Aktio

USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

ODLUKA

Ustavni sud Bosne i Hercegovine, na osnovu člana VI/3. (a) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 55. Poslovnika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj 5. juna 1998. godine, donio je

ODLUKU

Odbacuje se zahtjev Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca od 13. 8. 1996. godine za ocjenu ustavnosti Zakona o izručenju okrivljenih lica po zahtjevu Međunarodnog suda ("Službene novine Federacije BiH", broj 9/96) i Zakona o Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/95 i 9/96).

Odluku objaviti u "Službenom glasniku BiH", "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Republike Srpske".

O b r a z l o - e n j e

Zahtjevom Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca od 13. 8. 1996. godine zatražena je ocjena ustavnosti navedenih zakona zato što, po mišljenju podnosioca, Ustavotvorna skupština Federacije Bosne i Hercegovine, kao skupština nižeg ranga, odnosno skupština jednog entiteta, nije mogla samostalno odlučivati o zakonu koji je donijela Skupština Republike Bosne i Hercegovine, odnosno skupština višeg nivoa, što predstavlja razvlašćivanje Skupštine Republike Bosne i Hercegovine, odnosno ukidanje Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine i odricanje Republici Bosni i Hercegovini onih funkcija koje je ta ista skupština utvrdila ustanovljenem tog suda. U zahtjevu se, takođe, postavlja i pitanje kako će Republika Bosna i Hercegovina ostvarivati svoje državne (sudske) obaveze iz međunarodnih odnosa, tj. obaveze koje se ne odnose na entitete, već na državu kao takvu, i odriče li se time Republika Bosna i Hercegovina dijela suvereniteta međunarodno priznate države.

Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je jedini nadležan da odlučuje o bilo kojem sporu koji se javlja po ovom ustavu između entiteta, ili između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, ili između institucija Bosne i Hercegovine, uključujući, ali ne ograničavajući se na to: da li je odluka entiteta da uspostavi poseban paralelan odnos sa susjednom državom u skladu sa ovim ustavom, uključujući i odredbe koje se odnose na suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, te da li je bilo koja odredba ustava ili zakona jednog entiteta u skladu sa ovim ustavom. Sporove može pokrenuti član Predsjedništva, predsjedavajući Vijeća ministara, predsjedavajući, ili njegov zamjenik, bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine, jedna četvrtina članova/delegata bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine, ili jedna četvrtina članova bilo kojeg doma zakonodavnog organa jednog entiteta (član VI/3. (a)).

Prema navedenim odredbama Ustava, Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca nije Ustavom ovlašteni subjekt za pokretanje spora ove vrste pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine, pa je na osnovu izloženog odlučeno kao u dispozitivu.

Ovu odluku Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Ustavnog suda Mirko Zovko i sudije Marko Arsović, prof. dr Kasim Begić, Hans Danelius, prof. dr Ismet Dautbašić, prof.dr Louis Favoreu, dr Joseph Marko, mr. Zvonko Miljko i prof. dr Vitomir Popović.

U broj 26/96
5. juna 1998. godine
Sarajevo

Predsjednik Ustavnog suda
Bosne i Hercegovine
Mirko Zovko, s. r.