Aktio

USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

PRESUDA

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o zahtjevu Zamjenika Premijera Federacije Bosne i Hercegovine za ocjenu ustavnosti Zakona o izmjeni Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine, na osnovu člana IV.C.3.10.(2) a) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj dana 13.6.2023. godine donio je

PRESUDU

Utvrđuje se da je Zakon o izmjeni Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 17/22) donesen u skladu sa poslovnicima domova Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, a time i Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.

Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i službenim glasilima kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Obrazloženje

1. Podnosilac zahtjeva i predmet zahtjeva

Zamjenik Premijera Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva), podneskom broj: 02/1-1-036/22 od 26.4.2022. godine, Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) podnio je zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o izmjeni Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: osporeni Zakon). Dana 4.5.2022. godine podnosilac zahtjeva zastupan po punomoćniku Dženani Hadžiomerović, akvokatu iz Sarajeva, dostavio je i Prijedlog za određivanje privremene mjere, kojom bi se primjena osporenog Zakona obustavila do donošenja odluke u meritumu.

Podnosilac zahtjeva je ovlašten za pokretanje postupka ocjene ustavnosti pred Ustavnim sudom Federacije, na osnovu člana IV.C.3.10.(2) a) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.

2. Stranke u postupku

Stranke u postupku na osnovu člana IV.C.3.10.(2) a) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine su: podnosilac zahtjeva i Parlament Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Parlament Federacije) kao donosilac osporenog Zakona.

3. Bitni navodi zahtjeva

U podnesenom zahtjevu navedeno je da postoje povrede odredbi Poslovnika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 69/07, 2/08 i 26/20) (u daljem tekstu: Poslovnik Predstavničkog doma) i povrede odredbi Poslovnika o radu Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 27/03, 21/09 i 24/20) (u daljem tekstu: Poslovnik Doma naroda), Zakona o budžetima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 102/13, 9/14, 13/14, 8/15, 91/15, 102/15,104/16, 5/18, 11/19 i 99/19), kao i Pravilnika o proceduri za izradu izjave o fiskalnoj procjeni zakona, drugih propisa i akata planiranja na budžet ("Službene novine Federacije BiH", br. 34/16 i 15/18).

Iz podnesenog zahtjeva proizilazi da je grupa poslanika u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Predstavnički dom) predložila Prijedlog osporenog Zakona na način da se stav 2. kojim je utvrđen koeficijent za posebne rashodovne potrebe Kantona Sarajevo, člana 9. Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/06, 43/08, 22/09, 35/14 i 94/15) (u daljem tekstu: Zakon) briše. Naknadno je dostavljen i Amandman I na Prijedlog osporenog Zakona na način da se u članu 9. u stavu 2. Zakona broj "1,9658" zamijeni brojem "1,5", te da se briše tačka i doda tekst: "te će se svake sljedeće kalendarske godine umanjivati za 0,1 do koeficijenta "1". Navedeno je da je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije) dala mišljenje i to aktom V. 60/22 od 24.1.2022. godine, sa čim nisu bili upoznati poslanici prije razmatranja na sjednici Predstavničkog doma. Na 24. sjednici razmatran je Prijedlog osporenog Zakona, kao i predloženi Amandman I, te je nakon provedene rasprave utvrđen Nacrt osporenog Zakona. Navodi se, da prilikom usvajanja predmetnog zakona Zakonodavno-pravna komisija nije razmatrala isti, bez obzira na to što isto spada u njenu nadležnost, shodno članu 58. stav 1. tačka 1) Poslovnika Predstavničkog doma. Ističe da se od svih radnih tijela na sjednici obratio jedino predsjedavajući Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma jer je to ujedno i jedino tijelo koje je razmatralo Prijedlog osporenog Zakona, što je suprotno članu 120. stav 1. Poslovnika Predstavničkog doma. U pogledu naprijed navedenih povreda odredaba Poslovnika Predstavničkog doma, poziva se na Presudu Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: U-36/21 od 18.3.2022. godine.

Ustavni sud Federacije je aktom broj: U-17/22 od 5.5.2022. godine zatražio od podnosioca zahtjeva da u roku od 30 dana od prijema akta dostavi dokumentaciju, podneske i akte koji su taksativno nabrojani, na koje se poziva u zahtjevu. Postupajući po tom zahtjevu podnosilac zahtjeva je 8.7.2022. godine dostavio traženu dokumentaciju.

U odnosu na Dom naroda, podnosilac zahtjeva navodi da su dana 29.7.2021. godine, tri delegata podnijela Domu naroda Nacrt osporenog Zakona, prema kojem je bilo predviđeno da se briše stav 2. člana 9. kojim je određen ponder 1,9658 za Kanton Sarajevo. Nadalje ističu, da je dana 14.10.2021. godine, na nastavku 13. sjednice Doma naroda, usvojen Nacrt osporenog Zakona, te da je donijet Zaključak Doma naroda broj: 02-0201648/21 od 29.7.2021. godine o održavanju javne rasprave o pomenutom Nacrtu Zakona. Potom navode, da su dana 28.1.2022. godine, podnijeli Domu naroda Prijedlog osporenog Zakona, u kojem je predviđeno: "U Zakonu o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/06, 43/08, 22/09, 35/14 i 94/15), u članu 9. stavu 2. broj "1,9658" zamijeniti brojem "1,5", brisati tačku i dodati tekst: "te će se svake sljedeće kalendarske godine umanjivati za 0,1 do koeficijenta 1,3". Vlada Federacije je dana 10.2.2022. godine Domu naroda dostavila negativno Mišljenje V. broj 144/2022 od 10.2.2022. godine na Prijedlog osporenog Zakona, koji je dana 17.2.2022. godine na 17. sjednici Doma naroda usvojen. Iz naprijed navedenih činjenica, podnosilac zahtjeva zaključuje da je ustavnost osporenog Zakona dovedena u pitanje uslijed činjenica da Dom naroda nije razmatrao zakon koji je prethodno usvojio Predstavnički dom već je razmatrao poseban prijedlog zakona predložen od strane delegata Doma naroda. Osporeni Zakon nisu razmatrala radna tijela uključujući Zakonodavno-pravnu komisiju Predstavničkog doma i Doma naroda, te što je sjednica Predstavničkog doma održana bez dostavljanja poslanicima mišljenja Vlade Federacije na Prijedlog osporenog Zakona, kao i što Prijedlog osporenog Zakona koji je razmatrao Predstavnički dom i Prijedlog osporenog Zakona koji je razmatrao Dom naroda nisu sadržavali elemente propisane Zakonom o budžetima u Federacije Bosne i Hercegovine.

U odnosu na proceduru pred Domom naroda naglašava da je postupljeno suprotno članu 51. i 174. Poslovnika Doma naroda. Tvrdi da radna tijela niti su razmatrala Prijedlog osporenog Zakona niti su podnijela izvještaj predsjedavajućem Doma naroda. Obzirom da je Vlada Federacije Mišljenjem V. broj: 144/22 od 10.2.2022. godine izrazila negativan stav u odnosu na predmetni zahtjev, neophodno je bilo da Dom naroda shodno članu 183. stav 5. Poslovnika Doma naroda o tome glasa posebno.

Na kraju zahtjeva, podnosilac posebno naglašava da su Odbor za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma i Doma naroda, donijeli zaključke kojim su tražili od Vlade Federacije da preduzme aktivnosti na izradi potpuno novog Zakona zasnovanog na principima transparentnosti, pravičnosti i ravnopravnosti u raspodjeli javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine, te izradi prijedloga istog radi dostavljanja u parlamentarnu proceduru. Imajući u vidu naprijed navedeno, podnosilac zahtjeva predlaže da Ustavni sud Federacije nakon održane javne rasprave usvoji zahtjev za ocjenu ustavnosti i donese presudu kojom se utvrđuje da osporeni Zakon nije saglasan sa članom IV.A.3.15. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, kao ni sa Poslovnikom Predstavničkog doma i Poslovnikom Doma naroda.

4. Bitni navodi odgovora na zahtjev

U skladu sa članom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03), Ustavni sud Federacije je aktima broj: U-17/22 od 5.5.2022. godine, zatražio od oba doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, da kao stranke u postupku u roku od 30 dana od dana prijema akta dostave odgovore na zahtjev za ocjenu ustavnosti i zahtjev za donošenje privremene mjere. Navedenim aktima Ustavnog suda Federacije zatraženo je od Predstavničkog doma da dostavi ovjeren zapisnik i stenogram sa sjednice Predstavničkog doma održane dana 24.1.2022. godine i cjelokupnu dokumentaciju koja se odnosi na donošenje osporenog Zakona, a od Doma naroda da dostavi ovjeren zapisnik i stenogram sa sjednice Doma naroda održane dana 17.2.2022. godine, kao i cjelokupnu dokumentaciju koja se odnosi na donošenje osporenog Zakona.

Predstavnički dom nije dostavio odgovor na zahtjev za ocjenu ustavnosti, već je u prilogu podneska broj: 01-02-926/22 od 18.5.2022. godine i podneska broj: 01-02-926/22 od 23.6.2022. godine, dostavio dokumentaciju koja se odnosi na donošenje osporenog Zakona.

Zakonodavno-pravna komisija Doma naroda je podneskom broj: 02/2-02-995/22-1 od 3.6.2022. godine, dostavila odgovor na zahtjev za ocjenu ustavnosti. U odgovoru navodi da je podnijela Domu naroda Izvještaj broj: 02/2-02-1851/21 od 30.9.2021. godine, u kojem je donijela Zaključak da postoji ustavni osnov za donošenje osporenog Zakona i da nema primjedbi na Nacrt osporenog Zakona koji su podnijeli delegati i predložila Domu naroda da razmotri i prihvati Nacrt osporenog Zakona u tekstu koji je predložen. Nadalje navodi, da je Izvještajem broj: 02/2-02-352/22 od 17.2.2022. godine obavijestila Dom naroda da je donijela Zaključak kojim je utvrđeno da postoji ustavni osnov i da nema primjedbi na Prijedlog osporenog Zakona koji su podnijeli predlagači delegati, te da je predložila Domu naroda da razmotri i prihvati Prijedlog osporenog Zakona u tekstu koji je predložen. Zakonodavno-pravna komisija Doma naroda je u prilogu gore navedenog podneska i podneska broj: 02/2-02-926/22 od 29.6.2022. godine, dostavila dokumentaciju koja se odnosi na donošenje osporenog Zakona.

5. Relevantno pravo

A. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine

Član IV.A.3.15.

Svaki dom treba odbiti ili usvojiti potrebne zakone u razumnom roku od njihova prihvatanja u drugom domu. Kada Premijer ocijeni da jedan dom neopravdano odgađa odlučivanje o nekom zakonu, on može sazvati zajedničku komisiju, koju sačinjava najviše deset članova iz svakog doma, kako bi se u roku od deset dana utvrdio prijedlog zakona prihvatljiv za oba doma.

Član IV.C.3.10.(2) a)

(2) Ustavni sud:

  • a)
    na zahtjev Predsjednika Federacije, Potpredsjednika Federacije, Premijera, zamjenika Premijera ili na zahtjev jedne trećine članova bilo kog doma Parlamenta Federacije, utvrdit će da li je prijedlog zakona koji je usvojio jedan od domova, ili zakon koji su usvojila oba doma, u skladu sa ovim ustavom;

B. Poslovnik Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine

("Službene novine Federacije BiH", br. 69/07, 2/08 i 26/20)

Član 58. stav 1. alineja 1.

Zakonodavno-pravna komisija:

  • -
    Razmatra nacrte i prijedloge zakona, drugih propisa i općih akata koje donosi Predstavnički dom u pogledu njihove usklađenosti sa Ustavom Federacije i pravnim sistemom, kao i u pogledu pravne obrade i o tome podnosi izvještaj sa mišljenjem i prijedlozima Predstavničkog doma;

Član 190. st. 2. i 5.

Vlada Federacije ima pravo da se izjasni o amandmanu i kad nije podnijela prijedlog zakona.

Ako prijedlog zakona nije podnijela Vlada Federacije, o amandmanu na prijedlog zakona sa kojim se nije saglasila Vlada Federacije, predstavnički dom glasa posebno.

Član 197.

Zakoni i druga akta su doneseni kada su usvojeni u oba doma Parlamenta Federacije u identičnom tekstu.

C. Poslovnik o radu Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine

("Službene novine Federacije BiH", br. 27/03, 21/09 i 24/20)

Član 2.

Dom naroda se organizuje i radi po Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustav Federacije) zakonu i ovom poslovniku.

Član 51. stav 1.

Radno tijelo Doma naroda o razmatranju prijedloga za donošenje zakona, nacrta zakona, prijedloga zakona, drugog propisa ili općeg akta ili nekog drugog materijala u pripremi njihovog razmatranja na sjednici Doma naroda podnosi izvještaj Domu naroda.

Član 174.

Prijedlog zakona, u skladu sa ovim poslovnikom, prethodno razmatra zakonodavno-pravna komisija i nadležno radno tijelo.

Član 183. stav 3.

Amandman podnosioca prijedloga zakona, kao i amandman drugog ovlaštenog predlagača sa kojim se podnosilac prijedloga saglasio, postaje sastavni dio prijedloga zakona.

Član 192.

Zakoni i drugi akti su doneseni kada su usvojeni u oba doma Parlamenta Federacije u identičnom tekstu.

6. Činjenično stanje i stav Ustavnog suda Federacije

Nakon analize zahtjeva za ocjenu ustavnosti i zahtjeva za donošenje privremene mjere, odgovora na zahtjev za ocjenu ustavnosti, dostavljene dokumentacije, a u svjetlu relevantnog prava, utvrđeno je kako slijedi.

Podnosilac zahtjeva osporava valjanost postupka donošenja osporenog Zakona, te u tom pravcu navodi da je došlo do niza povreda poslovničkih odredbi, da je izvršena povreda Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, Zakona o budžetima u Federaciji Bosne i Hercegovine, Pravilnika o proceduri za izradu izjave o fiskalnoj procjeni zakona, drugih propisa i akata planiranja na budžet i Uputstva za popunjavanje obrasca za izjave o fiskalnoj procjeni.

Ustavni sud Federacije je na osnovu dostavljene dokumentacije u spisu analizirao postupak donošenja osporenog Zakona pred oba doma Parlamenta i utvrdio sljedeće:

Ovlašteni predlagači osporenog zakona su kao razlog za donošenje istog naveli da je u Kantonu Sarajevo, Grad Sarajevo kao posebna jedinica lokalne samouprave u razdoblju primjene zakona, imao specifičan položaj zbog ratnih razaranja. Nadalje, da su se u međuvremenu okolnosti promijenile tako da više ne postoji potreba za izdvajanje većih sredstava za Kanton Sarajevo u kojem se nalazi glavni grad Sarajevo.

Ustavni sud Federacije smatra da su dati razlozi, a koji su prihvaćeni od strane Parlamenta Federacije u cijelosti u nadležnosti zakonodavnog tijela Federacije Bosne i Hercegovine, te se nije upuštao u ocjenu razloga za donošenje osporenog zakona.

Predstavničkom domu dostavljen je Prijedlog osporenog Zakona dana 8.2.2021. godine sa obrazloženjem i sa prijedlogom da se isti donese po skraćenom postupku. Prema članu 1. ovog Prijedloga predviđeno je da se briše stav 2. člana 9. Zakona. Kako u konkretnom slučaju Vlada Federacije nije predlagač Zakona, zatraženo je mišljenje od strane Vlade Federacije. Dana 16.3.2021. godine, Parlamentu Federacije dostavljeno je Mišljenje Vlade V. broj: 424/2021 od 11.3.2021. godine na Prijedlog osporenog Zakona koji je podnesen od strane poslanika. Istovremeno su ponovno dana 19.7.2021. godine, dostavili Prijedlog osporenog Zakona predlažući da se donese po skraćenom postupku, a uz isti je dostavljena tabela za 2019., 2020. i projekcija za 2021. godinu. Prema članu 1. ovog prijedloga, predviđeno je da se briše stav 2. člana 9. Zakona. Uz dostavljeni Prijedlog Zakona dostavljen je i Amandman I u kome je navedeno: "U Zakonu o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/06, 43/08, 22/09, 35/14 i 94/15) u članu 9. stav 2. broj 1,9658 zamijeniti brojem 1,5", brisati tačku i dodati tekst "te će se svake sljedeće kalendarske godine umanjivati za 0,1 do koeficijenta 1".

Na dostavljeni Prijedlog Zakona dana 22.7.2021. godine, Zakonodavno-pravna komisija Predstavničkog doma na 30. sjednici donijela je Zaključak i konstatovala da Prijedlog Zakona ima ustavni i zakonski osnov za donošenje i da je dostavljen od ovlaštenog predlagača. Isto tako, dana 26.7.2021. godine, mišljenje je dao i Odbor za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma na 28. sjednici i podržao Prijedlog osporenog Zakona podnesen od strane ovlaštenih predlagača. Kako je uz predloženi Zakon dostavljen i Amandman I, Vlada Federacije nije podržala rješenja predložena u pomenutom Amandmanu i to svojim aktom V. broj: 1213/2021 od 27.7.2021. godine.

Dana 27.7.2021. godine, održana je 24. sjednica Predstavničkog doma, na kojoj je odlučeno da se Prijedlog osporenog Zakona ne razmatra po skraćenom postupku, nego kao nacrt. Nakon rasprave, usvojen je Zaključak kojim se prihvata Nacrt osporenog Zakona i zadužuju predlagači da u roku od 60 dana organizuju javnu raspravu, te prilikom izrade prijedloga zakona razmotre sve sugestije, primjedbe i prijedloge iznijete u raspravi, kao i one koji su dostavljeni.

Javna rasprava o Nacrtu osporenog Zakona održana je dana 26.10.2021. godine. Nakon provedene javne rasprave dana 4.1.2022. godine, Predstavničkom domu dostavljen je od strane predlagača Prijedlog osporenog Zakona sa obrazloženjem i potpisanom Izjavom o fiskalnoj procjeni od predlagača i Izvještajem o javnoj raspravi. Ovaj prijedlog glasi: "Član 1. u zakonu o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/06, 43/08, 22/09, 35/14 i 94/15) u članu 9. u stavu 2. broj 1,9658 zamijeniti brojem 1,5" brisati tačku i dodati tekst: "te će se svake sljedeće kalendarske godine umanjivati za 0,1 do koeficijenta 1,3".

Na dostavljeni Prijedlog Zakona dana 18.1.2022. godine, Zakonodavno-pravna komisija Predstavničkog doma je na 36. sjednici donijela Zaključak i konstatovala da ima ustavni i zakonski osnov i da je dostavljen od ovlaštenog predlagača, a 21.1.2022. godine, mišljenje je dao i Odbor za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma. Kako Prijedlog Zakona nije dostavila Vlada Federacije, dana 24.1.2022. godine, u Predstavnički dom dostavljeno je Mišljenje Vlade Federacije V. broj: 60/2022 od 24.1.2022. godine. Nakon procedure provedene Poslovnikom Predstavničkog doma, dana 24.1.2022. godine, na 29. sjednici Predstavničkog doma usvojen je Prijedlog osporenog Zakona, a dana 25.1.2022. godine, predsjedavajući Predstavničkog doma, je aktom broj: 01-02-393/21 od 25.1.2022. godine, obavijestio Dom naroda da je na 29. redovnoj sjednici Predstavničkog doma održanoj 24.1.2022. godine, usvojen Prijedlog osporenog Zakona i da se isti dostavlja u prilogu.

Iz kronologije postupka pred Predstavničkim domom, a koja proizlazi iz dokumentacije u spisu, jasno proizlazi da je provedena procedura propisana Poslovnikom Predstavničkog doma i to u skladu sa odredbama koje se odnose na donošenje zakona ako su isti predloženi u formi nacrta, prijedloga i ako je donesen Zaključak o provođenju javne rasprave.

Ustavni sud Federacije je, imajući u vidu naprijed navedene činjenice utvrdio da su netačni navodi podnosioca zahtjeva, te da prilikom donošenja osporenog Zakona u Predstavničkog domu nije došlo do povrede Poslovnika Predstavničkog doma, a samim tim ni Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.

Kada je u pitanju procedura donošenja osporenog Zakona u Domu naroda, iz dokumentacije koja je dostavljena, utvrđeno je, da je dana 29.7.2021. godine od strane delegata, dostavljen Nacrt osporenog Zakona sa obrazloženjem, prema kojem je bilo predviđeno da se briše stav 2. člana 9. Zakona. Kako Vlada Federacije nije predlagač osporenog Zakona, dostavljeno je Mišljenje od strane Vlade Federacije aktom V. broj: 1372/2021 od 9.9.2021. godine, a mišljenje o pomenutom Zakonu dostavljeno je od strane Zakonodavno-pravne komisije i Odbora za ekonomsku i razvojnu politiku, finansije i budžet Doma naroda. Dana 14.10.2021. godine, Dom naroda je razmatrao i donio odluku da se prihvata Nacrt Zakona koji može poslužiti za izradu Prijedloga i da se organizuje javna rasprava. Poslije održane javne rasprave (održana 23.11.2021. godine) dostavljen je identičan tekst osporenog Zakona kakav je Domu naroda dostavio Predstavnički dom 25.1.2022. godine. U pripremi za 17. sjednicu Doma naroda na kojoj je trebalo da se raspravlja o Nacrtu Zakona i utvrdi Prijedlog Zakona, mišljenje je dostavljeno od strane Zakonodavno-pravne komisije, Odbora za ekonomsku i razvojnu politiku, finansije i budžet i Vlade Federacije, čime je ispoštovan zahtjev da se relevantna tijela izjasne o tome. Na istoj sjednici je zatim utvrđen prijedlog osporenog Zakona i potom usvojen.

Iz svega navedenog proizilazi da je postupak usvajanja osporenog Zakona proveden u skladu sa odredbama Poslovnika Doma naroda kojim je regulisan postupak donošenja zakona kada se zakon predlaže Parlamentu Federacije od strane ovlaštenih predlagača u formi nacrta.

Ustavni sud Federacije je utvrdio da nije došlo do povrede člana IV.A.3.15. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, jer je svaki dom usvojio zakon u identičnom tekstu u razumnom roku, pri čemu nije od suštinske važnosti redoslijed usvajanja osporenog Zakona od strane domova.

Navode podnosioca zahtjeva da je osporeni zakon neustavan jer je usvojen na osnovu Izjave o fiskalnoj procjeni koja je sačinjena protivno odredbama Zakona o budžetima u Federaciji Bosne i Hercegovine, Pravilnika o proceduri za izradu fiskalne procjene zakona, drugih propisa i akata koji se odnose na planiranje budžeta i Uputstva za popunjavanje obrazaca za izjave o fisklanoj procjeni, Ustavni sud Federacije nije razmatrao jer se odnosi na ocjenu zakonitosti, a ne ustavnosti.

Na osnovu svega iznesenog odlučeno je kao u izreci ove presude čime je prestala potreba za odlučivanjem o privremenoj mjeri.

Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno u sastavu: Aleksandra Martinović, predsjednica Suda, Vesna Budimir, Mirjana Čučković, Mirko Milićević, prof.dr. Edin Muminović, Branimir Orašanin, dr. sc. Kata Senjak, Ajša Softić i mr. sc. Alen Taletović, sudije Suda.

Broj U-17/22
13. juna 2023. godine
Sarajevo

Predsjednica
Ustavnog suda Federacije
Bosne i Hercegovine
Aleksandra Martinović, s. r.