Aktio

USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

PRESUDA

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o predočenom ustavnom pitanju Kantonalnog suda u Sarajevu, u vezi sa ocjenom ustavnosti čl. 8., 9., 10., 11., 12. i 13. Odluke o visini naknade za korištenje javnih površina za izgradnju podzemnih i nadzemnih instalacija, uređaja i opreme na području općine Ilidža, te člana 1. Odluke o dopuni Odluke o visini naknade za korištenje javnih površina za izgradnju podzemnih i nadzemnih instalacija, uređaja i opreme na području općine Ilidža, na osnovu člana IV.C.3.10.(4) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici bez javne rasprave održanoj dana 8.4.2026. godine, donio je

PRESUDU

Utvrđuje se da član 8. stav 2., u dijelovima koji glase: "prvu godinu" i "do 31.12. tekuće godine, a za svaku narednu godinu korištenja naknada će se obračunavati novim rješenjem za period od 01.01. do 31.12. odnosne godine", član 9. u dijelu koji glasi: "na period od godinu dana", član 10. u dijelovima koji glase: "na godišnjem nivou" i član 11. u dijelu koji glasi: "za jednu godinu korištenja" Odluke o visini naknade za korištenje javnih površina za izgradnju podzemnih i nadzemnih instalacija, uređaja i opreme na području općine Ilidža ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 13/15), nisu u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.

Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Obrazloženje

  • 1.
    Podnosilac zahtjeva i predmet zahtjeva

Kantonalni sud u Sarajevu (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva) je aktom broj: 09 0 U 044656 23 U od 3.10.2025. godine, predočio Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) ustavno pitanje u vezi sa ocjenom ustavnosti čl. 8., 9., 10., 11., 12. i 13. Odluke o visini naknade za korištenje javnih površina za izgradnju podzemnih i nadzemnih instalacija, uređaja i opreme na području općine Ilidža ("Službeni glasnik Kantona Sarajevo", broj 13/15) kao i člana 2. Odluke o dopuni Odluke o visini naknade za korištenje javnih površina za izgradnju podzemnih i nadzemnih instalacija, uređaja i opreme na području općine Ilidža ("Službeni glasnik Kantona Sarajevo", broj: 40/15), (u daljem tekstu: osporene odredbe Odluke odnosno osporena Odluka).

  • 2.
    Stranke u postupku

U skladu sa članom 39. stav 2. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03) stranke u ovom ustavnosudskom postupku su: podnosilac zahtjeva, "Telemach BH" d.o.o. Sarajevo i Drugostepena stručna komisija Općinskog vijeća Ilidža kao stranke u upravnom sporu koji se vodi pred podnosiocem zahtjeva, te Općinsko vijeće Ilidža kao donosilac osporene Odluke.

  • 3.
    Bitni navodi zahtjeva

Podnosilac zahtjeva navodi da se pred tim sudom vodi upravni spor protiv rješenja Drugostepene stručne komisije Općinskog vijeća Ilidža, kojim je u drugostepenom upravnom postupku odbijena žalba tužioca "Telemach BH" d.o.o. Sarajevo (u daljem tekstu: tužilac), izjavljena protiv prvostepenog rješenja Službe za komunalne poslove i infrastrukturu Općine Ilidža. Tim rješenjem tužiocu je po osnovu korištenja javnih površina "u dijelu lokalnih cesta" na području općine Ilidža za postavljanje nadzemne telekomunikacijske mreže u 2023. godini, utvrđena obaveza plaćanja novčane naknade.

Smatrajući da predmetna odluka u osporenim dijelovima nije u skladu sa odredbama Ustava Federacije Bosne i Hercegovine koje propisuju nadležnost jedinica lokalne samouprave, te da im niti jednim zakonom nisu data ovlaštenja za propisivanje predmetne novčane naknade, ističe da se njenom primjenom povrjeđuju odredbe čl. II.A.2. (1) k), VI.4.c) i VI.A. (7) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Naglašava da se postavljanje vodova i drugih instalacija na tuđoj nekretnini vrši shodnom primjenom Zakona o stvarnim pravima i Zakona o eksproprijaciji, a ne u upravnom postupku, pa zaključuje da se osporenim odredbama Odluke povređuje pravo stranaka na imovinu, te da za takvo postupanje ne postoji javni interes.

U zahtjevu se poziva na presude Ustavnog suda Federacije br. U-34/21 od 30.3.2022. godine i U-49/23 od 23.10.2024. godine, te na odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine broj AP-369/10 od 24.5.2013. godine, za koje smatra da potvrđuju njegove stavove iznesene u zahtjevu.

Na kraju, predlaže da Ustavni sud Federacije utvrdi da osporene odredbe Odluke nisu u skladu sa čl. II.A.2.(1) k), VI.4. c) i VI.A. (7) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.

  • 4.
    Bitni navodi odgovora na zahtjev

Ustavni sud Federacije je aktom broj U-25/23 od 14.11.2025. godine, u skladu sa članom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine od stranaka u ovom ustavnosudskom postupku zatražio da u roku od osam dana od dana prijema akta suda, dostave odgovore na navode podnosioca zahtjeva.

4.1. Općinsko vijeće Ilidža, putem Općinskog pravobranilaštva je aktom broj: Us-7/23, 21.11.2025. godine dostavilo odgovor na zahtjev, sa tvrdnjom da su navodi iz zahtjeva u potpunosti neosnovani.

U odgovoru se ističe da je osporena Odluka donesena u skladu s članom VI.4.c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, članom 8. stav 3. alineja 7. i članom 13. stav 2. alineja 8. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 49/06 i 51/09), te članom 86. Statuta Općine Ilidža ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 33/10), koje općini omogućavaju utvrđivanje politike korištenja javnih površina, uređenje upravljanja i raspolaganja lokalnom imovinom, te utvrđivanje novčane naknade za korištenje javnih površina. Stoga ističe da bi onemogućavanje propisivanja naplate korištenja javnih površina za postavljanje telekomunikacijskih instalacija ograničilo priliv novčanih sredstava u općinski budžet, onemogućilo kvalitetno upravljanje javnim površinama i stvorilo mogućnost za nekontrolisano postavljanje podzemnih i nadzemnih instalacija u prostoru kao ozbiljan urbanistički problem. Nadalje smatra da su osporene odredbe Odluke pravno zasnovane, jednako tretiraju sve njene obaveznike, te da se njima poštuju principi tržišne jednakosti, zaštite javnog interesa i pravilnog urbanog planiranja.

Na kraju odgovora se poziva na Presudu Ustavnog suda Federacije broj U-22/11 od 29.11.2011. godine i brojne druge presude Kantonalnog suda u Sarajevu, kao navodnu potvrdu stajališta iznesenih u navedenom odgovoru.

4.2. U odgovoru broj 2838/25 od 21.11.2025. godine, tužilac ističe da je u cijelosti saglasan sa navodima podnosioca zahtjeva, te predlaže da Ustavni sud Federacije donese presudu kojom će utvrditi da osporene odredbe Odluke nisu u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Osim toga, ističe da je donošenjem osporene Odluke njen donosilac postupio suprotno odredbama Zakona o privremenom korištenju javnih površina na području Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 20/04, 26/12, 32/12 i 24/15) i tako prekoračio svoja normativna ovlaštenja. Na kraju naglašava da u prilog njegovim tvrdnjama služe i dijelovi obrazloženja presuda Ustavnog suda Federacije br. U-41/23 od 23.10.2024. godine i U-49/23 od 23.10.2024. godine.

  • 5.
    Relevantno pravo

A. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine

Član III. 1. tač. b) i c)

U isključivoj su nadležnosti Federacije:

  • b)
    utvrđivanje ekonomske politike, uključujući planiranje i obnovu te politiku korištenja zemljišta na federalnom nivou,
  • c)
    donošenje propisa o finansijama i finansijskim institucijama Federacije i fiskalna politika Federacije,

Član IV. C.3.10. (4)

(4) Ustavni sud odlučuje i o ustavnim pitanjima koja mu predoči Vrhovni sud ili neki kantonalni sud a koja se jave u toku postupka pred tim sudom.

Član VI. 4. b) i c)

Općinsko vijeće:

  • b)
    usvaja općinski budžet i donosi propise o oporezivanju i na druge načine osigurava potrebno finansiranje koje nisu osigurali kantonalna ili federalna vlast;
  • c)
    donosi druge propise u izvršavanju općinskih nadležnosti,

B. Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine

("Službene novine Federacije BiH", br. 22/06, 43/08, 22/09, 35/14, 94/15 i 17/22)

Član 1.

Ovim Zakonom uređuje se pripadnost javnih prihoda koji su ustanovljeni zakonima na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija).

Član 13. stav 1. tačka c)
Učešće jedinica lokalne samouprave u ostalim javnim prihodima

Pored udjela u raspodjeli prihoda iz člana 6. ovog Zakona, jedinicama lokalne samouprave pripadaju i drugi javni prihodi kako slijedi:

  • c)
    naknade i takse u skladu sa propisima jedinica lokalne samouprave;

C. Zakon o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine

("Službene novine Federacije BiH", br. 49/06 i 51/09)

Član 8. stav 3. alineja 7.

U vlastite nadležnosti jedinice lokalne samouprave posebno spadaju:

  • -
    utvrđivanje politike korištenja i utvrđivanje visine naknada za korištenje javnih dobara;

Član 13. stav 1. i stav 2. alineje 4. i 8.

Organ odlučivanja jedinice lokalne samouprave je općinsko vijeće u općini, a gradsko vijeće u gradu (u daljem tekstu: vijeće).

Vijeće u okviru svojih nadležnosti:

  • -
    donosi propise o porezima, taksama, naknadama i doprinosima jedinice lokalne samouprave u skladu sa zakonom;
  • -
    donosi plan korištenja javnih površina;

Član 34. st. 1., 2. i 5.

Jedinice lokalne samuoprave imaju pravo na odgovarajuće sopstvene finansijske izvore kojima lokalni organi mogu slobodno raspolagati u okviru svoje nadležnosti u skladu sa zakonom.

Jedan dio finansijskih izvora jedinica lokalne samouprave ostvarivat će se od lokalnih taksi i naknada čiju stopu jedinica lokalne samouprave utvrđuje u okviru zakona.

U skladu sa utvrđenom fiskalnom politikom, zakonom se utvrđuju vrste poreza, naknada, doprinosa i taksi koji u cijelosti ili djelimično pripadaju jedinicama lokalne samouprave kao izvorni prihodi.

Član 37. stav 1. tačka a) alineje 1. i 2.

Jedinicama lokalne samouprave pripadaju prihodi:

  • a)
    vlastiti prihodi:
    • -
      porezi za koje jedinice lokalne samouprave samostalno određuju stopu u skladu sa zakonom,
    • -
      lokalne takse i naknade čije iznose utvrđuje vijeće u skladu sa zakonom,

D. Zakon o stvarnim pravima

("Službene novine Federacije BiH", br.: 66/13 i 100/13)

Član 74.

Postavljanje vodova i drugih uređaja

Postavljanje vodova i drugih uređaja (električnih, kanalizacionih, plinovodnih, vodovodnih, toplovodnih, telekomunikacionih i dr.) na tuđoj nekretnini bez pristanka njenog vlasnika, moguće je u općem interesu na osnovu posebnih zakonskih propisa, a u privatnom interesu prema odredbama o osnivanju služnosti vodova i drugih uređaja odlukom suda, ako zakonom nije drugačije određeno.

Član 206. stav (1)
Odluka o nužnim vodovima i uređajima

(1) Služnost vodova ili drugih uređaja (električnih, kanalizacijskih, plinovodnih, vodovodnih, toplovodnih, telekomunikacijskih i dr.) na tuđoj nekretnini kao poslužnoj osnovat će svojom odlukom sud na zahtjev vlasnika druge nekretnine. Zahtjev će se smatrati opravdan ako do povlasne nekretnine nema nikakve ili nema prikladne veze s dobavljačem tvari, energija ili usluga koje se dostavljaju tim vodovima i drugim uređajima i ako je korist od postavljanja tih vodova odnosno uređaja za gospodarenje tom nekretninom veća od štete na poslužnoj nekretnini, a uz obavezu vlasnika nekretnine u čiju se korist osniva služnost vodova ili drugih uređaja da plati punu naknadu vlasniku poslužne nekretnine.

E. Zakon o eksproprijaciji

("Službene novine Federacije BiH", br. 70/07, 36/10, 25/12 i 34/16)

Član 6.

Eksproprijacija se može vršiti za potrebe Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, grada, općine, javnih preduzeća, njihovih zavisnih društava u njihovom 100% vlasništvu i javnih ustanova, ako zakonom nije drukčije određeno (u daljem tekstu: korisnik eksproprijacije).

Izuzetno, eksproprijacijom se može ustanoviti služnost u korist građana radi postavljanja vodovodnih i kanalizacionih cijevi, električnih i telefonskih kablova, plinovoda i u drugim slučajevima određenim zakonom.

Član 14. st. (1) i (4)

Odluku o utvrđivanju javnog interesa za izgradnju objekta ili izvođenje radova (saobraćajnice, dalekovodi, plinovodi, telekomunikacije, vodoprivredni objekati i dr.) na osnovu podnesenog prijedloga korisnika eksproprijacije donosi Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada) kada se na području dvaju ili više kantona namjerava graditi ili izvoditi radove u skladu sa planskim dokumentima prostornog uređenja.

Odluku o utvrđivanju javnog interesa za izgradnju objekta ili izvođenje radova na području općine donosi općinsko vijeće na čijem se području namjerava graditi objekat ili izvoditi radovi u skladu sa planskim dokumentima prostornog uređenja.

F. Odluka o visini naknade za korištenje javnih površina za izgradnju podzemnih i nadzemnih instalacija, uređaja i opreme na području Općine Ilidža

("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 13/15)

Član 1.Predmet odluke

Ovom Odlukom utvrđuju se javne površine, njihova namjena, uslovi i način davanja i visina naknade za njihovo korištenje po osnovu izgrađenih podzemnih i nadzemnih instalacija, uređaja i opreme, nadzor nad provođenjem ove Odluke i druga pitanja od značaja za ustupanje javnih površina.

Član 2.Pojam javnih površina

Pod javnim površinama u smislu ove Odluke podrazumijevaju se: trgovi, javne zelene površine parkovi, travnjaci, riječne obale i obale potoka, dječija igrališta, otvoreni i slobodni prostori između i oko stambenih, stambeno-poslovnih i javnih objekata, neuređene javne površine, neizgrađeno građevinsko zemljište i druge javne površine (javne površine koje nisu obuhvaćene članom 3. Zakona o privremenom korištenju javnih površina na području Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 20/04, 26/12 i 32/12 - Ispravka).

Član 3.Namjena javnih površina

Javna površina u smislu ove odluke može se koristiti za građenje podzemnih i nadzemnih instalacija (vodovodne, kanalizacione, elektroenergetske, kablovske, telekomunikacijske i druge instalacije), uređaja i opreme.

Član 4. stav 2.
(Obaveznik plaćanja naknade)

(2) Obaveznik plaćanja naknade za korištenje javnih površina iz člana 2. ove odluke je vlasnik instalacija, uređaja i opreme.

Član 8.

(Način obračuna) – osporena odredba

Vlasnici instalacija, uređaja i opreme obavezni su plaćati naknadu za korištenje javnih površina iz člana 2. ove odluke.

Naknada za prvu godinu korištenja javnih površina obračunava se od dana donošenja Rješenja do 31.12. tekuće godine, a za svaku narednu godinu korištenja naknada će se obračunavati novim rješenjem za period od 01.01. do 31.12. odnosne godine.

Član 9.

(Obračun naknada) – osporena odredba

Naknada za korištenje javnih površina obračunava se na period od godinu dana:

  • a)
    Za podzemne i nadzemne vodovodne, kanalizacione, elektroenergetske, kablovske, telekomunikacijske i druge instalacije, po dužnom metru;
  • b)
    Za antenske, elektronske, telefonske i druge slične priključke, uređaje i opremu, po komadu.
  • c)
    Za izgradnju priključaka industrijskih i privrednih subjekata na javne ceste i nerazvrstane ceste od prioritetne saobraćajne važnosti po kvadratnom metru javne površine.

Član 10.

(Visina naknada) – osporena odredba

Visina naknade za korištenje javnih površina na godišnjem nivou iznosi:

  • a)
    za izgradnju podzemnih i nadzemnih elektroenergetskih, kablovskih i drugih instalacija iznosi 0,75 KM /1 m1.
  • b)
    za izgradnju cjevovoda do 200 mm prečnika iznosi 0,75 KM/1 m1.
  • c)
    za izgradnju cjevovoda prečnika većeg od 200 mm iznosi 1,00 KM/1 m1
  • d)
    za antenske, elektronske, telefonske i druge slične priključke, trafostanice, uređaje i opremu po komadu iznosi 500 KM/kom.
  • e)
    za postavljanje reklamnih znakova na javnoj površini izvan obuhvata cestovnog zemljišta na godišnjem nivou iznosi 50 KM/1 m2.
  • f)
    za izgradnju priključaka industrijskih i privrednih subjekata na javne ceste i nerazvrstane ceste od prioritetne saobraćajne važnosti izvan obuhvata cestovnog zemljišta na godišnjem nivou iznosi 4 KM /1 m2.

Član 11.

(Način plaćanja) – osporena odredba

Naknada za korštenje javnih površina iz člana 3. ove odluke, plaća se unaprijed za jednu godinu korištenja u jednokratnom iznosu.

Član 12.

(Naplata naknade) – osporena odredba

(1) Po prijemu Rješenja o naknadi za korištenje javnih površina, korisnik je obavezan donosiocu rješenja u roku od 15 dana priložiti dokaz o uplati naknade za korištenje javnih površina.

(2) U cilju praćenja naplate, jedan primjerak rješenja za korištenje javnih površina dostavlja se Službi za finansije.

(3) U slučaju da obaveznik plaćanja naknade ne izvrši uplatu svoje obaveze, općinski pravobranilac po prijedlogu Službe za finansije, pokrenuti će postupak za naplatu.

Član 13.

(Namjena sredstava) – osporena odredba

Sredstva ostvarena od naknada za korištenje javnih površina uplaćuju se na račun Općine Ilidža čine prihod budžeta općine i službe za finansiranje izgradnje komunalne infrastrukture.

G. Odluka o dopuni Odluke o visini naknade za korištenje javnih površina za izgradnju podzemnih instalacija, uređaja i opreme na području Općine Ilidža

("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 40/15)

Član 1. – osporena odredba

U Odluci o visini naknade za korištenje javnih površina za izgradnju podzemnih i nadzemnih instalacija, uređaja i opreme na području Općine Ilidža ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 13/15) u članu 2. iza riječi: "obale potoka" dodaju se riječi: "cestovni pojas lokalnih i nerazvrstanih cesta".

  • 6.
    Sudska praksa Ustavnog suda Federacije

Presuda br. U-9/23 od 12.3.2024. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 31/24), U-37/23 od 23.10.2024. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 98/24), U-49/23 od 23.10.2024. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 98/24) i druge.

  • 7.
    Činjenično stanje i stav Ustavnog suda Federacije

Nakon razmatranja zahtjeva i cjelokupne dokumentacije u spisu ovog predmeta, a u svjetlu relevantnog prava, te uzimajući u obzir ustavnosudsku praksu ovog suda, utvrđeno je kako slijedi.

U smislu člana IV C.3.10.(4) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, podnosilac zahtjeva je ovlašten za predočavanje ustavnog pitanja.

Na samom početku, Ustavni sud Federacije ukazuje na činjenicu da je podnosilac zahtjeva, navodeći dijelove osporene Odluke napravio očiglednu grešku prilikom numeričkog označavanja odredbi koje smatra neustavnim. Naime, u dijelu koji se tiče navođenja osporene odredbe u Odluci o dopuni Odluke o visini naknade za korištenje javnih površina za izgradnju podzemnih i nadzemnih instalacija, uređaja i opreme na području općine Ilidža, podnosilac zahtjeva umjesto člana 1. koji sadržajno odgovara njegovim navodima ističe član 2. te odluke, iako ta odredba predstavlja dio propisa kojim se uređuje njegovo stupanje na snagu. Imajući to na umu, u daljem tekstu će se osporena odredba pravilno označavati kao član 1.

Općinsko vijeće Ilidža donijelo je osporenu Odluku i istom propisalo šta su javne površine i koja je njihova namjena, zatim uslove, način davanja i visinu naknade za njihovo korištenje u svrhu postavljanja podzemnih i nadzemnih instalacija, uređaja i opreme, kao i nadzor nad njenim provođenjem. Analizom njenog sadržaja uočljivo je da se njenim odredbama utvrđuje mogućnost za "građenje podzemnih i nadzemnih instalacija (vodovodne, kanalizacione, elektroenergetske, kablovske, telekomunikacijske i druge instalacije), uređaji i oprema" na javnim površinama (član 3.), a da su vlasnici navedenih instalacija, uređaja i opreme obaveznici plaćanja novčane naknade (član 4. stav 2.). Nadalje, njenim odredbama utvrđen je i način plaćanja predmetne novčane naknade, koji se provodi periodično i to jednom godišnje unaprijed (član 8.), zatim vrste podzemnih i nadzemnih instalacija, uređaja i opreme za čije se postavljanje plaća navedena novčana naknada (član 9.), pri čemu je također propisano da tako ubrana novčana sredstva predstavljaju prihod općinskog budžeta (član 13.).

Uvažavajući predmetne činjenice, očigledno je da predmetna novčana naknada za korištenje javnih površina u svrhu postavljanja podzemnih i nadzemnih instalacija, uređaja i opreme, kao redovno buduće periodično novčano davanje, nije uslovljena nikakvom protučinidbom organa lokalne vlasti (što je opća osobina pravnog instituta takse), te da nema svoj namjenski i personalizirani karakter (što je opća osobina pravnog instituta doprinosa). Prema tome, konkretna novčana naknada koja se mora plaćati redovno godišnje za postavljanje podzemnih i nadzemnih instalacija, uređaja i opreme na javnim površinama na području općine Ilidža, u stvarnosti predstavlja parafiskalni namet, kako ga i određuje finansijska teorija. Ako takvu činjenicu postavimo u poredbenu ravan sa odredbama Ustava Federacije Bosne i Hercegovine koji određuje da u isključivu nadležnost Federacije, između ostalog, spadaju utvrđivanje ekonomske i fiskalne politike, te donošenje propisa o finansijama i finansijskim institucijama, a da prema tako uspostavljenoj distribuciji ustavnih ovlaštenja zakonodavac na nivou Federacije Bosne i Hercegovine nije izričito zakonom ovlastio jedinice lokalne samouprave za donošenje lokalnih propisa i utvrđivanje poreznih obaveza u oblasti postavljanja odnosno polaganja nadzemnih i podzemnih instalacija, onda je sasvim jasno da je donosilac osporene Odluke takvim normiranjem ove naknade izašao iz okvira svojih zakonskih ovlaštenja, postupivši suprotno odredbama člana III 1. b) i c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Pri tome, odredbe člana 37. stav 1. tačka a) alineje 1. i 2. Zakona o principima lokalne samouprave, kojima se propisuje da jedinicama lokalne samouprave pripadaju vlastiti prihodi, među kojima i porezi i lokalne takse, ne daju jedinicama lokalne samouprave opće pravo i slobodu da proizvoljno svojim odlukama utvrđuju parafiskalne namete u bilo kojoj društvenoj oblasti, nego pretpostavlja samo okvirnu mogućnost donošenja takvih lokalnih propisa, ali tek pod uslovom da im Federacija Bosne i Hercegovine, kao isključivi nosilac prava utvrđivanja fiskalne politike, to omogući svojim zakonima. U tom smislu, pozivanje Pravobranilaštva općine Ilidža navedeno u tački 4.1. ove presude na odredbe člana VI.4.c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine kao navodnog pravnog osnova za uređenje predmetne materije na gore opisani način osporenom Odlukom, upravo potvrđuje suprotno. Ona zapravo predstavlja odlučan pravni razlog konačnom stavu Ustavnog suda Federacije u ovoj presudi, a to je da je općina Ilidža prekoračila svoja zakonska ovlaštenja, jer ne posjeduje izričito propisanu nadležnost za uvođenje poreznih obaveza fizičkim i pravnim licima na svom području. Takođe, ni navođenje odredaba člana 8. stav 3. alineja 7., te člana 13. stav 2. alineja 8. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine od strane pomenutog općinskog organa, uopće ne daje za pravo jedinicama lokalne samouprave u Federaciji BiH za propisivanjem lokalnih poreza u oblasti upravljanja i korištenja javnim površinama, pa se kao takvi smatraju nerelevantnim. Isto tako, pozivanje Pravobranilaštva općine Ilidža u pomenutom aktu na presudu Ustavnog suda Federacije broj U-22/11 od 29.11.2011. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 86/11) nije od bitnog značaja za konkretni ustavnosudski predmet, jer je u navedenoj odluci problematizirano pitanje dvostrukog plaćanja naknade za korištenje građevinskog zemljišta i korištenje javnih površina, te retroaktivna primjena pojedinih odredaba osporenog propisa.

Ustavni sud Federacije smatra važnim istaći i činjenicu da je pitanje uslova i načina postavljanja odnosno polaganja podzemnih i nadzemnih instalacija i vodova za različite namjene uređeno odredbama Zakona o stvarnim pravima i Zakona o eksproprijaciji, što upućuje na zaključak da je općina Ilidža i u tom segmentu izašla iz okvira svojih zakonskih ovlaštenja, postupivši suprotno odredbama iz člana VI 4. c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. S tim u vezi, Ustavni sud Federacije se nije ni upuštao u ocjenu navodne povrede prava na imovinu tužioca usljed primjene osporene Odluke.

U pogledu dijela ustavnog pitanja koji se tiče čl. 12. i 13. osporene Odluke, Ustavni sud Federacije smatra da se radi o provedbenim odredbama tehničke prirode kojima se uređuje način plaćanja i pripadnosti tako prikupljenog javnog prihoda. Stoga, njihova eventualna neusklađenost sa odredbama Ustava Federacije i posljedična povreda njime zagarantovanih prava u stvarnosti nije ni moguća, usljed čega Ustavni sud Federacije taj dio zahtjeva nije ni razmatrao.

Razmatrajući dio zahtjeva kojim se osporava i odredba iz člana 1. Odluke o dopuni osporene Odluke, Ustavni sud Federacije je utvrdio da se istom u stvarnosti proširuje obuhvat prostora koji se smatra javnom površinom, a ne utvrđuje periodična naknada, te da iz tog razloga navedena osporena odredba Odluke ne korespondira sa zahtjevom odnosno predočenim ustavnim pitanjem. Iz tog razloga, Ustavni sud Federacije taj dio zahtjeva nije ni razmatrao.

Imajući u vidu naprijed navedeno, odlučeno je kao u izreci presude.

Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je u sastavu: Aleksandra Martinović, predsjednica Suda, Vesna Budimir, Mirko Milićević, prof.dr. Edin Muminović, Branimir Orašanin, Ajša Softić, mr.sc. Alen Taletović i mr. Anja Vuleta Pavelka, sudije Suda.

Broj U-23/25
8. aprila 2026. godine
Sarajevo

Predsjednica
Ustavnog suda Federacije
Bosne i Hercegovine
Aleksandra Martinović, s. r.