Aktio

USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

MIŠLJENJE Obrazloženje

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o zahtjevu zamjenika Premijera Federacije Bosne i Hercegovine Tonija Kraljevića, za davanje mišljenja o vršenju revizije finansijskih izvještaja Union banke d.d. Sarajevo, u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, u smislu člana IV.B.3.7.d) (III) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici Suda bez javne rasprave održanoj dana 21.10.2025. godine utvrdio je sljedeće

MIŠLJENJE
Obrazloženje

Revizija finansijskih izvještaja Union banke d.d. Sarajevo vrši se shodnom primjenom odredaba Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", br. 27/17 i 22/25) i Zakona o računovodstvu i reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 15/21), kao posebnim zakonima za oblast bankarstva.

Mišljenje objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH".

1. Podnosilac zahtjeva i predmet zahtjeva

Zamjenik Premijera Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva), dostavio je Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) zahtjev za davanje mišljenja koji glasi: "Da li se u slučaju revizije Union banke d.d. Sarajevo, koja se nalazi u većinskom državnom vlasništvu, primjenjuju odredbe Zakona o bankama i Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije BiH ili odredbe Zakona o reviziji institucija u Federaciji BiH?".

2. Bitni navodi zahtjeva

Podnosilac zahtjeva na početku zahtjeva navodi da zahtjev podnosi radi davanja mišljenja, s obzirom da Union banka d.d. Sarajevo (u daljem tekstu: Banka), Federalno ministarstvo finansija/Federalno ministarstvo financija i Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija) smatraju da se na reviziju svih banaka, bez obzira u čijem su vlasništvu, primjenjuje isključivo Zakon o bankama i Zakon o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 75/17) (u daljem tekstu: Zakon o Agenciji za bankarstvo), kao lex specialis propisi. Sa druge strane Ured za reviziju institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ured) smatra da Banka ima dualni karakter, odnosno da je kao finansijska institucija pod nadzorom Agencije i istovremeno kao federalna institucija pod nadzorom Ureda. Kako dalje navodi, revizija banaka obično se provodi kako bi se osigurala usklađenost sa važećim zakonima i propisima, kao i da bi se utvrdilo da li banka posluje u skladu sa standardima i pravilima koje postavlja Agencija. Odredba Zakona o Agenciji za bankarstvo koja definiše funkciju Agencije, po mišljenju podnosioca zahtjeva znači da se u slučaju da određena pitanja nisu direktno uređena Zakonom o bankama, primjenjuju odredbe drugih propisa koji se odnose na različite aspekte poslovanja banaka, kao što su propisi o privrednim društvima, računovodstvu, deviznom poslovanju, tržištu vrijednosnih papira, stečaju, pranju novca i sličnim pitanjima. Kao relevantnu sudsku praksu u Bosni i Hercegovini navodi konkretne odluke sudova u kojima je ovakvo stanovište potvrđeno, ali i odluke sudova iz regiona. Nadalje ističe da, iako Agencija može imati nadležnost u reviziji banaka, Ured smatra kako i druge institucije mogu biti uključene u procese kontrole i nadzora u skladu sa članom 11. stav 2) tačka f) i stav 3) Zakona o reviziji institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 22/06) (u daljem tekstu: Zakon o reviziji institucija), kao i u skladu sa odredbama "Uredbe o vršenju ovlaštenja u privrednim društvima sa učešćem državnog kapitala iz nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine i Liste privrednih društava u kojima Vlada Federacije vrši ovlaštenja na osnovu državnog kapitala iz nadležnosti Federacije BiH". Smatrajući da je u konkretnoj situaciji riječ o prednosti primjene posebnog zakona pred općim zakonom, navodi da je stav "Federalnog ministarstva finansija/financija kao predlagača Zakona o bankama i Zakona o reviziji institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine", zasnovan na odredbi člana 117. stav 3) Zakona o bankama, prema kojoj obavljanje revizije banke zahtijeva prethodnu saglasnost Agencije. Osim toga, navodi da je poseban propis u ovoj oblasti i Zakon o računovodstvu i reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Zakon o računovodstvu i reviziji) i podzakonski akti koji su regulisali obaveze revizije finansijskih izvještaja banaka, poput "Odluke o eksternoj reviziji i sadržaju revizije u banci" koju je donijela Agencija. Na kraju, upozorava da bi objelodanjivanje podataka Uredu o računima i drugim imovinskim informacijama stanovništva i pravnih lica u Federaciji Bosne i Hercegovine, bilo suprotno Zakonu o zaštiti ličnih podataka Bosne i Hercegovine, te naglašava da bi "razjašnjenje ovog pitanja" doprinijelo uspostavljanju jedinstvene prakse, jačanju pravne sigurnosti i otklanjanju eventualnih sporova između organa vlasti.

3. Prethodni postupak

S obzirom da u ovom ustavnosudskom predmetu ne postoji druga strana kojoj bi se dostavio zahtjev na odgovor, već je isključivo riječ o stručnom pitanju u pogledu odgovarajuće primjene zakona, to je u cilju utvrđivanja pravnog statusa i organizacije Banke u skladu sa članom 8. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03), aktom ovog suda broj U-15/25 od 1.8.2025. godine, od Registra poslovnih subjekata Općinskog suda u Sarajevu zatraženo dostavljanje izvoda iz Registra poslovnih subjekata za Banku kao predmet upisa. Aktom navedenog suda broj 065-O-RegZ-25-010086 od 27.8.2025. godine, dostavljeni su traženi podaci.

4. Relevantno pravo A. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine

Član IV.B.3.7.d) (III)

  • d)
    Zamjenici Premijera su nadležni za:

(III) odlučivanje da li će se zatražiti mišljenje Ustavnog suda; i

B. Zakon o reviziji institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine

("Službene novine Federacije BiH", broj 22/06)

Član 1.

Okvir Zakona

  • 1)
    Ovim Zakonom uređuje se revizija institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine, ciljevi, dužnosti, organizacija, rukovođenje i nadležnosti organa za reviziju.
  • 2)
    Reviziju institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine vrši Ured za reviziju institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ured za reviziju).

Član 2. alineja 5.
Definicije

  • -
    "budžetske institucije" su sve institucije u Federaciji Bosne i Hercegovine, uključujući ministarstva Federacije Bosne i Hercegovine, upravne organizacije i druga tijela i institucije Federacije Bosne i Hercegovine koje se finansiraju iz budžeta Federacije Bosne i Hercegovine, kao i ministarstva, upravne organizacije i druga tijela i institucije kantona i općina;

Član 3. stav 1)
Ciljevi

  • 1)
    Glavni cilj Ureda za reviziju je da kroz provođenje revizija osigura nezavisna mišljenja o izvršenju budžeta i finansijskim izvještajima, korištenju resursa i upravljanja državnom imovinom od Vlade, budžetskih institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine i javnih institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine, na koji način će se doprinijeti pouzdanom obavještavanju o korištenju budžetskih sredstava, transparentnom i kvalitetnom upravljanju javnim prihodima, troškovima i imovinom u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Član 11.

Okvir revizije

  • 1)
    Nadležnost Ureda za reviziju, u skladu sa odredbama ovog Zakona, obuhvata sve javne institucije u Federaciji Bosne i Hercegovine uključujući:
    • a)
      Parlament Federacije Bosne i Hercegovine;
    • b)
      Predsjednika Federacije Bosne i Hercegovine;
    • c)
      Vladu Federacije Bosne i Hercegovine i njena ministarstva;
    • d)
      vanbudžetska sredstva koja mogu biti uspostavljena zakonom;
    • e)
      javne fondove, zavode i agencije.
  • 2)
    Nadležnost, također, obuhvata:
    • a)
      skupštine i vlade kantona na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine;
    • b)
      općine na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine;
    • c)
      sve budžetske institucije koje se direktno finansiraju iz budžeta koje usvajaju parlament, skupštine kantona i općinska vijeća;
    • d)
      vanbudžetska sredstva koja mogu biti uspostavljena zakonom;
    • e)
      sredstva koja su kao zajam ili grant za Bosnu i Hercegovinu osigurana nekoj instituciji, ili projektu u Federaciji Bosne i Hercegovine od međunarodnih tijela i organizacija;
    • f)
      sredstva osigurana iz budžeta bilo kojoj drugoj instituciji, organizaciji ili tijelu.
  • 3)
    Nadležnost Ureda za reviziju obuhvata i preduzeće u kojem država ima vlasnički udjel od 50% plus jednu dionicu ili više.
  • 4)
    Revizija uključuje i sve finansijske, administrativne i druge aktivnosti, programe i projekte kojima upravlja jedna ili više institucija i tijela iz ovog člana, uključujući procesiranje i prihode od prodaje imovine, privatizacije i koncesija.

Član 13. st. 1) i 4)
Finansijska revizija

  • 1)
    Ured za reviziju prilikom vršenja revizije, u skladu sa usvojenim revizorskim standardima, pregleda finansijske izvještaje i pripadajuće račune institucija kod kojih se vrši revizija sa ciljem procjene da li su finansijski izvještaji pouzdani i da li bilansi u potpunosti odražavaju rezultate izvršenja budžeta.
  • 4)
    Ured za reviziju svake godine provodi reviziju u skladu sa st. 1), 2) i 3) ovog člana i daje mišljenje o izvještajima o izvršenju godišnjeg budžeta svakog budžetskog korisnika iz člana 11. stav 1). ovog Zakona i godišnje obavještava o tim revizijama u skladu sa članom 16. ovog Zakona.

Član 50.

U slučaju sukoba ovog i odredaba drugih zakona, u pitanjima uređenim ovim Zakonom, primjenjivat će se odredbe ovog Zakona.

C. Zakon o bankama

("Službene novine Federacije BiH", br. 27/17 i 22/25)

Član 1.Predmet zakona

Ovim zakonom uređuje se osnivanje, poslovanje, upravljanje, supervizija poslovanja, restrukturiranje banaka i prestanak rada banaka.

Član 2. tač. a), rr), ss) i tt)

(Značenje pojedinih pojmova)

Pojedini pojmovi, koji se upotrebljavaju u ovom zakonu, imaju sljedeće značenje:

  • a)
    Banka je dioničarsko društvo sa sjedištem u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), koje ima dozvolu za rad Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija), čija je djelatnost primanje depozita i sredstava sa obavezom vraćanja i davanje kredita za vlastiti račun, a može obavljati i druge poslove u skladu sa ovim zakonom.
  • rr)
    Sistemski rizik je rizik od poremećaja u finansijskom sistemu koji bi mogao imati ozbiljne negativne posljedice za finansijski sistem i privredu u cjelini.
  • ss)
    Sistemski značajna banka je banka čije bi pogoršanje finansijskog stanja ili prestanak rada imali ozbiljne negativne posljedice na stabilnost finansijskog sistema.
  • tt)
    Ključne funkcije su aktivnosti, usluge ili poslovi čiji bi prekid obavljanja vjerovatno doveo do ugrožavanja stabilnosti finansijskog sistema ili poremećaja u pružanju neophodnih usluga realnom sektoru uslijed veličine, tržišnog učešća i povezanosti subjekta koji ih obavlja sa ostalim učesnicima u finansijskom sistemu, a naročito uzimajući u obzir mogućnost da neko drugi nesmetano preuzme obavljanje ovih aktivnosti, usluga ili poslova.

Član 3.Primjena drugih zakona

Na pitanja koja nisu uređena ovim zakonom primjenjuju se odredbe propisa o privrednim društvima koje uređuju dioničarska društva, kao i odredbe propisa koji uređuju računovodstvo i reviziju, unutrašnji platni promet, devizno poslovanje, Centralnu banku Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Centralna banka), posredovanje u osiguranju, sprječavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, tržište vrijednosnih papira, likvidacioni postupak, stečajni postupak i drugih zakona koje banke moraju primjenjivati.

Član 10. stav (1)
(Kriteriji za izdavanje dozvole za rad)

(1) Osnivač banke podnosi Agenciji zahtjev za izdavanje dozvole za rad.

Član 14. st. (1) i (2)
(Upis u sudski registar poslovnih subjekata)

(1) Svojstvo pravnog lica banka stiče upisom u sudski registar poslovnih subjekata (u daljem tekstu: registar društava).

(2) Prijava za upis osnivanja banke u registar društava podnosi se u roku od 30 dana od dana dobivanja dozvole za rad od Agencije.

Član 116.Finansijski izvještaji

(1) Banka je dužna sastavljati godišnje finansijske izvještaje, pojedinačno i na konsolidiranoj osnovi, koji istinito i objektivno odražavaju njen finansijski rezultat i finansijski položaj u skladu sa propisom koji uređuje računovodstvo i reviziju, Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja, ovim zakonom i aktima donesenim na osnovu tih propisa.

(2) Banka je dužna poslovne knjige i ostalu poslovnu dokumentaciju i evidencije voditi na način koji omogućuje, u bilo koje vrijeme, provjeru posluje li banka u skladu s važećim propisima i standardima struke.

Član 117.Obaveza obavljanja revizije

(1) Obavezi revizije podliježu godišnji finansijski izvještaji banke i konsolidovani finansijski izvještaji bankarske grupe.

(2) Radi obavljanja godišnje revizije finansijskih izvještaja iz stava (1) ovog člana, banka i obaveznici izvještavanja na konsolidovanoj osnovi iz člana 125. st. (1) i (2) ovog zakona dužni su da angažuju društvo za reviziju.

(3) Agencija daje prethodnu saglasnost za imenovanje društva za reviziju za obavljanje revizije finansijskih izvještaja.

(4) Revizija iz stava (1) ovog člana provodi se u skladu sa propisima kojima se uređuje računovodstvo i revizija, ovim zakonom i propisima Agencije.

Član 118. st. (1), (2), (3)
(Imenovanje društva za reviziju)

(1) Skupština banke, uz prethodnu saglasnost Agencije, imenuje društvo za reviziju najkasnije do 30. septembra tekuće godine, koje će obaviti reviziju finansijskih izvještaja za tu godinu.

(2) Odluku o imenovanju društva za reviziju banka je dužna dostaviti Agenciji u roku od osam dana od dana donošenja odluke.

(3) Ukoliko banka ne postupi u skladu sa st. (1) i (2) ovog člana, Agencija će imenovati društvo za reviziju u roku od 30 dana od dana održavanja godišnje sjednice skupštine dioničara.

Član 119. stav (5)

(5) Agencija propisuje bliže uslove i kriterije koje društvo za reviziju mora da ispunjava za dobijanje prethodne saglasnosti za obavljanje revizije finansijskih izvještaja banke i bankarske grupe.

Član 121. st. (1), (2) i (5)
(Obaveze društva za reviziju)

(1) Društvo za reviziju dužno je nakon obavljene revizije u skladu sa propisom o računovodstvu i reviziji sačiniti izvještaj o izvršenoj reviziji sa mišljenjem, sačiniti prošireni izvještaj o izvršenoj reviziji za potrebe Agencije i dostaviti Agenciji pismo preporuka.

(2) Društvo za reviziju dužno je u pisanoj formi, bez odgađanja obavijestiti nadzorni odbor, upravu i odbor za reviziju o:

  • a)
    utvrđenim nezakonitostima ili činjenicama i okolnostima koje mogu na bilo koji način ugroziti daljnje poslovanje banke,
  • b)
    okolnostima koje su razlog za ukidanje odobrenja za rad iz člana 22. st. (1) i (2) ovog zakona,
  • c)
    materijalno značajnoj razlici u procjeni rizika prisutnih u poslovanju banke i vrednovanju bilansnih i vanbilansnih stavki i bilansa uspjeha,
  • d)
    težem kršenju internih akata,
  • e)
    značajnijoj slabosti u uspostavi sistema internih kontrola ili propustima u primjeni sistema internih kontrola i
  • f)
    činjenicama koje bi mogle dovesti do mišljenja s rezervom, negativnog mišljenja ili suzdržavanja od izražavanja mišljenja na finansijske izvještaje.

(5) Društvo za reviziju dužno je da na zahtjev Agencije dostavi u pisanoj formi potrebna pojašnjenja u vezi sa izvještajem o izvršenoj reviziji i druge podatke koji su Agenciji potrebni za obavljanje nadzora u skladu sa ovim zakonom.

Član 122.Odbijanje revizorskog izvještaja

Ako Agencija utvrdi da revizija finansijskih izvještaja nije obavljena ili da revizorski izvještaj nije sastavljen u skladu s ovim zakonom, podzakonskim aktima donesenim na osnovu ovog zakona, propisa kojim se uređuje računovodstvo i revizija i pravilima revizorske struke ili ako obavljenom supervizijom poslovanja banke ili na drugi način utvrdi da revizorsko mišljenje o finansijskim izvještajima banke iz člana 121. stav (1) ovog zakona nije zasnovano na istinitim i objektivnim činjenicama, može odbiti revizorski izvještaj i zahtijevati od banke da reviziju obave ovlašteni revizori drugoga društva za reviziju ili, kada to ocijeni potrebnim, sama direktno imenovati revizora, a na trošak banke.

Član 124.Dostava izvještaja Agenciji i njihovo objavljivanje

(1) Banka je dužna dostaviti Agenciji godišnje finansijske izvještaje najkasnije sedam dana od dana predaje tih izvještaja Finansijsko-informatičkoj agenciji, a revizorski izvještaj društva za reviziju najkasnije do 31.05. tekuće godine.

(2) Banka je dužna da izvještaj društva za reviziju u skraćenom obliku, u roku od 15 dana po njegovom prijemu, objavi na svojim internetskim stranicama i u jednom ili više dnevnih listova dostupnih na cijeloj teritoriji BiH i o tome, uz dostavu kopije objave, odmah obavijesti Agenciju.

(3) Banka je dužna svoje revidirane godišnje finansijske izvještaje zajedno sa svojim godišnjim izvještajem objaviti na svojim internetskim stranicama i učiniti dostupnim najkasnije u roku od šest mjeseci od isteka poslovne godine na koju se oni odnose.

(4) Osim objavljivanja revidiranih godišnjih izvještaja banka je dužna na kraju svakog prvog polugodišta da objavi nerevidirane polugodišnje izvještaje, kao i informacije koje sadrže imena članova nadzornog odbora i uprave i svih dioničara koji imaju 5% ili više dionica sa glasačkim pravima.

(5) Izvještaj iz stava (4) ovog člana banka je dužna objaviti u roku od 30 dana nakon isteka prvog polugodišta u jednom ili više dnevnih lokalnih listova dostupnih na cijeloj teritoriji BiH.

(6) Nadređena banka koja ima sjedište u Federaciji dužna je objaviti svoje revidirane konsolidirane godišnje finansijske izvještaje i konsolidirani godišnji izvještaj za grupu shodno odredbama propisa koji uređuje računovodstvo i reviziju na način iz stava (3) ovog člana i u roku od devet mjeseci od isteka poslovne godine na koju se oni odnose.

(7) Agencija propisuje elemente i sadržaj izvještaja društva za reviziju u skraćenom obliku koji se javno objavljuje.

Član 128. st. (1) i (6)
(Posebna revizija i revizija u slučaju statusne promjene banke)

(1) Ako ocijeni da je za potrebe vršenja supervizije iz ovog zakona potrebno prikupiti, analizirati i obraditi određene podatke u vezi s poslovanjem banke koji nisu obuhvaćeni izvještajem o reviziji godišnjih finansijskih izvještaja banke, Agencija može banci naložiti angažovanje društva za reviziju radi obavljanja posebne revizije finansijskih izvještaja banke i člana bankarske grupe ili njihovih pojedinih dijelova, kao i za druge vrste revizije, odnosno ispitivanja pojedinih poslovnih procesa i podataka u vezi s poslovanjem ovih lica.

(6) Agencija će propisati bliže uslove i način vršenja posebne revizije i uslove i način vršenja revizije u slučaju statusne promjene banke.

Član 130. st. (1) i (5)
(Izvještaji)

(1) Banka je dužna pripremati i dostavljati Agenciji izvještaje i podatke o svom finansijskom stanju i poslovanju, uključujući izloženost rizicima, velike izloženosti, kvalitet aktive, rezerve za kreditne gubitke, poslovanje sa licima u posebnom odnosu sa bankom, likvidnost, solventnost i profitabilnost, kao i o planiranim poslovnim aktivnostima banke i njenih zavisnih društava u skladu sa ovim zakonom i propisima Agencije.

(5) Agencija donosi akt kojim propisuje sadržaj i oblik izvještaja iz ovog člana, kao i način i rokove njihovog dostavljanja, a može zahtijevati i ovjeru tih izvještaja.

Član 141. st. (1) i (4)
(Sistemski značajne banke i stres testovi)

(1) Agencija utvrđuje listu sistemski značajnih banaka u skladu sa metodologijom koja je utvrđena zajednički sa Centralnom bankom, Agencijom za osiguranje depozita i Agencijom za bankarstvo RS.

(4) Agencija može za banke koje se utvrde da su sistemski značajne banke, utvrditi posebne regulatorne zahtjeve.

D. Zakon o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine

("Službene novine Federacije BiH", broj 75/17)

Član 1.Predmet Zakona

Ovim zakonom uređuju se: status, nadležnost, organizacija, finansiranje i rad Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija).

Član 2. tač. a), b) i i)
(Značenje pojedinih pojmova)

Pojmovi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeća značenja:

  • a)
    subjekti bankarskog sistema Federacije Bosne i Hercegovine u smislu ovog zakona su: banke, bankarske grupe, razvojne banke, mikrokreditne organizacije, lizing društva, faktoring društva, mjenjači i druge finansijske organizacije za koje je zakonom propisano da posluju pod nadzorom Agencije (u daljem tekstu: subjekti bankarskog sistema),
  • b)
    banka je pravno lice čije je osnivanje, poslovanje, upravljanje, nadzor i prestanak rada uređeno zakonom o poslovanju banaka,
  • i)
    finansijska organizacija je subjekt za koji je posebnim zakonima propisano da Agencija izdaje i oduzima dozvole ili odobrenja za rad, odnosno nadzire poslovanje i vrši druge nadležnosti u vezi sa njima, uključujući banku za posebne namjene i društvo za upravljanje imovinom u skladu sa zakonom koji uređuje poslovanje banaka.

Član 3. st. (1) i (2)
(Cilj Agencije)

(1) Osnovni cilj Agencije jeste očuvanje i jačanje stabilnosti bankarskog sistema i zaštita deponenata, te unaprjeđivanje njegovog sigurnog, kvalitetnog i zakonitog poslovanja.

(2) Agencija je osnovana radi uređenja, kontrole i nadzora (u daljem tekstu: supervizija) subjekata bankarskog sistema.

E. Zakon o računovodstvu i reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine

("Službene novine Federacije BiH", broj 15/21)

Član 1.Predmet zakona

Ovaj zakon uređuje oblast računovodstva i revizije, organizaciju i funkcionisanje sistema knjigovodstva i računovodstva, pripremu i prezentiranje finansijskih izvještaja, reviziju finansijskih izvještaja, organizaciju i rad Revizorske komore Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Komora), nadzor nad kvalitetom rada društava za reviziju i ovlaštenih revizora, javni nadzor, praćenje, otkrivanje i prijavljivanje krivičnih djela u vezi sa pranjem novca i finansiranjem terorističkih aktivnosti, stjecanje zvanja, kvalifikovanje i licenciranje u računovodstvenoj i revizorskoj profesiji.

Član 2. tač. c), d), m), n), p) i t)

(Pojmovi)

Pojmovi koji se koriste u ovom zakonu, imaju sljedeće značenje:

  • c)
    Revizija finansijskih izvještaja je ispitivanje finansijskih izvještaja i konsolidovanih finansijskih izvještaja radi davanja mišljenja o tome da li oni objektivno i istinito, po svim materijalno značajnim pitanjima prikazuju stanje imovine, kapitala i obaveza, rezultate poslovanja, tokove gotovine i promjene na kapitalu, u skladu sa Međunarodnim računovodstvenim standardima, Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja, Međunarodnim standardom za mala i srednja preduzeća i drugim odgovarajućim propisima;
  • d)
    Subjekti od javnog interesa su sva pravna lica čijim se vrijednosnim papirima trguje na organizovanom tržištu vrijednosnih papira, banke, mikrokreditna društva, društva za osiguranje i reosiguranje, društva za faktoring, lizing društva, društva za upravljanje investicijskim fondovima, društva za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima, brokersko-dilerska društva i druge finansijske organizacije, javna preduzeća osnovana u skladu sa propisima kojima se uređuje poslovanje i upravljanje javnim preduzećima u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), kao i sva pravna lica od posebnog značaja za Federaciju u skladu sa propisima o vršenju ovlaštenja u privrednim društvima sa učešćem državnog kapitala, te organizacije i javne ustanove koje nisu obuhvaćene okvirom revizije utvrđenim propisom o reviziji institucija u Federaciji;
  • m)
    Ovlašteni revizor je lice koje posjeduje certifikat izdat od strane profesionalnog tijela u skladu sa ovim zakonom;
  • n)
    Licencirani ovlašteni revizor je lice koje posjeduje licencu za obavljanje revizije i potpisivanje revizorskog izvještaja, izdatu od Federalnog ministarstva finansija (u daljem tekstu:Ministarstvo);
  • p)
    Društvo za reviziju je pravno lice kojem je, u skladu sa ovim zakonom, Ministarstvo izdalo licencu za rad. Društvo za reviziju se registruje kod nadležnog suda za obavljanje računovodstvene, knjigovodstvene i revizorske djelatnosti i poreznog savjetovanja. Društvo za reviziju može biti registrovano i za obavljanje drugih djelatnosti u skladu s odredbama ovog zakona;
  • t)
    Regulatorno tijelo je organ koji je posebnim propisom ovlašten da izdaje dozvole za rad pravnim licima u finansijskom sektoru, vrši nadzor nad tim licima i uređuje njihovo poslovanje.

Član 3. st. (1) i (4)
(Primjena propisa)

(1) Odredbe ovog zakona primjenjuju se na sva profitna pravna lica koja samostalno obavljaju djelatnost proizvodnje i prodaje proizvoda i pružaju usluge na tržištu radi stjecanja dobiti u skladu sa odredbama propisa koji reguliraju poslovanje privrednih društava i osnovana su u skladu sa propisima Federacije, kao i na sva neprofitna pravna lica koja se ne osnivaju radi stjecanja dobiti (političke organizacije, sindikalne organizacije sa svojstvom pravnog lica, fondacije, udruženja, komore, vjerske zajednice u dijelu obavljanja privredne ili druge djelatnosti u skladu sa propisima kojima je uređeno obavljanje tih djelatnosti, kao i druge organizacije organizovane po osnovu učlanjenja).

(4) Odredbe ovog zakona odnose se i na korisnike prihoda budžeta Federacije, budžeta kantona, budžeta općina i gradova i vanbudžetskih fondova.

Član 5. st. (1) i (8)
(Razvrstavanje pravnih lica)

(1) Pravna lica, u smislu ovog zakona, razvrstavaju se na mikro, mala, srednja i velika, u zavisnosti od visine ukupnog prihoda, prosječne vrijednosti poslovne imovine i prosječnog broja zaposlenih u toku poslovne godine, utvrđenih na dan sastavljanja finansijskih izvještaja u poslovnoj godini.

(8) Velikim pravnim licima, nezavisno od kriterija iz st. (3), (4), (5), (6) i (7) smatraju se banke, mikrokreditna društva, društva za osiguranje i reosiguranje, lizing društva, društva za faktoring, društva za upravljanje investicijskim fondovima, društva za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima, berze, brokersko-dilerska društva i druge finansijske organizacije.

Član 25.Primjena MSFI-Međunarodni standardi finansijskog izvještavanja

Za priznavanje, mjerenje, prezentaciju i objelodanjivanje pozicija u finansijskim izvještajima velika pravna lica, pravna lica koja imaju obavezu sastavljanja konsolidovanih finansijskih izvještaja (matična pravna lica), subjekti od javnog interesa, odnosno oni koji se pripremaju da postanu subjekti od javnog interesa u skladu sa važećim propisima, nezavisno od veličine, primjenjuju MSFI.

Član 37. st. (1) i (6)
(Finansijski izvještaji)

(1) Finansijski izvještaji moraju pružiti istinit i objektivan prikaz finansijskog položaja i uspješnosti poslovanja pravnih lica. Finansijske izvještaje čine:

  • a)
    Bilans stanja - Izvještaj o finansijskom položaju na kraju perioda;
  • b)
    Bilans uspjeha - Izvještaj o ukupnom rezultatu za period;
  • c)
    Izvještaj o gotovinskim tokovima - Izvještaj o tokovima gotovine;
  • d)
    Izvještaj o promjenama na kapitalu;
  • e)
    Bilješke uz finansijske izvještaje.

(6) Pravna lica čije je poslovanje uređeno posebnim propisima na osnovu kojih je regulatorno tijelo za obavljanje nadzora nad njihovim poslovanjem propisalo obavezu sačinjavanja i prezentacije periodičnih finansijskih izvještaja i dodatnih izvještaja, dužna su iste poštivati.

Član 57. st. (1) i (2)
(Obaveznici revizije)

(1) Revizija finansijskih izvještaja obavlja se u skladu sa ovim zakonom, MSR uz poštivanje principa profesionalne etike i pravila revizorske struke, te drugih pravila i propisa koji regulišu ovu oblast.

(2) Obaveznoj reviziji podliježu finansijski izvještaji i konsolidovani finansijski izvještaji pravnih lica razvrstanih u velika i srednja pravna lica.

Član 58. st. (1) i (2)
(Uslovi za poslovanje društava za reviziju)

(1) Društva za reviziju osnivaju se u skladu sa odredbama ovog zakona i zakona kojima se uređuju pitanja u vezi s osnivanjem, poslovanjem i prestankom poslovanja privrednih društava.

(2) Sve oblike revizije u Federaciji obavljaju društva za reviziju koja posjeduju važeću licencu za obavljanje poslova revizije izdatu od Ministarstva.

Član 60. stav (1)
(Lica koja obavljaju reviziju)

(1) Reviziju finansijskih izvještaja obavljaju lica koja imaju profesionalno zvanje ovlašteni revizor, koja posjeduju važeću licencu za obavljanje revizije finansijskih izvještaja i potpisivanje revizorskog izvještaja i koja su zaposlena u društvu za reviziju ili angažovana od društva za reviziju.

Član 63. stav (1)
(Izbor društva za reviziju)

(1) Skupština, odnosno organ utvrđen općim aktom pravnog lica kod kojeg se obavlja revizija, vrši izbor društva za reviziju najkasnije do 30. septembra poslovne godine na koju se revizija odnosi. Ako pravno lice na dan 30.9. nema informaciju da li će na dan 31.12. biti obaveznik revizije u tom slučaju nije obavezno ugovoriti reviziju do 30.09. tekuće godine, ali ju je obavezno ugovoriti u roku od 60 dana po utvrđivanju obaveze.

Član 68. st. (1), (3) i (7)
(Revizorski izvještaj)

(1) Revizorski izvještaj sastavlja se u skladu sa MSR.

(3) Revizorski izvještaj sastavlja i potpisuje licencirani ovlašteni revizor u svoje ime i ovlašteni predstavnik društva u ime društva za reviziju.

(7) Regulatorno tijelo može od društva za reviziju zatražiti dodatne informacije u vezi sa obavljenom revizijom pravnog lica čije je poslovanje uređeno posebnim propisima.

5. Činjenično stanje i stav Ustavnog suda Federacije

Nakon analize zahtjeva i priložene dokumentacije koja se nalazi u spisu predmeta, a na osnovu relevantnog prava, utvrđeno je kao što slijedi.

Zahtjev za davanje mišljenja podnio je zamjenik Premijera Federacije Bosne i Hercegovine u skladu sa članom IV.B.3.7.d) (III) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, prema kojim odredbama je ovlašten za podnošenje zahtjeva za traženje mišljenja Ustavnog suda Federacije. Analizirajući zahtjev za davanje mišljenja, može se zaključiti da se on suštinski odnosi na pitanje prvenstva primjene odgovarajućeg zakona kojim se uređuje pitanje revizije finansijskih izvještaja Banke kao finansijske organizacije, pa samim time i pitanje nadležnosti za provođenje takve revizije. Drugim riječima, predmetni zahtjev tiče se utvrđivanja eventualnog postojanja lex specialis propisa za ovu društvenu oblast.

Pojam revizije u okviru savremene finansijske teorije predstavlja postupak naknadne, periodične i nezavisne provjere i ocjenjivanja godišnjih finansijskih izvještaja u smislu istinitosti, tačnosti i sveobuhvatnosti korištenih podataka, te ispravnosti metoda korištenih prilikom njihova sastavljanja, na osnovu čega se daje nezavisno stručno mišljenje o tome da li finansijski izvještaji u svim značajnim dijelovima istinito prikazuju finansijski položaj i uspješnost poslovanja objekta revizije, zakonitost novčanih tokova, te da li su finansijski izvještaji izrađeni u skladu sa propisima. Poslovi revizije obavljaju se nezavisno, samostalno i objektivno u skladu sa važećim propisima i međunarodnim revizijskim standardima i pravilima. Postupak revizije finansijskih izvještaja može imati više svojih oblika i metoda provođenja, a sve u zavisnosti od toga čiji se interesi takvim aktivnostima štite. Međutim, bez obzira na to da li zbog pomenute zaštite svojih interesa, poslove revizije vrše državni organi vlasti ili to rade ovlašteni profesionalno obučeni vanjski revizori, svaka revizija finansijskih izvještaja mora odgovoriti na pitanje istinitosti, tačnosti i sveobuhvatnosti korištenih podataka, te ispravnosti metoda korištenih prilikom njihova sastavljanja, te u konačnici da li oni istinito prikazuju finansijski položaj, uspješnost poslovanja i zakonitost novčanih tokova kod objekta revizije.

Pored drugih vrsta revizije koji mogu da se bave brojnim segmentima poslovanja revidiranih subjekata, vanjska (eksterna) revizija finansijskih izvještaja bavi se revidiranjem finansijskih izvještaja koji su prethodno sastavljeni od strane stručnih lica ovlaštenih za vršenje knjigovodstvenih i računovodstvenih poslova. Takva revizija se bavi ispitivanjem istinitosti i objektivnosti finansijskih izvještaja u prikazivanju finansijskog položaja i uspješnosti poslovanja pravnih lica (član 37. Zakona o računovodstvu i reviziji), a obaveznici koji podliježu preduzimanju revizije finansijskih izvještaja su, između ostalih, i banke kao subjekti od javnog interesa. Prema odredbama člana 58. stav (2) Zakona o računovodstvu i reviziji, propisano je da sve oblike revizije u Federaciji obavljaju društva za reviziju koja posjeduju važeću licencu za obavljanje poslova revizije izdatu od strane Federalnog ministarstva finansija/Federalnog ministarstva financija dok je prema odredbama člana 60. stav (1) navedenog zakona propisano da reviziju finansijskih izvještaja obavljaju lica koja imaju profesionalno zvanje ovlašteni revizor, koja posjeduju važeću licencu za obavljanje revizije finansijskih izvještaja i potpisivanje revizorskog izvještaja i koja su zaposlena u društvu za reviziju ili angažovana od društva za reviziju.

Istovremeno, odredbama Zakona o reviziji institucija uređena su pitanja osnivanja, organizacije i djelokruga rada Ureda. Prema odredbama člana 11. tog zakona, Ured obavlja poslove revizije institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine na svim nivoima vlasti, kao i budžetskih sredstava iz domaćih ili međunarodnih finansijskih izvora, ali i preduzeća u kojem država ima vlasnički udjel od 50% plus jednu dionicu ili više. Dakle, kada su u pitanju organi vlasti kao javne institucije u Federaciji Bosne i Hercegovine, tada gore navedenu vanjsku reviziju njihovih izvještaja vrši pomenuti ured.

S tim u vezi, a u pogledu rješavanja ovog ustavnosudskog predmeta i davanja mišljenja o postavljenom pitanju, nadalje je potrebno prikazati i pravni status, te položaj i način rada Banke na finansijskom tržištu Federacije Bosne i Hercegovine.

Banka je, prema podacima iz usvojenog redovnog vanjskog Revizorskog izvještaja za 2024. godinu (preuzetog sa web stranice Komisije za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine dana 7.8.2025. godine), a sačinjenog od strane revizorskog društva Ernst & Young d.o.o. Sarajevo, osnovana još 1955. godine kao filijala Jugoslovenske banke za spoljnu trgovinu, a do kraja 1989. godine poslovala je u sastavu Jugobanke Beograd. Početkom 1990. godine, Banka se osamostaljuje, te nastavlja svoje poslovanje u formi dioničkog društva kao Jugobanka Jubbanka d.d. Sarajevo. Krajem 1992. godine, ona mijenja svoj naziv kako on danas glasi, da bi se krajem 1997. godine registrirala kao pravni sljednik Jugobanke Jubbanke d.d. Sarajevo za područje Federacije Bosne i Hercegovine. Od tog vremena, a prema navedenim podacima, ona u obliku dioničkog društva posluje pod sadašnjim nazivom. Nadalje, prema istim podacima, osnovna djelatnost Banke jeste pružanje bankarskih usluga i to: primanje i plasiranje depozita, primanje depozita po viđenju i oročenih depozita, davanje dugoročnih i kratkoročnih kredita i izdavanje dugoročnih i kratkoročnih garancija, zatim novčane transakcije na međubankarskom tržištu, platni promet u zemlji i inostranstvu, kartično poslovanje, te pružanje ostalih bankarskih usluga. Osim toga, prema navedenim podacima, u strukturi dioničkog vlasništva Banke, Federalno ministarstvo finansija - Federalno ministarstvo financija zauzima dominantan položaj sa učešćem od 97,73% državnog vlasništva. Dakle, može se sa sigurnošću zaključiti da je Banka organizovana u obliku dioničkog društva, u većinskom je državnom vlasništvu i bavi se uobičajenim bankarskim poslovima odnosno pružanjem redovnih bankarskih usluga na tržištu kapitala u Federaciji Bosne i Hercegovine, kao i sve druge slične finansijske organizacije. Osim toga, potpuno je jasno da se ona u smislu svog ukupnog poslovanja, finansira isključivo iz prihoda koje ostvari učešćem na slobodnom tržištu kapitala, odnosno da budžetska sredstva ne predstavljaju njen izvor prihoda i finansiranja.

Imajući to na umu, Ustavni sud Federacije je u rješavanju ovog ustavnosudskog predmeta, osim analize odredaba Zakona o računovodstvu i reviziji, izvršio uvid u širi pravni okvir u kojem djeluje Banka, odnosno u propise kojima se uređuje pravni položaj banaka, djelokrug rada i nadzor nad njihovim radom. S tim u vezi, analizirajući osnovne odredbe Zakona o bankama kao posebnog propisa koji u članu 1. propisuje da se njime uređuje osnivanje, poslovanje, upravljanje, supervizija poslovanja, restrukturiranje i prestanak rada banaka, Ustavni sud Federacije uočava da je tim zakonom propisano i značenje pravnog instituta banke kao dioničarskog društva sa sjedištem u Federaciji Bosne i Hercegovine, koje ima dozvolu za rad Agencije, a da je djelatnost banaka primanje depozita i sredstava sa obavezom vraćanja i davanje kredita za vlastiti račun, kao i obavljanje drugih poslova u skladu sa tim zakonom (član 2. tačka a)). Zakon o bankama je svojim odredbama iz člana 2. takođe utvrdio značenje pojma sistemskog rizika (tačka rr), sistemski značajne banke (tačka ss) i ključnih funkcija (tačka tt), kao pravnih instituta koji se odnose na šire pitanje finansijske stabilnosti Federacije Bosne i Hercegovine i njenog očuvanja. Takođe, ovaj zakon je članom 3. propisao da se na sva pitanja koja nisu uređena njegovim odredbama primjenjuju odredbe propisa o privrednim društvima koje uređuju dioničarska društva, kao i odredbe propisa koji uređuju računovodstvo i reviziju, unutrašnji platni promet, devizno poslovanje, Centralnu banku Bosne i Hercegovine, posredovanje u osiguranju, sprječavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, tržište vrijednosnih papira, likvidacioni postupak, stečajni postupak i drugih zakona koje banke moraju primjenjivati. Kao što se može vidjeti, normativni zahvat Zakona o bankama u potpunosti je uredio sve segmente osnivanja, organizacije, načina poslovanja i nadzora nad radom banaka u Federaciji Bosne i Hercegovine. Kada je u pitanju revizija finansijskih izvještaja banke kao finansijske organizacije, tu je veoma jasnim odredbama, počevši od člana 116. navedenog zakona, propisana obaveza sastavljanja finansijskih izvještaja, te da godišnji finansijski izvještaji banke podliježu obavezi provođenja revizije od strane društva za reviziju, čijem izboru prethodi obavezna saglasnost Agencije. Nadalje je članom 118. stav (3) ovog zakona propisano da će Agencija imenovati društvo za reviziju, ukoliko to propusti uraditi banka. Osim veoma jasnih odredaba Zakona o bankama kojima se uređuje dinamika, način vršenja i sadržaj revizijskog izvještaja, kao i širok raspon, ne samo nadzornih, nego i regulatornih ovlaštenja Agencije, ovaj zakon sadržava i brojne kaznene odredbe za slučaj nezakonitog postupanja objekata na koje se primjenjuje.

Usko vezan za predmetno pitanje, jeste i normativni okvir kojim se uređuje pravni subjektivitet, djelokrug rada i uloga koju u bankarskom sistemu Federacije Bosne i Hercegovine obavlja Agencija. Prema odredbama Zakona o Agenciji za bankarstvo, subjekti bankarskog sistema Federacije Bosne i Hercegovine su banke, bankarske grupe, razvojne banke, mikrokreditne organizacije, lizing društva, faktoring društva, mjenjači i druge finansijske organizacije za koje je zakonom propisano da posluju pod nadzorom navedene agencije (član 2. tačka a)), dok su finansijske organizacije subjekti za koje je posebnim zakonima propisano da Agencija izdaje i oduzima dozvole ili odobrenja za rad, odnosno nadzire njihovo poslovanje i vrši druge nadležnosti u vezi sa njima, uključujući banku za posebne namjene i društvo za upravljanje imovinom u skladu sa zakonom koji uređuje poslovanje banaka (tačka i)). Nadalje je propisano da se Agencija osniva radi uređenja, kontrole i nadzora subjekata bankarskog sistema, čiji je osnovni cilj očuvanje i jačanje stabilnosti bankarskog sistema, unapređivanje njegovog sigurnog, kvalitetnog i zakonitog poslovanja, te zaštita deponenata (član 3.).

Dakle, iz prethodno izloženog seta posebnih zakona i njihovih najvažnijih odredaba, očigledno je da bankarsko poslovanje čiji su nosioci banke u Federaciji Bosne i Hercegovine, uživa poseban značaj za Federaciju Bosne i Hercegovine i da shodno tome ima poseban pravni položaj naspram ostalih pravnih subjekata koji učestvuju na tržištu roba i usluga. S tim u vezi, može se zaključiti da je stabilnost finansijskog tržišta od vrhunskog interesa za Federaciju Bosne i Hercegovine, koju prati i o njoj brine Agencija, kao posebno osnovani organ, koji uživa potpunu organizacijsku i finansijsku samostalnost. Ako se tome doda i činjenica da je navedena agencija istovremeno i regulatorni organ u ovoj oblasti, odnosno da ima pravo donošenja šireg kataloga podzakonskih akata kojima uređuje bankarski sektor u cilju njegove opstojnosti, te stabilnosti finansijskog tržišta u Federaciji Bosne i Hercegovine, očigledno je da je takvim zakonodavstvom Federacija Bosne i Hercegovine izdvojila i pravno zaokružila cjelokupan finansijski sektor, a unutar njega i bankarsko poslovanje, na jedan poseban način. Posebnost tog zakonodavstva, ne samo za bankarski sistem, nego i za cjelokupno finansijsko poslovanje, ogleda se kako u posebnosti pravne institucionalizacije osnivanja, organizacije i poslovanja banaka, tako i u pogledu nadzora nad njihovim radom, koji je u sadržajnom smislu, usljed općeg interesa za uspostavljanje pune stabilnosti finansijskog tržišta i opstojnosti bankarskog sistema, mnogo širi i obuhvatniji, a istovremeno i precizniji usljed korištenja šireg spektra instrumenata za praćenje rada banaka i drugih finansijskih organizacija. S druge strane posmatrano, Ured širinom svog jurisdikcionog zahvata, skupinom pravnih subjekata koje nadzire i alata koji mu stoje na raspolaganju, ne doseže taj nivo nadzora. Na osnovu sadržajne analize odredaba Zakona o reviziji institucija kojim je osnovan navedeni ured, utvrđena njegova organizacija i djelokrug rada, može se zaključiti da je težište rada ovog ureda na nadzoru izvršenja budžeta i finansijskim izvještajima budžetskih institucija, korištenja resursa i upravljanja državnom imovinom od strane Vlade, budžetskih institucija i javnih institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine, kao i vanbudžetskih sredstava, te sredstava osiguranih iz budžeta bilo kojoj drugoj instituciji, organizaciji ili tijelu, ili pak sredstava koja su kao zajam ili grant za Bosnu i Hercegovinu osigurana nekoj instituciji ili projektu u Federaciji Bosne i Hercegovine od međunarodnih tijela i organizacija, a sve sa ciljem postizanja pouzdanog obavještavanja o korištenju budžetskih sredstava, transparentnom i kvalitetnom upravljanju javnim prihodima, troškovima i imovinom u Federaciji Bosne i Hercegovine. Imajući to na umu, Ustavni sud Federacije zaključuje da banke, kao finansijske organizacije od posebnog značaja za Federaciju Bosne i Hercegovine, čije se osnivanje, organizacija, način rada i nadzor uređuje posebnim katalogom zakonskih i podzakonskih propisa u Federaciji Bosne i Hercegovine, ne spadaju u gore pobrojane kategorije objekata nadzora Ureda. Činjenica da je članom 11. stav 3) Zakona o reviziji institucija propisano da nadležnost pomenutog ureda obuhvata i preduzeće u kojem država ima vlasnički udjel od 50% plus jednu dionicu ili više, ne dovodi ga u poziciju da vrši reviziju općih finansijskih izvještaja banaka i drugih finansijskih organizacija, zbog najmanje dva razloga. Prvi razlog je taj što banke, osim u širem kontekstu opće primjene Zakona o privrednim društvima u smislu odredaba o dioničkim društvima, ne predstavljaju klasična preduzeća nego posebna pravna lica pod nazivom banka koja vrši gore već navedene poslove. Drugi bitan razlog je taj što banke ne koriste niti dobivaju budžetska sredstva u svom poslovanju, nego samostalno učestvuju na slobodnom tržištu kapitala u Federaciji Bosne i Hercegovine i finansiraju se isključivo od profita kojeg stiču pružanjem bankarskih usluga na tom tržištu. Eventualna nadležnost Ureda nad finansijskim organizacijama ovog tipa, koje su osnovane i posluju u skladu sa posebnim propisima, mogla bi postojati samo u smislu revizije finansijskih izvještaja nad sredstvima koja bi iz domaćih budžeta ili međunarodnih izvora finansiranja, iz različitih razloga mogla biti dodijeljena tim subjektima. Međutim, i takva davanja, ukoliko se pružaju pravnim subjektima na tržištu Bosne i Hercegovine, i to bez obzira na strukturu vlasničkog kapitala i namjenu finansijskih sredstava, moraju biti u skladu sa odredbama Zakona o sistemu državne pomoći u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 10/12 i 39/20). Pored toga, pozivanje Ureda na "dualni karakter" Banke koju u njegov okvir nadležnosti stavljaju i odredbe Uredbe o vršenju ovlaštenja u privrednim društvima sa učešćem državnog kapitala iz nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 20/16, 3/17, 9/17, 69/17, 96/17, 101/22 i 25/25), a kako se to navodi u zahtjevu za davanje mišljenja, nije od relevantnog značaja za rješavanje ovog ustavnosudskog predmeta, s obzirom da taj podzakonski akt ne utvrđuje nadležnost za vršenje bilo kakve vrste nadzora nad privrednim društvima sa učešćem državnog kapitala iz nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine, nego isključivo pitanja učešća u radu i odlučivanju skupština tih preduzeća, kao i načinu nominiranja, izbora i davanja saglasnosti za imenovanje članova u njihovim upravljačkim i nadzornim strukturama.

S obzirom na navedeno, utvrđeno je Mišljenje kao u izreci.

Ovu odluku Ustavni sud Federacije je donio u sastavu: Aleksandra Martinović, predsjednica Suda, dr. sc. Boris Barun, Mirko Milićević, Branimir Orašanin, Ajša Softić, mr. sc. Alen Taletović i mr. Anja Vuleta Pavelka, sudije Suda.

Broj U-15/25
21. oktobra 2025. godine
Sarajevo

Predsjednica
Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine
Aleksandra Martinović, s. r.