3. se mijenja i glasi:
"1. Općina ima općinsko vijeće i općinskog načelnika.
- 2.Mandat članova općinskog vijeća i općinskog načelnika je četiri godine.
- 3.Općinske vijećnike i općinskog načelnika biraju, demokratskim putem, birači na neposrednim i tajnim izborima na cijelom području općine na način utvrđen zakonom.
- 4.Svaki birač, u skladu sa zakonom, može biti biran za općinskog vijećnika ili za općinskog načelnika.
- 5.Općinski načelnik i predsjedavajući općinskog vijeća u općinama ili općinskim vijećima višenacionalnog sastava ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda odnosno iz reda Ostalih, izuzev u onim općinama u kojima jedan konstitutivni narod čini više od 80% stanovnika, prema posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini.
U članu VI.4. dosadašnja tačka "b)" briše se, a tačke "c)" i "d)" postaju tačke "b)" i "c)".
Amandman CXXVIII
U članu IX.7. postojeća odredba postaje stav (1) nakon kojeg se dodaje novi stav (2) koji glasi:
"(2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog člana, objavljeni rezultati posljednjeg popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini koristit će se za izračunavanja koja zahtijevaju demografske podatke a potrebna su za izbor delegata u Dom naroda."
B. Poslovnik Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 40/10, 18/16, 26/23 i 37/24)
Član 39. stav 3.
Ustavni sud Federacije donosi presude, rješenja i mišljenja.
Mišljenje daje povodom zahtjeva zamjenika Premijera Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.
Član 61. st. 1. i 2.
Izvršavanje odluka Suda
Odluke suda su konačne i obavezujuće.
Svi organi vlasti u Federaciji dužni su u okviru svojih nadležnosti provoditi odluke Suda.
5. Sudska praksa Ustavnog suda Federacije
Mišljenje broj U-13/10 od 7.9.2010. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 63/10).
6. Činjenično stanje i stav Ustavnog suda Federacije
Nakon analize navoda iz zahtjeva, cjelokupne dokumentacije u spisu, te primjenom relevantnog prava Ustavni sud Federacije je utvrdio sljedeće:
Zahtjev za davanje mišljenja podnio je Zamjenik premijera Federacije Bosne i Hercegovine u skladu sa članom IV.B.3.7.d) (III) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, prema kojim odredbama je ovlašten za podnošenje zahtjeva za traženje mišljenja Ustavnog suda Federacije.
Suštinski posmatrano, može se zaključiti da se njegov zahtjev za davanje mišljenja Ustavnog suda Federacije odnosi na traženje uputstva o pravilnoj primjeni odredaba Ustava Federacije Bosne i Hercegovine kojima se uređuje način izbora rukovodstva općinskog vijeća i općinskog načelnika u jedinicama lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, a koje bi se u konkretnoj situaciji trebalo primijeniti prilikom imenovanja Predsjedavajućeg Općinskog vijeća Novi Grad Sarajevo. Kako je naveo, izabrani predsjedavajući općinskog vijeća ove jedinice lokalne samouprave je iz reda istog konstitutivnog naroda kao što je i načelnik općine, što je prema njegovom mišljenju, a u vezi sa zvaničnim podacima Popisa stanovništva iz 1991. godine, suprotno odredbama Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.
Odredbom člana VI.1. c) izričito je propisano da će konstitutivni narodi i pripadnici Ostalih biti proporcionalno zastupljeni u općinskim organima vlasti, te da će takva zastupljenost odražavati popis stanovništva iz 1991. godine do potpune provedbe Aneksa 7. u skladu sa članom IX.11.a. ovog ustava. U vezi s tim je i odredba iz člana IX.11a. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine kojom je propisano da će konstitutivni narodi i pripadnici Ostalih biti proporcionalno zastupljeni u općinskim organima vlasti i da će takva zastupljenost odražavati rezultate Popisa stanovništva iz 1991. godine, pri čemu je nesporno da su općinski organi vlasti općinski načelnik i općinsko vijeće.
Posmatrajući ne samo navedene odredbe Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, nego i njegove odredbe u cjelini, kada je u pitanju pravni institut popisa stanovništva može se zaključiti da postoji nedosljednost u ustavnom tekstu. Naime, ovaj pravni institut u Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine navodi se u različitim varijantama, koje se sintetički mogu prikazati u sljedeća dva oblika: a) Popis stanovništva iz 1991. godine do konačne provedbe Aneksa 7. (misli se na aneks Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini) i b) posljednji popis stanovništva. Nadalje, kada je u pitanju materija u vezi sa nacionalnom zastupljenošću u organima vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine, u ustavnom tekstu egzistira (vidjeti npr. Amandman XCIX) i odrednica da sastav organa "odražava nacionalnu strukturu stanovništva", zatim član V.1.2.(2) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine kojim se propisuje dužnost kantona da prenese ovlasti u vezi sa obrazovanjem, kulturom i dr., na lokalnu zajednicu ako "u pogledu nacionalnog sastava većinsko stanovništvo te općine, odnosno grada nije većinsko stanovništvo kantona u cjelini", sve to bez ikakve dalje upućujuće odrednice. Ustavni sud Federacije je dosljedno, u brojnim odlukama iz svoje nadležnosti, tumačio navedeno u skladu sa općim ustavnim principom, bazirajući odluke na statističkim podacima Popisa stanovništva iz 1991. godine (npr. odluke broj U-16/05 od 5.7.2005. godine koja je objavljena u "Službenim novinama Federacije BiH" i broj 44/05 ili odluka broj U-65/14 od 24.2.2015. godine koja je objavljena u "Službenim novinama Federacije BiH", broj 26/15).
Osim toga, težinu cijelom pitanju daje i činjenica da je u Bosni i Hercegovini 2013. godine izvršen popis stanovništva, čiji su rezultati javno objavljeni 2016. godine. Upravo zbog tog razloga, Ustavni sud Federacije bio je u obavezi utvrditi na koji se popis stanovništva odnosi konkretna pravna situacija izbora predsjedavajućeg općinskog vijeća u navedenoj jedinici lokalne samouprave, s obzirom na odredbe člana VI.3.(5) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. S tim u vezi, polazeći od ciljeva ustavotvorca navedenih u preambuli Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, ali i od značaja općeg ustavnog principa nacionalne zastupljenosti konstitutivnih naroda i Ostalih u organima vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine po osnovu rezultata Popisa stanovništva iz 1991. godine, Ustavni sud Federacije smatra da se navedeni ciljevi i opće ustavno načelo u konkretnoj situaciji ne mogu ostvariti odstupanjem od rezultata Popisa stanovništva iz 1991. godine odnosno primjenom rezultata posljednjeg popisa stanovništva iz 2013. godine. Tome u prilog govori i odredba iz člana IX.7.(2) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine koju je Amandmanom CXXVIII Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu dodao u ustavni tekst, a koja je izričito odstupila od rezultata Popisa stanovništva iz 1991. godine za potrebe popunjavanja Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine čiji je sastav uređen na paritetnom osnovu, odnosno na jednakom broju delegata sva tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini. Odredbom koju je nametnuo Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu (a u periodu nakon što su objavljeni rezultati popisa iz 2013. godine) propisano je da će se, izuzetno od rezultata Popisa stanovništva iz 1991. godine, objavljeni rezultati posljednjeg popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini koristiti za izračunavanja koja zahtijevaju demografske podatke potrebne za izbor delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Na taj način proizilazi jasna činjenica da je, imajući u vidu probleme oko popune tog doma prema nacionalnom sastavu delegata koji je propisan Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, ustavotvorac propisao način popune prema faktičkom stanju stvari, dakle izuzimajući kao princip, samo u tom slučaju, demografske podatke prema Popisu stanovništva iz 1991. godine. Ako se tome doda i naprijed navedena činjenica da u javne institucije u Federaciji Bosne i Hercegovine spadaju i općinski organi vlasti oličeni u općinskom načelniku i općinskom vijeću, to postaje jasno da se i na izbor predsjedavajućeg općinskog vijeća na odgovarajući način primjenjuju rezultati Popisa stanovništva iz 1991. godine. S tim u vezi, Ustavni sud Federacije naglašava da ostaje pri stavu izraženom u svom mišljenju istaknutom u tački 5. ove odluke. Naime, činjenični osnov koji je vodio Ustavni sud Federacije u zauzimanju takvog stava ogledao se u statističkim podacima proisteklim iz rezultata Popisa stanovništva iz 1991. godine za Općinu Gradačac koji su pokazali da jedan konstitutivni narod ima preko 80 % stanovništva. Međutim, u ovom ustavnosudskom predmetu koji se tiče Općine Novi Grad Sarajevo, kao što se može vidjeti iz informacije Federalnog zavoda za statistiku, to nije slučaj.
Osim toga, Ustavni sud Federacije opetovano ukazuje da smatra da je važna činjenica i to što je Amandman CXXVIII kojeg je u ustavni tekst svojom odlukom dodao Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu, a kojim je napravio izuzetak od primjene rezultata Popisa stanovništva iz 1991. godine, isključivo za postupak popunjavanja delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, učinjen tek nakon Popisa stanovništva iz 2013. godine. Ta činjenica jasno govori o namjeri ustavotvorca za takvim izuzećem, što se ne može ustvrditi za namjeru koju je imao ustavotvorac 2004. godine kada je dopunjavao ustavni tekst Amandmanom CIV, kojim je dopunio Ustav Federacije Bosne i Hercegovine pravnom konstrukcijom "posljednji popis stanovništva" u dijelu odredaba koje uređuju organizaciju općinskih vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine.
U tom smislu, uzimajući u obzir podatke Federalnog zavoda za statistiku i dovodeći ih u vezu sa navedenim odredbama Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, a imajući na umu i činjenicu da su u konkretnom slučaju općinski načelnik i predsjedavajući općinskog vijeća u Općini Novi Grad Sarajevo, iz reda istog konstitutivnog naroda, Ustavni sud Federacije je mišljenja da je izbor Predsjedavajućeg Općinskog vijeća Općine Novi Grad Sarajevo u suprotnosti sa čl. VI.1.c), VI.3.(5), IX.7.(1) i IX.11a. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, jer takav izbor ne odražava rezultate Popisa stanovništva iz 1991. godine, kao ustavne kategorije koja mora biti vodič za raspodjelu funkcija vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine. Naime, proporcionalnu zastupljenost konstitutivnih naroda i grupe Ostalih u svim javnim institucijama u Federaciji Bosne i Hercegovine, Ustav Federacije Bosne i Hercegovine utvrdio je kao vrhunski interes, te propisao kao opći ustavni princip, dok je istovremeno utvrdio obavezu da se ustavi kantona, zakoni i drugi propisi i akti, kao i sudska pravila, usklade sa tada izvršenim izmjenama i dopunama Ustava Federacije Bosne i Hercegovine u roku od devet mjeseci od dana njihovog usvajanja.
U pogledu pravnog dejstva mišljenja koje donosi ovaj sud, Ustavni sud Federacije napominje da je u nastavku 304. sjednice održane 21.11.2019. godine, između ostalog, utvrdio da su u smislu odredbi člana IV.C.3.12. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda Federacije konačne i obavezujuće, dok je članom 39. Poslovnika Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine propisano da Ustavni sud Federacije donosi presude, rješenja i mišljenja. Imajući u vidu ustavni kapacitet za pokretanje postupaka pred Ustavnim sudom Federacije, pri čemu su zamjenici Premijera Federacije Bosne i Hercegovine ovlašteni za podnošenje zahtjeva za davanje mišljenja, a ne i zahtjeva za ocjenu ustavnosti, direktne pravne posljedice su unekoliko drugačije, na način da se po zahtjevu za utvrđivanje ustavnosti u slučaju da ovaj sud donese odluku (presudu) kojom se utvrđuje neustavnost određenog propisa ili odredbe nekog propisa, od dana objavljivanja u službenim glasilima, isti ne primjenjuje, odnosno ne stupa na snagu osim ukoliko se izmijeni na način koji propiše Sud ili ukoliko Sud ne utvrdi prijelazna rješenja. U slučaju kada Ustavni sud Federacije odlučuje po zahtjevu za davanje mišljenja, ustavna i pravna posljedica istog je da, imajući u vidu stav i mišljenje u svakom konkretnom slučaju, ukoliko je utvrđeno da je akt, propis, pojedina odredba propisa, bilo u proceduralnom, bilo u sadržajnom smislu ocijenjena na način da je u suprotnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, organ koji je donio takav akt, propis i dr. je dužan u razumnom roku otkloniti utvrđene propuste i donijeti akt, propis i dr. u skladu sa mišljenjem ovog suda. Od dana objave odluke (mišljenja) u službenim glasilima, taj organ koji je dužan da postupi po konačnoj i obavezujućoj odluci Ustavnog suda Federacije, dužan je suzdržati se od njegove primjene do otklanjanja utvrđenih neustavnosti.
S obzirom na navedeno, utvrđeno je Mišljenje kao u izreci.
Ovu odluku Ustavni sud Federacije donio je u sastavu: Aleksandra Martinović, predsjednica Suda, dr.sc. Boris Barun, Vesna Budimir, Mirko Milićević, Branimir Orašanin, Ajša Softić, mr.sc. Alen Taletović i mr. Anja Vuleta Pavelka, sudije Suda.
Broj U-2/25
17. septembra 2025. godine
Sarajevo
Predsjednica
Ustavnog suda Federacije
Bosne i Hercegovine
Aleksandra Martinović, s. r.