Aktio

Regulatorni odbor željeznica Bosne i Hercegovine

311 Pravilnik za termičku obradu skretničkih dijelova i krajeva šina za izolirane sastave i osnovne odredbe

Na osnovu člana 8. tačka A. stav 1 i 2. Zakona o željeznicama BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 52/05), Regulatorni odbor željeznica BiH, donosi

311 PRAVILNIK
ZA TERMIČKU OBRADU SKRETNIČKIH DIJELOVA I KRAJEVA ŠINA ZA IZOLIRANE SASTAVE I OSNOVNE ODREDBE

Član 1.Predmet Pravilnika

(1) Ovim pravilnikom uređuju se osnovni postupci i uvjeti za termičku obradu skretničkih dijelova i krajeva šina za izolirane sustave, potrebna oprema radnih jedinica u kojima se izvodi termička obrada, kontrola izvršene termičke obrade skretničkih dijelova, kao i druga pitanja od interesa za pravilno izvođenje termičke obrade skretničkih dijelova i za sigurnost prometa.

(2) Pod skretnički dijelovima podrazumijevaju se: šiljak prostog srca, krilne šine, koljena šine dvostrukog srca i šiljci dvostrukog srca.

Član 2.Svrha primjene

(1) Termička obrada primjenjuje se na materijalima koji su predviđeni za odgovarajuće skretničke dijelove po JUS standardima, kao i na materijalima uobičajenim za izradu novih i održavanje postojećih skretničkih dijelova, i to šina kvalitete 700 - najmanje čvrstoće 680 N/mm2, odnosno kvalitete 900 A i 900 B prema objavi UIC 860, najmanje čvrstoće 880 N/mm2.

Tablica 1 - Kvaliteta tračničkog čelika prema minimalnoj zateznoj čvrstoći i tvrdoći

Oznaka na vratu šine

Kvaliteta premazateznoj

čvrstoći

(Stari standard)

Minimal-na

zatezna

čvrstoća [N/mm²]

Kvaliteta čelika

(novi standard)

Raspon

tvrdoće čelika

(novi standard)

Opaska

bez oznake

700

680

R 200

200-240

(C-Mn)

800

780

R 220

220-260

(C-Mn)

900 A

880

R 260

260-399

(C-Mn)

900 B

880

R 260 Mn

260-300

(C-Mn)

1100

1080

R 320 Cr

320-360

legirani čelik (1% Cr)

900 A

(HH)

1175 glava

880 nožica + vrat

R 350 HT

350-390

(C-Mn), termički obrađen

XXX

1175

R 350 LHT

350-390

niskolegirani čelik, termički obrađen

  • 2)
    Standardni tipovi šina koji se ugrađivani na prugama ŽS BiH su 49E1, 54E2 i 60E1 (oznake tipova šina su u skladu s EN 13.674-1: 2003 i nestandardni tip šine 45 (vidjeti tablicu 2).

Tablica 2 - Oblik i mjere poprečnih presjeka standardnih tipova šina

Tip šine

Masa (kg/m)

Površina presjeka (cm2)

Dužine ugrađene na prugama

Statičke veličine

Stara oznaka

Nova oznaka

EN 13674

Ix

(cm4)

Wx

(cm3)

UIC 60

 

60,34

76,86

30m i 22m

3055

335,5

 

60 E1

60,21

76,70

3038,3

333,6

UIC 54 E

 

53,81

68,55

30m i 25m

2308

276,4

 

54 E2

53,82

68,56

2307

276,4

S 49

 

49,43

62,97

30m i 22.5m

1819

240

 

49 E1

49,39

62,92

1816

240,3

45

-

45,44

57,84

30m i 22.5m

1552

215

Član 3.Uporaba šina na skretnicama

Prije termičke obrade dijelova šina koji se upotrebljavaju za skretnice i izolirane sastave, šine moraju se ispitaju i ne smiju imati ogrebotine zareze, nemetalne uključke (izvan dopuštenih granica, jer se ovi uključci ne mogu eliminirati) i druge pogreške.

Član 4.Termička obrada skretničkih djelova

Termička obrada ne smije izazvati vanjske i unutarnje deformacije skretničkih dijelova.

Član 5.Obveza primjene odredbi Pravilnika

(1) Upravitelji infrastrukture (UI), su obavezni da, prilikom zaključivanja ugovora o nabavi skretnica, odnosno skretničkih dijelova i krajeva šina za izolirane sustave, predvide primjenu ovog pravilnika, glede toplinske obrade.

(2) UI obvezno prilikom zaključivanja ugovora s poduzećima koja se bave izradom skretnica, odnosno skretničkih dijelova, traže od njih odgovarajuće validne dokaze da ispunjavaju uvjete iz Člana 11. do 15. ovog Pravilnika.

II OSNOVNI POSTUPCI ZA TERMIČKU OBRADU

Član 6.Termička obrada

Termička obrada je postupak kojim se poboljšavaju mehaničke osobine materijala na voznim površinama, tj.. u području prevođenja kotača vozila radi smanjenja štetnih pojava kao što su trošenje, gnječenje, prskanje, odlamanje i ljuskanje na voznim površinama.

Član 7.Vrste termičke obrade

Termička obrada vrši se po postupku koji može biti:

  • a)
    normalizaciono žarenje (normalizacija),
  • b)
    kaljenje s popuštanjem, i
  • c)
    perlitizacija.

Član 8.Postupak normalizacije

Pod normalizacijom se podrazumijeva sljedeći postupak: materijal se lagano zagrijava do temperature 30 - 50oC iznad temperature preobražaja dotičnog čelika i drži na ovoj temperaturi dovoljno dugo da se progrije po cijelom presjeku, a zatim se hladi na mirnom zraku.

Temperatura preobražaja je temperatura na kojoj dolazi do prekristalizacije strukture materijala - čelika koji se termički tretira.

Normalizacijom se odstranjuje krupnozrnasta struktura, neujednačenost strukture i naponi da bi se stvorila fina ravnomjerna struktura.

Član 9.Postupak kaljenja s popuštanjem

Pod kaljenjem s popuštanjem podrazumijeva se sljedeći postupak: materijal se zaagrijava ravnomjerno, ovisno od presjeka, do temperature nešto iznad temperature njegovog preobražaja i takvom brzinom hladi nastati, po površini i po dubini (prokaljivost), sitnozrnasti-martenzitna struktura.

Kaljenjem se, po pravilu, stvara martenzitna struktura u materijalu, te se po površini i po dubini materijala povećava i njegova tvrdoća.

Popuštanje je zagrijvanja poslije hlađenja kaljenog čelika, do temperature ispod 300oC, i držanje određeno - za određeni čelik propisano - vrijeme na ovoj temperaturi, pa onda hlađenje.

Popuštanjem uklanjaju - štetni - unutarnji naponi u materijalu.

Član 10.Postupak perlitizacija

Perlitizacija je alternativni postupak za kaljenje s popuštanjem.

Pod perlitizacijom se podrazumijeva sljedeći postupak: materijal se zagrijava u trajanju 2 do 6 minuta, do dovoljne dubine presjeka koji se tretira, na temperaturi 850oC - 950oC (ovisno od kemijskog sastava čelika), da bi se dobio finozrnasti austenita. Zatim se, odmah, čelik ubrzano hladi na 650oC do 500oC, puhanjem zbijenog zraka i pri ovoj temperaturi drži toliko dugo da sav finozrnasti austenita prijeđe u finolamelirani perlit. Na kraju dolazi hlađenje vodenim tušem, na već potpuno preobraženu šinu, na temperaturi ispod 100oC.

Perlitizacija se primjenjuje na materijalu koji sadrži ugljik iznad 0,65%.

III OPREMA ZA IZVOĐENJE TERMIČKE OBRADE

Član 11.Potrebna oprema za izvođenje termičke obrade

(1) Oprema radne jedinice za izvođenje termičke obrade mora biti takva da osigurava ispunjavanje uvjeta za dobivanje zahtjevanih mehaničkih karakteristika dijelova poslije termičke obrade, po odredbama ovog pravilnika.

(2) U skladu sa prethodnim stavom ovog člana, radna jedinica za izvođenje termičke obrade, naročito, mora imati:

  • a)
    za normalizaciju: elektrootporno peć opremljenu uređajem za automatsko vođenje

procesa zagrijavanja i uređaj za automatsko registriranje temperature, koji je propisno

baždaren. Dijagram temperature mora imati oblik prikazan na slici 1.

  • b)
    za kaljenje se popuštanjem: odgovarajuće uređaje za zagrijavanja i za hlađenje vodom

ili adekvatnim sredstvom koje, isto tako, oštro dejstvuje. Ako se hladi uljem ili zrakom,

onda je riječ o "usporenom hlađenju". Zona površinskog kaljenja ovisi o veličini

dijelova.

  • c)
    za perlitizaciju: odgovarajuće uređaje za zagrijavanja i kontrolu temperature,

kao i uređaje za proizvodnju zbijenog zraka.

Član 12.Oznake postupka termičke obrade

Svaki termički obrađen dio skretnice mora imati vidne i jasne oznake, najmanje visine 15 mm, utisnute na pogodnom mjestu na vratu šine, i to:

  • a)
    "N" za normalizaciju,
  • b)
    "K" za kaljenje s popuštanjem,
  • c)
    "P" za perlitizaciju,
  • d)
    elementa ili dijela,
  • e)
    znak proizvođača.

Utisnuta oznaka uokviruje se bojom radi lakše uočljivosti.

Član 13.Uređaji za kontrolu termičke obrade

Radna jedinica koja raspolaže opremom za toplinsku obradu mora imati i uređaje za kontrolu i ispitivanje mehaničkih karakteristika na materijalu nakon toplinske obrade.

Član 14.Odstupanja u svezi opreme

Ako radna jedinica ne raspolaže opremom iz članka 11. ovog pravilnika, obavezna je da s organizacijom koja ima odgovarajuću opremu po članku 11. ugovorom regulira obavljanje radova, a da taj posao bude pod stalnim nadzorom ovlaštenog, stručnog, pretstavnika UI.

Član 15.Ispravnost opreme

(1) Oprema koja se upotrebljava za radove po članku 11. i 13. ovoga Pravilnika mora biti u ispravnom stanju.

(2) Ispravnost opreme provjerava se dokazno, vremenski prema važećim zakonskim propisima.

(3) Za provjeru ispravnosti opreme izvodač radova mora angažirati organizaciju registriranu za ovu dijelatnost.

IV TERMIČKA OBRADA DIJELOVA

Član 16.Zavarivanje skretničkog srca

(1) Materijal za skretnička srca koji se zavaruje mora, u roku od 48 sati poslije zavarivanja, da se podvrgne normalizaciji.

(2) Ako se poslije zavarivanja ne može pristupiti normalizaciji po stavku (1) ovog članka, već znatno kasnije, mora se provesti, pažljivo, hlađenje na mirnom zraku i kasnije normalizacija.

Član 17.Poboljšanje dijelova postupcima toplinske obrade

(1) Vozne površine i profil dijelova poboljšavaju se ili kaljenjem s popuštanjem ili perlitizacijom.

(2) Područja termičke obrade dijelova, radi njihovog poboljšanja, prikazana su u prilozima 1., 2. i 3. ovog pravilnika.

(3) Prilozi 1. i 2. odnose se i na sve nenavedene skretnice koje su izvedene iz osnovnih tipova spomenutih u ovim prilozima. Za druge tipove, vrste i sustave skretnica, kao i za druge konstrukcije srca koje će se ubuduće standardizirati, područje termičke obrade i prijelaznih zona odredit će se pri izradi projekta.

Prilog 3. odnosi se na izolirane ljepljene sastave.

Podaci za zavarivanje i toplinsku obradu dijelova daju se prema prilogu 4. ovog pravilnika.

Član 18.Načini poboljšanja dijelova postupkom peritilizacijom

Dijelovi koji se izrađuju od šina kvalitete 900 A i 900 B sa najmanjom zateznom čvrstoćom od 880 N/mm2 i sa utvrđenim sadržajem ugljika 0,65%, poboljšavaju se perlitizacijom. Ovi dijelovi mogu se poboljšati kaljenjem s popuštanjem po odobrenju nadležnog UI.

Član 19.Načini poboljšanja materijala postupkom normalizacije

Materijali koji se ne zavaruju, podvrgavaju se termičkom postupku radi poboljšanja.

Kod poprečnih i podužnih šavova skretničkog srca primjenjuje se normalizacija.

V KVALITET TERMIČKE OBRADE

Član 20.Kvaliteta termičke obrade

Kvaliteta termičke obrade provjerava se na temelju karakteristika termički obrađenih dijelova.

Provjeravaju se sljedeće karakteristike:

  • a)
    tvrdoća,
  • b)
    zatezna čvrstoća, i
  • c)
    metalografska ispitivanja (makroskopija, mikroskopija).

Navedene karakteristike nadopunjuju se vizualnim pregledom i ispitivanjem ultrazvukom ili penetrantima, kako je predviđeno odgovarajućim standardom odnosnih skretničkih dijelova.

Član 21.Broj uzoraka za utvrđivanje karakteristika

Broj uzoraka za utvrđivanje karaktenstika iz članka 20. ovoga Pravilnika određen je odgovarajućim standardima odnosnih skretničkih dijelova (JŽS G2 500 i Pravilnikom 312 ŽS BiH).

Član 22.Mjerenje tvrdoće

Tvrdoća se mjeri:

  • a)
    po površini dijelova, i
  • b)
    po dubini dijelova

Prema odredbama standarda JUS SA 4030 tvrdoća se izražava u jedinicama HV30.

5.1. Tvrdoća po površini

Član 23.Tvrdoća po površini-ispitivanje

Tvrdoća po površini ispituje se na uzorcima koje čine sami skretnički dijelovi ili isječeni dijelovi iz njih - plohe.

Tvrdoća po površini skretničkih dijelova mora biti ravnomjerna.

U Prilogu 5. ovog pravilnika naznačen je raspored za mjerenje i mjernih točaka na termički obrađenim dijelovima.

Član 24.Trdoća po površini-vrijednosti

Tvrdoća po površini mjeri se na 1 mm ispod gornjeg ruba šine (GIS) i treba da ima sljedeće vrijednosti:

  • a)
    za površinski kaljene dijelove: (šine kvaliteta 70) 300-400 HV 30,
  • b)
    za površinski kaljene dijelove: (šine kvaliteta 90) 350-500 HV 30, i
  • c)
    za perlitizirane dijelove: 320-400 HV 30.

Za navedena područja dozvoljeno odstupanje nađenih vrijednosti za susjedne točke na srcu ili krilnim šinama, tvrdoća treba biti ± 30 HV 30.

Nađene vrijednosti za tvrdoću unose se u zapisnik oblika prikazanog u Prilogu 6. ovog pravilnika.

Član 25.Prelaz sa termički obrađene na termički neobrađenu površinu

Prijelaz sa termički obrađene na termički neobrađenu površinu mora biti postupan na duljinama navedenim u tablicama priloga. 1., 2., 3. i 6a. ovoga pravilnika..

Na prijelaznoj površini pad tvrdoće ne smije biti veći od 40 HV30, na međusobnom razmaku od 10 mm.

Član 26.Ispitivanje tvrdoće po dubini

Tvrdoća po dubini ispituje se na isječcima iz skretničkih dijelova, na plohama, sa mjesta koja su naznačena u Prilogu 7. ovog pravilnika.

Debljina ploha treba biti 10 do 25 mm.

Član 27.Vrijednosti tvrdoće po dubini za pojedine kvalitete šina

(1) Dubina prokaljivanja, odnosno perlitizacije, za šinu kvalitete 900, mora biti najmanje 15 mm i tu je tvrdoća oko 300 HV 30, odnosno zatezna čvrstoća približno 1000 N/mm2, dok je za šinu kvalitete 700 tvrdoća na toj dubini oko 275 HV 30, odnosno zatezna čvrstoća približno 930 N/mm2 (930 MPa).

(2) Na dubini 25 mm tvrdoća je oko 260 HV 30, odnosno zatezna čvrstoća treba da se približi zateznoj čvrstoći šine kvaliteta 900 i bude oko 880 N/mm2, a za šinu kvalitete 700 treba biti oko 680 N/mm2.

Član 28.Opadanje tvrdoće po dubini

(1) Trvrdoća po dubini treba da opada ravnomjerno i da bez skokova prelazi u tvrdoću osnovnog materijala, na dubini od 30 mm.

(2) Odstupanje između susjednih mjernih točaka ne smije biti veće od 40 HV 30.

Član 29.Ispitivanje tvrdoće mjereno od GIS-a

Tvrdoća se ispituje do 30 dubine mjereno od GIS-a, i to:

  • a)
    do 15 mm dubine razmak između pojedinih točaka koje predstavljaju mjesta za

mjerenje tvrdoće treba da je do 2 mm,

  • b)
    od 15 do 30 mm dubine da je razmak veći od 2 mm, a manji od 5 mm.

Član 30.Raspored mjesta i mjernih točaka

Raspored za mjerenje i mjernih točaka naznačen je u Prilogu 8. ovog pravilnika.

Član 31.Granične linije u području tvrdoće

Tok teorijske linije tvrdoća paralelan je s graničnim linijama u području tvrdoće. Granične linije u području tvrdoće prikazane su na dijagramima u prilozima 9., 9a., 9b., 9c. 10., 10a., 10b., 10c., 11. i 11a.

Član 32.Razlike između meksimalne i minimalne vrijednosti za mjernu liniju

(1) Mjerna linija poprečnog presjeka ispitivanog uzorka prolazi kroz mjerne točke mjernih linija tvrdoće na istoj dubini GIS-a.

(2) Razlika tvrdoće između maksimalne i minimalne vrijednosti za mjernu liniju poprečnog presjeka ispitivanog uzorka može iznositi najviše 60 HV 30.

5.2. Zatezna čvrstoća

Član 33.Utvrđivanje čvrstoće termički obrađenih skretničkih dijelova

Zatezna čvrstoća termički obrađenih skretničkih dijelova utvrđuje se informativno preko tvrdoće. a ispituje se samo kad je ugovorom predviđeno, i to po odredbama standarda JUS C.A4.002.

5.3. Metalografička ispitivanja - makroskopija

Član 34.Makroskopija

Makroskopija, odnosno makroskopsko ispitivanje, se provodi da bi se utvrdilo je li postignuta zahtjevana struktura materijala poslije termičke obrade i provjeri odsutnost pogrešaka, kao što su: pogreške vezivanja, prslina. poroznost, nemetalni uključci, i dr..

Član 35.Metalografija

Za metalografska ispitivanja koriste se plohe - isječci iz skretničkih dijelova prema prilozima 7. i 8. ovog naputka.

Član 36.Sredstvo za nagrizanje

Na uglačane i odmašćene površine ploha nanosi se sredstvo za nagrizanje.

Sredstvo za nagrizanje je otopina 4% dušične kiseline (HNO3) u alkoholu.

Član 37.Strukture metalografije

Metalografska slika plohe mora pokazivati:

  • a)
    martenzitnu strukturu prema slici 1. u Prilogu 12. ovog pravilnika,

za postupak kaljenja, odnosno

  • b)
    finu lameliranlu perlitne strukturu prema slici 2. do 6. u Prilogu 12. ovog

pravilnika za postupak perlitizacije.

Član 38.Metalografska slike kao prilog

Metalografska slike se prilažu zapisniku, prema prilozima 13. i 14. ovog pravilnika.

5.4. Zapisnik o ispitivanjima

Član 39.Završni zapisnik

(1) Na temelju Zapisnika o izvršenim ispitivanjima po člancima 24., 31. i 38. ovog pravilnika, sačinjava se Završni zapisnik prema Prilogu 15.

(2) Završni zapisnik mora sadržavati ocjenu da li su rezultati dobiveni pri ispitivanjima u predviđenim dozvoljenim granicama po odredbama ovog pravilnika i da li potvrđuju pravilno proveden odgovarajući termički postupak.

Završni zapisnik mora imati u prilogu zapisnike o pojedinačnim ispitivanjima iz stavka (1) ovog članka.

VI GARANCIJA

Član 40.Garancije termički obrađenih dijelova

Garancija termički obrađenih dijelova definirana je standardom JŽS G2 500 i Pravilnika o izoliranim sastavima u gornjem stroju željezničkih pruga (Pravilnik 312 ŽS BiH).

VII ZAVRŠNE ODREDBE

Član 41.Stupanje na snagu

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta, a isti će se primjenjivati, nakon što ROŽ BiH od entiteta dobije pismenu potvrdu o prihvatanju i primjeni odredbi ovog pravilnika u svrhu izmjene Priloga I "Instrukcije za sigurnost i interoperabilnost željezničkog sistema u BiH" ("Sl.glasnik BiH" br.11/12).

Broj 10-01-29-7-125-1/13
23. aprila 2013. godine
Doboj

Direktor
Borka Trkulja, s. r.