USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
PRESUDA
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o zahtjevu za utvrđivanje ustavnosti Odluke o komunalnim taksama Općinskog vijeća Centar Sarajevo, na osnovu člana IV.C. 10. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i Amandmana LXXIII na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, nakon provedene javne rasprave, na sjednici održanoj dana 5. juna 2003. godine, donio je
PRESUDU
- 1.Utvrđuje se da Odluka o komunalnim taksama Općinskog vijeća Centar Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 3/02) nije u skladu s Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
- 2.Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenim novinama Kantona Sarajevo".
O b r a z l o ž e n j e
Predsjednik Kantona Sarajevo, na osnovu člana IV C. 10. (2) d) i Amandmana XIV na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, podnio je dana 11.3.2002. godine zahtjev Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine za utvrđivanje ustavnosti Odluke o komunalnim taksama Općinskog vijeća Centar Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 3/02), koju je donijelo Općinsko vijeće Centar-Sarajevo dana 7. 2. 2002. godine.
U zahtjevu predsjednika Kantona Sarajevo navodi se da je Amandmanom VIII. d) na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine utvrđena isključiva nadležnost Federacije za donošenje propisa o finansijama i finansijskim institucijama Federacije i fiskalna politika Federacije, te da su članom V 2. Ustava Federacije i Amandmanom XV na Ustav Federacije propisane nadležnosti kantona i općina, kao i to da kanton može prenijeti svoje nadležnosti na općine i gradove. Ističe se da je Ustavom Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 1/94, 3/96, 16/97 i 40/00) utvrđeno da je sistem javnih prihoda na području Kantona jedinstven te da općine ne mogu uvoditi nikakve druge poreze niti druge izvore prihoda, osim projekata za čije se finansiranje izjasne građani (član 38). U zahtjevu se, također, naglašava da su Zakonom o komunalnim taksama Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 30/01) komunalne takse utvrđene jedinstveno za područje Kantona Sarajevo.
Podnosilac zahtjeva predlaže da Sud, nakon održane rasprave, donese presudu i utvrdi da Odluka o komunalnim taksama Općinskog vijeća Centar Sarajevo nije u skladu s Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
U odgovoru Općinskog vijeća Centar Sarajevo na zahtjev predsjednika Kantona Sarajevo navodi se da je pravni osnov za donošenje Odluke o komunalnim taksama tog Vijeća Centar Sarajevo sadržan u članu 8. stav 2. Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine i finansiranju Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 26/96 i 32/98), kojim je regulisano da općinska vijeća donose propise o općinskim taksama (komunalne takse, novčane kazne i dr.) kao i propise o oporezivanju (porez od poljoprivrede, porez na imovinu, porez na prihod od imovine i dr.) i na drugi način osiguravaju potrebno finansiranje. Ističe se da je suprotno navedenoj zakonskoj odredbi Kanton Sarajevo donio Zakon o komunalnim taksama kojim je propisano da su komunalne takse izvorni prihodi Kantona Sarajevo. Dalje se naglašava da i druga zakonska rješenja u Kantonu Sarajevo, vezano za Zakon o porezima Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 19/97, 21/97, 2/98, 9/98, 15/98, 33/01 i 4/02) dio koji se odnosi na porez na imovinu i porez na prihod od imovine i imovinska prava, nisu u skladu sa Zakonom o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine i finansiranju Federacije Bosne i Hercegovine, Ustavom Kantona (član 38 - raspodjela prihoda srazmjerno nivou njihovog ostvarivanja) i Zakonom o osnovama lokalne samouprave ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/95), kojim je propisano (član 14.) da općine, odnosno organi lokalne samouprave imaju pravo da slobodno raspolažu odgovarajućim izvorima finansiranja u okviru svojih nadležnosti, kao i na sredstva za vršenje preuzetih poslova iz okvira prava i dužnosti Kantona. U odgovoru na zahtjev, također, se konstatuje da je Općina Centar Sarajevo, Skupštini i Vladi Kantona Sarajevo, tokom 2001. godine upućivala prijedloge da pitanja pripadnosti, odnosno raspodjele javnih prihoda budu usklađena s Ustavom Kantona i Zakonom o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji BiH i finansiranju Federacije BiH (član 8. stav 2.), ali da ti prijedlozi nisu rezultirali zakonskim rješenjima u ovoj oblasti u Kantonu Sarajevo.
U svom izjašnjenju Općinsko vijeće Centar Sarajevo predlaže da Ustavni sud Federacije utvrdi da je njegova Odluka o komunalnim taksama u skladu s Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
Raspravi održanoj dana 4.6.2003. godine pristupili su punomoćnici podnosioca zahtjeva i protivne stranke.
Punomoćnik podnosioca zahtjeva ponovio je navode iz zahtjeva. Punomoćnik Općinskog vijeća Centar Sarajevo, također, je ponovio navode iz odgovora na zahtjev i protivne stranke, i pojasnio da ukupan iznos za takse koje se prikupe na području Kantona Sarajevo u cijelosti predstavlja prihod Kantona kako je to regulisano stavom 1. člana 8. Zakona o komunalnim taksama Kantona Sarajevo.
Ustavni sud je odlučio kao u izreci iz sljedećih razloga:
Amadmanom VIII d) na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine regulisano je da je donošenje propisa o finansijama i finansijskim institucijama Federacije i fiskalna politika Federacije u isključivoj nadležnosti Federacije.
Na osnovu navedene ustavne nadležnosti Federacija je donijela Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine i finansiranju Federacije Bosne i Hercegovine, kojim je uređena pripadnost javnih prihoda koji su ustanovljeni zakonima na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine i odnosi u oblasti sistema finansiranja Ustavom utvrđenih funkcija Federacije i kantona. Ovim zakonom pripadnost svih javnih prihoda u Federaciji podijeljena je između Federacije (član 4.) i kantona (član 7.), dok je članom 8. stav 1. navedenog zakona propisano da općinama pripadaju javni prihodi u skladu s kantonalnim propisima. Stavom 2. istog člana regulisano je da općinska vijeća donose propise o općinskim taksama (komunalne takse, novčane kazne i dr.), kao i propise o oporezivanju (porez od poljoprivrede, porez na imovinu, porez na prihod od imovine i dr.) i na drugi način osiguravaju potrebno finansiranje.
U skladu s članom 8. stav 1. Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine i finansiranju Federacije Bosne i Hercegovine propise koje donose općinska vijeća u vezi s pripadnosti javnih prihoda moraju biti u skladu s kantonalnim propisima. Takav odnos kantonalnih i općinskih propisa proizilazi iz odredaba člana 38. Ustava Kantona Sarajevo prema kojima je sistem javnih prihoda na području Kantona jedinstven i općine ne mogu uvoditi nikakve druge poreze ili druge izvore prihoda, izuzev ako se radi o projektima za čije finansiranje se građani na području općine izjasne posebno, putem referenduma, te da se funkcije Kantona, Grada, i općina finansiraju kroz budžete koje donose Skupština Kantona, Gradsko vijeće i općinska vijeća u skladu s propisima Federacije i Kantona, što se ne može reći za osporenu Odluku Općinskog vijeća Centar Sarajevo.
Podjela ukupno ostvarenih prihoda na području Kantona Sarajevo raspoređuje se Kantonu i općinama srazmjerno nivou njihovog ostvarenja na pojednim općinama, pri čemu se podrazumijevaju samo oni prihodi koji nisu isključivo prihod Kantona, kao što je to regulisano stavom 1. člana 8. Zakona o komunalnim taksama, kojim je propisano da su te takse u cijelosti prihod Kantona.
Prema tome, odredbe Zakona o komunalnim taksama Kantona Sarajevo nisu u suprotnosti ni sa odredbama člana 38. Ustava Kantona, kao propisa većeg ranga od navedenog Zakona, nego reguliše pripadnost javnih prihoda na ustavom propisani način između Kantona i općina na području Kantona u skladu s federalnim i kantonalnim propisima u odnosu na konkretne prihode (komunalne takse), a ustavnim odredbama se reguliše odnos Kantona Sarajevo i općina na području tog Kantona po pitanju javnih prihoda koji isključivo pripadaju Kantonu (član 38. stava 1. Ustava) i onih koji predstavljaju zajednički prihod Kantona i općina.
Na osnovu izloženog, Ustavni sud je utvrdio da Odluka o komunalnim taksama Općine Centar Sarajevo nije u skladu s Amandmanom VIII d) na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine.
Ovu presudu Sud je donio u sastavu: predsjednik Suda mr. Mirko Bošković i sudije Suda: Sead Bahtijarević, mr. Ranka Cvijić, Muamer Herceglija, Miomir Jočić, Domin Malbašić, prof. dr. Nedjeljko Milićević, Kata Senjak i prof. dr. Kasim Trnka.
5. juna 2003. godine
Sarajevo
Sudija
Sead Bahtijarević, s. r.
ODVOJENO MIŠLJENJE SUDIJE SEADA BAHTIJAREVIĆA U PREDMETU U-7/02
Izdvajam mišljenje uz obrazloženje kako slijedi:
Činjenično stanje u ovom predmetu Sud je prihvatio nespornim.
U iskazanom kontekstu, posebno želim podvući činjenice:
Općina Centar Sarajevo, putem nadležnih službi, u toku 2001. godine i dalje je intenzivno upućivala Vladi Kantona Sarajevo "prijedloge i sugestije u svezi rješavanja pitanja pripadnosti, odnosno raspodjele javnih prihoda". Prijedlozi su sadržavali zahtjev za inciranje postupka kojim bi se uskladio Ustav Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 4/01, 14/01) (prvenstveno odredbe člana 38. - raspodjela prihoda u srazmjeri s nivoom realiziranja), sa Zakonom o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine i finansiranju Federacije Bosne i Hercegvine ("Službene novine Federacije BiH", br. 26/96 i 32/98) (prvenstveno u odnosu na član 8. stav 2. navedenog zakona), kao i sa Zakonom o osnovama lokalne samouprave ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/95).
Poduzeta inicijativa Općine Centar Sarajevo, nije rezultirala aktivnošću struktura vlasti Kantona Sarajevo, na iznalaženju adekvatnih rješenja.
Općinsko vijeće Centar Sarajevo, dana 7. februara 2002. godine, usvojilo je "Odluku o komunalnim taksama Općine Centar", kojom "uređuje se komunalna taksa na području općine Centar Sarajevo" ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 3/02). Odluka je izraz realnih potreba Općine Centar Sarajevo za osiguranje materijalnih sredstava potrebnih za realiziranje ustavom i zakonom utvrđenih funkcija. "Odluka" nije realizirana postupanjem u praksi.
U skladu sa Zakonom o komunalnim taksama Kantona Sarajevo ("Sužbene novine Kantona Sarajevo", broj 30/01 - prečišćeni tekst), Kanton Sarajevo isključivo raspolaže s prihodom od komunalnih taksa.
Kod razmatranja predmeta odlučivanja, mišljenja sam da je potrebno uočiti:
Ustav Federacije Bosne i Hercegovine s Amandmanima na Ustav ("Službene novine Federacije BiH", br. 1/94, 13/97, 16/02, 22/02, 52/02), između ostalog, jasno opredjeljuje općinu kao mjesto gdje se "ostvaruje lokalna samouprava" (član VI.2(1) Ustava FBiH).
U obavljanju dužnosti, općina je obavezana da "poduzima sve potrebne korake u cilju osiguranja zaštite prava i sloboda..." (član VI. 1.a) Ustava FBiH).
Općinskom vijeću stavljeno je u nadležnost "...da donosi propise i uredbe..., te općenito osigurava ona potrebna finansijska sredstava, što ih ne pribavlja kanton ili federalna vlast". (član VI. 4.c) Ustava FBiH.
Amandmanom VIII tačka d) na Ustav FBiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 13/97), utvrđena je nadležnost Federacije za donošenje propisa o finansijama, finansijskim institucijama i fiskalnoj politici Federacije.
Ustav Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00 i 4/01), u skladu s članom V.35., bez sumnje opredjeljuje da "Na području Kantona obrazuje se više općina kao jedinica lokalne samouprave, u skladu sa Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi".
Ovim odredbama, (među ostalim), kao i Statutom Općine Centar ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 9/98 i 16/99) bez sumnje je definiran ustavno-pravni položaj Općine Centar Sarajevo.
Status Općine, prvenstveno u odnosu na obaveze realiziranja zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda dominantno je opredijeljen i Zakonom o osnovama lokalne samouprave ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/95), kao i Zakonom o lokalnoj samoupravi Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 19/97 i 14/00).
Opredjeljenje u skladu s članom 14. Zakona o osnovama lokalne samouprave ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/95) kojim je utvrđeno da "općine odnosno organi lokalne samouprave imaju pravo da slobodno raspolažu odgovarajućim izvorima finansiranja u okviru svojih ovlasti, kao i na sredstva za obavljanje prenesenih poslova iz okvira prava i dužnosti Kantona", čini se posebno značajnim.
Navedena legislativa (ustavna i zakonska opredjeljenja) kako pojedinačno tako i u svojoj sveobuhvatnosti, po mišljenju za koje plediram, potvrda su, bez sumnje, položaja općine u funkciji lokalne samouprave, kao i dominantne funkcije u zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda građana.
Realiziranje deklariranih prava i obaveza općine zahtijeva realne izvore materijalnih prihoda.
Zakon o pripadnosti javnih prihoda u FBiH i finansiranju Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 26/96 i 32/98 ), posebno član 8. stav 1., potvrđuje opredjeljenje da "općinama pripadaju javni prihodi u skladu s kantonalnim propisima".
Član 8. stav 2. istog zakona je decidan "da općinska vijeća donose propise o općinskim taksama (komunalne takse, novčane kazne i dr.) i na drugi način osiguravaju potrebno finansiranje".
Mišljenja sam da se navedenim odredbama potvrđuje legitimitet i ovlaštenja Općine Centar Sarajevo za postupanje u ovoj domeni, pri donošenju Odluke o komunalnim taksama Općine Centar.
Ustav Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00 i 4/01) u skladu s članom 38 stav 2. propisuje da "Sistem javnih prihoda na području Kantona je jedinstven".
Kanton Sarajevo je proklamirao (u skladu s članom 38. stav 2.), "Ostvareni prihodi na području Kantona se raspoređuju Kantonu i općinama srazmjerno nivou njihovog ostvarivanja na pojedinim općinama, te prema drugim kriterijima utvrđenim propisima Kantona".
Citiranom odredbom Kanton Sarajevo, bez sumnje, afirmira položaj općina na području Kantona, kao i realnu mogućnost da (u sferi finansiranja) realizira funkcije utvrđene Ustavom i zakonima.
Zakon o komunalnim taksama Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 30/01 - prečišćeni tekst), opredjeljuje komunalne takse kao "izvorni prihod Kantona Sarajevo".
Evidentna je disproporciji iskazanog opredjeljenja iz Zakona o komunalnim taksama Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 30/01 - prečišćeni tekst) u odnosu na Ustav Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00 i 4/01). Opredjeljenje o raspoređivanju prihoda između Kantona i općina "srazmjerno nivou njihovog ostvarivanja na pojedinim općinama..", u odnosu na opredjeljenje kojima su komunalne takse "izvorni prihodi Kantona", mišljenja sam da zaslužuje objektivan kritički pristup, u kontekstu ocjene položaja općine, utvrđen Ustavom FBiH, Ustvom Kantona Sarajevo, kao i Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi, te Zakona o osnovama lokalne samouprave FBiH, kao i drugih zakona.
Da iskazano opredjeljenje iz Zakona o komunalnim taksama Kantona Sarajevo je najblaže rečeno diskutabilno, ukazuju i rješenja iz ove oblasti u drugim kantonima Federacije BiH. Prihodi od komunalnih taksa u skoro svim kantonima u FBiH, su izvorni prihodi općina.
(U Hercegovačko-neretvanskom kantonu ovaj prihod se dijeli u omjeru 50%/50%).
Ustavni sud Federacije BiH, u razmatranju postavljenog zahtjeva, bez sumnje se suočio s činjenicom da postavljeni zahtjev u prezentiranoj formi glasi: "Ustavni sud FBiH utvrdi da Odluka o komunalnim taksama Općine Centar ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 3/02) nije u skladu s Ustavom Federacije BiH i Ustavom Kantona Sarajevo, odnosno sa Zakonom o komunalnim taksama Kantona Sarajevo". Zahtjevom se "traži" ocjena ustavnosti Odluke o komunalnim taksama općine Centar, te nije stavljena upitnost (ustavnosti) Zakona o komunalnim taksama Kantona Sarajevo.
Ustavni sud FBiH u skladu s odredbama člana 13. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom FBiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/95) je obavezan da ".. .odlučuje u granicama zahtjeva koji su istaknuti u postupku".
Mogućnost adekvatnog učešća građana u raspodjeli prihoda od komunalnih taksa, bez sumnje, od izuzetne je važnosti u sveukupnom realiziranju prava građana, zagarantiranih Ustavom FBiH, s Amndmanima na Ustav, posebno u dijelu koji se odnosi na funkcioniranje lokalne samouprave u elementarnoj zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Građanima općine Centar Sarajevo nije omogućeno da učestvuju u raspodjeli i korištenju prihoda od komunalnih taksa, te pripadajuća sredstva usmjere za potrebe realiziranja prava garantiranih Ustavom i zakonima. Ovakav položaj, imajući u vidu ista prava građana na prostoru Federacije BiH, može da stvori nejednakopravnost pa i diskriminirajući položaj.
Ustavni sud Federacije BiH, u skladu s načelima deklarira- nim u uvodnim preambulama Ustava Federacije BiH, baštineći tradiciju ustavnog sudstva evropskih država, u obavezi je svojim postupanjem afirmirati najviše domete zaštite Ustavom utvr- đenih prava i osnovnih sloboda, svojstvenu razvijenim društvima demokratske tradicije.
U skladu s odredbama člana II.A.2. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine (s amandmanima) deklarira "Federacija će osigurati primjenu najvišeg nivoa međunarodno priznatih prava i sloboda utvrđenih u aktima navedenim u Aneksu".
Federacija Bosne i Hercegovine obavezala se osigurati najviši mogući nivo u implementiranju Evropske povelje o lokalnoj samoupravi.
Eventualna formalna nedosljednost, u Zakonu o postupku pred Ustavnom sudu Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/95), za koje tvrdim da i ne postoji, obzirom na član 5. Zakona koji je decidan da "..u pitanjima koja nisu utvrđena ovim zakonom može shodno primijeniti odgovrajuća pravila procesnih zakona", nije od utjecaja, u nastojanju da se u "okviru postavljenog zahtjeva" afirmira efikasnost zaštite prava na jednakost i ospori svaka moguća diskriminacija građana u realiziranju njihovih osnovnih prava.
U ovom kontekstu mišljenja sam da je Ustavni sud Federacije BiH u obavezi uspostaviti ustavno-sudsku praksu, kojom potvrđuje punu ravnopravnost građana i afirmira efikasnu zaštitu prava zagarantiranih Ustavom FBiH.
____________________
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o zahtjevu za utvrđivanje ustavnosti Odluke o komunalnim pristojbama Općinskog vijeća Centar Sarajevo, na temelju članka IV.C.10. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i Amandmana LXXIII na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, nakon provedene javne rasprave, na sjednici održanoj dana 5. lipnja 2003. godine, donio je
PRESUDU
- 1.Utvrđuje se da Odluka o komunalnim pristojbama Općinskog vijeća Centar Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 3/02) nije sukladna Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine.
- 2.Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenim novinama Kantona Sarajevo".
O b r a z l o ž e n j e
Predsjednik Kantona Sarajevo, na temelju članka IV.C.10. (2) d) i Amandmana XIV na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, podnio je dana 11.3.2002. godine zahtjev Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine za utvrđivanje ustavnosti Odluke o komunalnim pristojbama Općinskog vijeća Centar Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 3/02), koju je donijelo Općinsko vijeće Centar-Sarajevo dana 7.2.2002. godine.
U zahtjevu predsjednika Kantona Sarajevo navodi se da je Amandmanom VIII. d) na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine utvrđena isključiva ovlast Federacije za donošenje propisa o financijama i financijskim institucijama Federacije i fiskalna politika Federacije, te da su člankom V.2. Ustava Federacije i Amandmanom XV na Ustav Federacije propisane ovlasti kantona i općina, kao i to da kanton može prenijeti svoje ovlasti na općine i gradove. Ističe se da je Ustavom Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 1/94, 3/96, 16/97 i 40/00) utvrđeno da je sustav javnih prihoda na području Kantona jedinstven te da općine ne mogu uvoditi nikakve druge poreze niti druge izvore prihoda, osim projekata za čije se financiranje izjasne građani (članak 38). U zahtjevu se, također, naglašava da su Zakonom o komunalnim pristojbama Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 30/01) komunalne pristojbe utvrđene jedinstveno za područje Kantona Sarajevo.
Podnositelj zahtjeva predlaže da Sud, nakon održane rasprave, donese presudu i utvrdi da Odluka o komunalnim pristojbama Općinskog vijeća Centar Sarajevo nije sukladna Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine.
U odgovoru Općinskog vijeća Centar Sarajevo na zahtjev predsjednika Kantona Sarajevo navodi se da je pravni temelj za donošenje Odluke o komunalnim pristojbama tog Vijeća Centar Sarajevo sadržan u članku 8. stavak 2. Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine i financiranju Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 26/96 i 32/98), kojim je regulirano da općinska vijeća donose propise o općinskim pristojbama (komunalne pristojbe, novčane kazne i dr.) kao i propise o oporezivanju (porez od poljoprivrede, porez na imovinu, porez na prihod od imovine i dr.) i na drugi način osiguravaju potrebito financiranje. Ističe se da je suprotno navedenoj zakonskoj odredbi Kanton Sarajevo donio Zakon o komunalnim pristojbama kojim je propisano da su komunalne pristojbe izvorni prihodi Kantona Sarajevo. Dalje se naglašava da i druga zakonska rješenja u Kantonu Sarajevo, vezano za Zakon o porezima Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 19/97, 21/97, 2/98, 9/98, 15/98, 33/01 i 4/02) dio koji se odnosi na porez na imovinu i porez na prihod od imovine i imovinska prava, nisu u skladu sa Zakonom o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine i financiranju Federacije Bosne i Hercegovine, Ustavom Kantona (članak 38 - raspodjela prihoda srazmjerno razini njihovog ostvarivanja) i Zakonom o osnovama lokalne samouprave ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/95), kojim je propisano (članak 14.) da općine, odnosno tijela lokalne samouprave imaju pravo da slobodno raspolažu odgovarajućim izvorima financiranja u okviru svojih ovlasti, kao i na sredstva za vršenje preuzetih poslova iz okvira prava i dužnosti Kantona. U odgovoru na zahtjev, također, se konstatira da je Općina Centar Sarajevo, Skupštini i Vladi Kantona Sarajevo, tijekom 2001. godine upućivala prijedloge da pitanja pripadnosti, odnosno raspodjele javnih prihoda budu usklađena s Ustavom Kantona i Zakonom o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji BiH i financiranju Federacije BiH (članak 8. stavak 2.), ali da ti prijedlozi nisu rezultirali zakonskim rješenjima u ovoj oblasti u Kantonu Sarajevo.
U svom izjašnjenju Općinsko vijeće Centar Sarajevo predlaže da Ustavni sud Federacije utvrdi da je njegova Odluka o komunalnim pristojbama sukladna Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine.
Raspravi održanoj dana 4.6.2003. godine pristupili su punomoćnici podnositelja zahtjeva i protivne stranke.
Punomoćnik podnositelja zahtjeva ponovio je navode iz zahtjeva. Punomoćnik Općinskog vijeća Centar Sarajevo, također, je ponovio navode iz odgovora na zahtjev i protivne stranke, i pojasnio da ukupan iznos za pristojbe koje se prikupe na području Kantona Sarajevo u cijelosti predstavlja prihod Kantona kako je to regulirano stavkom 1. članka 8. Zakona o komunalnim pristojbama Kantona Sarajevo.
Ustavni sud je odlučio kao u izreci iz sljedećih razloga:
Amadmanom VIII d) na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine regulirano je da je donošenje propisa o financijama i financijskim institucijama Federacije i fiskalna politika Federacije u isključivoj ovlasti Federacije.
Temeljem navedene ustavne ovlasti Federacija je donijela Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine i financiranju Federacije Bosne i Hercegovine, kojim je uređena pripadnost javnih prihoda koji su ustanovljeni zakonima na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine i odnosi u oblasti sustava financiranja Ustavom utvrđenih funkcija Federacije i kantona. Ovim zakonom pripadnost svih javnih prihoda u Federaciji podijeljena je između Federacije (članak 4.) i kantona (članak 7.), dok je člankom 8. stavak 1. navedenog zakona propisano da općinama pripadaju javni prihodi sukladno s kantonalnim propisima. Stavkom 2. istog članka regulirano je da općinska vijeća donose propise o općinskim pristojbama (komunalne pristojbe, novčane kazne i dr.), kao i propise o oporezivanju (porez od poljoprivrede, porez na imovinu, porez na prihod od imovine i dr.) i na drugi način osiguravaju potrebito financiranje.
Sukladno članku 8. stavak 1. Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine i financiranju Federacije Bosne i Hercegovine propise koje donose općinska vijeća u svezi s pripadnosti javnih prihoda moraju biti sukladni s kantonalnim propisima. Takav odnos kantonalnih i općinskih propisa proizilazi iz odredaba članka 38. Ustava Kantona Sarajevo prema kojima je sustav javnih prihoda na području Kantona jedinstven i općine ne mogu uvoditi nikakve druge poreze ili druge izvore prihoda, izuzev ako se radi o projektima za čije financiranje se građani na području općine izjasne posebno, putem referenduma, te da se funkcije Kantona, Grada, i općina financiraju kroz proračune koje donose Skupština Kantona, Gradsko vijeće i općinska vijeća sukladno propisima Federacije i Kantona, što se ne može reći za osporenu Odluku Općinskog vijeća Centar Sarajevo.
Podjela ukupno ostvarenih prihoda na području Kantona Sarajevo raspoređuje se Kantonu i općinama srazmjerno razini njihovog ostvarenja na pojednim općinama, pri čemu se podrazumijevaju samo oni prihodi koji nisu isključivo prihod Kantona, kao što je to regulirano stavkom 1. članka 8. Zakona o komunalnim pristojbama, kojim je propisano da su te pristojbe u cijelosti prihod Kantona.
Prema tomu, odredbe Zakona o komunalnim pristojbama Kantona Sarajevo nisu u suprotnosti ni sa odredbama članka 38. Ustava Kantona, kao propisa većeg ranga od navedenog Zakona, nego regulira pripadnost javnih prihoda na ustavom propisani način između Kantona i općina na području Kantona sukladno federalnim i kantonalnim propisima u odnosu na konkretne prihode (komunalne pristojbe), a ustavnim odredbama se regulira odnos Kantona Sarajevo i općina na području tog Kantona po pitanju javnih prihoda koji isključivo pripadaju Kantonu (članak 38. stavak 1. Ustava) i onih koji predstavljaju zajednički prihod Kantona i općina.
Temeljem izloženog, Ustavni sud je utvrdio da Odluka o komunalnim pristojbama Općine Centar Sarajevo nije sukladna Amandmanu VIII d) na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine.
Ovu presudu Sud je donio u sastavu: predsjednik Suda mr. Mirko Bošković i suci Suda: Sead Bahtijarević, mr. Ranka Cvijić, Muamer Herceglija, Miomir Jočić, Domin Malbašić, prof dr. Nedjeljko Milićević, Kata Senjak i prof. dr. Kasim Trnka.
ODVOJENO MIŠLJENJE SUCA SEADA BAHTIJAREVIĆA U PREDMETU U-7/02
Izdvajam mišljenje uz obrazloženje kako slijedi:
Činjenično stanje u ovom predmetu Sud je prihvatio nespornim.
U iskazanom kontekstu, posebice želim potcrtati činjenice:
Općina Centar Sarajevo, putem nadležnih službi, u tijeku 2001. godine i daljnje je intenzivno upućivala Vladi Kantona Sarajevo "prijedloge i sugestije u svezi rješavanja pitanja pripadnosti, odnosno raspodjele javnih prihoda". Prijedlozi su sadržavali zahtjev za inciranje postupka kojim bi se uskladio Ustav Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 4/01, 14/01) (poglavito odredbe članka 38. - raspodjela prihoda u srazmjeri s razinom realiziranja), sa Zakonom o pripadnosti javnih prihoda u Federacije Bosne i Hercegovine i financiranju Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 26/96 i 32/98) (poglavito u odnosu na članak 8. stavak 2. navedenog zakona), kao i sa Zakonom o osnovama lokalne samouprave ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/95).
Poduzeta inicijativa Općine Centar Sarajevo, nije rezultirala aktivnošću struktura vlasti Kantona Sarajevo, na iznalaženju adekvatnih rješenja.
Općinsko vijeće Centar Sarajevo, dana 7. veljače 2002. godine, usvojilo je "Odluku o komunalnim pristojbama Općine Centar", kojom "uređuje se komunalna pristojba na području općine Centar Sarajevo" ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 3/02). Odluka je izraz realnih potreba Općine Centar Sarajevo za osiguranje materijalnih sredstava potrebnih za realiziranje ustavom i zakonom utvrđenih funkcija. "Odluka" nije realizirana postupanjem u praksi.
Sukladno Zakonu o komunalnim pristojbama Kantona Sarajevo ("Sužbene novine Kantona Sarajevo", broj 30/01 - prečišćeni tekst), Kanton Sarajevo isključivo raspolaže s prihodom od komunalnih pristojbi.
Kod razmatranja predmeta odlučivanja, mišljenja sam daje potrebno uočiti:
Ustav Federacije Bosne i Hercegovine s Amandmanima na Ustav ("Službene novine Federacije BiH", br. 1/94, 13/97, 16/02, 22/02, 52/02), između ostalog, jasno opredjeljuje općinu kao mjesto gdje se "ostvaruje lokalna samouprava" (članak VI 2(1) Ustava FBiH).
U obnašanju dužnosti, općina je obvezana da "poduzima sve potrebne korake u cilju osiguranja zaštite prava i sloboda... (članak VI 1.a) Ustava FBiH).
Općinskom vijeću stavljeno je u nadležnost "...da donosi propise i uredbe..., te općenito osigurava ona potrebna financijska sredstava, što ih ne pribavlja kanton ili federalna vlast" (članak VI 4.c) Ustava FBiH).
Amandmanom VIII točka d) na Ustav FBiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 13/97), utvrđena je nadležnost Federacije za donošenje propisa o financijama, financijskim institucijama i fiskalnoj politici Federacije.
Ustav Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00 i 4/01), sukladno članku V 35., nedvojbeno opredjeljuje da "Na području Kantona obrazuje se više općina kao jedinica lokalne samouprave, sukladno Europskoj povelji o lokalnoj samoupravi".
Ovim odredbama, (među ostalim), kao i Statutom Općine Centar ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 9/98 i 16/99) nedvojbeno je definiran ustavno pravni položaj općine Centar Sarajevo.
Status općine, poglavito glede obveze realiziranja zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda dominantno je opredijeljen i Zakonom o osnovama lokalne samouprave ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/95), kao i Zakonom o lokalnoj samoupravi Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 19/97 i 14/00).
Opredjeljenje sukladno članku 14. Zakona o osnovama lokalne samouprave ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/95) kojim je utvrđeno da "općine odnosno tijela lokalne samouprave imaju pravo da slobodno raspolažu odgovarajućim izvorima financiranja u okviru svojih ovlasti, kao i na sredstva za obavljanje prenesenih poslova iz okvira prava i dužnosti Kantona", čini se posebice značajnim.
Navedena legislativa (ustavna i zakonska opredjeljenja) kako pojedinačno tako i u svojoj sveobuhvatnosti, po mišljenju za koje plediram, potvrda su nedvojbenog položaja općine, u funkciji lokalne samouprave, kao i dominantne funkcije u zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda građana.
Realiziranje deklariranih prava i obveza općine zahtijeva realne izvore materijalnih prihoda.
Zakon o pripadnosti javnih prihoda u FBiH i financiranju FBiH ("Službene novine FBiH", br. 26/96 i 32/98), posebice članak 8. stavak 1., potvrđuje opredjeljenje da "općinama pripadaju javni prihodi sukladno kantonalnim propisima".
Članak 8. stavak 2. istog zakona je jasan "da općinska vijeća donose propise o općinskim pristojbama (komunalne pristojbe, novčane kazne i dr.) i na drugi način osiguravaju potrebno financiranje".
Mišljenja sam da se navedenim odredbama potvrđuje legitimitet i ovlasti općine Centar Sarajevo za postupanje u ovoj domeni, pri donošenju Odluke o komunalnim pristojbama općine Centar.
Ustav Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00 i 4/01) sukladno članku 38 stavak 2. propisuje da "Sustav javnih prihoda na području Kantona je jedinstven".
Kanton Sarajevo je proklamirao (sukladno članku 38. stavak 2), "Ostvareni prihodi na području Kantona se raspoređuju Kantonu i općinama srazmjerno razini njihovog ostvarivanja na pojedinim općinama, te prema drugim kriterijima utvrđene propisima Kantona".
Navedenom odredbom Kanton Sarajevo nedvojbeno afirmira položaj općina na području Kantona, kao i realnu mogućnost da (u sferi financiranja) realizira funkcije utvrđenih Ustavom i zakonima.
Zakon o komunalnim pristojbama Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 30/01 - prečišćeni tekst), opredjeljuje komunalne pristojbe kao "izvorni prihod Kantona Sarajevo".
Evidentna je disproporciji iskazanog opredjeljenja iz Zakona o komunalnim pristojbama Kantona Sarajevo ( Službene novine Kantona Sarajevo", broj 30/01 - prečišćeni tekst) u odnosu na Ustav Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00 i 4/01). Opredjeljenje o raspoređivanju prihoda između Kantona i općina "srazmjerno razini njihovog ostvarivanja na pojedinim općina..", u odnosu na opredjeljenje kojima su komunalne pristojbe "izvorni prihodi Kantona", mišljenja sam da zaslužuje objektivan kritički pristup, u kontekstu ocjene položaja općine, utvrđen Ustavom FBiH, Ustavom Kantona Sarajevo, kao i Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi, te Zakona o osnovama lokalne samouprave FBiH, kao i drugih zakona.
Da iskazano opredjeljenje iz Zakona o komunalnim pristojbama Kantona Sarajevo je najblaže rečeno diskutabilno, ukazuju i rješenja iz ove oblasti u drugim kantonima Federacije BiH. Prihodi od komunalnih pristojbi u skoro svim kantonima u FBiH, su izvorni prihodi općina.
(U Hercegovačko-neretvanskom kantonu ovaj prihod se dijeli u omjeru 50%/50%).
Ustavni sud Federacije BiH, u razmatranju postavljenog zahtjeva, nedvojbeno se suočio s činjenicom da postavljeni zahtjev u prezentiranoj formi glasi "Ustavni sud FBiH utvrdi da Odluka o komunalnim pristojbama Općine Centar ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 3/02) nije u skladu s Ustavom Federacije BiH i Ustavom Kantona Sarajevo, odnosno sa Zakonom o komunalnim pristojbama Kantona Sarajevo". Zahtjevom se "traži" ocjena ustavnosti Odluke o komunalnim pristojbama općine Centar, te nije stavljena upitnost (ustavnosti) Zakona o komunalnim pristojbama Kantona Sarajevo.
Ustavni sud FBiH sukladno odredbi članka 13. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/95) je obvezan da "...odlučuje u granicama zahtjeva koji su istaknuti u postupku".
Mogućnost adekvatnog sudjelovanja građana u raspodjeli prihoda od komunalnih pristojbi, nedvojbeno, od izuzetne je važnosti u sveukupnom realiziranju prava građana, zagarantiranih Ustavom FBiH, s Amndmanima na Ustav, posebice u dijelu koji se odnosi na funkcioniranje lokalne samouprave u elementarnoj zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Građanima općine Centar Sarajevo nije omogućeno da sudjeluju u raspodjeli i korištenju prihoda od komunalnih pristojbi, te pripadajuća sredstva usmjere za potrebe realiziranja prava garantiranih Ustavom i zakonima. Ovakav položaj, imajući u vidu ista prava građana na prostoru Federacije BiH, može da stvori nejednakopravnost pa i diskriminirajući položaj.
Ustavni sud Federacije BiH, sukladno načelima deklariranim u uvodnim preambulama Ustava Federacije BiH, baštineći tradiciju ustavnog sudstva europskih država, u obvezi je svojim postupanjem afirmirati najviše dosege zaštite Ustavom utvrđenih prava i temeljnih sloboda, svojstvenu razvijenim društvima demokratske tradicije.
Sukladno odredbama članka II A.2, Ustav Federacije Bosne i Hercegovine (s amandmanima) deklarira "Federacija će osigurati primjenu najviše razine međunarodno priznatih prava i sloboda utvrđenih u aktima navedenim u Aneksu".
Federacija Bosne i Hercegovine obvezala se osigurati najvišu moguću razinu u implementiranju Europske povelje o lokalnoj samoupravi.
Eventualna formalna nedosljednost, u Zakonu o postupku pred Ustavnom sudu Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/95), za koje tvrdim da i ne postoji, obzirom na članak 5. Zakona koji je jasan da "..u pitanjima koja nisu utvrđena ovim zakonom može shodno primijeniti odgovrajuća pravila procesnih zakona", nije od utjecaja, u nastojanju da se u "okviru postavljenog zahtjeva" afirmira efikasnost zaštite prava na jednakost i ospori svaka moguća diskriminacija građana u realiziranju njihovih temeljnih prava.
U ovom kontekstu mišljenja sam da je Ustavni sud Federacije BiH u obvezi uspostaviti ustavno-sudsku praksu, kojom potvrđuje punu ravnopravnost građana i afirmira efikasnu zaštitu prava zagarantiranih Ustavom FBiH.
5. lipnja 2003. godine
Sarajevo
Sudac
Sead Bahtijarević, v. r.