Aktio

USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

PRESUDA

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine odlučujući o zahtjevu Općinskog načelnika Općine Bosanski Petrovac za zaštitu prava na lokalnu samoupravu u vezi sa Zakonom o šumama, koji je donijela Skupština Unsko-sanskog kantona, na osnovu člana IV.C.3.10.(3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, u vezi sa Amandmanom XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici bez javne rasprave, održanoj dana 12.01.2016. godine, donio je

PRESUDU

  • 1.
    Utvrđuje se da je Zakonom o šumama ("Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona", broj 22/12) povrijeđeno pravo Općine Bosanski Petrovac na lokalnu samoupravu.
  • 2.
    Daje se mogućnost Skupštini Unsko-sanskog kantona da u roku od šest mjeseci od dana objavljivanja ove presude u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Unsko-sanskog kantona" uskladi Zakon iz tačke 1. izreke ove presude sa Zakonom o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 49/06 i 51/09) do kada se ovaj Zakon može primjenjivati.
  • 3.
    Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Unsko-sanskog kantona".

Obrazloženje 1. Podnosilac zahtjeva i predmet zahtjeva

Općinski načelnik Općine Bosanski Petrovac (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva) je podneskom broj: 01-01-773-1/14 od 04. marta 2014. godine, podnio zahtjev za zaštitu prava na lokalnu samoupravu Općine Bosanski Petrovac (u daljem tekstu: zahtjev), koji je zaprimljen u Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) dana 06.03.2014. godine. Podnosilac zahtjeva smatra da je Zakonom o šumama ("Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona", broj 22/12), (u daljem tekstu: osporeni Zakon) koji je donijela Skupština Unsko-sanskog kantona, povrijeđeno pravo Općine Bosanski Petrovac na lokalnu samoupravu. Zahtjev je podnesen na osnovu ovlaštenja iz Amandmana XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine.

2. Stranke u postupku

Stranke u postupku u ovom predmetu su na osnovu Amandmana XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, Općinski načelnik Općine Bosanski Petrovac kao podnosilac zahtjeva i Skupština Unsko-sanskog kantona, kao donosilac osporenog Zakona.

3. Bitni navodi zahtjeva

Podnosilac zahtjeva navodi da je donošenjem osporenog Zakona Unsko-sanski kanton prekoračio svoja ustavna ovlaštenja, jer nije imao ustavni osnov da samostalno uređuje oblast šumarstva. Poziva se na odredbe čl. III.2. h) i III.3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine koje se odnose na način ostvarivanja nadležnosti federalne i kantonalne vlasti u oblasti korištenja prirodnih bogatstava. Navodi da nadležnosti kantona mogu biti propisane isključivo federalnim zakonom o šumama, koji trenutno ne postoji iz razloga što Parlament Federacije Bosne i Hercegovine još nije zakonodavno uredio ovu oblast, što je konstatovano i u presudama Ustavnog suda Federacije br.: U-26/08 od 14.04.2009. godine i Presudom broj: U-28/10 od 23.03.2014. godine. Ističe da je pravo na lokalnu samoupravu Općine Bosanski Petrovac povrijeđeno zbog toga što prilikom donošenja osporenog Zakona ova Općina nije konsultovana u smislu člana 56. stav 2. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 49/06) i člana 4. stav 6. Evropske povelje o lokalnoj samoupravi. Navodi da nadležno Ministarstvo poljoprivrede vodoprivrede i šumarstva u Unsko-sanskom kantonu, u postupku donošenja osporenog Zakona, nije provelo konsultacije putem Saveza općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine, niti je organizovalo javnu raspravu po općinama Unsko-sanskog kantona.

Pored navoda koji se odnose na povredu procedure u postupku donošenja osporenog Zakona, podnosilac zahtjeva i suštinski osporava njegove odredbe. Citira član 44. osporenog Zakona i obrazlaže da se odredbama ovog člana, upravljanje šumskim zemljištem u državnom vlasništvu na području ovog kantona stavlja u nadležnost resornom ministarstvu. Zbog toga smatra da se jedinicama lokalne samouprave, koje također predstavljaju državu i to u obliku koji je najbliži građanima, oduzimaju prava u procesu upravljanja šumama i šumskim zemljištem, čime se grubo krši odredba člana 8. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, i to na način da se isključuje svaki utjecaj jedinice lokalne samouprave u ovom procesu. Citira još član 70. stav 1. osporenog Zakona, kojim je propisano da se naknada koja se ostvari korištenjem državnih šuma jednim dijelom koristi za izgradnju, rekonstrukciju i održavanje infrastrukture za područje jedinice lokalne samouprave i ruralni razvoj, o čemu općina donosi plan. Naglašava da je kantonalno preduzeće koje gazduje šumama i na taj način ostvaruje profit, glavni uzročnik propadanja lokalnih puteva, a da jedinice lokalne samouprave sredstva koja dobiju po osnovu naknade za korištenje državnih šuma koriste za saniranje šteta, umjesto da finansiraju projekte za očuvanje prirodnog bogatstva.

Na osnovu izloženog, podnosilac zahtjeva smatra da su osporenim Zakonom povrijeđena prava Općine utvrđena čl. 8., 33. i 56. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, kao i prava utvrđena članom 4. stav 6. i članom 9. st. 5. 6. i 7. Evropske povelje o lokalnoj samoupravi. Predlaže da Ustavni sud Federacije donese presudu kojom će se utvrditi da je osporenim Zakonom povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu Općine Bosanski Petrovac. Također predlaže da Sud donese privremenu mjeru, kojom se Unsko-sanskom kantonu zabranjuje preduzimanje svih radnji na provođenju osporenog Zakona.

4. Bitni navodi odgovora na zahtjev

U skladu sa članom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/95 i 37/03) Ustavni sud Federacije je dana 19.03.2014. godine pozvao Skupštinu Unsko-sanskog kantona da u roku od 30 dana dostavi odgovor na zahtjev podnosioca.

U odgovoru na zahtjev koji je utvrdila Zakonodavno-pravna komisija Skupštine Unsko-sanskog kantona na 60. sjednici održanoj dana 14.04.2014. godine, navodi se da je postojao pravni osnov za donošenje osporenog Zakona. Pozivaju se na član IV. 3.h) Ustava Unsko-sanskog kantona ("Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona", broj 1/04 i 11/04), kojim je utvrđeno da korištenje prirodnih bogatstava, prema Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, spada u polje podijeljene nadležnosti federalnih i kantonalnih vlasti. Pozivaju se i na odredbu člana III.2.h) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, kojom je također utvrđeno da su federalna vlast i kantonalne vlasti nadležne za korištenje prirodnih bogatstava. Smatraju da Unsko-sanski kanton, donošenjem osporenog Zakona, nije prekoračio svoja ovlaštenja, jer se radi o podijeljenoj nadležnosti između Federacije i Kantona u navedenoj oblasti. Napominju da nadležni organ Federacije Bosne i Hercegovine nije ispoštovao presudu Ustavnog suda Federacije broj: U-26/08 od 14. aprila 2009. godine, koja je objavljena u "Službenim novinama Federacije BiH", broj 36/09, a kojom je utvrđeno da je Zakonom o šumama povrijeđeno pravo općina na lokalnu samoupravu, te je određen rok Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine da provede konsultacije sa Savezom općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine i usaglasi Zakon o šumama ("Službene novine Federacije BiH", br. 20/02, 29/03 i 37/04) sa Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi i Zakonom o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, u roku od šest mjeseci od dana objavljivanja presude u "Službenim novinama Federacije BiH".

Dalje, u odgovoru na zahtjev ističu da jedinice lokalne samouprave mogu utjecati na utvrđivanje politike i iskorištavanje prirodnih resursa, kao i na raspodjelu sredstava ostvarenih na osnovu korištenja šuma. Citirani su čl. 10., 15., 28., 29., 30., 33., 36., 40., 51., 52., 58., 62. 67. i 70. osporenog Zakona, iz kojih je vidljivo na koji su način jedinice lokalne samouprave uključene u utvrđivanje politike i raspodjelu sredstava iz osnova iskorištavanja šuma. Ističu da je donošenjem osporenog Zakona, Skupština Unsko-sanskog kantona imala u vidu da korištenje šuma i šumskog zemljišta, predstavlja vitalni interes, kako bi se šume zaštitile od propadanja i raznih zloupotreba. Napominju da je svrha osporenog Zakona zaštita šuma od nestručnog gospodarenja, sa ekološkog, socijalnog i ekonomskog aspekta, jer bi nepostojanje zakona koji regulira ovu oblast imalo nesagledive štetne posljedice za Unsko-sanski kanton, pa i za Federaciju Bosne i Hercegovine.

Prema navodima odgovora na zahtjev, Skupština Unsko-sanskog kantona je u skladu sa članom 137. Poslovnika Skupštine, donijela osporeni Zakon po hitnom postupku, i zbog toga nije provela javnu raspravu prilikom njegovog donošenja. Međutim, u skladu sa članom 56. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, resorno Ministarstvo je svim općinama na području Unsko-sanskog kantona dostavilo Prijedlog osporenog zakona i pozvalo općine da dostave primjedbe, prijedloge, mišljenje i sugestije. Navode da općine Bosanski Petrovac, Bosanska Krupa i Bužim nisu dostavile svoje prijedloge, mišljenja i sugestije o prijedlogu osporenog Zakona, čime nisu iskazale interes da participiraju u pravnom normiranju ove oblasti. Zakonodavno-pravna komisija Skupštine Unsko-sanskog kantona smatra da jedinice lokalne samouprave trebaju djelovati u skladu sa Poslovnikom ove Skupštine, i podnijeti inicijativu za određene izmjene zakona i na taj način iskazati i ostvariti svoj pravni interes.

Mišljenja su da Unsko-sanski kanton, zbog nedonošenja federalnog zakona u oblasti korištenja šuma ne može snositi odgovornost, niti štetne posljedice. Predlažu da se zahtjev za zaštitu prava na lokalnu samoupravu Općine Bosanski Petrovac, kao i zahtjev za donošenje privremene mjere odbace kao neosnovani. Uz odgovor na zahtjev dostavljeno je obrazloženje uz prijedlog osporenog Zakona, koje je Skupštini dostavilo Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Unsko-sanskog kantona. U navedenom aktu je izneseno obrazloženje u pogledu pravnog osnova za donošenje osporenog Zakona, navedeni su razlozi za donošenje Zakona po hitnom postupku, a obrazložene su i pojedine odredbe osporenog Zakona.

Sastavni dio obrazloženja su i mišljenja i primjedbe jedinica lokalne samouprave i korisnika šuma u državnom vlasništvu na području Unsko-sanskog kantona o prijedlogu Zakona. U ovom dijelu obrazloženja je navedeno da je svoje mišljenje o prijedlogu osporenog zakona dalo i preduzeće ŠPD "Unsko-sanske šume", d.o.o. Bosanska Krupa. U obrazloženju su apostrofirani argumenti za donošenje osporenog Zakona koji se odnose na činjenicu da su svi poslovi koji se tiču uzgoja, zaštite i eksploatacije šuma, nepostojanjem materijalnog propisa iz oblasti šumarstva onemogućeni i da se obavljaju na granici zakonitosti. U ovakvoj situaciji Ministarstvo i kantonalna uprava se suočavaju sa problemima nemogućnosti adekvatnog upravljanja i nadzora nad gospodarenjem šumama, a posebni problemi nastaju zbog nemogućnosti izdavanja određenih saglasnosti iz nadležnosti uprave, odnosno Ministarstva, a koji se tiču gospodarenja državnim i privatnim šumama, izraženih poteškoća u provođenju adekvatnih mjera zaštite šuma (sudovi prekidaju prekršajne postupke za bespravne sječe, pozivajući se na presudu Ustavnog suda Federacije, a u momentu održavanja usmenih pretresa nemaju materijalni propis koji definiše bespravnu sječu i promet drveta kao prekršaj, što značajno dovodi u pitanje zaštitu šuma, i onemogućava prikupljanje sredstava po osnovu naknada za korištenje šuma (naknade za Federaciju, kantone i općine).

5. Relevantno pravo A. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine

Član III.2.h)

"Federalna vlast i kantoni nadležni su za:

.......

  • h)
    korištenje prirodnih bogatstava".

......

Član III.3. (1) (2) i (3)

(1) U skladu sa potrebama, nadležnosti iz člana III.2. mogu biti ostvarene zajednički ili odvojeno, ili od strane kantona koordinirano od federalne vlasti.

(2) U pogledu ovih nadležnosti kantoni i federalna vlast dogovaraju se na trajnoj osnovi.

(3) U vršenju ovih nadležnosti, kada se radi o zakonima i drugim propisima koji su obavezujući na području cijele Federacije, u skladu sa ovim ustavom, i odlukama Parlamenta Federacije, federalna vlast će postupiti uzimajući u obzir kantonalne nadležnosti, različite situacije u pojedinim kantonima i potrebe za fleksibilnošću u provođenju. Federalna vlast ima pravo utvrđivati politiku i donositi zakone koji se tiču svake od ovih nadležnosti."

Član VI.2. (1)

(1) U općini se ostvaruje lokalna samouprava.

B. Evropska povelja o lokalnoj samoupravi

Član 4. stav 6.

"Lokalne vlasti biće konsultovane u najvećoj mogućoj mjeri, pravovremeno i na odgovarajući način, u procesu planiranja i donošenja odluka u svim stvarima koje ih se direktno tiču".

Član 9. stav 5. 6. i 7. 5. Potreba zaštite finansijski slabijih lokalnih vlasti nalaže uspostavljanje odgovarajućih postupaka ili mjera finansijskog izjednačavanja, s ciljem da se isprave posljedice nejednake distribucije izvora finansiranja odnosno finansijskog opterećenja lokalnih vlasti. Takvim postupcima ili mjerama ne mogu da se sužavaju prava lokalnih vlasti koje one imaju u okviru svoje nadležnosti.

  • 6.
    Lokalne vlasti, na odgovarajući način, biće konsultovane u pogledu metoda na osnovu kojeg će im biti dodijeljeni redistribuirani izvori finansiranja.
  • 7.
    Koliko god je to moguće, sredstva koja se prenose lokalnim, vlastima neće imati karakter namjenskih sredstava. Dodjelom tih sredstava ne može da se ugrozi diskreciono pravo lokalnih vlasti da vode politiku u okviru svojih ovlaštenja".

C. Zakon o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 49/06)

Član 8. st. 1. 2. i 3. alineja 10.

Jedinica lokalne samouprave ima vlastite nadležnosti ustanovljene ustavom i zakonom i ima pravo baviti se svim pitanjima od lokalnog značaja koja nisu isključena iz njene nadležnosti, niti dodijeljena u nadležnosti neke druge vlasti na osnovu ustava i zakona.

Ona će biti samostalna u odlučivanju o pitanjima iz vlastitih nadležnosti, koje ne mogu biti ograničene ili uskraćene od federalnih ili kantonalnih vlasti, osim u slučajevima i u okvirima utvrđenim ustavom i zakonom.

U vlastite nadležnosti jedinice lokalne samouprave spadaju:

.............

  • -
    utvrđivanje politike upravljanja prirodnim resursima jedinice lokalne samouprave i raspodjela sredstava na osnovu njihovog korištenja.

.............

Član 33.

Jedinice lokalne samouprave imaju pravo na pokretnu i nepokretnu imovinu i na odgovarajuće izvore finansiranja kojima slobodno raspolažu u okviru svojih ovlasti, kao i na sredstva za obavljanje delegiranih ili prenesenih poslova iz okvira prava i dužnosti viših tijela vlasti.

Član 56.

"Federalne, odnosno kantonalne vlasti dužne su u najvećoj mogućoj mjeri konsultovati jedinice lokalne samouprave u postupku donošenja propisa koji ih se direktno tiču.

Konsultovanje, u smislu iz prethodnog stava ovog člana, odnosno kantonalne vlasti vrše putem saveza općina i gradova.

D. Presude Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine u predmetima: U- 26/08 od 14.04.2009., U-28/10 od 23.03.011. i U-46/13 od 13.05.2014. godine 7. Činjenično stanje i stav Ustavnog sud

Ustavni sud Federacije je odlučujući o zahtjevu podnosioca pošao od odredbe člana VI.2.(1) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine kojom je utvrđeno da se u općinama ostvaruje lokalna samouprava. Članom VII.3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine utvrđeno je da međunarodni ugovori i drugi sporazumi koji su na snazi u Bosni i Hercegovini i Federaciji Bosne i Hercegovine, te opća pravila međunarodnog prava, čine dio zakonodavstva Federacije Bosne i Hercegovine. Evropska povelja o lokalnoj samoupravi, kao akt međunarodnog prava, ratifikovana 1994. godine, kada je i stupila na snagu, sastavni je dio zakonodavstva u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Ustavni sud Federacije je razmotrio navode zahtjeva i odgovora na zahtjev, u kontekstu navedenih ustavnih i zakonskih odredaba i utvrdio da je Skupština Unsko-sanskog kantona na 26. sjednici održanoj 18.07.2012. godine donijela osporeni Zakon. Osporenim Zakonom se, uz ostalo, pravno regulira uzgoj, zaštita i korištenje šuma, raspolaganje šumskim zemljištem kao prirodnim bogatstvom s ciljem očuvanja biološke raznolikosti, te gazdovanje šumama na principima ekonomske održivosti, socijalne odgovornosti i ekološke prihvatljivosti, finansiranje i nadzor nad primjenom zakona na teritoriji Unsko-sanskog kantona. Osporeni Zakon je donesen po hitnom postupku, zbog čega nije provedena javna rasprava prilikom njegovog donošenja. Prema navodima odgovora na zahtjev, kantonalno Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva je svim općinama na području Unsko-sanskog kantona dostavilo Prijedlog osporenog zakona i pozvalo općine da dostave primjedbe, prijedloge, i mišljenja što je u slučaju općina Bosanski Petrovac, Bosanska Krupa i Bužim izostalo.

Uvažavajući argumente Skupštine Unsko-sanskog kantona koji se odnose na potrebu donošenja osporenog Zakona u cilju zaštite šuma, a zbog nepostojanja federalnog zakona kojim bi bila uređena materija u ovoj oblasti, ali pritom imajući u vidu mjesto i značaj jedinica lokalne samouprave u svjetlu citiranih ustavnih i zakonskih odredaba, kao i odredaba Evropske povelje o lokalnoj samoupravi, Ustavni sud Federacije smatra da određena rješenja iskazana u pojedinim odredbama osporenog zakona, mogu značajno da utječu na realiziranje zaštite prava na lokalnu samoupravu, posebno imajući u vidu pravo slobodnog i samostalnog raspolaganja finansijskim sredstvima. U tom kontekstu, Ustavni sud Federacije ukazuje na član 70. osporenog Zakona, kojim je propisan način korištenja sredstava po osnovu naknade za korištenje državnih šuma propisane članom 67. stav (1) b) osporenog Zakona. Ta sredstva prema članu 70. osporenog Zakona mogu se koristiti isključivo za izgradnju, rekonstrukciju i održavanje infrastrukture na području jedinica lokalne samouprave i ruralni razvoj. Ustavni sud Federacije smatra da navedena zakonska rješenja iz osporenog Zakona mogu direktno utjecati na niz pitanja koja su od interesa za lokalnu samoupravu, a posebno na utvrđivanje politike raspodjele sredstava po osnovu njihovog načina korištenja i raspolaganja unutar općine. To se može posebno manifestovati u odnosu na planove razvoja jedinica lokalne samouprave i ostvarivanja uslova za privredni razvoj i zapošljavanje, te utvrđivanje i provođenje politike uređenja prostora i zaštite čovjekove okoline, vodozaštite i korištenja prirodnih resursa. U tom smislu, Ustavni sud Federacije smatra da je došlo do povrede prava na lokalnu samoupravu, imajući u vidu član 34. stav 1. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, kojim je propisano da jedinice lokalne samouprave imaju pravo na odgovarajuće vlastite izvore kojima lokalni organi mogu slobodno raspolagati u okviru svoje nadležnosti, a u skladu sa zakonom.

Isto tako, članom 9. stav 7. Evropske povelje o lokalnoj samoupravi regulisano je da, koliko god je to moguće, sredstva koja se prenose lokalnim vlastima neće imati karakter namjenskih sredstava. Dodjelom tih sredstava ne može se ugroziti diskreciono pravo vlasti da vodi politiku u okviru svojih ovlaštenja. Navedeni princip Evropske povelje o lokalnoj samoupravi nisu slijedila rješenja iz člana 70. osporenog Zakona.

Osim toga, Ustavni sud Federacije smatra da povreda prava na lokalnu samoupravu proističe i otud, što osporeni Zakon propisuje da državnim šumama i šumskim zemljištima na području Kantona upravlja Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (član 44.), jer takva odredba ne ostavlja prostora da se realizira pravo jedinica lokalne samouprave da, kao vlasti koje su najbliže građanima, participiraju u javnim poslovima u skladu sa odredbama člana 4. Evropske povelje o lokalnoj samoupravi.

Takvo rješenje osporenog Zakona je uz to neusklađeno i sa odredbama člana 8. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine koje utvrđivanje politike upravljanja prirodnim resursima i raspodjelu sredstava ostvarenih njihovim korištenjem svrstavaju i određuju kao vlastite nadležnosti jedinica lokalne samouprave.

Ustavni sud Federacije je utvrdio da javna rasprava o osporenom Zakonu nije provedena u skladu sa članom 56. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, kojim je propisano da su federalne, odnosno kantonalne vlasti dužne u najvećoj mogućoj mjeri konsultovati jedinice lokalne samouprave u postupku donošenja propisa koji ih se direktno tiču. Konsultovanje u navedenom smislu kantonalne vlasti vrše putem Saveza općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine.

Zbog svih navedenih razloga, a na osnovu odredbe člana IV.C.3.12.b) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Federacije je naložio Skupštini Unsko-sanskog kantona da u roku od šest mjeseci od dana objavljivanja ove presude u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Unsko-sanskog kantona" uskladi Zakon iz tačke 1. izreke ove presude sa Zakonom o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, do kada se taj Zakon može primjenjivati.

Ovu presudu Ustavni sud Federacije je donio jednoglasno u sastavu: Domin Malbašić, predsjednik Suda, Vesna Budimir, Mirjana Čučković, dr. sc. iur. Šahbaz Džihanović, Aleksandra Martinović, prof. dr. Edin Muminović, dr. sc. Kata Senjak i Mladen Srdić, sudije Suda.

Broj U-8/14
12. januara 2016. godine
Sarajevo

Predsjednik
Ustavnog suda Federacije
Bosne i Hercegovine
Domin Malbašić, s. r.