Aktio

USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

MIŠLJENJE

MIŠLJENJE

Članom IV.B.3.7.d) (III) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i amandmanima XIII i LXXII na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine propisano je da su zamjenici premijera Vlade Federacije Bosne i Hercegovine nadležni za "odlučivanje da li će se zatražiti mišljenje Ustavnog suda", što potvrđuje da je zahtjev za davanje mišljenja podnesen u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.

Prilikom davanja ovog mišljenja Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) imao je u vidu sljedeće:

Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine izričito je propisano da su "Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi, zajedno sa Ostalim, i građani Federacije Bosne i Hercegovine, koja je sastavni dio suverene države Bosne i Hercegovine, odlučni da osiguraju punu nacionalnu ravnopravnost, demokratske odnose i najviše standarde ljudskih prava i sloboda" (Amandman XXVII na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine).

Navod iskazan u Preambuli Ustava Federacije Bosne i Hercegovine predstavlja ustavni princip, koji ima ne samo opći i primarni značaj za vladavinu prava, stabilnost društvenih odnosa i prosperitetan razvoj ove države, nego je i jedan od ključnih uvjeta njihovog ostvarivanja i zaštite.

Amanadmanom LII na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine utvrđena je obaveza svih javnih institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine, a što obuhvata ministarstva u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine i u vladama kanton", općinske organe vlasti i kantonalne i općinske sudove, na proporcionalnu zastupljenost konstitutivnih naroda i grupu Ostalih, baziranu na popisu stanovništva iz 1991. godine, sve dok se Aneks 7. Mirovnog sporazuma ne sprovede u potpunosti.

Proklamirana proporcionalna zastupljenost u navedenim javnim institucijama predstavlja ustavni princip, baziran na popisu stanovništva iz 1991 godine, koji je od posebnog značaja u funkciji potpune provedbe Aneksa 7. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni Hercegovini, u skladu sa Zakonom o državnoj službi Bosne i Hercegovine.

Polazeći od navedenog ustavnog stanja, Ustavni sud Federacije smatra da o poštovanju ustavnog principa ravnopravnosti, koji je sadržan u Preambuli Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, moraju voditi računa ne samo navedeni organi, kao javne institucije, nego i svi drugi organi i organizacije u Federaciji Bosne i Hercegovine koji vrše javne poslove.

Kod ovog posebno treba imati u vidu da je Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine izričito propisano da će se objavljeni rezultati popisa stanovništva iz 1991. godine na odgovarajući način koristiti za sva izračunavanja koja zahtijevaju demografske podatke, dok se Aneks 7. u potpunosti ne provede (Amandaman LI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine).

Imajući u vidu navedeno, izostavljanje ili simbolična zastupljenost pojedinog konstitutivnog naroda u upravnim vijećima organizacija koje vrše tako važnu društvenu djelatnost kao što je zdravstvena zaštita stanovništva, prema mišljenu Ustavnog suda Federacije predstavlja povredu Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, kojim je propisano da popis stanovništva iz 1991. godine odražava nacionalnu strukturu stanovništva koja će se na odgovarajući način koristiti za sva izračunavanja koja zahtijevaju demografske podatke.

Pri zauzimanju navedenog mišljenja Ustavni sud Federacije je imao u vidu odredbu iz člana 3.1.(E) Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 12/03 i 34/03) kojom je propisano da je dužnost odgovornog javnog službenika "da osigura da se kod imenovanja na javnu poziciju u pravilu odražava sastav naroda i građana Bosne i Hercegovine".

Imenovanje članova upravnih vijeća Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu i Kliničke bolnice u Mostaru predstavlja imenovanje na javne pozicije, pa je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine tom prilikom odstupila od ustavnih i zakonskih rješenja.

Mišljenje objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH".

Ovo je mišljenje Ustavni sud Federacije utvrdio jednoglasno u sastavu: prof. dr. Nedjeljko Milićević, predsjednik Suda; Sead Bahtijarević; mr. Mirko Bošković; mr. Ranka Cvijić; Muamer Herceglija; Domin Malbašić; Kata Senjak i prof. dr. Kasim Trnka, suci Suda.

Broj U-16/05
5. jula 2005.godine
Sarajevo

Predsjednik
Ustavnog suda Federacije
Bosne i Hercegovine
Prof. dr. Nedjeljko Milićević, s.r.