Aktio

USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

MIŠLJENJE

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine odlučujući po zahtjevu Zamjenika premijera Federacije Bosne i Hercegovine, Veska Drljače, za davanje mišljenja u vezi usaglašenosti člana 4. stav 1. tač. d) i e), čl. 5., 6., 8., 9., 12. i 22. Zakona o prijavljivanju i postupku provjere podataka o imovini nosilaca javnih funkcija u Kantonu Sarajevo, u smislu člana IV.B.3.7.d. (III) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici Suda bez javne rasprave održanoj 18.06.2019. godine, utvrdio je sljedeće

MIŠLJENJE

1. Predmet zahtjeva i podnosilac zahtjeva

Zamjenik premijera Federacije Bosne i Hercegovine Vesko Drljača (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva) podneskom broj 02/1-007/19 od 30.04.2019. godine podnio je Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) zahtjev za davanje mišljenja (u daljem tekstu: zahtjev). Zahtjevom se traži mišljenje Ustavnog suda Federacije u vezi usaglašenosti člana 4. stav 1. tač. d) i e), čl. 5., 6., 8., 9., 12. i 22. Zakona o prijavljivanju i postupku provjere podataka o imovini nosilaca javnih funkcija u Kantonu Sarajevu ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 18/19, u daljem tekstu: Zakon o provjeri podataka nosilaca javnih funkcija) sa članom II. A. 2. (1) g) i k) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, članom 8. Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama (u daljem tekstu: Evropska konvencija) i sa odredbama Porodičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/05, 41/05 i 31/14, u daljem tekstu: Porodični zakon).

U smislu člana IV.B.3.7.d. (III) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine zamjenici Premijera Federacije Bosne i Hercegovine su nadležni za odlučivanje da li će se zatražiti mišljenje Ustavnog suda Federacije.

2. Bitni navodi zahtjeva

Podnosilac zahtjeva navodi da je Skupština Kantona Sarajevo na sjednici održanoj 17. aprila 2019. godine donijela Zakon o provjeri podataka nosilaca javnih funkcija. Predmet regulisanja ovog Zakona (član 1.) je utvrđivanje obaveza izabranih i imenovanih dužnosnika, nosilaca izvršnih funkcija i savjetnika da prijave zatečenu imovinu i prihode, porijeklo, promjenu imovine i prihoda, kao i poklone koje dobiju u toku obavljanja javne funkcije, te propisan način prikupljanja, obrada, korištenje, zaštita i čuvanje podataka, dužnosti i obaveze organa nadležnih za provođenje i nadzor nad provođenjem Zakona. Prednje utvrđena obaveza odnosi se i na dostavljanje podataka o imovini "bliskih srodnika" i "povezanih lica" nosilaca javnih funkcija. Članom 4. Zakona definisani su pojmovi tj. izrazi korišteni u Zakonu od kojih podnosilac zahtjeva problematizuje izraz "bliski srodnik" i "povezano lice" i traži da se Ustavni sud Federacije u tom pogledu očituje. Nadalje parafrazira pojedine odredbe Zakona i to: član 5. (nadležni organ za provođenje zakona), član 6. (kontrolor ličnih podataka o imovini), član 8. (imovina za prijavu), član 9. (prijavljivanje imovine prilikom preuzimanja dužnosti) i član 12. (prijavljivanje na zahtjev Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo). Prema navodima podnosioca zahtjeva spomenuta zakonska rješenja suprotna su članu II. 3.d) i f) Ustava Bosne i Hercegovine, članu II. A. 2. (1) g) i k) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, članu 8. Evropske konvencije, čl. 1., 3., 4., 5, 6., 8., 9., 11., 17., 22., 47a., 47b. i 47c. Zakona o zaštiti ličnih podataka ("Službeni glasnik BiH", br. 49/06, 76/11 i 89/11), čl. 7., 8. i 9. Zakona o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 28/00, 45/06, 102/09, 62/11 i 100/13) i čl. 7., 8. i 9. Zakona o slobodi pristupa informacijama u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 32/01 i 48/11). Ističe, da su pojmovi iz člana 4. stav 1. tač. d) "bliski srodnik" i tač. e) "povezano lice" Zakona suprotni sistemskom zakonu koji reguliše porodične odnose tj. Porodičnom zakonu. Navodi da spomenuti pojmovi ne postoje niti u jednom zakonu, i to ne samo u Federaciji Bosne i Hercegovine, već ni u Bosni i Hercegovini. Takođe navodi da su odredbe Zakona koje se odnose na nadležnost Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo, te preduzimanje mjera protiv članova Skupštine Kantona Sarajevo i njihove rodbine po krvnom i tazbinskom srodstvu suprotne i sa članom 22. Ustava Kantona Sarajeva. Kao prilog prednjoj tvrdnji navodi činjenicu da provjera ličnih podataka u vidu pristupa bankarskim podacima članova Skupštine Kantona Sarajevo, njihove bliže i dalje rodbine, prijatelja i poznanika predstavlja grubu povredu Ustava Bosne i Hercegovine, Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i Evropske konvencije.

U smislu prednjeg predlaže da Ustavni sud Federacije da mišljenje da li su odredbe člana 4. stav 1. tač. d) i e) u dijelu "bliskih srodnika" i "povezanih lica", te čl. 5., 6., 8., 9., 12. i 22. spomenutog Zakona u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, članom 8. Evropske konvencije i drugim zakonima i propisima koji su navedeni u traženom mišljenju, a odnose se na zakone koje je donijela Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, a to je Zakon o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini, te Zakon o zaštiti ličnih podataka.

3. Bitni navodi odgovora na zahtjev

U smislu člana 8. Poslovnika Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 40/10 i 18/16) radi odlučivanja po predmetnom zahtjevu u postupku pripreme za njegovo rješavanje, aktom Ustavnog suda Federacije broj U-23/19 od 06.05.2019. godine zatraženo je od Skupštine Kantona Sarajevo da dostavi izjašnjenje, odnosno stav povodom traženog mišljenja.

Skupština Kantona Sarajevo aktom broj 01-05-19496-1/19 od 20.05.2019. godine dostavila je Ustavnom sudu Federacije izjašnjenje na predmetni zahtjev. Navodi se da se predmetnim odredbama Zakona o provjeri podataka nosilaca javnih funkcija reguliše korištenje imovine u skladu sa opštim interesima Kantona Sarajevo, a to je sprječavanje, prevencija i otkrivanje korumptivnih radnji prilikom uvećanja imovine funkcionera Kantona Sarajevo i njihovih srodnika za vrijeme obavljanja funkcije, na način da se evidentira njihova zatečena i uvećana imovina, te vrši kontrola načina sticanja imovine.

Opravdanost regulative Zakona o provjeri podataka nosilaca javnih funkcija, koja je u svojoj osnovi antikoruptivna koja u korist javnog, a na uštrb privatnog interesa nosilaca javnih funkcija propisuje najveći mogući stepen transparentnosti, potvrđuje i presuda Evropskog suda za ljudska prava, broj 2428/05 u predmetu Wypych protiv Poljske u kojoj je Sud zauzeo stav da javni interes ima prioritet u odnosu na privatni interes nosilaca javnih funkcija. U tom smislu, ističe se da je vršenje javnih funkcija podložno većem stepenu kontrole i nadzora od strane javnosti, čime se javni interes stavlja ispred privatnog, a što je i princip preuzet Zakonom. Ističe se da: "Sud izričito precizira da je u interesu javnosti javno obznanjivanje podataka o imovini funkcionera i članova porodice, radi podizanja nivoa transparentnosti, te navodi da bez ovakvog javnog obznanjivanja i to lako dostupnog putem internet stranice, se gubi svrha prikupljanja podataka".

Činjenica da su institucije međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini dale javnu podršku i učestvovale u javnoj raspravi na Nacrt Zakona potvrđuje da je isti donesen u duhu tekovine evropskog prava i principa demokratičnosti. Zakon o provjeri podataka nosilaca javnih funkcija, svrha i sadržaj istog, u potpunosti je u skladu sa ustavnim kategorijama i tekovinama prava Evropske unije. Nadalje se navodi da odredbama Zakona o provjeri podataka nosilaca javnih funkcija nisu povrijeđene odredbe člana II. 3.d) i f) Ustava Bosne i Hercegovine, člana II.A.2.(1) g) i k) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i člana 8. Evropske konvencije.

Ističe se da su navodi podnosioca zahtjeva u dijelu neusaglašenosti termina "bliski srodnik" i "povezana lica" sa drugim propisima nejasni, posebno iz razloga što svrha i oblast regulisanja Zakona o provjeri podataka nosilaca javnih funkcija nema dodirnih tačaka sa propisima na koje se poziva podnosilac zahtjeva. Definicija pojma "bliski srodnik" utvrđena odredbom člana 4. stav (1) tačka d) Zakona o provjeri podataka nosilaca javnih funkcija identična je definiciji iz člana 3. stav 1. tačka c). Zakona o sukobu interesa u organima vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 70/08). Navodi se da je definicija "bliski srodnik" i "povezano lice" iz člana 4. Zakona o provjeri podataka nosilaca javnih funkcija gotovo identična definiciji bliskih srodnika i povezanih lica iz člana 4. Zakona o sprječavanju sukoba interesa Republike Hrvatske ("Narodne novine Republike Hrvatske", br. 26/11, 12/12, 124/12, 48/13 i 57/15). Zakon o sukobu interesa u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine na identičan način definiše pojam "povezanih lica", o čemu je zakonodavac na nivou Kantona Sarajevo vodio računa prilikom donošenja Zakona o provjeri podataka nosilaca javnih funkcija.

Porodični zakon Federacije Bosne i Hercegovine, ni na jednom mjestu nema obavezujuću niti upućujuću odredbu kojom bi termine i definicije pojmova korištenih u tom zakonu, stavio u ulogu prioriteta u odnosu na druge propise. Ne postoji pravna obaveza da se termini korišteni u jednom zakonu, usaglašavaju sa terminima korištenim u drugom zakonu. U smislu prednjeg, navodi se da je nesporno da su navodi podnosioca zahtjeva o neusaglašenosti termina potpuno neosnovani.

U odnosu na navode podnosioca zahtjeva da su odredbe Zakona o provjeri podataka nosilaca javnih funkcija u suprotnosti sa odredbama Zakona o zaštiti ličnih podataka i Zakona o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini ističe se da ti navodi nisu ničim obrazloženi. Kako se navodi, Zakon o provjeri podataka nosilaca javnih funkcija usklađen je u cijelosti sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka. Saglasno članu 2. Zakona o zaštiti ličnih podataka, ovaj Zakon odnosi se na lične podatke koje obrađuju svi javni organi, fizička i pravna lica, osim ako drugi zakon ne nalaže drugačije. Javni organ koji obrađuje lične podatke je Ured za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo (kontrolor ličnih podataka). Svrha obrade podataka o imovini iz člana 1. tog Zakona je obezbjeđivanje provođenja principa iz člana 2., te transparentnost, zaštita integriteta javne funkcije, sprječavanje korumptivnog djelovanja za vrijeme obavljanja javne funkcije, te sprječavanje nezakonitog bogaćenja.

Nadalje se navodi da je članom 2. Zakona o Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciji borbe protiv korupcije ("Službeni glasnik BiH", br. 103/09 i 58/13) definisana korupcija, koja označava svaku zloupotrebu moći povjerene javnom službeniku ili licu na političkom položaju na državnom, entitetskom, kantonalnom nivou, Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, gradskom ili opštinskom nivou, koja može dovesti do privatne koristi. Članom 7. tog Zakona utvrđeni su antikorupcijski principi koja je utvrdio i Zakona o provjeri podataka nosilaca javnih funkcija kao principe ponašanja kantonalnih funkcionera, među kojima je i princip transparentnosti i javne kontrole. Javna kontrola zakonitog sticanja imovine u periodu obavljanja funkcije je svrha i cilj prikupljanja ličnih podataka funkcionera, "bliskih srodnika" i "povezanih lica" nosilaca javnih funkcija. Članom 22. Zakona o Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciji borbe protiv korupcije propisano je da će entiteti, kantoni i Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine usvojiti i razviti strategiju u borbi protiv korupcije i akcioni plan u skladu sa opštim principima utvrđenim u Državnoj strategiji za borbu protiv korupcije. Kao jedan od instrumenata Kantona Sarajevo za borbu protiv korupcije je i Zakon o provjeri podataka nosilaca javnih funkcija.

Na kraju se navodi da odredbe Zakona o provjeri podataka nosilaca javnih funkcija ni u kojoj mjeri ne ograničavaju primjenu, niti su u suprotnosti sa odredbama Zakona o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini.

4. Relevantno pravo

A. Ustav Bosne i Hercegovine

Član II. 3. f)

Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:

  • f)
    Pravo na privatni i porodični život, dom i prepisku.

B. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine

Član II. A 2. (1) g)

Federacija će osigurati primjenu najviše razine međunarodno priznatih prava i sloboda utvrđenih u dokumentima navedenim u Dodatku ovog ustava. Posebno:

(1) Sva lica unutar teritorija Federacije uživaju sljedeća prava:

  • g)
    na privatnost;

Amandman XVIII

Član VII.3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine mijenja se i glasi:

"Međunarodni ugovori i drugi sporazumi koji su na snazi u pogledu Bosne i Hercegovine i Federacije, te opšta pravila međunarodnog prava čine dio zakonodavstva Federacije. U slučaju nesaglasja međunarodnog ugovora, odnosno sporazuma i zakonodavstva, preovladava međunarodni ugovor, odnosno sporazum".

C. Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda

Član 8.

Pravo na poštivanje privatnog i privatnog života

(1) Svako ima pravo na poštivanje svog privatnog i porodičnog života, doma i prepiske.

(2) Javna vlast se ne miješa u vršenje ovog prava, osim ako je takvo miješanje predviđeno zakonom i ako je to neophodna mjera u demokratskom društvu u interesu nacionalne sigurnosti, javne sigurnosti, privredne dobrobiti zemlje, sprječavanja nereda ili sprječavanja zločina, zaštite zdravlja i morala ili zaštite prava i sloboda drugih.

D. Opšta deklaracija o ljudskim pravima

Član 12.

Niko ne smije biti podvrgnut samovoljnom miješanju u njegov privatni život, porodicu, dom ili dopisivanje, niti napadima na njegovu čast i ugled. Svako ima pravo na pravnu zaštitu protiv takvog mišljenja ili napada.

E. Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima

Član 17.

  • 1.
    Niko ne smije biti podvrgnut samovoljnom ili nezakonitom miješanju u njegov privatni život, porodicu ili dopisivanje, niti nezakonitim napadima na njegovu čast ili ugled.
  • 2.
    Svako ima pravo na pravnu zaštitu protiv takvog miješanja ili napada.

F. Zakon o zaštiti ličnih podataka ("Službeni glasnik BiH", broj 49/06)

Član 1.Predmet Zakona

(1) Cilj ovoga Zakona je svim licima na teritoriju Bosne i Hercegovine, bez obzira na njihovo državljanstvo ili prebivalište, osigurati zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, a posebno pravo na tajnost u pogledu obrade ličnih podataka koji se na njih odnose.

(2) Ovim se Zakonom osniva Agencija za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: Agencija), utvrđuje se njezina nadležnost, organizacija i upravljanje, te druga pitanja značajna za njezin rad i zakonito funkcionisanje.

Član 3.Definicije

Pojedini izrazi korišteni u ovome Zakonu imaju sljedeća značenja:

  • -
    lični podaci podrazumijevaju bilo koju informaciju koja se odnosi na fizičko lice na osnovu koje je utvrđen ili se može utvrditi identitet lica;
  • -
    nosilac podataka je fizičko lice čiji se identitet može ustanoviti ili identifikovati, neposredno ili posredno, posebno na osnovu jedinstvenog matičnog broja te jednog ili više faktora svojstvenih za fizički, fiziološki, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog lica;
  • -
    posebne kategorije podataka su svi lični podaci koji otkrivaju:
    • a)
      rasno porijeklo, državljanstvo, nacionalno ili etničko porijeklo, političko mišljenje ili stranačku pripadnost, ili članstvo u sindikatima, vjersko, filozofsko ili drugo uvjerenje, zdravstveno stanje, genetski kod i seksualni život;
    • b)
      krivične presude;
    • c)
      biometrijske podatke;
  • -
    zbirka ličnih podataka je bilo koji sistemski skup ličnih podataka dostupnih prema posebnim kriterijima, bilo da su centralizovani, decentralizovani ili razvrstani na funkcionalnoj i geografskoj osnovi ili postavljeni u skladu sa posebnim kriterijima koji se odnose na lica i koji omogućuju nesmetani pristup ličnim podacima u dosjeu;
  • -
    obradba ličnih podataka je bilo koja radnja ili radnje koje se obavljaju nad podacima, bilo da je automatska ili ne, a posebno prikupljanje, unos, organizovanje, pohrana, preinaku ili izmjenu, uzimanje, savjetovanje, korištenje, otkrivanje prijenosom, širenje ili na drugi način omogućavanje pristupa podacima, svrstavanje ili kombiniranje, blokiranje, brisanje ili uništavanje;
  • -
    anonimni podaci su podaci koji se u svojem izvornom obliku ili nakon njihove obrade ne mogu dovesti u vezu sa nosiocem podataka, u smislu njegove identifikacije;
  • -
    pristup podacima je svaka radnja koja korisniku omogućuje uvid u podatke, bez prava da te podatke kasnije koristi u druge svrhe;
  • -
    kontrolor je svako javno tijelo, fizičko ili pravno lice, agencija ili drugo tijelo koje samostalno ili zajedno sa drugim vodi, obrađuje i utvrđuje svrhu i način obrade ličnih podataka na osnovu zakona ili propisa;
  • -
    obrađivač je fizičko ili pravno lice, javno tijelo, agencija ili drugo tijelo koje obrađuje lične podatke u ime kontrolora;
  • -
    korisnik je fizičko ili pravno lice, javno tijelo, agencija ili drugo tijelo kojem se omogućuje pristup ličnim podacima ili kojem se lični podaci mogu dati na korištenje;
  • -
    saglasnost nosioca podataka je svaka konkretna i svjesna naznaka želje nosioca podataka dana slobodnom voljom, kojom nosilac podataka daje svoj pristanak za obradu njegovih ličnih podataka.

Član 4.Principi obrade ličnih podataka

Kontrolor je obavezan:

  • a)
    lične podatke obrađivati na pravedan i zakonit način;
  • b)
    lične podatke koje prikuplja za posebne, izričite i zakonite svrhe ne obrađivati na bilo koji način koji nije u skladu sa tom svrhom;
  • c)
    obrađivati lične podatke samo u mjeri i opsegu koji je nužan za ispunjenje određene svrhe;
  • d)
    obrađivati samo vjerodostojne i tačne lične podatke, te ih ažurirati kada je to potrebno;
  • e)
    lične podatke koji su netačni i nepotpuni, s obzirom na svrhu zbog koje su prikupljeni ili se dalje obrađuju, izbrisati ili preinačiti;
  • f)
    obrađivati lične podatke samo u vremenskom razdoblju potrebnom za ispunjenje svrhe za koju su podaci prikupljeni;
  • g)
    lične podatke čuvati u obliku koji dopušta identifikovanje nosioca podataka ne dulje no što je to potrebno u svrhu za koju se podaci prikupljaju ili dalje obrađuju;
  • h)
    osigurati da se lični podaci koji su prikupljeni za različite svrhe ne objedinjuju ili kombiniraju.

Član 5.Saglasnost nosioca podataka

(1) Kontrolor može obrađivati lične podatke uz saglasnost nosioca podataka.

(2) Saglasnost mora biti dana u pisanom obliku, mora je potpisati nosilac podataka, mora imati tačnu naznaku podataka u vezi sa kojima se saglasnost daje, te mora sadržavati ime kontrolora, svrhu i vremensko razdoblje na koji se saglasnost daje.

(3) Saglasnost može biti povučena u bilo kojem trenutku, osim ukoliko se nosilac podataka i kontrolor izričito drukčije ne dogovore.

(4) Kontrolor će morati na zahtjev nadležnoga tijela, u svako vrijeme, dokazati postojanje saglasnosti za razdoblje obrade ličnih podataka.

(5) Kontrolor je dužan čuvati saglasnost za vrijeme obrade ličnih podataka za koju je dana saglasnost.

Član 9.Obrada posebnih kategorija ličnih podataka

(1) Obrada posebnih kategorija ličnih podataka je zabranjena.

(2) Iznimno od odredbe stava (1) ovoga člana, obrada posebne kategorije ličnih podataka dopuštena je u sljedećim slučajevima:

  • a)
    ako je nosilac podataka izričito dao saglasnost;
  • b)
    ako je obrada nužna za zaštitu života, zdravlja, imovine i drugih vitalnih interesa nosioca podataka ili drugog lica za koje se saglasnost ne može dobiti, a posebno kada se radi o fizički, mentalno ili pravno nesposobnom licu ili ako se lice smatra nestalim ili zbog drugih sličnih razloga;
  • c)
    ako je obrada podataka potrebna za izvršenje obaveze ili posebnih prava kontrolora iz područja radnog prava u onoj mjeri u kojoj je zakonom ovlašten;
  • d)
    ako se obrada podataka obavlja za potrebe preventivne medicine, medicinske dijagnostike, pružanja i upravljanja zdravstvenim uslugama, ako takve podatke obrađuje djelatno medicinsko lice (djelatno lice medicinske struke) koje po zakonu ili kodeksu nadležnoga tijela podliježe obavezi čuvanja profesionalne tajne ili drugih lica koja takođe podliježu obavezi čuvanja tajne;
  • e)
    ako se obrada podataka obavlja u sklopu zakonitih aktivnosti ustanove, fondacije, udruženja ili druge neprofitne organizacije sa političkim, filozofskim, vjerskim ili sindikalnim ciljevima, a pod uslovom da se obrada podataka isključivo odnosi na članove tih tijela ili lica koja sa njima redovno kontaktiraju u vezi sa njihovim ciljevima, pod uslovom da ti podaci ne budu otkriveni trećoj strani bez pristanka nosioca podataka;
  • f)
    ako se obrađuju podaci koje je nosilac podataka nedvosmisleno učinio javnim ili je obrada nužna za pokretanje, provedbu ili odbranu od pravnih zahtjeva;
  • g)
    ako je to od posebnog javnog interesa ili u drugim slučajevima propisanim zakonom. U tim slučajevima zakon mora sadržavati konkretne odredbe o odgovarajućim zaštitnim mehanizmima.

Član 17.Davanje ličnih podataka korisniku

(1) Kontrolor podataka ne može dati lične podatke korisniku prije nego što o tomu obavijesti nosioca podataka. Ako nosilac podataka ne odobri davanje ličnih podataka, oni se ne mogu otkriti trećoj strani, osim ako to nije u javnom interesu.

(2) Kontrolor ličnih podataka ovlašten je lične podatke dati na korištenje drugim korisnicima na osnovu pismenog zahtjeva korisnika, ako je to potrebno radi obavljanja poslova u okviru zakonom utvrđene nadležnosti ili ostvarivanja zakonitih interesa korisnika.

(3) Pismeni zahtjev mora sadržavati svrhu i pravnu osnovu za korištenje ličnih podataka, te vrste ličnih podataka koji se traže.

(4) Zabranjeno je davati lične podatke na korištenje drugim korisnicima za čiju obradu, odnosno korištenje, nisu ovlašteni prema odredbama čl. 5. i 6. ovoga Zakona te ako je svrha za koju se lični podaci traže na korištenje oprečna odredbi člana 4. ovoga Zakona.

(5) Kontrolor podataka vodi posebnu evidenciju o ličnim podacima koji su dani na korištenje korisniku ličnih podataka i svrsi za koju su lični podaci dani.

(6) Nosilac podataka ne može ostvariti pravo na blokiranje ili uništavanje ličnih podataka ako je kontrolor obavezan obraditi podatke prema posebnom zakonu ili ako bi time bila narušena prava trećih lica.

Član 22.Obavještavanje o prikupljanju podataka

Kontrolor podataka prije početka prikupljanja podataka obavještava nosioca podataka, ukoliko on o tomu već nije obaviješten, o sljedećem:

  • a)
    o svrsi obrade;
  • b)
    o kontroloru, prijemnom tijelu ili o trećoj strani kojoj će podaci biti dostupni;
  • c)
    o zakonskoj obavezi dostave podataka za obradu;
  • d)
    o posljedicama u slučaju da nosilac podataka odbije tako postupiti;
  • e)
    o slučajevima u kojima nosilac podataka ima pravo odbiti dostavu ličnih podataka;
  • f)
    o tomu je li pribavljanje ličnih podataka na dobrovoljnoj osnovi;
  • g)
    o postojanju prava pristupa i prava ispravka podataka koji se na njega odnose.

G. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti ličnih podataka ("Službeni glasnik BiH", broj 76/11)

Član 1.

U Zakonu o zaštiti ličnih podataka ("Službeni glasnik BiH", broj 49/06) u članu 1. u stavu (1) riječ "tajnost" zamjenjuje se riječima: "privatnost i zaštitu podataka".

Član 4.

U članu 5. stavu (2) u prvom retku iza riječi "saglasnost" dodaju se riječi: "za obradu posebne kategorije ličnih podataka".

Član 47c.Pravo na prigovor zbog obrade podataka bivših institucija

(1) Nosilac podataka može podnijeti prigovor na obradu podataka bivših institucija ako su ti podaci prikupljeni bez njegove saglasnosti ili ako je to u suprotnosti sa važećim zakonskim pravilima.

(2) Nosilac podataka treba biti na primjeren način obaviješten o:

  • a)
    izvoru tih podataka;
  • b)
    svrsi njihovog izvornog korištenja;
  • c)
    vrsti i opsegu namjeravane obrade;
  • d)
    sadašnjem javnom tijelu koje je odgovorno za obradu podataka i
  • e)
    mogućnosti podnošenja prigovora na obradu.

(3) Prije početka obrade podataka javno tijelo može općenito obavijestiti nosioce podataka, ako pojedinačno saopštenje predstavlja neprimjeren napor ili ako legitiman interes nosioca podataka ne prevlada, a u tom je slučaju potrebno lično upoznati nosioca podataka sa obradom podataka.

H. Zakon o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 28/00)

Član 6. Izuzeci u vezi sa funkcijama javnih tijela

  • 1.
    Nadležno javno tijelo može utvrditi izuzetak u slučajevima kada se otkrivanjem informacije osnovano može očekivati izazivanje značajne štete po legitimne ciljeve sljedećih kategorija u Bosni i Hercegovini:
    • a)
      vanjska politika, interesi odbrane i sigurnosti, kao i zaštita javne sigurnosti;
    • b)
      interesi monetarne politike;
    • c)
      sprječavanje kriminala i svako otkrivanje kriminala; i
    • d)
      zaštita procesa donošenja odluke od strane javnog tijela u davanju mišljenja, savjeta ili preporuka od strane javnog tijela, zaposlenog lica u javnom tijelu, ili svakog lica koje vrši aktivnosti za ili u ime javnog tijela, a ne obuhvata činjenične, statističke, naučne ili tehničke informacije.

Član 7. Izuzetak u pogledu povjerljivih komercijalnih informacija

Kada nadležno javno tijelo opravdano utvrdi da zahtjev za pristup informacijama uključuje povjerljive komercijalne interese treće strane, nadležno će javno tijelo po hitnom postupku dopisom obavijestiti treću stranu o pojedinostima zahtjeva. U obavijesti se upućenoj dopisom informiše treća strana o neposrednom objavljivanju informacija, ukoliko treća strana, u roku od 15 dana od prijema dopisa, ne odgovori dopisom da takve informacije smatra povjerljivim i navede razloge za štetu koja bi proistekla iz objavljivanja informacija. Nakon prijema takvoga odgovora nadležno će javno tijelo utvrditi izuzetak.

Član 8. Izuzetak kod zaštite privatnosti

Nadležno će javno tijelo utvrditi izuzetak kad opravdano utvrdi da tražene informacije uključuju lične interese koji se odnose na privatnost trećeg lica.

Član 9. Ispitivanje javnog interesa

  • 1.
    Nadležno će javno tijelo objaviti traženu informaciju, bez obzira na utvrđeni izuzetak u smislu čl. 6., 7. ili 8., ako je to opravdano javnim interesom i uzeti u obzir svaku korist i svaku štetu koji mogu proisteći iz toga.
  • 2.
    U donošenju odluke da li je objavljivanje informacija opravdano javnim interesom, nadležno će javno tijelo razmotriti okolnosti kao što su, ali nisu ograničene na, svako nepoštivanje zakonske obaveze, postojanje bilo kakvog prestupa, sudsku pogrešku, zloupotrebu vlasti ili nemar u vršenju službene dužnosti, neovlašteno korištenje javnih fondova, ili opasnost po zdravlje ili sigurnost pojedinca, javnosti ili okoline.
  • 3.
    Ako je utvrđeno da je objavljivanje traženih informacija koje je nadležno javno tijelo utvrdilo kao izuzetak u smislu čl. 7. ili 8., u javnom interesu, nadležno će javno tijelo dopisom obavijestiti treću stranu da će informacije biti objavljene po isteku roka od 15 dana od dana prijema dopisa. Treća će strana dopisom biti obaviještena o pravu na žalbu, nadležnom tijelu kome žalba treba biti podnesena, uz neophodne informacije u vezi sa obraćanjem takvom tijelu, kao i krajnji rok i troškove za podnošenje žalbe. Treća će strana takođe dopisom biti informisana o pravu obraćanja ombudsmenu, a ovaj će dopis sadržavati sve prijeko potrebne informacije za obraćanje ovom uredu.

I. Zakon o slobodi pristupa informacijama u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 32/01)

Član 6. Izuzeci u vezi djelokruga javnih organa

Nadležni javni organ može utvrditi izuzetak u slučajevima kada se saopštavanjem informacije osnovano može očekivati izazivanje značajne štete za sljedeće legitimne ciljeve Federacije:

  • 1)
    interesi odbrane i sigurnosti, kao i zaštita javne sigurnosti,
  • 2)
    sprječavanje kriminala i otkrivanje kriminala,
  • 3)
    zaštita postupka donošenja odluka u javnom organu, uključujući davanje mišljenja, savjeta ili preporuka, bilo da se radi o licu uposlenom u javnom organu ili drugom licu koje radi za ili u ime javnog organa, s tim da to ne obuhvaća činjenične, statističke, znanstvene ili tehničke informacije.

Član 7. Izuzetak u vezi sa povjerljivim komercijalnim informacijama

(1) Kada nadležni javni organ osnovano utvrdi da zahtjev za pristup informaciji uključuje povjerljive komercijalne interese treće strane, bez odlaganja pismeno obavještava treću stranu o pojedinostima zahtjeva i upozorava je da će se tražena informacija saopštiti, ako u roku od 15 dana od dana prijema ovoga obavještenja pismeno ne odgovori da smatra da je informacija povjerljiva i navede razloge zbog kojih bi njenim saopštavanjem mogla nastupiti šteta.

(2) Nakon prijema odgovora u smislu stava 1. ovoga člana, nadležni javni organ utvrdit će izuzetak od saopštavanja tražene informacije.

Član 8. Izuzetak u zaštiti privatnosti

Nadležni javni organ utvrđuje izuzetak od saopštavanja tražene informacije, ako osnovano utvrdi da informacija uključuje lične interese koji se odnose na privatnost trećeg lica.

Član 9. Ispitivanje javnog interesa

(1) Nadležni javni organ saopštava traženu informaciju bez obzira na izuzetak utvrđen u skladu sa čl. 6., 7. ili 8. ovog zakona, ako je to opravdano javnim interesom. Pri tome uzima u obzir svaku korist i štetu koje mogu proisteći iz saopštavanja informacije.

(2) Prilikom donošenja odluke je li saopštavanje informacije opravdano javnim interesom, nadležni javni organ razmatra okolnosti naročito uključujući: svako nepoštivanje zakonske obaveze, postojanje bilo kakvog prestupa, nepravde, zloupotrebe vlasti ili nemara u obavljanju službene dužnosti, neovlaštenog korištenja javnih fondova, opasnosti po zdravlje ili sigurnost pojedinca, javnosti ili okoline.

(3) Ako se utvrdi da je saopštavanje tražene informacije, podnosioca zahtjeva koju je nadležni organ utvrdio kao izuzetak u smislu čl. 7. i 8. ovoga zakona u javnom interesu, nadležni javni organ rješenjem obavještava treću stranu da će informaciju saopštiti po isteku roka od 15 dana od dana prijema tog rješenja. Navedeno rješenje sadrži pouku o pravu na žalbu, naznaku i adresu organa kojemu se žalba podnosi, rok i troškove za podnošenje žalbe kao i uputstvo o pravu obraćanja Instituciji ombudsmana Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: ombudsman), sa naznakom neophodnih podataka za kontaktiranje ombudsmana.

J. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi pristupa informacijama u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 48/11)

Član 1.

U Zakonu o slobodi pristupa informacijama u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 31/01) u članu 9. stav (3), u drugoj rečenici riječ "Federacije" briše se.

K. Porodični zakon Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/05, 41/05 i 31/14)

Član 1.

Ovim se zakonom uređuju porodica, brak i pravni odnosi u braku, odnosi roditelja i djece, posvojenje, skrbništvo, pravni učinci vanbračne zajednice žene i muškarca, prava i dužnosti članova porodice u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), te postupci mjerodavnih organa u vezi sa bračnim i porodičnim odnosima i skrbništvom.

Član 2. stav 2.

(1) Porodica u smislu ovog zakona je životna zajednica roditelja i djece i drugih krvnih srodnika, srodnika po tazbini, usvojilaca i usvojenika i lica iz vanbračne zajednice ako žive u zajedničkom domaćinstvu.

L. Zakon o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/05)

Član 54. st. 1. i 2.

Za vršenje određenih stručnih, tehničkih i drugih poslova za potrebe organa uprave i upravnih organizacija, mogu se osnivati stručne, tehničke i druge zajedničke ili samostalne službe ili druga tijela.

Službe i druga tijela iz stava 1. ovoga člana, osnivaju sljedeći organi, i to:

  • 1)
    Vlada Federacije za svoje potrebe i potrebe federalnih organa uprave i federalnih upravnih organizacija;
  • 2)
    vlada kantona za svoje potrebe i potrebe kantonalnih organa uprave i kantonalnih upravnih organizacija;
  • 3)
    opštinski načelnik, odnosno gradonačelnik za svoje potrebe i potrebe gradskih, odnosno opštinskih organa uprave i upravnih organizacija.

M. Ustav Kantona Sarajevo

Član 22.

Provođenje istrage

Skupština ili njeni odbori mogu provoditi istrage radi raspravljanja određenih pitanja koja su se pojavila u odnosima unutar Kantona, a u kojima je učestvovao bilo koji od poslanika, članova Vlade odnosno organa ili službi kantonalne Vlade, te u tom cilju pozivati svjedoke ili prikupljati druge dokaze.

Postupak provođenja istrage u smislu prethodnog stava uređuje Skupština posebnim propisom.

N. Zakon o prijavljivanju i postupku provjere podataka o imovini nosilaca javnih funkcija u Kantonu Sarajevu ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 18/19)

Član 1.Predmet

(1) Ovim zakonom utvrđuje se obaveza izabranih i imenovanih dužnosnika, nosilaca izvršnih funkcija i savjetnika (u daljem tekstu: nosioci javnih funkcija) da prijave zatečenu imovinu i prihode, porijeklo i promjene imovine i prihoda kao i poklone koje dobiju u toku obavljanja javne funkcije (u daljem tekstu: podaci o imovini), način prikupljanja, obrada, korištenje, zaštita i čuvanje podataka, kao i dužnosti i obaveze organa nadležnih za provođenje i nadzor nad provođenjem ovog zakona i druga pitanja od značaja za provođenje ovog zakona.

(2) Obaveza iz stava (1) ovog člana odnosi se i na dostavljanje podataka o imovini bliskih srodnika i povezanih lica nosilaca javnih funkcija.

Član 4.Pojmovi

Izrazi korišteni u ovom zakonu imaju sljedeće značenje:

  • d)
    "bliskim srodnikom" se smatraju bračni i vanbračni drug, dijete, majka, otac, usvojilac i usvojenik nosioca javne funkcije;
  • e)
    "povezano lice" je bliski srodnik, srodnik u pravoj liniji, srodnik u pobočnoj liniji do trećeg stepena, srodnik po tazbini do drugog stepena, dijete bračnog druga ili bilo koje pravno ili fizičko lice koje je sa nosiocem javne funkcije u ličnoj, političkoj, ekonomskoj ili drugoj vezi koja bi mogla uticati na objektivnost u radu nosioca javne funkcije.

Član 5.Nadležni organ za provođenje ovog zakona

(1) Ured za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Ured) nadležan je za provođenje ovog zakona.

(2) Odobrena budžetska sredstva za funkcionisanje i rad Ureda ne mogu biti manja od 0.05% prihoda Budžeta Kantona Sarajevo na godišnjem nivou.

(3) Za posebne uslove rada nad provođenjem ovog zakona, rukovodilac i zaposlenici Ureda imaju uvećanje plate u iznosu od 20% od osnovne plate.

Član 6.Kontrolor ličnih podataka o imovini

(1) Ured je nadležan i ovlašten za prikupljanje, provjeru i obradu podataka o imovini nosilaca javnih funkcija, uspostavljanje i vođenje Registra podataka o imovini (u daljem tekstu: Registar), kao i pokretanje prekršajnog i iniciranje krivičnog postupka zbog povreda odredaba ovog zakona.

(2) Radi obrade podataka o imovini, Ured vrši:

  • a)
    prijem prijava podataka o imovini;
  • b)
    unošenje i ažuriranje podataka o imovini u Registru;
  • c)
    čuvanje ličnih podataka o imovini na period od pet godina nakon završetka funkcije;
  • d)
    uništavanje podataka nakon isteka roka od pet godina od vremena završetka funkcije;
  • e)
    provjeru podataka o imovini.

(3) Ured vodi Registar, kao zbirku podataka o imovini i vodi se ručno ili sredstvima za automatsku obradu podataka, u skladu sa propisima o opštoj i tehničkoj zaštiti ličnih podataka.

(4) Pored Registra iz stava (3) ovog člana, vodi se i dosije za svakog nosioca ličnih podataka o imovini, koji sadrži priloženu dokumentaciju nosioca ličnih podataka, koji se čuvaju i uništavaju ili vraćaju nosiocu ličnih podataka u roku propisanom u tač. c) i d) stava (2) ovog člana.

Član 8.Imovina za prijavu

(1) Prijava sadrži detaljne informacije o imovini i prihodima, kao što su:

  • a)
    pravo vlasništva na nepokretnim stvarima u zemlji i inostranstvu;
  • b)
    pravo vlasništva na pokretnim stvarima koje podliježu registraciji kod nadležnih organa u zemlji i inostranstvu;
  • c)
    pravo vlasništva na pokretnim stvarima u vrijednosti većoj od 5.000 KM u zemlji i inostranstvu;
  • d)
    dionice, akcije i obveznice i udjeli u pravnim licima i drugi vrijednosni papiri u zemlji i inostranstvu;
  • e)
    depoziti, dividende i kamate u bankama i drugim finansijskim organizacijama, u zemlji i inostranstvu;
  • f)
    prava po osnovu autorskih, patentnih i sličnih prava intelektualne svojine u zemlji i inostranstvu;
  • g)
    finansijske obaveze prema fizičkim i pravnim licima u zemlji i inostranstvu u iznosu višem od 5.000 KM, i
  • h)
    izvor i visina godišnjih novčanih prihoda u zemlji i inostranstvu.

(2) Kada je imovina bliskih srodnika odvojena, prijavljivanje se obavlja posebno za svakog člana sa registriranom imovinom na njegovo ime i prilaže se prijavi lica koje ima obavezu za prijavljivanje.

(3) U prijavi prihoda i finansijskih obaveza, nosilac javne funkcije navodi iznos, vrstu izvora svakog prihoda, iznos i vrstu finansijskih obaveza.

Član 9.Prijavljivanje imovine prilikom preuzimanja dužnosti

Nosilac javne funkcije je obavezan da prijavi imovinu iz člana 8. ovog zakona, u roku od 30 dana od dana preuzimanja javne funkcije.

Član 12.Prijavljivanje na zahtjev Ureda

Ured u svako vrijeme može da traži od nosioca javnih funkcija da dostave traženu informaciju o imovini iz člana 8. ovog zakona.

Član 22.Zastarijevanje

(1) Postupak za primjenu sankcija koji se odnosi na kršenje ovog zakona obavezno se pokreće u roku od 30 dana od dana saznanja o slučajevima kršenja ovog zakona, a najkasnije uroku od pet godina od dana kršenja ovog zakona.

(2) Djela koja imaju obilježja krivičnih djela propisanih Krivičnim zakonom Federacije Bosne i Hercegovine zastarijevaju u skladu sa odredbama Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine.

O. Zakon o Vladi Kantona Sarajevo (Novi prečišćeni tekst) ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 36/14)

Član 19.

Za razmatranje pitanja iz nadležnosti Vlade Kantona, davanje prijedloga i mišljenja o tim pitanjima, vršenje određenih poslova i zadataka u vezi sa provođenjem zaključaka Vlade Kantona, kao i za vršenje drugih poslova, Vlada Kantona može obrazovati stalna i povremena radna tijela (savjete, urede, komitete, odbore, komisije i dr).

Sastav i nadležnost radnih tijela iz stava l. ovog člana uredit će se Poslovnikom Vlade Kantona ili aktom o obrazovanju radnog tijela.

Član 26.

Vlada Kantona u ostvarivanju svojih nadležnosti utvrđenih ustavom donosi uredbe, odluke, rješenja i zaključke.

Član 28.

Uredbom se uređuju najvažnija pitanja iz nadležnosti Vlade Kantona, bliže uređuju odnosi za provođenje zakona, obrazuju stručne i druge službe Vlade Kantona i utvrđuju principi za unutrašnju organizaciju organa uprave Kantona.

Odlukom se uređuju pojedina pitanja ili propisuju mjere Vlade Kantona, daje saglasnost ili potvrđuju akta drugih organa ili organizacija i odlučuje o drugim pitanjima o kojima se ne odlučuje uredbom.

Rješenjem se odlučuje o imenovanjima i razrješenjima, kao i o drugim pojedinačnim pitanjima iz nadležnosti Vlade Kantona.

Zaključkom se utvrđuju stavovi o pitanjima od značaja za provođenje utvrđene politike, uređuju unutrašnji odnosi u Vladi Kantona i određuju zadaci organima uprave i službama, kao i radnim tijelima Vlade Kantona. Zaključkom se odlučuje i u drugim slučajevima u kojima se ne donose druga akta.

Član 31.

Za obavljanje stručnih i drugih poslova za potrebe Skupštine Kantona, Vlade Kantona i organe uprave, Vlada Kantona može osnivati određene stručne, tehničke i druge službe, kao zajedničke ili samostalne službe, u skladu sa zakonom.

Aktom o obrazovanju službe iz prethodnog stava, utvrđuje se njen djelokrug, kao i status i odgovornost te službe i lice koje njom rukovodi.

P. Uredba o osnivanju Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 7/18)

Član 1.Predmet

Ovom uredbom osniva se i utvrđuje djelokrug rada i nadležnosti Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Ured), kao stručne službe Vlade Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Vlada), uređuje rukovođenje Uredom, kao i druga pitanja od značaja za organizovanje i funkcionisanje Ureda.

Član 2.Djelokrug rada i nadležnosti

(1) Ured vrši stručne, operativne i administrativno tehničke poslove u vezi sa:

  • a)
    aktivnostima na prevenciji korupcije, kao i prikupljanju podataka i prijavljivanju nadležnima uočenih koruptivnih aktivnosti u Kantonu Sarajevo, i
  • b)
    uspostavljanjem, provođenjem i kontrolom sistema upravljanja kvalitetom u organima uprave i službama Kantona Sarajevo.

(2) Ured je samostalan i nezavisan u obavljanju poslova iz svog djelokruga u skladu sa odredbama ove uredbe.

Član 3.Aktivnosti iz oblasti borbe protiv korupcije

Aktivnosti Ureda na prevenciji korupcije, kao i prikupljanju podataka i prijavljivanju nadležnima uočenih koruptivnih aktivnosti u Kantonu Sarajevo odnose se na:

  • a)
    prikupljanje podataka o realizaciji aktivnosti iz domena borbe protiv korupcije (utvrđenih propisima, akcionim planovima i drugim strateškim dokumentima i/ili aktima Vlade) od svih kantonalnih institucija navedenih u članu 10. stav (1) ove uredbe;
  • b)
    objedinjavanje prikupljenih podataka, sačinjavanje analize i izvještavanje nadležnih u skladu sa ovom uredbom;
  • c)
    postupanje po prijavama prema institucijama u svrhu provjere, prikupljanja podataka i prosljeđivanja istih prema nadležnim organima i institucijama;
  • d)
    uspostavljanje i upravljanje bazama podataka koje za cilj imaju prevenciju ili otkrivanje koruptivnih aktivnosti;
  • e)
    davanje preporuka i smjernica za provedbu propisa i strateških dokumenata iz domena borbe protiv korupcije;
  • f)
    koordinaciju između svih subjekata obuhvaćenih strateškim planovima borbe protiv korupcije kao i saradnju i koordinaciju sa Agencijom za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije i ostalim pravnim subjektima, organima i organizacijama koje su nadležne u postupanju u oblasti borbe protiv korupcije, kao i pravosudnim organima
  • g)
    organiziranje aktivnosti u vezi sa prevencijom korupcije, kao i prijavljivanjem korupcije i koruptivnih aktivnosti;
  • h)
    organizovanje okruglih stolova, medijskih i drugih kampanja usmjerenih na prevenciju i suzbijanje koruptivnih aktivnosti;
  • i)
    predlaganje izmjena i dopuna propisa i strateških dokumenata Vladi, a koji se odnose na segment borbe protiv korupcije.

Član 4.Aktivnosti iz oblasti upravljanja kvalitetom

Aktivnosti Ureda na uspostavljanju, provođenju i kontroli sistema upravljanja kvalitetom u organima uprave i službama Kantona Sarajevo odnose se i na:

  • a)
    analizu procesa rada kantonalnih organa uprave, kantonalnih upravnih organizacija i stručnih službi;
  • b)
    izradu potrebne dokumentacije za kvalitet;
  • c)
    Pripremanje i predlaganje odluka u vezi sa sistemom upravljanja kvalitetom i drugim odgovarajućim standardima;
  • d)
    ostvarivanje saradnje sa nevladinim sektorom, u ime Vlade i iniciranje donošenja akata za provođenje Sporazuma o saradnji Vlade i nevladinog sektora u Kantonu Sarajevo;
  • e)
    saradnju i koordinaciju sa konsultantskim i certifikacijskim firmama;
  • f)
    kontrolu provođenja, održavanja i unaprjeđenja sistema upravljanja kvalitetom i drugih odgovarajućih standarda;
  • g)
    koordinaciju sistema upravljanja kvalitetom i drugih odgovarajućih standarda u kantonalnim organima;
  • h)
    obavljanje i drugih stručnih i administrativnih poslova koji se odnose na uvođenje i održavanje sistema upravljanja kvalitetom i drugih odgovarajućih standarda.

5. Mišljenje Suda i analiza predloženih rješenja u Zakonu

Skupština Kantona Sarajevo na sjednici održanoj 17.4.2019. godine donijela je Zakon o prijavljivanju i postupku provjere podataka nosilaca javnih funkcija kojim se uređuje obaveza izabranih i imenovanih dužnosnika da prijave zatečenu imovinu i prihode, porijeklo i promjenu imovine i prihoda koje dobiju u toku obavljanja javne funkcije kao i dužnosti i obaveze organa nadležnog za provođenje ovog Zakona. Prema ovom zakonu izabrani i imenovani dužnosnici su poslanici u Skupštini Kantona Sarajevo, premijer i članovi Vlade Kantona Sarajevo, gradonačelnik i opštinski načelnici, vijećnici u Gradskom i opštinskim vijećima kao i članovi skupštine upravnih i nadzornih odbora direkcija, zavoda, javnih ustanova i preduzeća i druge institucije u Kantonu Sarajevo, ako je za njihov izbor ili imenovanje data saglasnost od strane zakonodavnog ili izvršnog organa u Kantonu Sarajevo.

U Zakonu je regulisano da se prijava imovine i prihoda izabranih i imenovanih dužnosnika odnosi na "bliske srodnike" i "povezana lica". "Bliski srodnik" prema Zakonu smatra se bračni i vanbračni drug, djeca, majka, otac, usvojilac i usvojenik nosioca javne funkcije, a "povezano lice" je bliski srodnik, srodnik u prvoj liniji, srodnik u pobočnoj liniji do trećeg stepena, srodnik po tazbini do drugog stepena, dijete bračnog druga ili bilo koje pravno ili fizičko lice koje je sa nosiocem javne funkcije u ličnoj, političkoj, ekonomskoj ili drugoj vezi koja bi mogla uticati na objektivnosti u radu nosioca javne funkcije. Ako je imovina "bliskih srodnika" odvojena, prijavljivanje se obavlja posebno za svakog člana sa registrovanom imovinom za svakog člana.

Nadzor nad provođenjem ovog zakona vrši Ured za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Ured) koji je nadležan i ovlašten da prikuplja, provjerava i radi obradu podataka o imovini, uspostavlja Registar podataka o imovini kao i da pokreće prekršajni i inicira krivični postupak zbog povrede određenih odredbi Zakona. Isto tako, Zakonom je regulisano da Skupština Kantona Sarajevo prati rad Ureda, razmatra informacije, a Ured ima obavezu da podnosi informacije svakih šest mjeseci o svom radu, prikupljenim informacijama i uočenim nepravilnostima. Te informacije Ured objavljuje na svojoj web stranici.

Prijavljivanje imovine vrši se u periodu od 1. do 31.1. za svaku kalendarsku godinu, s tim da Ured može u svako vrijeme da traži od nosioca javne funkcije da dostavi traženu informaciju o imovini iz člana 8. Zakona. Zaposlenici Ureda disciplinski odgovaraju po posebnim propisima, a Vlada Kantona Sarajevo će u roku od 30 dana donijeti Uredbu o uspostavljanju i vođenju registra ličnih podataka o imovini i postupku provjere imovine kao zbirke ličnih podataka.

Imovina koja se prijavljuje navedena je u članu 8. stav 1. (pokretna i nepokretna imovina u zemlji i inostranstvu, dionice, akcije i obveznice u zemlji i inostranstvu, depoziti i dividende u bankama i drugim finansijskim organizacijama u zemlji i inostranstvu, pravo po osnovu intelektualne svojine u zemlji i inostranstvu, finansijske obaveze prema fizičkim i pravnim licima u zemlji i u inostranstvu, kao i izvor i visina godišnjih prihoda u zemlji inostranstvu). Ako je imovina bliskih srodnika odvojena, prijavljivanje imovine koja je navedena u članu 8. stav 1. obavlja se posebno za svakog člana kako je to navedeno u članu 4. stav 1. d) i e).

Kako je navedeno u samom tekstu Zakona, organi nadležni za provođenje (u Zakonu utvrđena nadležnost Ureda, član 5.) dužni su sve svoje aktivnosti, to su izvještaji i informacije učiniti dostupnim u javnosti, putem svoje službene web stranice. Radi osiguranja transparentnosti informacije o odbijanju dostavljanja ličnih podataka o imovini i drugim podacima isto će biti dostupno javnosti. Javna dostupnost ličnih podataka o cjelokupnoj imovini nosilaca javne funkcije vrši se navođenjem podataka o tome gdje se imovina nalazi (ovo se odnosi na svu imovinu nosilaca javne funkcije i "bliskih srodnika" navedenu u članu 8., način popunjavanja prijave sa svim elementima nepokretne i pokretne imovine, član 17.). Svi ti podaci bit će objavljeni na web stranci Ureda (prema članu 4. stav 1. e) i d) "povezano lice" tretira se u cijelom Zakonu kao "bliski srodnik").

Rad Ureda prati Skupština Kantona Sarajevo, kojoj taj Ured svakih šest mjeseci podnosi informacije o radu, prikupljenim informacijama i uočenim nepravilnostima. Kad se razmatra informacija Ureda, sjednica Skupštine je otvorena za javnost. Zakon još reguliše, da Ured ima ovlaštenje obratiti se zahtjevom za dostavu svih podataka nadležnim institucijama, i to pravnim i fizičkim licima koja raspolažu relevantnim podacima. Ured u svako vrijeme može tražiti od nosioca javne funkcije da dostavi traženu informaciju o svojoj imovini i imovini "bliskih srodnika" i "povezanih lica". Kontrolu prijavljivanja imovine i poklona vrši Ured, koji prema ovom Zakonu ima ovlaštenje pribavljati i obrađivati lične podatke u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka. Saglasnost za obradu posebne kategorije ličnih podataka mora biti data u pismenoj formi, u svrhu provjere tačnosti, istinitosti navoda sadržanih u prijavi imovine. Zakon reguliše, da je, obaveznik prijave "saglasan sa ovlaštenjima Ureda" i da, Ured ima nadležnost da zatraži bilo kakve informacije od nadležnih institucija, a obaveznik prijave imovine treba da se složi, ili kako je to navedeno "smatra se da je saglasan", sa svim aktivnostima i radnjama koje preduzima Ured.

5.1. Analiza Uredbe o osnivanju Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanja kvalitetom Kantona Sarajevo, koju ja donijela Vlada Kantona

Analizom propisa donesenih od strane Vlade Kantona Sarajevo, na osnovu kojih bi se utvrdilo kako je formiran Ured, može se konstatovati da se radi o organu koji je već formiran, ne ovim Zakonom, niti drugim zakonom, nego Uredbom o osnivanju Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanja kvalitetom Kantona Sarajevo, koju je donijela Vlada Kantona na 112. sjednici održanoj 02.02.2018. godine. Donesena Uredba objavljena je u "Službenim novinama Kantona Sarajevo", broj 7/17). Osnov za donošenje ove Uredbe je član 54. stav 2. tačka 2. Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/05). Istim članom je propisano, da se za obavljanje određenih stručnih, tehničkih i drugih poslova za potrebe organa uprave i upravnih organizacija mogu osnivati stručne, tehničke i druge zajedničke službe ili samostalne službe ili druga tijela. Osim člana 54. Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, osnov za donošenje Uredbe je i čl. 26. i 28. Zakona o Vladi Kantona Sarajevo - Novi prečišćeni tekst ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 36/14). Članom 26. Zakona propisano je da Vlada Kantona u ostvarivanju svojih nadležnosti utvrđenih Ustavom donosi uredbe, odluke, rješenja, a članom 28. da se Uredbom uređuju najvažnija pitanja iz nadležnosti Vlade Kantona, bliže uređuju odnosi za provođenje Zakona, obrazuju stručne i druge službe Vlade Kantona i utvrđuju principi za unutrašnju organizaciju organa uprave Kantona. Članom 31. propisano je da za obavljanje stručnih i drugih poslova za potrebe Skupštine Kantona, Vlade Kantona i organa uprave, Vlada Kantona može osnivati određene stručne, tehničke i druge službe, a Vlada Kantona vrši nadzor nad radom tih stručnih službe koje je osnovala.

Članom 1. ove Uredbe propisano je da se ovom Uredbom osniva i utvrđuje djelokrug rada i nadležnost Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo, rukovođenje i druga pitanja koja su značajna za organizovanje i funkcionisanje ovog Ureda. Kad je u pitanju djelokrug rada i nadležnosti, Uredbom je propisano da Ured vrši stručne, operativne i administrativno tehničke poslove u vezi sa aktivnostima na prevenciji korupcije kao i prikupljanju podataka i prijavljivanje nadležnim uočenih aktivnosti u Kantonu Sarajevo te i kontrola sistema upravljanja kvalitetom u organima uprave i drugim službama u Kantonu. Aktivnost na prevenciji korupcije, prikupljanju podataka i prijavljivanju nadležnim organima, odnosi se na prikupljanje podataka o realizaciji aktivnosti iz domena borbe protiv korupcije utvrđene propisima i planovima Vlade, objedinjavanje prikupljenih podataka, sačinjavanje analiza i izvještavanje nadležnih organa u skladu sa Uredbom, uspostavljanje i upravljanje bazama podataka čiji je cilj prevencija i otkrivanje korupcijskih aktivnosti, davanje preporuka i smjernica za provedbu propisa i pratećih dokumenta koji su obuhvaćeni strateškim planovima borbe protiv korupcije kao i saradnja sa drugim pravnim subjektima, organima i organizacijama koje su nadležne u ovoj oblasti. Pored spomenutog u okviru aktivnosti iz oblasti borbe protiv korupcije Ured organizuje okrugle stolove medijske i druge kampanje usmjerene na prevenciju, te predlaže izmjene i dopune propisa i strateških dokumenata Vladi Kantona Sarajevo (čl. 2. i 3.).

Prema ovoj Uredbi izvještaj o radu Ureda podnosi se Vladi Kantona Sarajevo (član 6.). Kad je u pitanju saradnja sa drugim organima i organizacijama ti organi dužni su sarađivati sa Uredom u provođenju utvrđenih aktivnosti. Ta saradnja odnosi se na obavezu institucija da prioritetno omoguće zaposlenicima Ureda pristup cjelokupnoj dokumentaciji . Ured će usko sarađivati sa Timom Vlade Kantona za borbu protiv korupcije posebno u smislu provedbe Akcionog plana Vlade Kantona za borbu protiv korupcije u periodu od 2015. do 2019. godine. Povjerljive informacije smiju se otkriti samo Vladi kao predstavniku osnivača, te nadležnim institucijama u svrhu eventualnog provođenja postupka iz njihove nadležnosti (sudovi, tužilaštva, revizori u postupku vršenja revizije i dr).

Iz svega navedenog može se zaključiti da je Ured osnovala Vlada Kantona Sarajevo kao stručno tijelo, da je utvrdila određene nadležnosti iz oblasti borbe protiv korupcije i oblasti upravljanja kvalitetom Kantona Sarajevo, da izvještaj razmatra Vlada Kantona, te da se sa informacijama do kojih dođe Ured, može upoznati samo Vlada Kantona. Imajući u vidu osnov za donošenje, a to je član 54. Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, te član 28. Zakona o Vladi Kantona Sarajevo, Ured obavlja operativne i administrativno tehničke poslove u vezi sa aktivnostima na prevenciji korupcije, te uspostavljanje, provođenje i kontrola sistema upravljanja kvalitetom u organima uprave i službama za upravu Kantona Sarajevo. S obzirom na spomenuti zakonski osnov za donošenje Uredbe, postavlja se pitanje, da li je Vlada Kantona prekoračila ovlaštenje s obzirom da je prema spomenutim odredbama zakona mogla formirati samo stručne, tehničke i druge službe za potrebe Vlade Kantona i organa uprave u Kantonu Sarajevo.