USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
MIŠLJENJE
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o zahtjevu zamjenika Premijera Federacije Bosne i Hercegovine Vojina Mijatovića, za davanje mišljenja, u smislu člana IV.B.3.7.d. (III) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici Suda bez javne rasprave održanoj dana 6.5.2026. godine utvrdio je sljedeće
MIŠLJENJE
Prihodi od novčanih kazni naplaćenih po osnovu Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 6/06, 75/06, 44/07, 84/09, 48/10, 18/13, 8/17, 89/17, 9/18, 46/23 i 88/23), upotrebom/korištenjem stacionarnih radarskih uređaja koje postavljaju kantonalni organi uprave na autocesti na Koridoru Vc, pripadaju budžetima kantona.
Mišljenje objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i službenim glasilima kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Obrazloženje
- 1.Podnosilac zahtjeva i predmet zahtjeva
U skladu sa članom IV.B.3.7.d.(III) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, zamjenik Premijera Federacije Bosne i Hercegovine Vojin Mijatović (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva), podnio je dana 30.12.2025. godine Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) zahtjev za davanje mišljenja, broj 02-02-126/25 od 29.12.2025. godine (u daljem tekstu: zahtjev), u vezi sa, kako navodi, pitanjima koja se odnose na "ustavnopravni karakter" prihoda ostvarenih naplatom novčanih kazni za saobraćajne prekršaje utvrđene korištenjem stacionarnih radarskih uređaja postavljenih na dionici autoceste Koridor Vc od strane kantonalnih organa uprave, kao i nadležnosti za raspodjelu tih prihoda.
- 2.Bitni navodi zahtjeva
Podnosilac zahtjeva polazeći od činjenice da se autocesta na Koridoru Vc u skladu sa Zakonom o autocesti na Koridoru Vc ("Službene novine Federacije BiH", broj 8/13) smatra infrastrukturnim objektom od značaja za Federaciju Bosne i Hercegovine, te imajući u vidu podjelu nadležnosti između Federacije Bosne i Hercegovine i kantona u oblasti saobraćaja, postavlja sljedeća pitanja Ustavnom sudu Federacije za koja traži mišljenje:
- -Da li je, u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, Zakonom o cestama Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 12/10, 16/10 i 66/13, u daljem tekstu: Zakon o cestama), Zakonom o autocesti na Koridoru Vc, Zakon o federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave ("Službene novine Federacije BiH", br. 58/02, 19/03, 38/05, 55/06, 8/06 i 61/06), Zakonom o stvarnim pravima ("Službene novine Federacije BiH", br. 66/13 i 100/13), Zakonom o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini ("Službene glasnik BiH", br. 6/06, 75/06, 44/07, 84/09, 48/10, 18/13, 8/17, 89/17, 9/18, 46/23 i 88/23), da se novčane kazne izrečene primjenom stacionarnih radarskih uređaja za saobraćajne prekršaje počinjene na dionici autoceste na Koridoru Vc, koja predstavlja infrastrukturni objekat od značaja za Federaciju Bosne i Hercegovine i nalazi se u nadležnosti i upravljanju federalnih institucija, uplaćuju u budžete kantona umjesto u budžet Federacije Bosne i Hercegovine?
- -Da li je, s obzirom na pravni status, funkcionalnu ulogu i fiskalnu nadležnost autoceste na Koridoru Vc kao objekta od federalnog značaja kojim upravljaju federalne institucije, zakonska obaveza da prihodi od novčanih kazni izdatih korištenjem stacionarnih radarskih uređaja na autocesti na Koridoru Vc budu uplaćeni u budžet Federacije Bosne i Hercegovine?
U obrazloženju podnosilac zahtjeva citira, kao relevantne, odredbe člana III.5. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno Amandmana CX na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, odredbe člana 7. stav (3) Zakona o stvarnim pravima, čl. 3.,13. i član 88. stav 1. tačka A. alineja 9. Zakona o cestama, člana 3. st. 1. i 2. Zakona o autocesti na Koridoru Vc, član 6. Zakona o federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave i član 240. Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini. Podnosilac zahtjeva kao ilustrativne primjere navodi i pojedine odredbe kantonalnih zakona o unutrašnjim poslovima, te pojedine dijelove Priručnika o načinu uplate novčanih kazni u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Podnosilac zahtjeva smatra da iz navedenih ustavnih i zakonskih odredbi, nedvosmisleno proizlazi da je autocesta na Koridoru Vc prostor pod isključivom upravljačkom, imovinskom i sigurnosnom nadležnošću Federacije Bosne i Hercegovine, jer je zakonodavac jasno odredio da je u opštoj upotrebi kao javno dobro u vlasništvu Federacije Bosne i Hercegovine, na kojem treća lica, uključujući niže nivoe vlasti, ne mogu sticati upravljačka prava niti druga stvarna prava po bilo kojem osnovu. Dakle prema mišljenju podnosioca zahtjeva nadležnost upravljanja, brige i odgovornosti na javnom dobru - autocesti na Koridoru Vc može imati samo onaj subjekt javnog prava koji je posebnim zakonom određen kao titular javnog prava, što je u ovom slučaju Federacija Bosne i Hercegovine. Imajući u vidu naprijed navedeno, zaključuje da kantonalna tijela vlasti nemaju pravni osnov da vrše upravljačke ili policijske nadležnosti koje se odnose na zaštitu i kontrolu federalne imovine.
Smatra da poslovi nadzora ponašanja učesnika u saobraćaju, zaštite sigurnosti saobraćaja na putevima, te sprječavanje ugrožavanja javnog dobra Federacije Bosne i Hercegovine spadaju u nadležnost federalnih institucija. U prilog tome poziva se na odredbu člana 6. Zakona o federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave, kojom je propisano da Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova - Federalno ministarstvo unutarnjih poslova, između ostalog, obavlja i poslove sigurnosti saobraćaja na putevima. Pored toga, članom 240. Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini, a u vezi sa odredbom člana 2. istog Zakona, kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini vrše ovlaštena lica nadležnog organa unutrašnjih poslova. Dakle iz navedenog je jasno da se pomenutim Zakonom eksplicitno ne propisuje organ koji je nadležan za izdavanje prekršajnih naloga po osnovu saobraćajnih prekršaja na putu utvrđenih primjenom stacionarnih radarskih uređaja, zbog čega, prema mišljenju podnosioca zahtjeva, ova pravna praznina ostavlja prostor za neusklađeno tumačenje nadležnosti kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova, od kojih nekoliko trenutno vrši kontrolu na autocesti u vlasništvu Federacije Bosne i Hercegovine. Pravna nesigurnost dodatno se potvrđuje i činjenicom da određeni kantoni ostvaruju prihod od naplaćenih kazni, što je u suprotnosti sa članom 88. stav 1. tačka A. alineja 9. Zakona o cestama, koji navodi da se finansijska sredstva za održavanje, zaštitu, obnovu, rekonstrukciju i izgradnju javnih cesta osiguravaju iz javnih prihoda.
Dakle, imajući u vidu da autocesta na Koridoru Vc predstavlja vlasništvo Federacije Bosne i Hercegovine, ista je putem Federalne uprave policije (u daljem tekstu: FUP), nadležna za provođenje mjera sigurnosti saobraćaja na putevima, shodno odredbama Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini, na federalnom javnom dobru, odnosno autocesti na Koridoru Vc, što prema njegovom mišljenju proizlazi i iz Priručnika o načinu uplate novčanih kazni u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Nadalje, zakonski okvir jasno razlikuje federalne autoceste od kantonalnih i opštinskih puteva. Primjera radi Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo i Ministarstvo unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona već posjeduju i koriste stacionarne radare na autocesti Koridora Vc, te ostvaruju prihode od naplaćenih kazni, što dodatno potvrđuje pravnu i fiskalnu neusklađenost trenutnog stanja, jer kantoni nemaju zakonski osnov za upravljanje, nadzor ili naplatu kazni na autocesti u vlasništvu Federacije Bosne i Hercegovine, čime se narušava princip podjele nadležnosti i dovodi do neustavne preraspodjele javnih prihoda. Podnosilac zahtjeva zaključuje da FUP ima čvrst i jasan pravni osnov da postupa na području autoceste na Koridoru Vc, te da na tom području može instalirati, koristiti i upotrebljavati stacionarne radare i drugu opremu radi vršenja svoje nadležnosti - sigurnosti saobraćaja na putevima, jer se radi o prostoru koji je zakonima određen kao javno dobro u vlasništvu Federacije Bosne i Hercegovine, čiju zaštitu, sigurnost i nadzor je dužna osigurati Federacija Bosne i Hercegovine putem svojih organa.
Imajući u vidu sve navedeno, prema stavu podnosioca zahtjeva, jasno proizilazi da je područje autoceste na Koridoru Vc pod isključivom nadležnošću Federacije Bosne i Hercegovine, te da kantonalni organi nemaju pravni osnov za vršenje upravljačkih, policijskih ili kontrolnih nadležnosti na ovom području.
- 3.Relevantno pravo
A. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine
Član III.1. d)
U isključivoj su nadležnosti Federacije:
- d)suzbijanje terorizma, međukantonalnog kriminala, neovlaštene trgovine drogom i organiziranog kriminala,
Član III.2. d)
Federalna vlast i kantoni nadležni su za:
- d)komunikacijsku i transportnu infrastrukturu, u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine,
Član III.4. tačka a)
Kantoni imaju sve nadležnosti koje nisu izričito povjerene federalnoj vlasti. Posebno su nadležni za:
- a)uspostavljanje i nadziranje policijskih snaga koje će imati jedinstvene federalne uniforme sa kantonalnim oznakama,
Član IV.B.3.7.d. (III)
Osim ako ovim Ustavom nije drugačije utvrđeno:
(d) Zamjenici Premijera nadležni su za:
(III) odlučivanje da li će zatražiti mišljenje Ustavnog suda; i
B. Zakon o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini
("Službene glasnik BiH", br. 6/06, 75/06, 44/07, 84/09, 48/10, 18/13, 8/17, 89/17, 9/18, 46/23 i 88/23)
Član 1.
Ovim zakonom utvrđuju se: osnovni principi međusobnih odnosa i ponašanja učesnika u saobraćaju i drugih subjekata u saobraćaju, osnovni uslovi koje moraju da zadovolje putevi u pogledu bezbjednosti saobraćaja na putevima, vođenje Centralnog registra vozača i vozila, pravila saobraćaja na putevima, sistem saobraćajnih znakova i znakova koje daju ovlaštena lica, dužnosti u slučaju saobraćajne nezgode, osposobljavanje kandidata za vozača, uslovi za sticanje prava na upravljanje motornim vozilima, polaganje vozačkih ispita, uslovi za uređaje i opremu vozila, dimenzije, ukupna masa i osovinsko opterećenje vozila, osnovni uslovi koje moraju da zadovoljavaju vozila u saobraćaju, rad strukovnih organizacija u Bosni i Hercegovini, te druga pitanja iz oblasti bezbjednosti saobraćaja na putevima koja su jedinstvena za cijelu teritoriju Bosne i Hercegovine.
Član 2. st. (1) i (2)
(1) Organi Bosne i Hercegovine, entitetski i kantonalni organi i organi Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine i organi lokalne samouprave i lokalne uprave u gradovima i opštinama (u daljem tekstu: nadležni organi) obezbijediće sprovođenje ovog zakona i u okviru svoje nadležnosti donosiće propise i preduzimaće druge potrebne mjere za njegovo dosljedno sprovođenje.
(2) Kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini vrše ovlaštena lica nadležnog organa unutrašnjih poslova (u daljnjem tekstu: ovlaštena lica).
Član 44. st. (1) i (3)
(1) Na putu u naselju vozač ne smije vozilom da se kreće brzinom većom od 50 km na sat, osim ako saobraćajnim znakom nije drugačije određeno.
(3) Na putu van naselja vozač ne smije vozilom da se kreće brzinom većom od:
- 1)130 km na sat na autoputevima;
- 2)100 km na sat na putevima rezervisanim za saobraćaj motornih vozila i brzim putevima;
- 3)80 km na sat na ostalim putevima.
Član 45. st. (2) i (3)
(2) Brzina kretanja vozila utvrđuje se na jedan od sljedećih načina:
- 1)pomoću uređaja za mjerenje brzine kretanja vozila,
- 2)tahografskim zapisom,
- 3)neposrednim praćenjem vozilom uz video-nadzor.
(3) Fotografija i video-zapis sa podacima o utvrđenoj brzini kretanja vozila, tahografski zapis i zapisnik o očitanju na radaru služe kao dokaz o utvrđenoj brzini kretanja vozila.
Član 240.
Svi prihodi nastali primjenom ovog zakona pripadaju nadležnim organima, u skladu sa članom 2. ovog zakona.
Član 241.
Sprovođenje ovog zakona, pokretanje i vođenje postupka za prekršaje i preduzimanje drugih mjera za sprovođenje ovog zakona vrše nadležni organi.
Član 242.
Izdavanje prekršajnog naloga obavlja ovlašteno lice nadležnog organa za poslove kontrole i regulisanja saobraćaja na putevima u entitetima, kantonima i Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine.
C. Zakon o prekršajima
("Službeni glasnik BiH", br. 41/07, 18/12, 36/14, 81/15 i 65/20)
Član 44. stav (3)
(Prihod budžeta Bosne i Hercegovine)
(3) Izuzetno od stava (1) ovog člana, novčane kazne i sredstva pribavljena prodajom oduzetih predmeta za prekršaje koji su propisani Zakonom o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 06/06, 75/06, 44/07, 84/09, 48/10, 18/13, 8/17, 89/17 i 9/18) i drugim propisima iz oblasti bezbjednosti saobraćaja na putevima prihod su budžeta onog nivoa vlasti iz kojeg se finansira ovlašteni organ koji u okviru svoje nadležnosti obezbjeđuje njihovo sprovođenje.
D. Zakon o cestama Federacije Bosne i Hercegovine
("Službene novine Federacije BiH", br. 12/10, 16/10 i 66/13)
Član 1.
Ovim zakonom uređuje se: razvrstavanje javnih cesta, upravljanje cestama i pravni položaj upravitelja, planiranje, gradnja, rekonstrukcija, održavanje, ugovaranje i ustupanje radova, zaštita cesta i usloci odvijanja saobraćaja na cestama, koncesija na javnim cestama, finansiranje javnih cesta, upravni nadzor nad provođenjem Zakona, kazne i druga pitanja od značaja za Federaciju Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija) iz oblasti cesta.
Član 13. stav 1.
Upravljanje, građenje, rekonstrukciju, održavanje i zaštitu autocesta i brzih cesta vrše Autoceste FBiH.
E. Zakon o autocesti na Koridoru Vc
("Službene novine Federacije BiH", broj 8/13)
Član 3.
Autocesta je javno dobro od interesa za Bosnu i Hercegovinu i njene entitete u vlasništvu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija BiH) i u opštoj je upotrebi. Na autocesti kao javnom dobru treća lica ne mogu sticati pravo vlasništva niti drugo stvarno pravo po bilo kom osnovu.
Nadležnost nad izgradnjom dionica autoceste ima JP Autoceste Federacije BiH d.o.o. Mostar (u daljem tekstu: JP Autoceste FBiH), u skladu sa odredbama Zakona o cestama Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 12/10), koncesionar ili društvo za provođenje projekta javnog privatnog partnerstva.
F. Zakon o unutrašnjim poslovima Federacije Bosne i Hercegovine
("Službene novine Federacije BiH", broj 81/14)
Član 30.Nadležnost Uprave policije
Uprava policije obavlja poslove iz člana 3. stav (1) tač. 1) i 2) ovog zakona na teritoriju Federacije.
Član 31.Poslovi iz nadležnosti Uprave policije
U obavljanju poslova iz člana 30. ovog zakona Uprava policije naročito:
- 1)neposredno poduzima mjere na sprečavanju i otkrivanju krivičnih djela terorizma, međukantonalnog kriminala, stavljanja u promet opojnih droga, organiziranog kriminala i drugih krivičnih djela iz nadležnosti Federacije, kao i na pronalaženju njihovih učinilaca;
- 2)obavlja kriminalističko-tehnička vještačenja za svoje potrebe, kao i na traženje drugih nadležnih organa;
- 3)organizira i neposredno osigurava određena lica i zgrade Federacije u skladu sa propisom iz člana 5. ovog zakona i, u vezi sa tim, izrađuje odgovarajuće operativne planove;
- 4)priprema prijedlog ukupnog broja policijskih službenika za potrebe Uprave policije i kriterije za njeno popunjavanje;
- 5)raspisuje i objavljuje Interpolove, međunarodne, federalne i međukantonalne potrage, izdaje o tome odgovarajuća glasila i vodi registre;
- 6)sarađuje sa nadležnim tužilaštvima u vezi sa obradom krivičnih predmeta;
- 7)obavlja i druge poslove i zadatke policije koje joj, u skladu sa zakonom, povjere sudovi i tužilaštva u Bosni i Hercegovini;
- 8)predlaže programe stručnog osposobljavanja i usavršavanja državnih službenika i namještenika u Upravi policije;
- 9)nabavlja naoružanje i opremu u skladu sa propisom iz člana 17. ovog zakona i materijalno-tehnička sredstva za potrebe Uprave policije;
- 10)vodi statističke i operativne evidencije potrebne za obavljanje poslova iz svoje nadležnosti;
- 11)predlaže i prati provedbu planova o izgradnji i korištenju informacionog sistema;
- 12)osigurava jedinstvenu obradu podataka iz nadležnosti Uprave policije;
- 13)predlaže organiziranje, razvoj, modernizaciju i održavanje funkcionalnog sistema veza i obavlja poslove prijenosa zaštićenih informacija u vezi sa radom policije;
- 14)organizira jedinstveni sistem obavještavanja potrebnog za obavljanje poslova iz nadležnosti Uprave policije;
- 15)izrađuje i predlaže programe obrazovanja, profesionalnih obuka i naprednih kurseva za policijske službenike Uprave policije;
- 16)osigurava primjenu profesionalnih i naučnih metoda u radu Uprave policije;
- 17)odgovorna je za korištenje budžetskih sredstava odobrenih za rad Upravi policije u skladu sa Zakonom o budžetima u Federaciji i drugim propisima kojima se uređuje korištenje odobrenih budžetskih sredstava;
- 18)organizira saradnju s odgovarajućim organima policije drugih država o pitanjima iz nadležnosti Uprave policije posredstvom Federalnog ministarstva.
G. Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine
("Službene novine Federacije BiH", br. 22/06, 43/08, 22/09, 35/14, 94/15 i 17/22)
Član 2. stav 1.
Javnim prihodima, u smislu ovog Zakona, smatraju se indirektni porezi, direktni porezi, naknade, takse, kazne, vlastiti prihodi, doprinosi, donacije i drugi prihodi, utvrđeni zakonima i drugim propisima Bosne i Hercegovine, Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave.
Član 4. stav 1. tačka d)
Federaciji pripadaju prihodi kako slijedi:
- d)novčane i druge kazne u skladu sa federalnim propisima;
Član 10. stav 1. tačka d)
Kantonima, pored udjela u raspodjeli prihoda iz člana 6. ovog Zakona, pripadaju i drugi javni prihodi, kako slijedi:
- d)novčane i druge kazne u skladu sa kantonalnim propisima;
H. Zakon o prekršajima Federacije Bosne i Hercegovine
("Službene novine Federacije BiH", br. 63/14 i 19/25)
Član 1.
Predmet Zakona
Ovim zakonom definiše se: prekršaj, prekršajne sankcije, postupak prema maloljetnicima, zastara, prekršajni postupak, prekršajni nalog, zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, usmeni pretres, rješenje o prekršaju, žalba, povrat u pređašnje stanje, ponavljanje postupka, evidencija i brisanje sankcija, izvršenje kazni, kao i druga pitanja od značaja za prekršaje na području Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija).
Član 3. stav (1) tačka 1)
Značenje izraza
(1) Posebni izrazi u smislu ovog zakona imaju sljedeća značenja:
- 1)ovlašteni organ je bilo koji od sljedećih:
- a)nadležni policijski organ Bosne i Hercegovine, Federacije ili kantona,
- b)nadležni inspekcijski organi ili
- c)ministarstvo, preduzeće ili drugo pravno lice koje ima javna ovlaštenja i u čiju nadležnost spada direktno ili indirektno provođenje bilo kojeg zakona ili propisa koji propisuju prekršaje;
- a)
Član 12. st. (1) i (3)
Propisivanje prekršaja
(1) Prekršaji i prekršajne sankcije mogu biti propisani zakonima Bosne i Hercegovine, Federacije, kantona ili drugim propisima Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, Vlade Federacije, vlada kantona i odlukama gradskog ili opštinskog vijeća.
(3) Organi ovlašteni za donošenje propisa iz stava (1) ovog člana mogu propisivati prekršajne kazne i zaštitne mjere samo za povrede propisa koje oni donose u okviru svoje nadležnosti utvrđene Ustavom i zakonom, pod uslovima određenim ovim zakonom.
Član 21. stav (1) tačka 1)
Vrste sankcija
(1) Sljedeće sankcije mogu biti izrečene licu odgovornom za počinjeni prekršaj:
- 1)novčana kazna;
Član 54. stav (1) tačka 2)
Izdavanje prekršajnog naloga
(1) Ovlašteni organ izdat će prekršajni nalog ukoliko ustanovi da je prekršaj iz njegove nadležnosti utvrđen na jedan od sljedećih načina:
- 2)na osnovu podataka dobijenih upotrebom uređaja za nadzor ili mjerenje;
I. Poslovnik Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine
("Službene novine Federacije BiH", br. 40/10, 18/16, 26/23, 37/24 i 98/25)
Član 39. stav 1.
Ustavni sud donosi presude, rješenja i mišljenja.
Član 61. st. 1. i 2.
Odluke suda su konačne i obavezujuće.
Svi organi vlasti u Federaciji dužni su, u okviru svojih nadležnosti, provoditi odluke Suda
- 4.Činjenično stanje i stav Ustavnog suda Federacije
Zahtjev za davanje mišljenja podnio je Zamjenik Premijera Federacije Bosne i Hercegovine. U skladu sa članom IV.B.3.7.d. (III) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, zamjenici Premijera Federacije Bosne i Hercegovine su ovlašteni za podnošenje zahtjeva za traženje mišljenja Ustavnog suda Federacije.
Suštinski, zahtjev za davanje mišljenja se, prema navodima podnosioca zahtjeva, odnosi na pitanje da li se, prema Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine i drugim, prema njemu relevantnim propisima, novčane kazne po osnovu prekoračenja brzine, koje kantonalni organi uprave naplaćuju na osnovu podataka utvrđenih stacionarnim radarskim uređajima postavljenim na autocesti na Koridoru Vc, uplaćuju u budžete kantona ili u budžet Federacije Bosne i Hercegovine, koja ima isključiva upravljačka prava na pomenutoj autocesti. U kontekstu navedenog podnosilac zahtjeva problematizuje i samu kontrolu saobraćaja od strane kantonalnih organa unutrašnjih poslova na autocesti na Koridoru Vc, a kojom autocestom isključivo upravlja Federacija Bosne i Hercegovine.
U odnosu na postavljena pitanja podnosioca zahtjeva, u ovom ustavnosudskom predmetu potrebno je odvojiti pitanje vlasništva i imovinsko-pravnog upravljanja cestama, konkretno autoceste na Koridoru Vc, kao javnog dobra u opštoj upotrebi, u odnosu na pitanje operativne kontrole i regulisanja saobraćaja, tačnije sigurnosti odvijanja saobraćaja na istoj, te shodno tome i problematiku naplate novčanih kazni putem stacionarnih radarskih uređaja postavljenih na autocesti od strane kantonalnih organa uprave.
Zakonom o cestama uređuje se razvrstavanje javnih cesta, upravljanje cestama i pravni položaj upravitelja, planiranje, gradnja, rekonstrukcija, održavanje, ugovaranje i ustupanje radova, zaštita cesta i uslovi odvijanja saobraćaja na cestama, koncesija na javnim cestama, finansiranje javnih cesta, upravni nadzor nad provođenjem Zakona, kazne i druga pitanja od značaja za Federaciju Bosne i Hercegovine iz oblasti cesta. Javna cesta (između ostalih i autocesta) koju je nadležni organ proglasio za javnu cestu u opštoj je upotrebi, u vlasništvu Federacije i od opšteg interesa za Federaciju Bosne i Hercegovine. Upravljanje, građenje, rekonstrukciju, održavanje i zaštitu autocesta i brzih cesta vrši Javno preduzeće Autoceste Federacije BiH d.o.o. (u daljem tekstu: Autoceste FBiH). Kazne propisane u čl. 105., 106. i 107. Zakonu o cestama se ne odnose na prekršaj prekoračenja brzine učinjen u saobraćaju, već na prekršaje u vezi sa izgradnjom i rekonstrukcijom ceste, saobraćajne projekte, inspekcijske nadzore i sl.
Autocesta na Koridoru Vc predstavlja jedan od najvažnijih infrastrukturnih projekata u Bosni i Hercegovini i projekat od javnog interesa, te je imajući u vidu navedeno Parlament Federacije Bosne i Hercegovine donio Zakon o autocesti na Koridoru Vc.
Iz odredbi Ustava Federacije Bosne i Hercegovine kojim se uređuje podjela nadležnosti između federalne i kantonalne vlasti, ne može se zaključiti da su kontrola i regulisanje saobraćaja ustavna kategorija, odnosno da ista predstavlja izvornu nadležnost federalnih ili kantonalnih vlasti.
Kontrola saobraćaja podrazumijeva postupanje nadležnih organa, prvenstveno policije, kojom se obuhvata nadzor, regulisanje i preduzimanje zakonom propisanih mjera radi osiguranja bezbjednog i nesmetanog odvijanja saobraćaja, te otkrivanja, sprječavanja i sankcionisanja prekršaja i drugih nezakonitih radnji svih učesnika u saobraćaju. U kontekstu navedenog, u Federaciji Bosne i Hercegovine primjenjuje se Zakon o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini, te Zakon o prekršajima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 63/14 i 19/25, u daljem tekstu: Zakon o prekršajima). Takođe, kantoni donose i kantonalne propise o uređenju saobraćaja na svom području.
Zakonom o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini, uređuju se pitanja iz oblasti bezbjednosti saobraćaja na putevima koja su jedinstvena za cijelu teritoriju Bosne i Hercegovine. Organi Bosne i Hercegovine, entitetski i kantonalni organi i organi Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine i organi lokalne samouprave i lokalne uprave u gradovima i opštinama obavezni su obezbijediti sprovođenje ovog zakona i u okviru svoje nadležnosti donositi propise i preduzimati sve druge potrebne mjere za njegovo dosljedno sprovođenje. Predmetnim Zakonom je propisana opšta odrednica da kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini vrše ovlaštena lica nadležnog organa unutrašnjih poslova. U skladu sa navedenim, svi prihodi nastali primjenom Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini pripadaju nadležnim organima. Sprovođenje Zakona, pokretanje i vođenje postupka za prekršaje i preduzimanje drugih mjera za sprovođenje ovog zakona, vrše nadležni organi. Dakle iz navedenih odredbi, a posmatrajući isto u odnosu na Federaciju Bosne i Hercegovine, jasno proizilazi da prihodi od novčanih kazni nastalih primjenom Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini pripadaju onim nadležnim organima koji su nadležni da kontrolišu i regulišu saobraćaj na putevima u Federaciji Bosne i Hercegovine. Opšta pravila vezana za brzinu kretanja vozila regulisana su čl. 43., 45., 46 i 47. predmetnog Zakona. Prema članu 45. stav (2) tačka 3) navedenog Zakona brzina kretanja vozila utvrđuje se između ostalog na osnovu fotografija i video zapisa sa podacima o utvrđenoj brzini kretanja vozila, tahografskog zapisa i zapisnika o očitanja na radaru koji služe kao dokaz o utvrđenoj brzini kretanja vozila. Također, članom 44. stav (3) Zakona o prekršajima ("Službeni glasnik BiH", br. 41/07, 18/12, 36/14, 81/15 i 65/20), propisano je da su novčane kazne i sredstva pribavljena prodajom oduzetih predmeta za prekršaje koji su propisani Zakonom o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini i drugim propisima iz oblasti bezbjednosti saobraćaja na putevima, prihod budžeta onog nivoa vlasti iz kojeg se finansira ovlašteni organ koji u okviru svoje nadležnosti obezbjeđuje njihovo sprovođenje.
Federalnim zakonom o prekršajima definiše se: prekršaj, prekršajne sankcije, postupak prema maloljetnicima, zastara, prekršajni postupak, prekršajni nalog, zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, usmeni pretres, rješenje o prekršaju, žalba, povrat u pređašnje stanje, ponavljanje postupka, evidencija i brisanje sankcija, izvršenje kazni, kao i druga pitanja od značaja za prekršaje na području Federacije Bosne i Hercegovine. U smislu ovog Zakona ovlašteni organ je bilo koji od sljedećih: nadležni policijski organ Bosne i Hercegovine, Federacije ili kantona, nadležni inspekcijski organi ili ministarstvo, preduzeće ili drugo pravno lice koje ima javna ovlaštenja i u čiju nadležnost spada direktno ili indirektno provođenje bilo kojeg zakona ili propisa koji propisuju prekršaje. Kao jedna od sankcija predviđenih ovim zakonom propisana je i novčana kazna. Ovlašteni organ izdat će prekršajni nalog ukoliko ustanovi da je prekršaj iz njegove nadležnosti utvrđen, između ostalog, na osnovu podataka dobijenih upotrebom uređaja za nadzor ili mjerenje.
Dakle, imajući u vidu naprijed navedeno, u ovom ustavnosudskom predmetu je potrebno dati odgovor koji organ je nadležan da operativno vrši kontrolu i regulaciju saobraćaja na autocesti na Koridoru Vc?
Prema članu 30. Zakona o unutrašnjim poslovima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 81/14, u daljem tekstu: Zakon o unutrašnjim poslovima) Uprava policije obavlja poslove iz člana 3. stav (1) tač. 1) i 2) ovog zakona na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine, dok se članom 31. vrši razrada nadležnosti uprave policije u okviru postavljenih nadležnosti. Dakle, niti jednom odredbom nije propisana nadležnost FUP-a za operativnu kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Sa druge strane, kantoni osnivaju i organizuju ministarstva unutrašnjih poslova u čijem sastavu djeluje policija, koja između ostalog neposredno vrši kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima.
Primjera radi, u Zakonu o unutrašnjim poslovima Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 1/16, 6/19, 26/19, 31/19 i 39/20) propisano je da se rad ministarstva zasniva na Ustavu Bosne i Hercegovine, Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, Ustavu kantona, te zakonima i drugim propisima Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i kantona. Uprava policije je kantonalna uprava u sastavu Ministarstva. Unutrašnji poslovi iz nadležnosti kantona su između ostalog poslovi sigurnosti, kontrole i regulisanja saobraćaja na putevima kantona, poslovi kontrole taksi vozila i vozača, te drugi poslovi sigurnosti u oblasti saobraćaja, utvrđene posebnim zakonom i podzakonskim aktima. Nadležnosti uprave policije kantona su između ostalog kontrola i regulacija saobraćaja na putevima kantona, te drugi poslovi u oblasti saobraćaja utvrđeni zakonom. Iste ili slične odredbe sadrže i zakoni o unutrašnjim poslovima Posavskog, Zeničko-dobojskog i Hercegovačko-neretvanskog kantona. Takođe, ilustracije radi, prema Zakonu o uređenju saobraćaja na području Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 30/17, 46/17, 8/21 i 1/22) uređuje se organizacija i upravljanje saobraćaja na području Kantona Sarajevo, osnivanje, rad i nadležnosti Vijeća za sigurnost saobraćaja na cestama u Kantonu Sarajevo, osnivanje Organizacione jedinice za sigurnost saobraćaja u sklopu Ministarstva saobraćaja, izrada strateških dokumenata, finansiranje i praćenje sigurnosti saobraćaja, saobraćajna signalizacija i oprema ceste, dubinska analiza saobraćajnih nezgoda, identifikacija i sanacija opasnih mjesta na cestama, saobraćajna pravila, posebne mjere sigurnosti, obaveze u slučaju saobraćajne nezgode, organizovanje sportskih i drugih priredbi na cestama, nadzor i krivične odredbe. Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo donošenjem rješenja po zahtjevu nadležnog upravitelja cesta odobrava provođenje nove organizacije saobraćaja, kao i obezbjeđenje tehničko - tehnološkog jedinstva cesta. Novom organizacijom saobraćaja u smislu predmetnog zakona smatra se, između ostalog i ograničenje brzine. Tehničkom regulacijom saobraćaja u smislu ovog zakona smatra se postavljanje, uklanjanje, zamjena i održavanje saobraćajne signalizacije (horizontalne, vertikalne i svjetlosne) i druge opreme na cesti i ulici, kao i savremenih informaciono-komunikacijskih sistema za podršku inteligentnog transportnog sistema koji omogućava efikasnije upravljanje saobraćajem, na osnovu saobraćajnog projekta. Dakle iz navedenih zakonskih rješenja jasno proizilazi da stacionarni radarski uređaji, kao tehnička oprema (sistemi za nadzor i mjerenje brzine) ne postavljaju neka privatna preduzeća niti sam upravitelj ceste, u ovom slučaju konkretno Autoceste FBiH, već ih instalira i održava organ saobraćajne policije, odnosno kantonalna policija koja je nadležna za regulisanje i kontrolu saobraćaja, a u saradnji sa upraviteljem ceste radi povećanja sigurnosti saobraćaja. Dakle ministarstva unutrašnjih poslova kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine donose elaborat i organizuju postavljanje radara na određenim dionicama autoceste, na osnovu procjene rizika i saobraćajnih nezgoda.
Shodno navedenom zakonskom okviru, ograničenje brzine je zakonska obaveza i preduslov za sigurnost saobraćaja i kantonalna policija ima zakonsko ovlaštenje i dužnost da provodi kontrolu i reguliše saobraćaj. Takođe, nesporno je da je Federacija Bosne i Hercegovine putem upravitelja Autoceste FBiH, jedina ovlaštena da upravlja autocestom na Koridoru Vc, te da se pobrine za infrastrukturnu sigurnost odvijanja saobraćaja na istoj, kroz gradnju, rekonstrukciju i održavanje. Međutim neposrednu kontrolu saobraćaja prema postojećem zakonodavnom okviru vrše kantonalna ministarstava unutrašnjih poslova, odnosno kantonalne uprave policije, koju između ostalog vrše i putem postavljanja stacionarnih radarskih uređaja kojima se vrši kontrola brzine kretanja vozila i koje služe kao dokaz za izdavanje prekršajnog naloga, a u konačnici i za izricanje prekršajnih sankcija - novčanih kazni kao javnog prihoda.
Sa druge strane visina novčanih kazni, pa i kazni u vezi sa saobraćajnim prekršajima propisana je materijalnim propisima, pripadnost novčanih kazni je utvrđena Zakonom o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/06, 43/08, 22/09, 35/14, 94/15 i 17/22), a način plaćanja istih je propisan Pravilnikom o načinu uplate, pripadnosti i raspodjele javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 54/20, 55/20, 63/20, 88/20, 28/21, 56/21, 83/21, 1/22, 34/22, 57/22, 76/22, 93/22, 94/22, 10/23, 37/23, 81/23, 23/24 i 29/25).
Imajući u vidu da su opšta pravila brzine kretanja vozila i ograničenja iste, definisana Zakonom o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini, te da operativnu kontrolu i regulisanje saobraćaja vrše kantonalni organi unutrašnjih poslova i da isti izdaju prekršajne naloge po osnovu prekoračenja brzine zabilježene na radarskim uređajima, može se zaključiti da prihodi ostvareni od naplate novčanih kazni putem stacionarnih radarskih uređaja na autocesti na Koridoru Vc, pripadaju budžetima kantona, odnosno onim nadležnim organima koji vrše operativnu kontrolu sigurnosti odvijanja saobraćaja i na osnovu toga prikupljaju javne prihode.
S obzirom na navedeno, utvrđeno je Mišljenje kao u izreci.
Ovo mišljenje Ustavni sud Federacije donio je u sastavu: Aleksandra Martinović, predsjednica Suda, Vesna Budimir, prof. dr. Edin Muminović, Branimir Orašanin, Ajša Softić i mr. Anja Vuleta Pavelka, sudije Suda.
Broj U-35/25
6. maja 2026. godine
Sarajevo
Predsjednica
Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine
Aleksandra Martinović, s. r.