Aktio

USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

PRESUDA

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o zahtjevu načelnika Opštine Tešanj za zaštitu prava na lokalnu samoupravu u vezi sa odredbama člana 49. st. 3. i 4. Zakona o poljoprivrednom zemljištu, na osnovu člana IV.C.3.10. (3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, a u vezi sa Amandmanom XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine i članom 5. stav 1. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici bez javne rasprave, održanoj dana 15.10.2019. godine, donio je sljedeću

PRESUDU

Odbija se zahtjev načelnika Opštine Tešanj za zaštitu prava na lokalnu samoupravu u vezi sa odredbama člana 49. st. 3. i 4. Zakona o poljoprivrednom zemljištu ("Službene novine Federacije BiH", broj 52/09).

Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH", "Službenim novinama Zeničko-dobojskog kantona" i "Službenom glasniku Opštine Tešanj".

Obrazloženje 1. Podnosilac zahtjeva i predmet zahtjeva

Načelnik Opštine Tešanj (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva) podneskom broj 02-02-1-710/18 od 21.03.2018. godine, dana 23.03.2018. godine podnio je Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) zahtjev za zaštitu prava na lokalnu samoupravu Opštine Tešanj. U zahtjevu je navedeno da je odredbama člana 49. st. 3. i 4. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (u daljem tekstu: osporene odredbe Zakona) Opštini Tešanj povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu iz člana 8. stav 2. alineja 5. i čl. 52., 53., 54., 55. i 56. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 49/06 i 51/09, u daljem tekstu: Zakon o principima lokalne samouprave), kao i prava utvrđena članom 4. stav 6. Evropske povelje o lokalnoj samoupravi (u daljem tekstu: Evropska povelja).

U skladu sa Amandmanom XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, podnosilac zahtjeva je ovlašten za pokretanje postupka za zaštitu prava na lokalnu samoupravu pred Ustavnim sudom Federacije.

2. Stranke u postupku

Stranke u postupku u ovom ustavnosudskom predmetu, na osnovu Amandmana XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine su: načelnik Opštine Tešanj, kao podnosilac zahtjeva i Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, kao donosilac osporenih odredbi Zakona.

3. Bitni navodi podnosioca zahtjeva

Podnosilac zahtjeva u uvodnom dijelu zahtjeva citira osporene odredbe Zakona kojima je propisano da skupština kantona daje saglasnost na planove prostornog uređenja za manje prostorne cjeline unutar kantona (područje opštine, posebno područje, gradovi, naselja), te da se planovi prostornog uređenja ne mogu provoditi ukoliko za njih nije pribavljena saglasnost skupštine kantona. Navodi da osporene odredbe Zakona povrjeđuju, uskraćuju i umanjuju pravo na lokalnu samoupravu Opštine Tešanj jer su donesene bez saglasnosti i konsultacije ove Opštine, što je u suprotnosti sa odredbama člana 2., člana 8. stav 2. alineja 5. i čl. 52., 53., 54., 55. i 56. Zakon o principima lokalne samouprave, kao i sa odredbama člana 4. stav 6. Evropske povelje.

U obrazloženju zahtjeva, podnosilac navodi da su Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine propisana primarna obilježja lokalne samouprave u koja spadaju: autonomija i samostalnost, decentralizacija i demokatizacija. Ističe da su zakonska rješenja osporenih odredbi Zakona u suprotnosti sa isključivim nadležnostima jedinice lokalne samouprave i kao takva predstavljaju veliki balast i prepreku za ostvarivanje osnovnih nadležnosti opštine i njenog stanovništva jer istu bespotrebno opterećuju dodatnim zahtjevima viših nivoa vlasti, navodeći da Skupština kantona nije stručno tijelo za davanje saglasnosti na planove prostornog uređenja. Naglašava da Opština Tešanj u toku jedne kalendarske godine zaprimi više od 300 zahtjeva za pretvaranje poljoprivrednog zemljišta.

Odredbom člana 33. stav 1. tačka e) Zakona o prostornom uređenju i građenju ("Službene novine Zeničko-dobojskog kantona", br. 1/14 i 4/16, u daljem tekstu: Zakon o prostornom uređenju i građenju), između ostalog, regulisano je da prostorni plan opštine preuzima, prilagođava, razrađuje i dopunjava planska opredjeljenja iz Prostornog plana Kantona koja se odnose na prostor te opštine. Prostorni plan opštine utvrđuje osnovne principe planskog uređenja prostora, ciljeve prostornog razvoja, te zaštitu, korištenje i namjenu prostora, a naročito i između ostalog: osnovu prostornog razvoja van urbanih područja (poljoprivreda, stočarstvo, šumarstvo, industrijske zone, turizam i dr.). Članom 33. stav 5. Zakona o prostornom uređenju i građenju je definisano da je prije donošenja Prostornog plana, opština dužna pribaviti saglasnost Ministarstva za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline Zeničko-dobojskog kantona, kojom se potvrđuje da je prostorni plan opštine usaglašen sa Prostornim planom Kantona i da je urađen u skladu sa Uredbom o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata i ovim zakonom. Nadalje ističe, da navedena zakonska rješenja predviđena Zakonom o prostornom uređenju i građenju, u čijem donošenju je konsultovana Opština Tešanj, u potpunosti su ispoštovana kod donošenja svih prostornih i planskih dokumenata navedene Opštine.

Imajući u vidu ustavno pravni položaj opština i principe na kojima je zasnovana, a posebno princip samostalnosti u odlučivanju koji obuhvata punu i isključivu autonomiju i decentralizaciju, podnosilac podneseni zahtjev smatra osnovanim i predlaže da Ustavni sud Federacije donese presudu kojom će se utvrditi da osporene odredbe Zakona povrjeđuju pravo Opštine Tešanj na lokalnu samoupravu.

4. Bitni navodi odgovora na zahtjev

U skladu sa članom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03), Ustavni sud Federacije je aktom broj U-12/18 od 29.03.2018. godine zatražio od oba doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine da dostave odgovor na podneseni zahtjev u roku od 30 dana od dana prijema. Predstavnički dom i Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine nisu dostavili odgovor.

5. Prethodni postupak

U skladu sa članom 17. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Federacije je aktom broj U-12/18 od 29.03.2018. godine od Saveza opština i gradova Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Savez opština i gradova) zatražio podatke, da li su i na koji način, učestvovali u postupku konsultacija u ime ove jedinice lokalne samouprave u toku priprema, odnosno donošenja Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Savez opština i gradova aktom broj 161/18 od 09.04.2018. godine, izvijestio je Ustavni sud Federacije da nije bio konsultovan u postupku donošenja navedenog Zakona. Takođe je istaknuto da je Savez opština i gradova, nakon što je Zakon o poljoprivrednom zemljištu stupio na snagu, zatražio od Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva donošenje podzakonskih akata iz predmetne oblasti radi nemogućnosti provođenja Zakona.

Ustavni sud Federacije je aktom broj U-12/18 od 25.03.2019. godine od Opštine Tešanj zatražio informaciju o donošenju, usvajanju i potvrđivanju Programa gazdovanja poljoprivrednim zemljištem u državnom vlasništvu, te informaciju o prirodi podnesenih zahtjeva za pretvaranje poljoprivrednog zemljišta. Podnosilac zahtjeva je aktom broj 02-02-1-710/18 od 05.04.2019. godine dostavio tražene podatke. U odgovoru Službe za katastar, urbanizam i imovinsko-pravne poslove (u daljem tekstu: Služba za katastar) Opštine Tešanj u vezi prirode zahtjeva za pretvaranje poljoprivrednog zemljišta, za koje se u navodima samog zahtjeva pominje da ih je više od 300 zaprimljeno u toku jedne godine, navode da je trenutno 70 aktivnih zahtjeva upućenih prema Ministarstvu za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Zeničko-dobojskog kantona za pribavljanje poljoprivredne saglasnosti u postupku izdavanja urbanističke saglasnosti. Zahtjevi se odnose na promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, sve u skladu sa članom 50. Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Navodi se i to, da je u periodu 2017.-2018. godina u prosjeku podneseno 348 zahtjeva godišnje od čega je za oko 35% potrebno pribaviti poljoprivrednu saglasnost.

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine je podneskom broj 03-01-453/2018 od 10.05.2018. godine Ustavnom sudu Federacije dostavio Mišljenje broj 609/2018 od 09.05.2018. godine koje je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine utvrdila na 142. sjednici održanoj dana 09.05.2018. godine. U Mišljenju se ističe da je Zakon o poljoprivrednom zemljištu u primjeni od 2009. godine i da je donesen u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Odredbama člana III.1. b) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine određeno je da je u isključivoj nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine utvrđivanje ekonomske politike, uključujući planiranje i obnovu, te politika korištenja zemljišta na federalnom nivou. Navodi da su tim zakonom utvrđeni uslovi, postupci i procedure davanja na korištenje državnog poljoprivrednog zemljišta, te da je članom 123. pomenutog zakona regulisano da su sve opštine obavezne da donesu Program gazdovanja za zemljište u vlasništvu države za svoje područje, uz saglasnost nadležnog kantonalnog ministarstva. Urađene analize pokazuju da Programe gazdovanja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države nisu donijele sve opštine iako je zakonski rok za donošenje istog istekao i opštine koje nemaju Programe ne mogu raspolagati poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države. Međutim, iste raspolažu sa poljoprivrednim zemljištem koristeći svoje pravo na lokalnu samoupravu i bez donošenja tog Programa. Odredbama člana 50. Zakona o poljoprivrednom zemljištu propisano je da se poljoprivredno zemljište ne može koristiti u nepoljoprivredne svrhe niti mu se može promijeniti namjena ukoliko nije usaglašena prostorno-planska dokumentacija Federacije Bosne i Hercegovine i kantona u skladu sa odredbama Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/06, 72/07, 32/08, 4/10, 13/10 i 45/10) i ako nije pribavljena poljoprivredna saglasnost na osnovu Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Navedeno je da je članom 15. Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine određeno da se prostorni plan opštine radi na osnovu prostornog plana kantona i programa mjera kantona, uz uvažavanje prirodnih, kulturno-istorijskih i pejzažnih vrijednosti prostora opštine, te da isti donosi opštinsko vijeće za period utvrđen u kantonalnom zakonu o prostornom uređenju i građenju. Nadalje je istaknuto da u konkretnom slučaju, Zakonom o poljoprivrednom zemljištu opština nije spriječena da izvršava poslove iz svoje nadležnosti, već je propisano da skupština kantona daje saglasnost na planove prostornog uređenja za manje prostorne cjeline unutar kantona (područje opštine, posebno područje, gradovi, naselja). Planovi prostornog uređenja se ne mogu provoditi ukoliko za njih nije pribavljena saglasnost skupštine kantona. Zakon o prostornom uređenju i građenju Zeničko- dobojskog kantona donesen je nakon federalnog Zakona o poljoprivrednom zemljištu i prilikom donošenja istog, nisu konsultovane i ispravno primijenjene odredbe važećih federalnih propisa, niti je pravovremeno podnesena incijativa, odnosno prijedlog za usaglašavanje. Nakon prednjeg navedeno je da osporenim odredbama Zakona nije povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu Opštine Tešanj i da podneseni zahtjev nije osnovan.

6. Relevantno pravo A. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine

Član III.1. b)

U isključivoj su nadležnosti Federacije:

  • b)
    utvrđivanje ekonomske politike, uključujući planiranje i obnovu, te politiku korištenja zemljišta na federalnom nivou.

Amandman XCVI

U članu IV.C.10. iza stava (2) dodaje se novi stav (3) koji glasi:

"(3) Zaštitu prava na lokalnu samoupravu osigurava Ustavni sud. Takav postupak pred Ustavnim sudom mogu pokrenuti opštine i gradovi, kao i udruženja opština i gradova Federacije Bosne i Hercegovine. Ustavni sud odlučuje o sporovima između jedinica lokalne samouprave i kantona ili Federacije na zahtjev opštinskog ili gradskog vijeća, načelnika opštine ili gradonačelnika grada, ili udruženja opština i gradova Federacije Bosne i Hercegovine".

Dosadašnji st. (3) i (4) postaju st. (4) i (5).

B. Evropska Povelja o lokalnoj samoupravi

Član 2.

Ustavna i zakonska osnova lokalne samouprave

Princip lokalne samouprave bit će utvrđen zakonodavstvom zemlje potpisnice i, gdje je to moguće - ustavom.

Član 4.

Djelokrug lokalne samouprave

  • 1.
    Osnovna prava i dužnosti lokalnih vlasti bit će utvrđeni ustavom ili statutom, time se, međutim, ne sprječava prenošenje na lokalne vlasti prava i odgovornosti za specifične zadatke, u skladu sa zakonom.
  • 2.
    Lokalne vlasti će, u granicama zakona, imati puno diskreciono pravo da provode svoje inicijative u vezi sa svim stvarima koje nisu isključene iz njihove nadležnosti, niti stavljene u nadležnost neke druge vlasti.
  • 3.
    Javni poslovi će se po pravilu, vršiti prije svega od strane onih vlasti koje su najbliže građanima. Prilikom prenošenja odgovornosti na neku drugu vlast vodit će se računa o obimu i prirodi posla, kao i o zahtjevima efikasnosti i ekonomičnosti.
  • 4.
    Prava povjerena lokalnim vlastima će po pravilu biti puna i isključiva. Ona ne smiju biti uskraćena ili ograničena od strane neke druge-centralne ili regionalne vlasti, osim u slučajevima predviđenim zakonom.
  • 5.
    U slučajevima prenošenja ovlaštenja sa centralnih i regionalnih na lokalne vlasti, lokalnim vlastima će, u što je moguće većoj mjeri, biti dozvoljeno da prilagođavaju njihovo provođenje u lokalnim uslovima.
  • 6.
    Lokalne vlasti će biti konsultirane, u najvećoj mogućoj mjeri, pravovremeno i na odgovarajući način, u procesu planiranja i donošenja odluka o svim stvarima koje ih se direktno tiču.

C. Zakon o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03)

Član 5. stav 1.

Ustavni sud provodi postupak na osnovu odredaba ovog zakona, a u pitanjima koja nisu uređena ovim zakonom može se shodno primjenjivati odgovarajuća pravila procesnih zakona.

D. Zakon o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 49/06 i 51/09)

III. SAMOUPRAVNI DJELOKRUG JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE

Član 8.

Jedinica lokalne samouprave ima vlastite nadležnosti, ustanovljene ustavom i zakonom i ima pravo baviti se svim pitanjima od lokalnog značaja koja nisu isključena iz njene nadležnosti, niti dodijeljena u nadležnost neke druge vlasti na osnovu ustava i zakona.

Ona će biti samostalna u odlučivanju o pitanjima iz vlastitih nadležnosti, koje ne mogu biti ograničene ili uskraćene od federalnih ili kantonalnih vlasti, osim u slučajevima i u okvirima utvrđenim ustavom i zakonom.

U vlastite nadležnosti jedinice lokalne samouprave posebno spadaju:

  • -
    (...)
  • -
    donošenje prostornih, urbanističkih i provedbenih planova, uključujući zoniranje;
  • -
    (...).

Osim ukoliko zakon ne odredi da neku nadležnost treba smatrati povjerenom, nadležnost, ustanovljena ili predviđena zakonom, smatra se vlastitom nadležnosti jedinice lokalne samouprave.

XII. ODNOS I SARADNJA FEDERALNIH I KANTONALNIH VLASTI I JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE

Član 56.

Federalne, odnosno kantonalne vlasti dužne su u najvećoj mogućoj mjeri da konsultuju jedinice lokalne samouprave u postupku donošenja propisa koji ih se direktno tiču.

Konsultovanje u smislu iz prethodnog stava ovog člana federalne, odnosno kantonalne vlasti vrše putem saveza opština i gradova.

E. Zakon o poljoprivrednom zemljištu ("Službene novine Federacije BiH", broj 52/09) I. OPŠTE ODREDBE

Član 1.

Ovim Zakonom utvrđuju se: definicije, osnovni principi i upravljanje, zaštita, korištenje, uređenje, raspolaganje, evidencije, nadzor nad sprovođenjem ovog Zakona, krivične odredbe, prelazne i završne odredbe, kao i ostala značajna pitanja koja se odnose na poljoprivredno zemljište na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija).

Član 2.

Poljoprivredno zemljište je prirodno bogatstvo i dobro od opšteg interesa za Federaciju i Bosnu i Hercegovinu, uživa posebnu zaštitu, koristi se za poljoprivrednu proizvodnju i ne može se koristiti u druge svrhe, osim u slučajevima i pod uslovima utvrđenim ovim Zakonom.

Član 3.

Cilj donošenja Zakona je očuvanje, namjensko korištenje, povećanje proizvodne sposobnosti i unapređenje gazdovanja poljoprivrednim zemljištem kao ograničenog i neobnovljivog prirodnog resursa, bez obzira na to u čijem je vlasništvu, te usklađivanje interesa svih subjekata u korištenju poljoprivrednog zemljišta u privrednom i ekonomskom razvoju zemlje.

Realizacija cilja iz stava 1. ovog člana ostvariće se kroz Strategiju gazdovanja poljoprivrednim zemljištem (u daljem tekstu: Strategija), Program unapređenja gazdovanja poljoprivrednim zemljištem (u daljem tekstu: Program gazdovanja) i druge programe i projekte.

III. OSNOVNI PRINCIPI I UPRAVLJANJE

Član 10.

Poslovi upravljanja, zaštite, uređenja i racionalnog korištenja poljoprivrednog zemljišta su poslovi od opšteg interesa za Bosnu i Hercegovinu, Federaciju, kantone i gradske - opštinske organe uprave nadležne za poslove poljoprivrede (u daljem tekstu: opština).

Član 11.

Interesi očuvanja i zaštite poljoprivrednog zemljišta moraju se uzeti u obzir pri utvrđivanju strateških opredjeljenja, dokumenata prostornog uređenja, razvojnih programa, akcionih planova, donošenja propisa i preduzimanje mjera od nadležnih organa.

IV. ZAŠTITA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA

Član 24. st. 1. i 3.

U cilju obezbjeđenja poslova iz člana 23. stav 2. ovog Zakona donosi se Program gazdovanja i Projekat višenamjenskog vrednovanja za teritoriju Federacije, kantona i opština.

Programi iz stava 1. ovog člana moraju biti međusobno usaglašeni u dijelu korištenja poljoprivrednog zemljišta, a posebno za korištenje u nepoljoprivredne svrhe.

V. KORIŠTENJE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA

Član 49. - osporena odredba

Federalno ministarstvo daje saglasnost na plan prostornog uređenja kantona (u daljem tekstu: prostorni plan kantona).

Prostorni plan kantona ne može se sprovoditi, ako za njega nije pribavljena saglasnost iz stava 1. ovog člana.

Skupština kantona daje saglasnost na planove prostornog uređenja za manje prostorne cjeline unutar kantona (područje opštine, posebno područje, gradovi, naselja).

Planovi prostornog uređenja iz stava 3. ovog člana ne mogu se sprovoditi ukoliko za njih nije pribavljena saglasnost Skupštine kantona.

Saglasnost iz stava 1. ovog člana izdaje se uz prethodno pribavljeni stručni nalaz i mišljenje Federalnog zavoda.

Član 50. stav 1.

Poljoprivredno zemljište ne može se koristiti u nepoljoprivredne svrhe niti mu se može promijeniti namjena ukoliko nije usaglašena prostorno-planska dokumentacija Federacije i kantona u skladu sa odredbama Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/06, 72/07 i 32/08) i ako nije pribavljena poljoprivredna saglasnost na osnovu ovog Zakona.

F. Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/06, 72/07, 32/08, 4/10, 13/10 i 45/10) I. OPŠTE ODRE

Član 1.

Ovim zakonom uređuje se planiranje korištenja zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija) kroz izradu i donošenje planskih dokumenata i njihovo provođenje, vrste i sadržaj planskih dokumenata, korištenje zemljišta na nivou Federacije, nadzor nad provođenjem planskih dokumenata od značaja za Federaciju, nadzor nad provođenjem ovog zakona, kao i kazne za pravna i fizička lica.

Planiranjem se, u smislu ovog zakona, smatra plansko upravljanje, korištenje zemljišta i zaštita prostora Federacije kao posebno vrijednog i ograničenog dobra.

Član 4.

Planiranje na svim nivoima vlasti u Federaciji mora biti usklađeno sa posebnim propisima iz oblasti zaštite: okoline, kulturno-istorijskog, graditeljskog i prirodnog naslijeđa, zemljišta, vazduha, šuma, voda, zdravlja, kao i zaštite energetskih, rudarskih i industrijskih objekata, infrastrukturnih objekata i objekata veze, te zaštite sportskih, turističkih, namjenskih i bezbjednosnih objekata i njihove infrastrukture.

II. PLANIRANJE

6. Prostorni plan kantona i Prostorni plan opštine

Član 15. stav 1.

Prostorni plan opštine radi se na osnovu Prostornog plana kantona i Programa mjera kantona, uz uvažavanje prirodnih, kulturno-istorijskih i pejzažnih vrijednosti prostora opštine.

Član 16. stav 3.

Prostorni plan opštine je dugoročni plan, a donosi ga opštinsko vijeće za period utvrđen u zakonu o prostornom uređenju kantona.

G. Zakon o prostornom uređenju i građenju ("Službene novine Zeničko-dobojskog kantona", br. 1/14 i 4/16) DIO PRVI - OPŠTE ODREDBE

Član 1.Predmet Zakona

Zakonom o prostornom uređenju i građenju Zeničko-dobojskog kantona uređuju se:

  • a)
    Principi za plansko uređenje, korištenje, zaštitu i upravljanje prostorom, organizacija sistema prostornog uređenja, vrste i sadržaj, način izrade i postupak donošenja planskih dokumenata, način provođenja planskih dokumenata, vršenje inspekcijskog nadzora nad provođenjem ovog zakona i druga pitanja od značaja za prostorno uređenje;
  • b)
    Uslovi projektovanja, građenja, upotrebe i održavanja građevine, tehnička svojstva i drugi uslovi koje moraju zadovoljavati građevine, građevinski materijali, proizvodi i oprema koji se grade ili ugrađuju u toku izgradnje objekata na području Zeničko-dobojskog kantona (u daljem tekstu: Kanton), te sadržaj investiciono tehničke dokumentacije, uslovi za obavljanje poslova izgradnje, nadzora, te postupci izdavanja odobrenja za građenje i za upotrebu, kao i obaveze i nadležnosti urbanističko-građevinske inspekcije (u daljem tekstu: inspekcija).

Član 33.Prostorni plan opštine

(1) Prostorni plan opštine preuzima, prilagođava, razrađuje i dopunjava planska opredjeljenja iz Prostornog plana Kantona koja se odnose na prostor te opštine. Prostorni plan opštine utvrđuje osnovne principe planskog uređenja prostora, ciljeve prostornog razvoja, te zaštitu, korištenje i namjenu prostora, a naročito:

(...)

  • e)
    osnovu prostornog razvoja vanurbanih područja (poljoprivreda, stočarstvo, šumarstvo, industrijske zone, turizam, i dr.),

(...)

(4) Prostorni plan opštine donosi opštinsko vijeće za period od dvadeset godina i objavljuje se u službenom glasniku opštine.

(5) Prije donošenja Prostornog plana, opština je dužna pribaviti saglasnost Ministarstva, kojom se potvrđuje da je prostorni plan opštine usaglašen sa Prostornim planom Kantona i da je urađen u skladu sa Uredbom o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata i ovim zakonom.

(6) koliko je prijedlog Prostornog plana na koji je Ministarstvo dalo saglasnost iz stava (5) ovog člana, u postupku donošenja, usvajanjem amandmana pretrpio određene izmjene u odnosu na Prijedlog, opština je dužna pribaviti saglasnost Ministarstva o usklađenosti Prostornog plana sa usvojenim Prostornim planom Kantona.

H. Statut Opštine Tešanj ("Službeni glasnik Opštine Tešanj", broj 11/07)

Član 11.

Opština u okviru samoupravnog djelokruga:

(...)

  • 15.
    donosi prostorne, urbanističke i provedbene planove, uključujući zoniranje,

(...)

7. Činjenično stanje i stav Ustavnog suda Federacije

Ustavni sud Federacije je utvrdio da u ovom predmetu, imajući u vidu navode zahtjeva i svu relevantnu dokumentaciju, nije bilo potrebe za zakazivanje sjednice Suda sa javnom raspravom, a u skladu sa do sada utvrđenom praksom Ustavnog suda Federacije da se u izuzetnim slučajevima u smislu člana 5. stav 1. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine mogu shodno primijeniti odgovarajuća pravila procesnih zakona, donio je odbijajuću odluku kao u izreci iz sljedećih razloga:

Iz navoda zahtjeva za zaštitu prava na lokalnu samoupravu proizilazi da je ovlašteno lice, načelnik Opštine Tešanj, u ime te jedinice lokalne samouprave podnio zahtjev za zaštitu prava na lokalnu samoupravu u vezi sa odredbama člana 49. st. 3. i 4. Zakona o poljoprivrednom zemljištu, smatrajući da je tim odredbama povrijeđeno, uskraćeno i umanjeno pravo te opštine na lokalnu samoupravu. Sadržajno, u citiranom zahtjevu se u relevantnom dijelu navodi da su osporene odredbe u suprotnosti sa isključivim nadležnostima jedinice lokalne samouprave i da predstavljaju veliki "balast" i prepreku za ostvarivanje njenih nadležnosti. Nadalje se to naglašava navodom da samo u jednoj kalendarskoj godini ima više od 300 zahtjeva za pretvaranje poljoprivrednog zemljišta, te se opština bespotrebno opterećuje zahtjevima viših nivoa vlasti naročito kada se zna da skupština kantona nije stručno tijelo za davanje saglasnosti na planove prostornog uređenja, a koja je regulisana članom 33. stav 5. Zakona o prostornom uređenju i građenju. U donošenju tog Zakona je učestvovala i Opština Tešanj i njegove odredbe su ispoštovane kod donošenja svih prostorno-planskih dokumenata Opštine Tešanj.

U odnosu na navedeno podaci Saveza opština i gradova pokazuju da taj Savez nije konsultovan u postupku donošenja navedenog zakona, ali da je nakon donošenja istog od Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva zatražio "donošenje podzakonskih akata iz ove oblasti radi nemogućnosti provedbe zakona".

U odnosu na sadržinu osporenih odredbi podatke je dostavila i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine u vidu Mišljenja u kojem je navela da je Zakon o poljoprivrednom zemljištu u primjeni od 2009. godine u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno odredbom kojom je propisano da je u isključivoj nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine utvrđivanje ekonomske politike, uključujući planiranje i obnovu i politiku korištenja zemljišta na federalnom nivou. Takođe je relevantno izjašnjenje u kojem se navodi da su osporenim zakonom utvrđeni uslovi, postupci i procedure davanja na korištenje državnog poljoprivrednog zemljišta, da analize pokazuju da zakonsku obavezu donošenja Programa gazdovanja tim zemljištem još uvijek nisu izvršile sve opštine iako je zakonski rok istekao (od 79 opština Program gazdovanja državnim poljoprivrednim zemljištem na uvid Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva je dostavilo samo 29 opština. Prema tom mišljenju evidentno je da se kontinuirano vršilo, i vrši se, pretvaranje poljoprivrednog zemljišta suprotno zakonskim propisima, radi čega je u cilju zaštite poljoprivrednog zemljišta članom 50. osporenog Zakona propisano da se isto ne može koristiti u nepoljoprivredne svrhe niti mu se može promijeniti namjena ukoliko nije usaglašena prostorno-planska dokumentacija Federacije i kantona i ako nije pribavljena poljoprivredna saglasnost. Prema tom Mišljenju opština ni na jedan način nije onemogućena u vršenju poslova prema Zakonu o principima lokalne samouprave.

Ustavni sud Federacije je zatražio informaciju o donošenju, usvajanju i potvrdi Programa o gazdovanja poljoprivrednim zemljištem, te je obaviješten da je isti donesen, i da je na isti data saglasnost, što je potkrijepljeno relevantnim dokazima. No, dostavljeno je izjašnjenje nadležne Službe za katastar Opštine Tešanj u vezi prirode zahtjeva za pretvaranje poljoprivrednog zemljišta, za koje se u navodima samog zahtjeva pominje da ih je više od 300 zaprimljeno u toku jedne godine. U izjašnjenju navedene službe u relevantnom dijelu se navodi da je trenutno 70 aktivnih zahtjeva upućenih prema Ministarstvu za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Zeničko-dobojskog kantona za pribavljanje poljoprivredne saglasnosti u postupku izdavanja urbanističke saglasnosti, a odnose se na promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, sve u skladu sa članom 50. Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Navodi se i to, da je u periodu 2017.-2018. godina u prosjeku podneseno 348 zahtjeva godišnje od čega je za oko 35% potrebno pribaviti poljoprivrednu saglasnost.

Ustavni sud Federacije naglašava da se u podnesenom zahtjevu ne osporava i ne elaborira izdavanje poljoprivredne saglasnosti, odnosno član 50. Zakona o poljoprivrednom zemljištu koji time i nije predmet zahtjeva za zaštitu prava na lokalnu samoupravu.

Nasuprot tome, nadležna Služba za katastar ove jedinice lokalne samouprave navodi da je vršena korespondencija između opštine i navedenog kantonalnog ministarstva koja se odnosi na tumačenje zakona, jer je od strane Ministarstva promijenjena praksa i obaviješteni su da se neće izdavati poljoprivredna saglasnost dok se ne pribavi saglasnost Skupštine Zeničko-dobojskog kantona na Prostorni plan opštine, te da od marta 2018. godine nadležno ministarstvo odbija izdavanje poljoprivredne saglasnosti na pojedinim područjima za koje procjenjuje da nije dozvoljena gradnja iako je opštinskim važećim prostornim planom na tim istim područjima dozvoljena gradnja. Nadalje se elaborira član 50. stav 3. osporenog Zakona u smislu kvaliteta zakonske norme i činjenice neusklađenosti evidencija suda i katastra, činjenice da postoje opštine na području istog kantona koje uopšte nemaju zemljišne knjige, iste nisu ni ažurne, te se investitorima sa područja Opštine Tešanj zahtijeva dostavljanje zemljišno knjižnog izvatka sa upisom prava vlasništva 1/1. Smatraju da zbog takvog neažurnog stanja u zemljišnoknjižnoj evidenciji nisu dužni da trpe građani Opštine Tešanj. Nadalje, Služba za katastar navodi da se u posljednje vrijeme suočava sa različitim tumačenjem Prostornog plana Opštine Tešanj koji je urađen u skladu sa Uredbom o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata prostornog uređenja ("Službene novine Federacije BiH", broj 63/04), a da nadležno kantonalno ministarstvo po njihovom zahtjevu donosi poljoprivrednu saglasnost za pojedine zahtjeve uzimajući u obzir samo grafički dio Prostornog plana (parcele koje su u grafičkom dijelu Plana identifikovane kao "urbana područja"), a zanemarujući "urbana područja", odnosno prostore u kojima je dozvoljena izgradnja objekata u skladu sa Odlukom o provođenju Prostornog plana. Konačno u cilju rješavanja zaprimljenih zahtjeva, ova Služba je uputila zahtjev Skupštini Zeničko-dobojskog kantona za izdavanje saglasnosti na plansku dokumentaciju Opštine Tešanj na koji još uvijek nisu dobili nikakav odgovor, a dana 15.05.2014. godine su uputili inicijativu kroz zahtjev Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine za izmjenu Zakona o poljoprivrednom zemljištu koji ni do danas nije uzet u razmatranje.

Sagledavajući problematiku koja je prezentovana u relevantnoj dokumentaciji i izjašnjenjima, Ustavni sud Federacije je utvrdio da se u konkretnom slučaju, a prema navodima opštinske službe koja se upravo time i bavi, problematizuje član 50. osporenog Zakona i to sa stanovišta njegove "neprovodivosti", zbog izmjene tumačenja Zakona od strane kantonalnog ministarstva i činjenice neuređenog zemljišno-knjižnog stanja i na području Zeničko-dobojskog kantona. Ustavni sud Federacije je jasnog opredjeljenja da je poljoprivredno zemljište jedno od najzaštićenijih ekonomskih dobara, te da posebno slučajevi prenamjene iz poljoprivrednog u građevinsko, koji de facto rezultiraju smanjenjem, i to trajnim, poljoprivrednog zemljišta, zahtijevaju usaglašenu, jasnu i zakonitu proceduru između svih nivoa vlasti, počev od jedinice lokalne samouprave, kantona, do nivoa Federacije Bosne i Hercegovine. Ustavni sud Federacije takođe je utvrdio da je osporeni Zakon donesen 2009. godine. Očigledno, a prema navodima Saveza opština i gradova koji je zahtijevao donošenje podzakonskih akata za njegovo provođenje, pa i prema navodima podnosioca zahtjeva koji osporava isključivo član 49. st. 3. i 4. tog Zakona (davanje saglasnosti na planove prostornog uređenja za manje prostorne cjeline od strane skupštine kantona), u suštini se problematizuje nerješavanje većeg broja aktivnih predmeta u kojima se traži pretvaranje poljoprivrednog u građevinsko zemljište.

U konkretnom slučaju ne može se govoriti o povredi prava na lokalnu samoupravu, nego se radi o određenim pojedinačnim sporovima između jedinice lokalne samouprave (službe za katastar, urbanizam i imovinsko-pravne poslove te jedinice) i kantona (tačnije rečeno nadležnog kantonalnog ministarstva za poljoprivredu i skupštine kantona u vezi sa davanjem saglasnosti na planove prostornog uređenja) u tumačenju zakona o spornim pitanjima u vezi sa rješavanjem konkretnih predmeta u upravnim postupcima izdavanja potrebnih dozvola. Problem nerješavanja većeg broja aktivnih predmeta u kojima se traži pretvaranje poljoprivrednog u građevinsko zemljište ne predstavlja pitanje koje se rješava u postupku zaštite prava na lokalnu samoupravu koju osigurava Ustavni sud Federacije. Ustavni sud Federacije smatra da se ovdje radi o sporu koji treba da bude riješen između navedenih nivoa vlasti u normativnom smislu davanjem tumačenja i zajednički na partnerskim osnovama kako promoviše standard iz člana 52. Zakona o principima lokalne samouprave, a pojedinačni neriješeni slučajevi na koje ukazuje podnosilac zahtjeva i njegova nadležna služba, trebaju se riješiti provođenjem pojedinačnih postupaka pred nadležnim organom za svaki konkretan predmet.

Iz navedenih razloga Ustavni sud Federacije je odlučio kao u izreci ove presude.

Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno u sastavu: Aleksandra Martinović, predsjednica Suda, Vesna Budimir, Mirjana Čučković, prof. dr. Edin Muminović i dr. sc. Kata Senjak, sudije Suda.

Broj U-12/18
15. oktobra 2019. godine
Sarajevo

Predsjednica
Ustavnog suda Federacije
Bosne i Hercegovine
Aleksandra Martinović, s. r.