USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
PRESUDA
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o zahtjevu Potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine za utvrđivanje ustavnosti Uredbe o vršenju ovlaštenja u privrednim društvima sa učešćem državnog kapitala iz nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine, u dijelu koji se odnosi na tačke I.2 i I.3. Liste, te tačke II., podtačke 2. i 3. ispod naslova "Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije", na osnovu člana IV.C.3.10.(2) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, nakon provedene javne rasprave, na sjednici održanoj 03.11.2015. godine, donio je
PRESUDU
- 1.Utvrđuje se da Uredba o vršenju ovlaštenja u privrednim društvima sa učešćem državnog kapitala iz nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 44/15) nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
- 2.Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH".
Obrazloženje 1. Podnosilac zahtjeva i predmet zahtjeva
Potpredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: podnosilac zahtjeva) dana 09.06.2015. godine podnio je zahtjev za ocjenu ustavnosti tačke I.2 i I.3. Liste, te tačke II. podtačke 2. i 3. ispod naslova "Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije" Uredbe o vršenju ovlaštenja u privrednim društvima sa učešćem državnog kapitala iz nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: osporena Uredba).
Uz zahtjev za ocjenu ustavnosti osporene Uredbe, od Ustavnog suda Federacije je zatraženo i izdavanje privremene mjere.
Uz zahtjev, u prilogu su dostavljeni: Osporena Uredba broj: V. broj 646/1015, od 04.06.2015.; Elektronska verzija Dnevnog reda 09. sjednice, od 04.06.2015. godine; Mišljenje Ureda Vlade Federacije Bosne i Hercegovine za zakonodavstvo i usklađenost sa propisima Evropske unije o Prijedlogu Uredbe o vršenju ovlaštenja u privrednim društvima sa učešćem državnog kapitala iz nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 03-02/2-05-503/15, od 03.06.2015. godine.
2. Stranke u postupku
U skladu sa članom 39. stav 1. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03), stranke u ovom postupku su: Potpredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine, kao ovlašteni podnosilac zahtjeva i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada) kao donosilac osporene Uredbe.
3. Navodi zahtjeva podnosioca
Podnosilac zahtjeva navodi da je Vlada na 09. sjednici održanoj 04.06.2015. godine, usvojila osporenu Uredbu kojom je riješeno pitanje vršenja ovlaštenja u preduzećima u kojima Federacija Bosne i Hercegovine učestvuje sa svojim kapitalom, upravni nadzor, nadzor nad općim aktima (član 1). Članom 2. Uredbe je regulisano da Vlada vrši ovlaštenja u privrednim društvima sa učešćem državnog kapitala neposredno ili posredno, preko federalnih organa uprave i federalnih upravnih organizacija. Kada je u pitanju neposredno vršenje ovlaštenja (član 3), Vlada učestvuje u radu skupština preduzeća, vrši izbor i nominovanje kandidata za imenovanja članova nadzornih odbora i njihovo prijevremeno razrješenje. U članu 4. su navedene indirektne aktivnosti Vlade. Član 5. upućuje na Listu privrednih društava u kojima Vlada vrši ovlaštenja, a koja je sastavni dio osporene Uredbe. Tačkom I. Liste privrednih društava u kojima Vlada vrši ovlaštenja na osnovu državnog kapitala iz nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Lista) navedena su sva privredna društva u smislu direktnog vršenja vlasti, dok su u tački II. navedena privredna društva u kojima Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije vrši za Vladu ostale poslove (posredne aktivnosti Vlade). Takođe, članom 6. et sequ, osporene Uredbe, razrađene su direktne aktivnosti Vlade, dok je članom 18. Uredbe propisano da će Agencija za privatizaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine, u registrima privrednih društava, uknjižiti Federaciju Bosne i Hercegovine kao vlasnika, a Vladu kao nosioca prava upravljanja, u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu. Konačno, članom 23. osporene Uredbe propisano je da su privredna preduzeća dužna u svojim internim aktima (statutom) izvršiti promjene koje su osporenom Uredbom uvedene.
Obrazlažući neustavnost osporene Uredbe, podnosilac zahtjeva smatra da su njom derogirani određeni zakoni, čime je povrijeđen princip podjele vlasti između zakonodavne i izvršne vlasti, ali da su istovremeno derogirane i nadležnosti federalnog ministra da izvršava federalne zakone iz nadležnosti ministarstva kojim rukovodi, te da Uredba kao opšti pravni akt mora biti u skladu sa zakonom. Takođe, navodi da je pitanje upravljanja javnim preduzećima regulisano različitim zakonima, te da svi ti zakoni ukazuju na dvije zakonske mogućnosti: prva je da i Vlada i pojedina ministarstva mogu upravljati imovinom Federacije Bosne i Hercegovine, pa, samim tim, i javnim preduzećima, a da prema drugoj mogućnosti Vlada upravlja javnim poduzećima (lex generalis) ukoliko ne postoji poseban zakon koji predstavlja izuzetak (lex specialis). Član 3. stav 2. Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 01/94, 08/95, 58/02, 19/03, 02/06 i 08/06) daje generalno pravo Vladi da upravlja imovinom Federacije Bosne i Hercegovine ako zakonom nije drugačije određeno. Isti slučaj je i sa Zakonom o javnim preduzećima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 8/05) i Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 12/03, 34/03 i 65/13). Član 7. Zakona o javnim preduzećima u Federaciji Bosne i Hercegovine ukazuje na Zakon o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine, koji, opet, u članu 2. stav 1.6. propisuje samo mogućnosti da i Vlada i resorno ministarstvo budu tzv. "odgovorni javni službenik", tj. oni koji upravljaju. Prema tome, ovi zakoni ne propisuju u kojim slučajevima ko upravlja kojim javnim preduzećem. Samim time, ako konkretan zakon propisuje ovlaštenja konkretnog ministra, onda se njegova nadležnost principijelno crpi iz blanketne norme člana 56. stav 2. Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/05), u vezi sa odredbama posebnog zakona koje se odnose direktno na federalnog ministra. Navodi da je Parlament Federacije Bosne i Hercegovine usvojio Zakon o električnoj energiji u Federaciji Bosne i Hercegovine, koji je objavljen u "Službenim novinama Federacije BiH" broj 66/13" (u daljnjem tekstu: Zakon o električnoj energiji), te da je članom 116. stav 9. tog Zakona explicite propisano: "Ovlaštenja po osnovu državnog kapitala u postojećim elektroprivrednim društvima, i u društvima koja nastanu nakon prestrukturiranja elektroenergetskog sektora, vršiće Ministarstvo (Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije)", i izvodi zaključak da, kada su u pitanju elektroprivredna društva, zakonodavac je jasno propisao ko vrši ovlaštenja u ovim preduzećima, te da samim time, kada su u pitanju tač. I.2. i I.3. Liste, te tačka II., podtačke 2. i 3. ispod naslova "Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije" osporene Uredbe, da se radi o nezakonitosti, jer su suprotne citiranom članu 116. stav 9. Zakona o električnoj energiji kao normativno, hijerarhijski višoj pravnoj normi. Osim toga, navedeni propisi osporene Uredbe i Zakona o električnoj energiji imaju za daljnju posljedicu derogiranje ustavne nadležnosti resornog Federalnog ministra energije, rudarstva i industrije koje u pogledu rukovođenja ministarstvom ima po zakonu, što takođe upućuje na zaključak da osporena Uredba nije u skladu sa članom IV.B.7.stav 1.e) (I) i (III) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.
Podnosilac zahtjeva dalje navodi da se kod donošenja osporene Uredbe Vlada pozvala na član 19. stav 1. Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, prema kojem Vlada može donijeti uredbu kao opšti akt, ali o pitanjima iz svoje nadležnosti, ali ne i o pitanjima koja su u nadležnosti zakonodavne vlasti i koja su već uređena zakonom prema kojem upravljanje elektroprivrednim društvima ne spada u nadležnost Vlade, već je u nadležnosti resornog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, odnosno jer je tako odlučeno aktom koji je u nadležnosti zakonodavnog, a ne izvršnog tijela vlasti.
Na osnovu svega navedenog, podnosilac zahtjeva traži da Ustavni sud Federacije u smislu člana 29. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, donese presudu kojom se usvaja Zahtjev za ocjenu ustavnosti Potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine, te da se utvrđuje da su tačke I.2. i I.3. Liste, te tačka II., podtačke 2. i 3. ispod naslova "Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije" osporene Uredbe, suprotne odredbama člana IV.B.7. stav 1.e) (I) i (III) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine".
4. Navodi odgovora protivne strane
U odgovoru na navode podnosioca zahtjeva protivna strana ističe prigovor preuranjenosti, jer je zahtjev za ocjenu ustavnosti podnesen Ustavnom sudu Federacije i prije nego što je osporena Uredba objavljena u "Službenim novinama Federacije BiH", odnosno prije nego što je stupila na snagu, pri čemu se poziva na član IV.A.7.20.(1)d) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, kojim je propisano stupanje na snagu zakona, kao i na član 20. Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, prema kojem se uredbe sa zakonskom snagom, uredbe i odluke objavljuju u "Službenim novinama Federacije BiH", a ostali akti Vlade kako je to u njima navedeno. Navodi se da je zahtjev za ocjenu ustavnosti podnesen dana 08.06.2015. godine, a osporena Uredba je stupila na snagu 11.06.2015. godine, s obzirom da je objavljena u "Službenim novinama Federacije BiH", broj 44/15 od 10.06.2015. godine, iz kojih činjenica jasno proizilazi da osporena Uredba nije bila na snazi u vrijeme podnošenja zahtjeva za ocjenu njene ustavnosti, što je razlog da Ustavni sud Federacije, saglasno članu 26. Zakona u postupku pred Ustavnim sudom Federacije i članu 41. Poslovnika Ustavnog suda Federacije, donese rješenje o odbacivanju zahtjeva za ocjenu ustavnosti osporene Uredbe.
Kao donosilac osporene Uredbe, Vlada smatra da je za pravnu ocjenu njene saglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine od suštinske važnosti odgovoriti na pitanje da li je Zakon o električnoj energiji lex specialis za upravljanje elektroprivrednim društvima, te da s tim u vezi smatra da Zakon o električnoj energiji nije lex specialis u materiji upravljanja elektroprivrednim društvima. Ovo iz razloga jer je zakonski osnov za donošenje osporene Uredbe član 31. Zakona o privatizaciji preduzeća ("Službene novine Federacije BiH", br. 27/97, 8/99, 32/00, 45/00, 54/00, 61/01, 27/02, 33/02, 28/04, 44/04, 42/06 i 4/09), prema kojem: "Neprivatiziranim kapitalom i imovinom preduzeća po izvršenju programa privatizacije i početnog bilansa stanja upravlja i raspolaže vlada nadležna za upravljanje državnim kapitalom u tom preduzeću. Upise u registrima društava neprivatiziranih dionica ili udjela u državnom vlasništvu, izvršene u korist bilo kojeg drugog državnog organa ili organizacije, nadležna institucija koja vodi registar društva će po službenoj dužnosti brisati i izvršiti upis prema odredbi stava 1. ovog člana."
Dalje se navodi da su elektroprivredna društva prošla program privatizacije, kao i da je izvršen i početni bilans, što i podnosilac zahtjeva za ocjenu ustavnosti ne osporava, te da iz navedenog člana nedvojbeno proizilazi, da je Vlada bila ovlaštena za donošenje osporene Uredbe, a ono što je još važnije, ona je ovlaštena da vrši upravljačka prava u preduzećima sa državnim kapitalom, jer prava dioničara uključuju i upravljanje kao i pravo vlasništva, te u skladu s tim i pravo na zaštitu prava vlasništva kao temeljnog prava. Naime, pravni osnov za donošenje osporene Uredbe je odredba člana 3. stav 2. i član 19. stav 1. Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine i član 31. Zakona o privatizaciji preduzeća, što je potvrđeno i u Mišljenju Ureda Vlade Federacije Bosne i Hercegovine za zakonodavstvo i usklađenost sa propisima Europske unije. Smatra da Zakon o električnoj energiji u konkretnom slučaju nije lex specialis elektroprivrednim društvima, već lex generali za elektroenergetski sektor, što se vidi i iz opštih odredbi Zakona o električnoj energiji, prema kojima se ovim zakonom uređuje funkcionisanje elektroenergetskog sektora, elektroprivredne djelatnosti, razvoj tržišta električne energije, regulisanje tržišta, opšti uslovi za isporuku električne energije, planiranje i razvoj, izgradnja, rekonstrukcija i održavanje elektroenergetskih objekata, nadzor nad provođenjem zakona i druga pitanja od značaja za obavljanje elektroprivredne djelatnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine (član 1. Zakona), kao i iz njegovih ciljeva, sadržanih u članu 2. stav 1. Zakona, prema kojem se ovim zakonom kao pravnim okvirom stvaraju uslovi za razvoj tržišta električne energije.
Ukazujući na ukupni sadržaj Zakona o električnoj energiji i njegov karakter generalnog zakona, donosilac osporene Uredbe smatra opravdanim utvrđivanje Liste koja je sastavni dio Uredbe, a kojom se propisuje praćenje rada, upravni nadzor, nadzor nad opštim aktima, monitoring, kao i obaveza podnošenja izvještaja Vladi o pitanjima koja su u nadležnosti Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, koje ovo ministarstvo obavlja u skladu sa glavom XIX. Zakona o električnoj energiji, te da je evidentno da ne postoji normativni konflikt među navedenim propisima. Iz tih razloga se zaključuje da se zahtjev podnosioca temelji na potpuno pogrešnoj primjeni pravnih načela lex specialis derogat legi generali i lex posterior derogat legi priori, te da je za pravnu ocjenu ustavnosti osporene Uredbe bitno utvrditi u kojem propisu (zakonu) se nalazi sedes materiae o upravljanju privrednim društvima sa učešćem državnog kapitala. U skladu sa pozitivnim pravnim propisima, zakoni su u tome jasni. Elektroprivredna preduzeća su javna preduzeća tipa dioničkih društava, na koja se primjenjuje primarno Zakon o javnim preduzećima, kada se radi o materiji upravljanja. Navedeni Zakon (član 51.) upućuje na supsidijarnu primjenu Zakona o privrednim društvima (skupština, nadzorni odbor, uprava). Nadalje, sve to potvrđuje i Zakon o električnoj energiji (član 12. stav 2.), koji se odnosi i na ova dva elektroenergetska preduzeća. U Zakonu je izričito navedeno da elektroprivredne djelatnosti obavljaju elektroenergetski subjekti osnovani u skladu sa Zakonom o privrednim društvima ("Službene novine Federacije BiH", br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08, 88/08, 7/09 i 63/10), i registrovani za obavljanje barem jedne od navedenih djelatnosti iz stava (1) ovog člana, uz uslov da dobiju dozvolu za obavljanje djelatnosti od Regulatorne komisije. Kada je u pitanju specifična situacija javnih preduzeća u kojima postoji neprivatizirani kapital (izvršena djelimična privatizacija), upravljanje vrši Vlada prema izričitoj odredbi Zakona o privatizaciji preduzeća (član 31.).
Navodeći da je članom 3. Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine dato pravo Vladi da upravlja imovinom Federacije Bosne i Hercegovine, osporenom Uredbom je na temelju upravljačkih prava precizirala oblast vršenja ovlaštenja po osnovu učešća državnog kapitala u privrednim društvima, precizirala njihov sadržaj i način vršenja tih ovlaštenja, te, kao sastavni dio te Uredbe, utvrdila i Listu privrednih društava u kojima Vlada vrši ovlaštenja na osnovu državnog kapitala iz nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine, čime se postiže i zaštita i ostvarivanje prava dioničara i ključnih funkcija vlasništva, pravo vlasništva nad dionicama, kao i druga temeljno vlasnička prava.
Kako osporena Uredba nije ni na koji način povrijedila Ustav ni zakone Federacije, niti je u suprotnosti sa odredbama Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, Vlada predlaže da Ustavni sud Federacije, na osnovu člana 26. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije i člana 41. Poslovnika Ustavnog suda Federacije, donese rješenje o odbacivanju zahtjeva, s obzirom da nisu ispunjene pretpostavke za odlučivanje o biti stvari, odnosno da osporena Uredba u vrijeme podnošenja zahtjeva za utvrđivanje ustavnosti nije bila na snazi.
Međutim, u slučaju da Ustavni sud Federacije ipak odluči da razmotri zahtjev podnosioca, Vlada kao donosilac osporene Uredbe predlaže da Ustavni sud Federacije donese presudu kojom će se utvrditi da osporena Uredba nije u suprotnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
Uz odgovor i dopunu odgovora na zahtjev, protivna strana je dostavila: Zapisnik sa 3. hitne sjednice Vlade Federacije Bosne i Hercegovine održane 17.06.2015. godine, telefonskim putem (ovjerena fotokopija); Pismo federalnog ministra trgovine, akt broj: 01-05-861/15 od 12.06.2015. godine, (original); Mišljenje Ureda Vlade Federacije Bosne i Hercegovine za zakonodavstvo i usklađenost sa propisima Evropske unije broj: 03-02/2-05-5-503/15 od 03.06.2015. godine, (ovjerena kopija), Informaciju Agencije za privatizaciju Federacije Bosne i Hercegovine koju je Vlada usvojila na 14. sjednici od 09.07.2015. godine, kao i Obavještenje Registra vrijednosnih papira u Federaciji Bosne i Hercegovine koje je Vlada usvojila na istoj sjednici.
5. Privremena mjera
Podnosilac zahtjeva za ocjenu ustavnosti osporene Uredbe istovremeno je zatražio od Ustavnog suda Federacije i donošenje privremene mjere, iz razloga jer smatra da će se primjenom osporene Uredbe smanjiti šansa da se riješi politička kriza, kao i da će se umanjiti posljedice njene primjene u slučaju da se utvrdi da je Uredba u osporenom dijelu u nesaglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
Protivna strana, Vlada, je u vezi sa zahtjevom za izdavanje privremene mjere odgovorom Ustavnom sudu Federacije od 25.06.2015. godine izrazila stanovište da ne postoje razlozi da Ustavni sud Federacije donese privremenu mjeru, te je predložila da se zahtjev odbije.
Odlučujući o zahtjevu podnosioca za izdavanje privremene mjere, Ustavni sud Federacije je na sjednici bez javne rasprave, koja je održana 10.07.2015. godine, donio Rješenje broj: U-18/15, kojim je odbijen zahtjev podnosioca za izdavanje privremene mjere. Rješenje je dostavljeno stranama u postupku, a objavljeno je u "Službenim novinama Federacije BiH", broj 57/15 od 24.07.2015. godine.
6. Javna rasprava
Ustavni sud Federacije je u skladu sa članom 25. Poslovnika Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 40/10) dana 03.11.2015. godine održao javnu raspravu, kojoj su pristupili podnosilac zahtjeva lično i njegov punomoćnik, kao i punomoćnica protivne strane, Vlade.
Punomoćnik podnosioca zahtjeva je istakao da ovaj predmet u činjeničnom smislu nije sporan, te da su sva otvorena pitanja i razlozi iz kojih se traži ocjena ustavnosti osporene Uredbe dovoljno i argumentovano obrazložena u pisanom tekstu podnesenog zahtjeva za ocjenu ustavnosti. Smatra da Zakon o privatizaciji preduzeća, s jedne strane, i Zakon o električnoj energiji, s druge strane, sasvim suprotno regulišu ko će upravljati elektroprivrednim preduzećima. Oba zakona koriste izraze koji su nepomirljivi, a to znači korištenje ovlaštenja po osnovu državnog kapitala u pogledu raspolaganja i upravljanja. To pokazuje i nedavno podnesena inicijativa protivne strane u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine da se stavi izvan pravne snage odredba člana 116. stav 9. Zakona o električnoj energiji, odnosno da se postojeći Zakon u tom dijelu uskladi sa osporenom Uredbom. To sa pravne tačke gledišta nije moguće, jer je pravna nauka u svim pravnim, civiliziranim državama, ne samo u Bosni i Hercegovini, dala odgovor kako izići iz ovakve situacije. Naglašava se da je Zakon o električnoj energiji kao takav donesen kasnije, te da se zaista radi o lex specialis zakonu u odnosu na sve ostale zakone i da kao takav derogira one prethodne, pa se postojeće stanje može riješiti samo poštovanjem načela pravne države.
Punomoćnica protivne strane naglašava da u cijelosti ostaje kod odgovora Vlade na zahtjev za ocjenu ustavnosti osporene Uredbe, te da ga u cijelosti treba odbiti kao neosnovan.
Ističe da je Vlada, prilikom donošenja osporene Uredbe, kao pravni osnov koristila član 3. stav 2., član 19. stav 1. Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine i član 31. Zakona o privatizaciji preduzeća u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema kojima je nesporno pravo Vlade da upravlja imovinom Federacije Bosne i Hercegovine. Odnosno, prema članu 19. stav 1. Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine Vlada ima ovlaštenje da provodi zakon, kao i da donosi uredbe kojima bliže uređuje njegovo provođenje, a osporenom Uredbom samo se uređuje pitanje vršenja ovlaštenja po osnovu državnog kapitala iz nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno, preciziraju se pitanja na koji način i kada Vlada svoja ovlaštenja vrši neposredno, a kada to isto čini putem federalnih ministarstava, uprava, odnosno upravnih organizacija.
U cijelosti osporavajući navode podnosioca, naglašavajući da se osporenom Uredbom na jedinstven način uspostavlja pravni okvir za sva državna preduzeća bez obzira o kojoj se oblasti radi, punomoćnik protivne strane smatra da je Uredba u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, iz kojih razloga predlaže Ustavnom sudu Federacije da zahtjev podnosioca odbije u cijelosti.
7. Relevantno pravo Ustav Federacije Bosne i Hercegovine
Član IV.C.3.10.(2) c)
- c)na zahtjev Predsjednika Federacije, Potpredsjednika Federacije, Premijera ili zamjenika Premijera, utvrđuje je li predloženi ili usvojeni propis koji je donijelo neko tijelo federalne vlasti u skladu s ovim Ustavom;
Amandman XXXI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine
- a)Zakonodavnu vlast u Federaciji Bosne i Hercegovine vršit će Predstavnički dom i Dom naroda.
Ovim amandmanom mijenja se naslov pod A. u članu IV. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i iza istog dodaje se novi tekst.
Član IV.A.7.20.(1) d)
(1) Uz ostala ovlaštenja predviđena ovim Ustavom Parlament Federacije je odgovoran za:
- d)donošenje zakona o vršenju dužnosti u federalnoj vlasti, koji stupaju na snagu kako je u njima predviđeno, ali ne prije nego što su objavljeni u službenom glasilu Federacije.
Član IV.B.3.9.
Vlada Federacije je ovlaštena da donosi uredbe sa zakonskom snagom u slučaju opasnosti za zemlju, kada Parlament Federacije nije u mogućnosti da to učini.
Član IV.B.3.7 c) (1)
- c)Premijer je nadležan:
(1) Provođenje politike i izvršavanje zakona federalne vlasti, uključujući i osiguranje izvršavanja odluka sudova Federacije.
Član IV. B. 7. 1. e (I) i (III)
Osim ako ovim ustavom nije drukčije utvrđeno:
(...).
- e)svaki je ministar odgovoran da:
(I) provodi federalnu politiku i izvršava federalne zakone u okviru ovlaštenja svoga ministarstva ili kako mu odredi Premijer.
(II) (...).
(III) koordinira i nadzire, te upravlja radom svoga ministarstva.
Zakon o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 01/94, 08/95, 58/02, 19/03, 02/06 i 08/06);
Član 3. stav 2.
(...).
Vlada Federacije upravlja imovinom u vlasništvu Federacije, ako zakonom nije drugačije određeno.
Član 19. stav 1.
Uredbom se uređuju najvažnija pitanja iz nadležnosti Vlade Federacije, bliže uređuju odnosi za sprovođenje zakona, osnivaju stručne i druge službe Vlade i utvrđuju načela za unutrašnju organizaciju federalnih organa uprave.
Zakon o javnim preduzećima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 8/05)
Član 7.
Prilikom imenovanja članova nadzornoga odbora primjenjivaće se odredbe Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 34/03 i 65/13) i odredbe Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 13/02).
Član 51.
(1) Na pitanja koja nisu obuhvaćena ovim Zakonom primjenjuje se Zakon o privrednim društvima ("Službene novine Federacije BiH", br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02 i 29/03).
(2) U slučaju sukoba pojedinih odredaba ovoga Zakona i Zakona o privrednim društvima, te njegovih izmjena, primjenjivaće se odredbe ovoga Zakona.
(3) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje primjena Zakona o javnim preduzećima ("Službeni list RBiH", br. 4/92, 21/92 i 13/94).
Zakon o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 34/03 i 65/13);
Član 2. stav 1.6.
Pojmovi
U smislu ovoga zakona, pojmovi u ovom članku imaju sljedeće značenje:
"Odgovorni javni službenik" je ministar ili druga osoba ili organ u čijoj je nadležnosti regulisani organ i koji prema odredbama ovoga zakona ima konačnu odgovornost osigurati da postupak izbora na koji se primjenjuje ovaj zakon bude proveden u skladu s principima iz člana 3. ovoga zakona i postupcima utvrđenim ovim zakonom.
Zakon o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/05)
Član 56. stav 2.
(...).
Ministar predstavlja i zastupa ministarstvo, organizira i osigurava zakonito i djelotvorno obavljanje svih poslova iz nadležnosti ministarstva, donosi podzakonske propise i druge opće i pojedinačne akte za koje je zakonom ovlašten i preduzima druge mjere za vršenje poslova iz nadležnosti ministarstva, te odlučuje, u skladu sa zakonom, o pravima, obavezama i odgovornostima državnih službenika i namještenika iz radnog odnosa i vrši druge poslove za koje je zakonom i drugim propisima ovlašten.
Zakon o električnoj energiji u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 66/13 i 94/15)
Član 116. stav 9.
(...).
Ovlaštenja po osnovu državnog kapitala u postojećim elektroprivrednim društvima, i u društvima koja nastanu nakon prestrukturiranja elektroenergetskog sektora, vršiće Ministarstvo.
(...).
Zakon o privatizaciji preduzeća ("Službene novine Federacije BiH", br. 27/97, 08/99, 32/00, 45/00, 54/00, 61/01, 27/02, 33/02, 28/04, 44/04, 42/06 i 04/09);
Član 31.
Neprivatiziranim kapitalom i imovinom preduzeća po provedbi programa privatizacije i početnog bilansa stanja upravlja i raspolaže vlada nadležna za upravljanje državnim kapitalom u tom preduzeću.
Upise u registrima društava neprivatiziranih dionica ili udjela u državnom vlasništvu, obavljane u korist bilo kojeg drugog državnog tijela ili organizacije, nadležna institucija koja vodi registar društava po službenoj će dužnosti brisati i obaviti upis po odredbi stava 1. ovoga člana.
Uredba o vršenju ovlaštenja u privrednim društvima sa učešćem državnog kapitala iz nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 44/15)
Član 1.
Ovom uredbom uređuje se vršenje ovlaštenja na osnovu učešća državnog kapitala u privrednim društvima iz nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), upravni nadzor, nadzor nad općim aktima i posebne odredbe o postupku u registrima.
Član 2.
U privrednim društvima sa učešćem državnog kapitala iz nadležnosti Federacije, ovlaštenja na osnovu državnog kapitala vrši Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije), neposredno ili putem federalnih organa uprave (federalnih ministarstava i federalnih uprava) i federalnih upravnih organizacija.
Član 3.
U privrednim društvima sa učešćem državnog kapitala iz nadležnosti Federacije, Vlada Federacije neposredno vrši slijedeća ovlaštenja:
- 1)učešće u radu i odlučivanju skupštine;
- 2)izbor i nominovanje kandidata za imenovanje članova nadzornih odbora i razrješenje dužnosti članova nadzornih odbora prije isteka mandata;
- 3)davanje saglasnosti za imenovanje članova uprava i razrješenje dužnosti članova uprava prije isteka mandata.
(...)
Član 5.
(1) Vlada Federacije utvrđuje listu privrednih društava u kojima vrši ovlaštenja na osnovu učešća državnog kapitala iz nadležnosti Federacije (u daljem tekstu: Lista).
(2) Listom se zadužuju federalni organi uprave i federalne upravne organizacije za praćenje rada, vršenje nadzora i podnošenje izvještaja Vladi Federacije za svako privredno društvo sa učešćem državnog kapitala iz nadležnosti Federacije.
(3) Lista je sastavni dio ove uredbe.
Lista privrednih društava u kojima Vlada Federacije vrši ovlaštenja na osnovu državnog kapitala iz nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine
I.
Vlada Federacije vrši neposredna ovlaštenja (učešće u radu i odlučivanju skupštine, izbor i nominiranje kandidata za imenovanje članova nadzornih odbora i njihovo razrješenje prije isteka mandata i davanje saglasnosti za imenovanje članova uprave i razrješenje dužnosti članova uprave prije isteka mandata privrednih društava sa većinskim učešćem državnog kapitala) u sljedećim privrednim društvima:
(...).
- 2.JP Elektroprivreda BiH d.d. - Sarajevo,
- 3.JP "Elektroprivreda HZ HB" d.d. Mostar,
(...)
II.
Praćenje rada, upravni nadzor, nadzor nad općim aktima, monitoring i podnošenje izvještaja Vladi Federacije nad privrednim društvima iz tačke I. ove liste vrše federalna ministarstva kako slijedi
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije
(...).
- 2.JP Elektroprivreda BiH d.d. - Sarajevo,
- 3.JP "Elektroprivreda HZ HB" d.d. Mostar,
(...)
8. Činjenično stanje i stav Suda
U rješavanju ovog ustavnosudskog predmeta Ustavni sud Federacije je pošao od činjeničnog stanja, prema kojem je utvrđeno da je Vlada, pozivajući se na član 3. stav (2) i član 19. stav (1) Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, te član 31. Zakona o privatizaciji preduzeća, na sjednici održanoj 04.06.2015. godine, donijela osporenu Uredbu.
Predmetnom Uredbom se uređuje vršenje ovlaštenja na osnovu učešća državnog kapitala u privrednim društvima iz nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), upravni nadzor, nadzor nad općim aktima i posebne odredbe o postupku u registrima (član 1.Uredbe).
Osporenom Uredbom se takođe propisuje da u privrednim društvima sa učešćem državnog kapitala iz nadležnosti Federacije ovlaštenja na osnovu učešća državnog kapitala vrši Vlada, neposredno ili putem federalnih organa uprave (federalnih ministarstava i federalnih uprava) i federalnih upravnih organizacija (član 2. Uredbe), odnosno da Vlada neposredno vrši slijedeća ovlaštenja: učešće u radu i odlučivanju skupštine privrednog društva; izbor i nominiranje kandidata za imenovanje nadzornih odbora i razrješenje dužnosti prije isteka mandata članova nadzornih odbora; davanje saglasnosti za imenovanje članova uprava i razrješenje dužnosti članova uprava prije isteka mandata (član 3. Uredbe), te da ovlašćenja koja u privrednim društvima sa učešćem državnog kapitala u nadležnosti Federacije Vlada vrši putem federalnih organa uprave i federalnih upravnih organizacija.
Sastavni dio Uredbe je i Lista privrednih društava od broja 1. do broja 53. Liste, u kojima Vlada vrši neposredna ovlaštenja na osnovu državnog kapitala iz nadležnosti Federacije, kao i popis federalnih minstarstava koja vrše praćenja rada, upravni nadzor, nadzor nad opštim aktima, monitoring i podnošenje izvještaja Vladi Federacije nad privrednim društvima iz tačke I. ove Liste.
Ustavni sud Federacije je, odlučujući o zahtjevu podnosioca, pošao od odredaba Ustava Federacije Bosne i Hercegovine kojima je regulisano pitanje strukture federalne vlasti i podjele nadležnosti između zakonodavne i izvršne vlasti Federacije. Tako je prema članu IV.A. a) Ustava propisano da će zakonodavnu vlast u Federaciji vršiti Predstavnički dom i Dom naroda, a prema IV.A.7.20. (1) d), nadležnost Parlamenta Federacije između ostalog, obuhvata i donošenje zakona o vršenju funkcija federalne vlasti, koji stupaju na snagu kako je njima utvrđeno, ali ne ranije nego što budu objavljeni u službenom glasilu Federacije.
S druge strane, članom IV.B.2.9. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisano je da je Vlada Federacije ovlaštena donositi uredbe sa zakonskom snagom u slučaju opasnosti po zemlju kada Parlament Federacije nije u mogućnosti to učiniti (...). Po isteku roka važenje uredbe se ne može produžavati, uredba se ne može ponovno donositi, niti djelomično mijenjati bez odluke Parlamenta Federacije i njegove saglasnosti.
Takođe, prema članu IV.B.3.7.c) (1) Ustava, premijer je nadležan, između ostalog, za provođenje politike i izvršavanje zakona federalne vlasti, uključujući i osiguranje izvšavanja odluka sudova Federacije.
Polazeći od navedenih odredaba Ustava Federacije Bosne i Hercegovine o podjeli nadležnosti između zakonodavne i izvršne vlasti Federacije Bosne i Hercegovine, nesumnjivo se zaključuje da je u nadležnosti Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine donošenje zakona o vršenju funkcija federalne vlasti, a da je Vlada Federacije kao dio izvršne vlasti Federacije ovlaštena donositi uredbe sa zakonskom snagom samo u slučaju opasnosti po zemlju, kada Parlament Federacije nije u mogućnosti to učiniti.
U konkretnom slučaju, Vlada Federacije je osporenu Uredbu donijela na osnovu člana 3. stav (2) i člana 19. stav (1) Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, kao i na osnovu člana 31. Zakona o privatizaciji preduzeća, kojom se uređuju pitanja vršenja ovlaštenja na osnovu učešća državnog kapitala u privrednim društvima iz nadležnosti Federacije, upravni nadzor, nadzor nad opštim aktima i posebne odredbe o postupku u registrima.
Međutim, prema članu 1. Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, Vlada Federacije je izvršni organ vlasti Federacije, koja vrši izvršnu vlast Federacije, ako određene izvršne kompetencije nisu Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine predviđene za Predsjednika, odnosno Potpredsjednika Federacije, a u ostvarivanju svojih ovlaštenja utvrđenih Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, donosi uredbe sa zakonskom snagom u skladu s Ustavom Federacije, kao i uredbe, odluke, rješenja i zaključke. Prema članu 19. istog Zakona, uredbom se utvrđuju najvažnija pitanja iz nadležnosti Vlade Federacije, bliže uređuju odnosi za sprovođenje zakona, osnivaju stručne i druge službe Vlade i utvrđuju načela za unutrašnju organizaciju federalnih organa državne uprave.
U pogledu ovlaštenja Vlade da upravlja imovinom u vlasništvu Federacije, Ustavni sud Federacije polazi od propisa člana 3. stav 2. Zakona o Vladi Federacije, prema kojem Vlada Federacije upravlja imovinom u vlasništvu Federacije, ako zakonom nije drugačije određeno.
Međutim, Zakonom o električnoj energiji u Federaciji Bosne i Hercegovine, kojim se uređuje funkcionisanje elektroenergetskog sektora, elektroprivredne djelatnosti, razvoj tržišta električne energije, regulisanje tržišta, opšti uslovi za isporuku električne energije, planiranje i razvoj, izgradnja, rekonstrukcija i održavanje elektroenergetskih objekata, nadzor nad provođenjem zakona i druga pitanja od značaja za obavljanje elektroprivredne djelatnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine, koji je, prema stanovištu Ustavnog suda Federacije, u pogledu vršenja ovlaštenja u privrednim društvima sa učešćem državnog kapitala iz nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine, posebni, lex specialis zakon u odnosu na Zakon o privatizaciji preduzeća u Federaciji Bosne i Hercegovine, izričito je članom 116. tačka 9. propisano da će ovlaštenja po osnovu državnog kapitala u postojećim elektroprivrednim društvima, i društvima koja nastanu nakon prestrukturiranja elektroenergetskog sektora, vršiti Ministarstvo, dakle Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije. Njegova nadležnost je propisana posebnim zakonom, Zakonom o federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave, i u čijoj nadležnosti je, prema članu 9. ovog Zakona, obavljanje upravnih i drugih stručnih poslova utvrđenih zakonom koji se odnose na ostvarivanje nadležnosti Federacije u oblastima energije, rudarstva, geoloških istraživanja i industrije, praćenje privređivanja i ekonomskog položaja privrednih subjekata i koordinacija i implementacija projekata od značaja za Federaciju u oblastima za koje je nadležno; (...). Dakle, posebnim zakonom drugačije je određeno, odnosno, posebnim Zakonom o električnoj energiji nije određeno da Vlada upravlja imovinom u vlasništvu Federacije po osnovu državnog kapitala u postojećim elektroprivrednim društvima i društvima koja nastanu nakon prestrukturiranja elektroenergetskog sektora, nego je takva nadležnost dodijeljena resornom federalnom ministarstvu rudarstva i industrije.
Osim toga, prema članu 19. stav 1. Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, Vlada je, prema stanovištu Ustavnog suda Federacije, ovlaštena za donošenje uredbi kojima se uređuju najvažnija pitanja iz nadležnosti Vlade ili bliže uređuju odnosi za sprovođenje zakona, samo pod uslovom da je na donošenje takvih uredbi kao podzakonskih akata ovlaštena posebnim zakonima, i da time ne derogira zakonodavne nadležnosti Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.
Iz navedenog se zaključuje da je pitanje vršenja ovlaštenja u privrednim društvima sa učešćem državnog kapitala iz nadležnosti Federacije u nadležnosti Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine kao zakonodavne vlasti Federacije, da je pitanje ovlaštenja po osnovu državnog kapitala u postojećim elektroprivrednim društvima i društvima koja nastanu nakon prestrukturiranja elektroenergetskog sektora, kao zakonska materija, uređeno posebnim Zakonom o električnoj energiji, te da s toga Vlada nije bila ovlaštena da, pozivajući se na član 3. stav 2. i na član 19. stav 1. Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, u vezi sa članom 31. Zakona o privatizaciji preduzeća u Federaciji Bosne i Hercegovine, donosi osporenu Uredbu kojom se, kao materija koja je u nadležnosti zakonodavne vlasti, uređuju pitanja vršenja ovlaštenja u privrednim društvima sa učešćem državnog kapitala iz nadležnosti Federacije.
Polazeći od navedenog, Ustavni sud Federacije je stanovišta da osporena Uredba u cjelini nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, članom IV.A.7.20. (1) d) Ustava, jer se istom uređuju pitanja koja su u nadležnosti Parlamenta kao zakonodavne vlasti Federacije, iz kojih razloga nije bilo potrebno posebno razmatrati pitanja sadržana u zahtjevu podnosioca, a koja se odnose i na ocjenu ustavnosti unutrašnjeg sadržaja osporene Uredbe.
Ovu presudu Ustavni sud Federacije je donio većinom glasova, u sastavu: Domin Malbašić, Predsjednik Suda, Sead Bahtijarević, Vesna Budimir, Mirjana Čučković, dr. sci. iur. Šahbaz Džihanović, Aleksandra Martinović, prof. dr. Edin Muminović i dr. sci. Kata Senjak, sudije Suda.
Broj U-18/15
03. novembra 2015. godine
Sarajevo
Predsjednik
Ustavnog suda
Federacije Bosne i Hercegovine
Domin Malbašić, s. r.