Aktio

USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

PRESUDA

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine odlučujući o zahtjevu Premijera Federacije Bosne i Hercegovine za utvrđivanje ustavnosti odredbi člana 6. stav 1. tačka 6. u dijelu koji glasi "trafostanice" i tačke 7. istog člana, te člana 32. stav 1. tačka 1. Odluke o komunalnoj naknadi, na osnovu člana IV.C.3.10.(2) d) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici bez javne rasprave, održanoj dana 18.1.2024. godine, donio je

PRESUDU

Utvrđuje se da odredbe člana 6. stav 1. tačka 6. u dijelu koji glasi "trafostanice" i tačka 7. istog člana, te član 32. stav 1. tačka 1. Odluke o komunalnoj naknadi ("Službeni glasnik Općine Posušje", br. 7/12 i 11/16), nisu u saglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.

Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Općine Posušje".

Obrazloženje 1. Podnosilac zahtjeva i predmet zahtjeva

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva) podneskom broj: 01-02-161-5/23 od 23.6.2023. godine, podnio je Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) zahtjev za utvrđivanje ustavnosti odredbi člana 6. stav 1. tačka 6. u dijelu koji glasi "trafostanice" i tačke 7. istog člana, te člana 32. stav 1. tačka 1. Odluke o komunalnoj naknadi (u daljem tekstu: osporene odredbe Odluke).

2. Stranke u postupku

U skladu sa članom 39. stav 1. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03) stranke u ovom ustavnosudskom postupku su: podnosilac zahtjeva i Općinsko vijeće Općine Posušje kao donosilac osporenih odredbi Odluke.

3. Bitni navodi zahtjeva

Podnosilac zahtjeva navodi da osporene odredbe Odluke nisu u skladu sa odredbama člana II.A.2.(1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, kojima je propisano da sva lica na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine uživaju jednakost pred zakonom. Analizirajući osporene odredbe Odluke zaključuje da je evidentno da jedinica lokalne samouprave različito postupa prema privrednim subjektima, odnosno izdvaja pojedine privredne subjekte i za njih utvrđuje drugačiji postupak kod određivanja obaveze plaćanja komunalne naknade. Ističe da je različito regulisanje pitanja komunalne naknade u odnosu na djelatnost koju obavlja pravno lice, odnosno izdvajanje vlasnika i korisnika podzemnih i nadzemnih instalacija suštinski diskriminatorno postupanje prema određenim privrednim subjektima, naročito onim koji se bave djelatnošću prijenosa električne energije i djelatnošću distribucije električne energije jer, su to djelatnosti od strateškog državnog interesa. Također, ističe da je diskriminatorno različito obračunavanje naknade prema naponu ili snazi vidljivo iz osporenog člana 32. stav 1. tačka 1. Odluke o komunalnoj naknadi (u daljem tekstu: Odluka). Navodi da je drugi kriterij koji se prepoznaje u osporenom članu 6. stav 1. tač. 6. i 7. Odluke vrsta objekta, za koju smatra da ne može biti relevantan kriterij, te da isti nije u skladu sa stavom Ustavnog suda Federacije iskazanom u Presudi broj: U-32/15 od 18.5.2016. godine u kojoj su nabrojani relevantni kriteriji, a niti jedan od njih nije vrsta objekta. Ističe da pravna lica koja imaju niskonaponsku elektromrežu, nadzemne i podzemne dalekovode i trafostanice, već u postupku izgradnje plaćaju odgovarajuće takse i naknade, na što je ukazao Ustavni sud Federacije u Presudi broj: 13/20 od 13.10.2021. godine. Podnosilac zahtjeva smatra, da Odluka stavlja u povoljniji pravni položaj i pruža različit pravni tretman za jednu kategoriju obaveznika, dok drugu kategoriju pravnih lica, koja zapravo ne bi trebala biti određena kao obaveznici, tretira na bitno drugačiji i nepovoljniji način, iako za takvo postupanje u konkretnom slučaju ne postoji objektivno, razumno, niti na zakonu zasnovano opravdanje. U prilog svojim navodima podnosilac zahtjeva citira dijelove obrazloženja iz Presude Ustavnog suda Federacije broj: U-11/22 od 15.9.2022. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj: 80/22), te navodi kao relevantnu sudsku praksu i presude ovog suda br. U-17/20 od 13.10.2021. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 92/21), U-18/20 od 13.10.2021. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj: 93/21) i dr.

Imajući u vidu sve naprijed navedeno, podnosilac zahtjeva predlaže da Ustavni sud Federacije donese presudu kojom će utvrditi da osporene odredbe Odluke nisu u saglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.

4. Bitni navodi odgovora na zahtjev

U skladu sa članom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Federacije je aktom broj U-28/23 od 21.7.2023. godine zatražio od Općinskog vijeća Općine Posušje da kao druga strana u postupku, dostavi odgovor na zahtjev podnosioca.

Općinsko vijeće Općine Posušje je dostavilo odgovor na zahtjev u kome navodi da u potpunosti osporava zahtjev. Potom citira čl. 2., 8., 33. i 34. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 49/06 i 51/09, u daljem tekstu: Zakon o principima lokalne samouprave) i član 9. st. 3. i 4. Evropske povelje o lokalnoj samoupravi. Nadalje, citira član 24. stav 2. Zakona o komunalnim djelatnostima ("Narodne novine Zapadnohercegovačkog kantona", broj: 9/13) i navodi da je isto propisano Odlukom jer, postoji zakonska obaveza općine da svojim propisom reguliše tačno navedene obaveznike plaćanja komunalne naknade. Dalje ističe, da je svrha plaćanja komunalne naknade participiranje njenih obaveznika u troškovima finansiranja komunalnih djelatnosti taksativno nabrojanih u članu 24. stav 1. Zakona o komunalnim djelatnostima, i to: odvod atmosferskih voda, održavanje čistoće u dijelu koji se odnosi na čišćenje javnih površina, održavanje javnih površina, održavanje nerazvrstanih cesta, održavanje grobalja i javne rasvjete, te da se uopće ne radi o oporezivanju imovine. Navodi, da Općinsko vijeće Općine Posušje ni u jednom dijelu odredbi Odluke nije prekoračilo mjerila i kriterije utvrđene Zakonom o komunalnim djelatnostima, te da se ne može govoriti o neravnopravnom položaju preduzeća "Elektroprijenos BiH" a.d. Banja Luka u odnosu na ostale subjekte, a koji je u samom zahtjevu deklarisan kao nosilac "državnog monopola" za prijenos električne energije. Ističe, da je sasvim osnovan različit obračun u odnosu na ostale obaveznike jer se ovde radi o drugačijoj jedinici mjere za obračun naknade, odnosno jedinici za dužinu umjesto jedinici za površinu. Isto tako ističe, da je sasvim osnovan različit obračun i unutar elektroenergetskih vodova jer su zavisno od napona različiti i zaštitni pojasi-zone sigurnosti koji se propisuju u cilju zaštite ljudi, imovine, objekata i opreme a sve u skladu sa Pravilnikom o zonama sigurnosti nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona od 110 KV do 400 KV.

Također, ističe da je Odluka zasnovana na odredbama Zakona o principima lokalne samouprave i Zakona o komunalnim djelatnostima, da su osporene odredbe Odluke u skladu sa višim pravnim aktima i da u pravnom sistemu Federacije Bosne i Hercegovine ne postoji drugi izvor finansiranja komunalnih djelatnosti.

5. Relevantno pravo A. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine

Član II.A.2.(1) c)

Federacija će osigurati primjenu najvišeg nivoa međunarodno priznatih prava i sloboda utvrđenih u dokumentima navedenim u Aneksu ovog ustava. Posebno:

(1) Sva lica na teritoriji Federacije uživaju prava na:

  • c)
    jednakost pred zakonom.

Član IV.C.3.10.(2). d)

(2) Ustavni sud:

  • d)
    na zahtjev premijera, ili kantona, utvrđuje da li neki predloženi ili usvojeni propis koje je donijelo neko tijelo kantonalne, gradske ili općinske vlasti u skladu sa ovim ustavom.

Član VI.4. c)

Općinsko vijeće:

  • c)
    donosi druge propise u izvršavanju općinskih nadležnosti.

Amandman VIII

na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine

Član III.1. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine mijenja se i glasi:

U isključivoj su nadležnosti Federacije:

  • d)
    donošenje propisa o finansijama i finansijskim institucijama Federacije i fiskalna politika Federacije.

B. Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/06, 43/08, 22/09, 35/14 , 94/15 i 17/22)

Član 13. stav 1. tačka c) i stav 4.

Učešće jedinica lokalne samouprave u ostalim javnim prihodima

Pored udjela u raspodjeli prihoda iz člana 6. ovog Zakona, jedinicama lokalne samouprave pripadaju i drugi javni prihodi kako slijedi:

  • c)
    naknade i takse u skladu sa propisima jedinica lokalne samouprave;

Općinska vijeća donose propise kojima se utvrđuje visina naknada po osnovu korištenja i uređenja zemljišta, kao i visina drugih naknada, novčanih kazni i taksi u njihovoj nadležnosti.

C. Zakon o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 49/06 i 51/09)

Član 8. stav 3. alineja 20.

U vlastite nadležnosti jedinice lokalne samouprave posebno spadaju:

  • -
    donošenje propisa o porezima, naknadama, doprinosima i taksama iz nadležnosti jedinice lokalne samouprave.

Član 13. stav 1. i stav 2. alineja 4.

Organ odlučivanja jedinice lokalne samouprave je općinsko vijeće u općini, a gradsko vijeće u gradu (u daljem tekstu: vijeće).

Vijeće u okviru svojih nadležnosti:

  • -
    donosi propise o porezima, taksama, naknadama i doprinosima jedinice lokalne samouprave u skladu sa zakonom.

Član 36.

U zakonom propisanim okvirima, jedinice lokalne samouprave donose propise o naknadama i taksama, kao i provedbene propise o oporezivanju.

Član 37. stav 1. tačka a) alineje 1. i 2.

Jedinicama lokalne samouprave pripadaju prihodi:

  • a)
    vlastiti prihodi:
    • -
      porezi za koje jedinice lokalne samouprave samostalno određuju stopu u skladu sa zakonom,
    • -
      lokalne takse i naknade čije iznose utvrđuje vijeće u skladu sa zakonom.

D. Odluka o komunalnoj naknadi ("Službeni glasnik Općine Posušje", br. 7/12 i 1/16)

Član 6. stav 1. tačka 6. u dijelu koji glasi "trafostanice" i tačka 7. - osporena odredba

Komunalnu naknadu plaćaju vlasnici ili korisnici:

  • 6.
    objekata otvorenog tipa (kao što su skladišta, stovarišta, tržnice, trafostanice, bazne stanice, odašiljači i drugi slični objekti) i 7. objekata linijskog tipa

Član 32. stav 1. tačka 1. - osporena odredba

Komunalna naknada za objekte linijskog i mrežnog tipa, te objekte koji se iskazuju po snazi, utvrđuje se u mjesečnom iznosu na sljedeći način:

  • 1.
    Za linijske objekte, kao što su podzemni ili nadzemni niskonaponski vodovi, srednje i visokonaponski prijenosni elektro vodovi koji se iskazuju po naponu u kV, te objekte koji se iskazuju po snazi (trafostanice u kVA i transformatorska postrojenja u MVA) komunalna naknada utvrđuje se u mjesečnom iznosu prema naponu ili snazi objekata i ostalim parametrima kako slijedi:

Red. broj

Vrsta objekta

Napon ili

Snaga

Jedinica mjere

Komunalna

naknada

1.

Visokonaponski prijenosni vodovi

400 kV

1 km (L)

200,00 KM

2.

Visokonaponski prijenosni vodovi

220 kV

1 km (L)

150,00 KM

3.

Visokonaponski prijenosni vodovi

110 kV

1 km (L)

100,00 KM

4.

Srednje naponski vodovi nadzemni

35 kV

1 km (L)

75,00 KM

5.

Srednje naponski vodovi nadzemni

10 kV

1 km (L)

50,00 KM

6.

Srednje naponski vodovi podzemni

10 kV

1 km (L)

50,00 KM

7.

Niskonaponski vodovi nadzemni

0,4 kV

1 km (L)

5,00 KM

8.

Niskonaponski vodovi podzemni

0,4 kV

1 km (L)

10,00 KM

9.

Transformatorsko postrojenje¸Posušje

20 MVA

110/35/10(20) kV

1 objekt

500,00 KM

10.

Transformatorske stanice

Do 250 kVA

1 objekt

30,00 KM

11.

Transformatorske stanice

Od 250 do 630 kVA

1 objekt

60,00 KM

12.

Transformatorske stanice

Preko 630 kVA

1 objekt

100,00 KM

6. Sudska praksa Ustavnog suda Federacije

Presude br. U-17/20 od 13.10.2021. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj: 92/21), U-13/20 od 13.10.2021. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 97/21) i U-34/21 od 30.3.2022. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 32/22) i dr.

7. Činjenično stanje i stav Ustavnog suda Federacije

Nakon analize navoda iz zahtjeva i preciziranog zahtjeva, odgovora na zahtjev, osporenih odredbi Odluke, relevantnih pravnih propisa, uspostavljene ustavnosudske prakse, utvrđeno je sljedeće:

Podnosilac zahtjeva je u skladu sa odredbom člana IV.C.3.10.(2) d) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, lice ovlašteno za podnošenje ovog zahtjeva za utvrđivanje ustavnosti.

Općinsko vijeće Općine Posušje je na sjednici održanoj dana 21.9.2012. godine donijelo Odluku, čije se odredbe osporavaju u ovom ustavnosudskom predmetu.

Ustavni sud Federacije, a na što i podnosilac zahtjeva ukazuje, utvrdio je da je obaveza plaćanja komunalne naknade propisana osporenim odredbama Odluke usmjerena na pravna lica koja vrše tačno određenu djelatnost (distribucija i snabdijevanje električnom energijom korištenjem trafostanica, podzemnih i nadzemnih instalacija (dalekovoda) u svrhu prijenosa električne energije), u konkretnom slučaju na "Elektroprenos - Elektroprijenos BiH" a.d. Banja Luka. Takva pravna lica obavljaju djelatnost od javnog interesa, čije vršenje iziskuje korištenje složene tehničke infrastrukturne opreme, uređaja i instalacija, pa je u tom pogledu podložno tehničkim, ali i pravnim standardima, te obavezi plaćanja posebnih naknada utvrđenih propisima na nivou Federacije Bosne i Hercegovine i Bosne i Hercegovine. Očigledno da se u ovom ustavnosudskom predmetu radi o djelatnosti čije obavljanje iziskuje razmještanje ogromnog broja uređaja i instalacija u prostoru, pri čemu su svi uvezani u jedinstven sistem. Takav sistem nadilazi općinske, kantonalne i entitetske granice i iziskuje pravnu regulaciju sa najvišeg nivoa, u ovom slučaju državnog i entitetskog, odnosno federalnog. Da bi taj sistem bio u stanju kontinuirano ostvarivati svoju funkciju u skladu sa strogim zahtjevima propisanim domaćim i međunarodnim pravnim i tehničkim standardima, on mora biti iznad, odnosno izvan partikularne pravne regulacije na nivou jedinica lokalne samouprave, izuzev onih propisa koji se neposredno odnose na pribavljanje dozvole za građenje elektroenergetskih objekata, odnosno postavljanje nadzemnih i podzemnih instalacija na lokalnom zemljištu. Pored toga, objekti za snabdijevanje i prijenos električne energije predstavljaju jedan od osnovnih i najvažnijih uslova za uređenje građevinskog zemljišta, te zapravo čine komunalnu infrastrukturu.

Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud Federacije je u Presudi broj U-17/20 od 13.10.2021. godine, kao i drugim presudama, precizirao svoje stanovište u pogledu sve učestalijeg propisivanja općinskih naknada i taksi za korištenje uređaja, opreme i instalacija koje služe za snabdijevanje energijom, te pružanje telekomunikacijskih usluga kao što su PTT usluge, fiksna i mobilna telefonija, pristup internetu, kablovska televizija i tome slično. Konstatovano je da nametanje ovakvih naknada, koje se u pravilu naplaćuju po komadu uređaja i opreme ili dužini podzemnih i nadzemnih instalacija i to periodično, gubi karakter jednokratne naknade koju obaveznik plaća na ime neke usluge od strane državnog organa i poprima karakter parafiskalnog nameta kojim se periodično zahvata u imovinu odnosno dohodak obaveznika i to po stopi koja se utvrđuje proizvoljno, na bazi anticipiranog dohotka koji ostvaruju privredni subjekti koji obavljaju djelatnost u pomenutim oblastima. Uz to su predmet ovakvog oporezivanja pod nominacijom komunalne naknade ili komunalne takse sredstva za rad privrednih subjekata koji obavljaju djelatnost od posebnog javnog interesa.

U osporenim odredbama Odluke evidentno je da je kao kriterij za određivanje visine komunalne naknade određena djelatnost. Vrsta djelatnosti, prema utvrđenoj sudskoj praksi ovog suda, ne može biti kriterij za propisivanje komunalne naknade, jer je korištenje tog kriterija protivno ustavnoj garanciji jednakosti pred zakonom, što je propisano u članu II.A.2.(1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.

Amandmanom VIII na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno članom III. 1. tačka c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisano je da su u isključivoj nadležnosti Federacije donošenje propisa o finansijama i finansijskim institucijama Federacije i fiskalna politika Federacije. Na osnovu navedenih ustavnih ovlaštenja Federacija Bosne i Hercegovine je donijela Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine kojim se uređuje pripadnost javnih prihoda koji su ustanovljeni zakonima na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine. Ovim zakonom pripadnost svih javnih prihoda je podijeljena između Federacije Bosne i Hercegovine, kantona i jedinica lokalne samouprave (član 6. Zakona). Članom 13. Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine je propisano da jedinicama lokalne samouprave između ostalog pripadaju prihodi od korištenja i uređenja zemljišta, kao i naknade i takse u skladu sa propisima jedinica lokalne samouprave. Prema Zakonu o principima lokalne samouprave jedinicama lokalne samouprave pripadaju lokalne takse i naknade čije iznose utvrđuje općinsko/gradsko vijeće u skladu sa zakonom.

Dakle, u skladu sa odredbama Zakona o principima lokalne samouprave i Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine, donosilac osporenog akta je nadležan da donese propis kojim se uređuje režim naplaćivanja naknada i taksi na području Općine Posušje. Međutim, to mu ne daje za pravo da postupa na način da propisuje takse i druge vrste naknada bez ikakvih ograničenja, posebno u situacijama kada su posebnim zakonima i propisima, propisane naknade, kao što je to slučaj kod privrednih subjekata koji se bave snabdijevanjem i prijenosom električne energije, odnosno kada se radi o kompanijama koje su od posebnog društvenog interesa. Tome u prilog ide i odredba člana 37. stav 1. tačka a) alineja 1. i 2. Zakona o principima lokalne samouprave u kojem je propisano da jedinicama lokalne samouprave pripadaju vlastiti prihodi i to porezi za koje jedinice lokalne samouprave samostalno određuju stopu u skladu sa zakonom i lokalne takse i naknade čije iznose utvrđuje vijeće u skladu sa zakonom. Dakle, propisivanje vrste i visine taksi i naknada od strane jedinica lokalne samouprave, mora biti u skladu sa zakonom koji je donesen na državnom ili federalnom nivou. Zakonom je potrebno utvrditi parametre za utvrđivanje iznosa takse i ovlastiti jedinice lokalne samouprave da na osnovu tih parametara utvrđuju visinu takse, odnosno uvedu porez ili neku drugu vrstu naknade na nivou jedinice lokalne samouprave. U svakom slučaju to ne može biti porez, taksa ili naknada za korištenje sredstava za rad i to posebno onih sredstava putem kojim se obezbjeđuju elementarni uslovi za normalan život građana. Upravo je to slučaj kada su u pitanju privredni subjekti koji obavljaju djelatnost od javnog interesa i značaja bez kojih normalan život ne može funkcionisati, a to su djelatnosti iz oblasti snabdijevanja energijom (električna energija, plin, voda, grijanje i sl.), telekomunikacije, kablovska televizija i bežični internet, te PTT usluge, sa podzemnim i nadzemnim instalacijama iz ovih oblasti.

Visina naknade u osporenim odredbama Odluke je propisana bez vidljivog objektivnog početnog kriterija. Ustavni sud Federacije posebno ističe da komunalna naknada propisana osporenim odredbama Odluke ima karakter poreza na sredstva za rad i u domenu je fiskalne politike, a u ovom slučaju i elektroenergetske politike za koju je isključivo nadležna Federacija Bosne i Hercegovine. Upravo slijedom naprijed izloženog, u ovom segmentu, jedinice lokalne samouprave morale bi da povedu računa o navedenom i da uspostave sistem naplate naknada i taksi koji neće biti proizvoljan i bez ikakvih ograničenja, niti će se pretvoriti u "parafiskalni" porezni namet, nego će voditi računa prvenstveno o jednakosti pred zakonom svih koji na njihovom području obavljaju djelatnost, a imajuću u vidu nadležnosti jedinica lokalne samouprave.

Na osnovu svega iznesenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

Ovu presudu Ustavni sud Federacije je donio u sastavu: Aleksandra Martinović, predsjednica Suda, dr.sc. Kata Senjak,Vesna Budimir, Mirjana Čučković, Mirko Milićević, prof. dr. Edin Muminović, Branimir Orašanin, Ajša Softić i mr. sc. Alen Taletović, sudije Suda.

Broj U-28/23
18. januara 2024. godine
Sarajevo

Predsjednica
Ustavnog suda Federacije
Bosne i Hercegovine
Aleksandra Martinović, s. r.