Aktio

USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

MIŠLJENJE

Zamjenik premijera Federacije Bosne i Hercegovine, gospodin Gavrilo Grahovac, svojim aktom broj 05-4-BD-075/05 od 11. marta 2005. godine zatražio je mišljenje Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine u vezi sa pokretanjem postupka "ocjene ustavnosti izbora vijećnika za Gradsko vijeće Grada Sarajeva pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine". Postupajući po nevedenom zahtjevu, Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj 29. marta 2005. godine, utvrdilo je sljedeće

MIŠLJENJE

  • 1.
    Prema članu IV.B.3.7.e) (III) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i amandmanima XIII i LXXII na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, zamjenici premijera Federacije Bosne i Hercegovine su nadležni za "odlučivanje da li će zatražiti mišljenje Ustavnog suda", što znači da je zahtjev za davanje mišljenja podnesen u skladu sa Ustavom.
  • 2.
    Amandmanom LII (Prijelazne i zavšne odredbe, član 11a.) na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, koji je donesen 19. aprila 2002. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 16/02), propisano je da će konstitutivni narodi i grupa Ostalih biti proporcionalno zastupljeni u svim javnim institucijama u Federaciji Bosne i Hercegovine, što treba da se bazira na popisu stanovništva iz 1991. godine, sve dok se Aneks 7. Mirovnog sporazuma ne provede u potpunosti. U stavu 3. navedenog člana je određeno da pod ovim javnim institucijama treba smatrati ministarstva u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine i vladama kantona, opštinske organe vlasti i kantonalne opštinske sudove.
  • 3.
    Prema članu VI.1. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine u vezi sa Amandmanom LXXXVI na ovaj Ustav, u vršenju svojih nadležnosti svaka opština je dužna da vodi računa o nacionalnoj strukturi stanovništva na njenom području i o proporcionalnoj zastupljenosti konstitutivnih naroda i pripadnika Ostalih u opštinskim organima vlasti, prema popisu stanovništva iz 1991. godine, do potpune provedbe Aneksa 7. u skladu sa članom IX. 11a. ovog Ustava.
  • 4.
    Odredbom člana VI.B. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine izričito je određeno da sastav i način odlučivanja organa Grada Sarajeva održava multietničnost i njegovu posebnost kao glavnog grada Federacije Bosne i Hercegovine, što se uređuje Ustavom Kantona, kantonalnim zakonima i Statutom Grada.
  • 5.
    Proporcionalnu zastupljenost konstitutivnih naroda i grupe Ostalih u svim javnim institucijama Ustav Federacije Bosne i Hercegovine proklamuje kao opšti ustavni princip, odredivši da će se on precizirati entitetskim zakonima, uključujući i rokove za njegovu realizaciju, u skladu sa reginalnom etničkom strukturom entiteta i kantona (Amandman LII. Prijelazne i završne odredbe, član 11a.). Istim ustavnim amandmanom (član 11d.) je utvđena obaveza da se ustavi kantona, zakoni i drugi propisi i akti, kao i sudska pravila, usklade sa tada izvršenim izmjenama i dopunama Ustava Federacije Bosne i Hercegovine u roku od devet mjeseci od dana njihovog usvajanja, što znači da je ova ustava obaveza istekla u januaru 2003. godine.
  • 6.
    Prema saznanjima Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije), navedena ustavna obaveza je sve do sada djelimično izvršena, tako da odgovarajući akti većeg broja organa vlasti (opštinskih, gradskih, kantonalnih i federalnih) ne sadrže odredbe o proporcionalnoj nacionalnoj zastupljenosti u njihovom sastavu, kako je to inače Ustavom propisano. Ova konstatacija se odnosi i na Statut Grada Sarajeva, koji je donesen 24. juna 1998. godine, a koji još do sada nije usklađen sa navedenim ustavnim zahtjevima. U Statutu Grada i danas, dvije i po godine nakon ustavnih amandmana o konstitutivnosti naroda, stoji odredba da se u Gradu osigurava konstitutivnost samo Bošnjaka i Hrvata. Ovakvo stanje, van sumnje, predstavlja povredu izričitih ustavnih odredaba, što je imalo za posljedicu da sadašnji nacionalni sastav nekih organa vlasti ne odgovara navedenom ustavnom principu, uključujući i dosadašnje odluke opština u sastavu Grada Sarajeva o njihovim delegatima u Gradskom vijeću Grada. Na ove okolnosti Ustavni sud je ukazao i u svom Obavještenju o nekim pitanjima ostvarivanja ustavnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine iz februara 2005. godine.
  • 7.
    Dajući ovo mišljenje, također navodimo da je nadležnost Ustavnog suda Federacije određena članom IV.C.3.10. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, uključujući i njegove izmjene i dopune. Ovim odredbama su izričito određeni slučajevi u kojima je Ustavni sud Federacije ovlašćen da djeluje, te tačno navedeni subjekti koji takav postupak mogu pokrenuti pred ovim sudom. Ukoliko ovi uslovi nisu ispunjeni, Ustavni sud nema mogućnost da iz pravnog života otklanja uočena neustavna rješenja, odnosno stanja, bez obzira što ona mogu značiti i grube povrede Ustava. Ustavni sud Federacije se u svojoj praksi do sada zaista i suočavao sa takvim situacijama. U tom smislu, a u vezi sa konkretnim zahtjevom davanja mišljenja u ovom predmetu, naglašavamo da i u odnosu na povredu ustavnog principa o proporcionalnoj zastupljenosti konstitutivnih naroda i Ostalih u svim javnim institucijama u Federaciji Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Federacije može djelovati samo onda kada se ispune uslovi iz već navedenog člana IV.C.3.10. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.

Ovo mišljenje objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH".

Ovo je mišljenje Ustavni sud Federacije utvrdio jednoglasno u sastavu: prof.dr. Nedjeljko Milićević, predsjednik Suda; Sead Bahtijarević, Muamer Herceglija, Miomir Jočić; mr. Mirko Bošković, Domin Malbašić, Kata Senjak i prof.dr. Kasim Trnka.

Broj U-8/05
29. marta 2005. godine
Sarajevo

Predsjednik
Ustavnog suda Federacije BiH
prof.dr. Nedjeljko Milićević, s.r.