Vlada Federacije Bosne i Hercegovine
Uredba o računovodstvu proračuna-budžeta u Federaciji Bosne i Hercegovine
Na osnovu člana 46. stav 1. Zakona o proračunima-budžetima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 20/98), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, donosi
UREDBU
O RAČUNOVODSTVU PRORAČUNA-BUDŽETA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
1. OSNOVNE ODREDBE
Član 1.
Ovom uredbom uređuju se fondovsko računovodstvo, računovodstvene knjige, knjigovodstvene isprave i obrada podataka, interni računovodstveni nadzor, prikazivanje prihoda i izdataka, procjenjivanje bilansnih pozicija, revalorizacija, finansijsko i budžetsko izvještavanje, finansijsko informiranje, predočenje finansijskih izvještaja i evidentiranje imovine, zaduženosti i obaveza.
Član 2.
Odredbe ove uredbe odnose se na budžet Federacije Bosne i Hercegovine, budžete kantona-županija, gradova i općina.
Odredbe ove uredbe dužni su provoditi budžetski korisnici i izvanbudžetski fondovi.
Budžetskim korisnicima i izvanbudžetskim fondovima (u daljem tekstu: budžetski korisnici) u smislu ove uredbe smatraju se korisnici i fondovi određeni članom 4. Zakona o proračunima-budžetima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 20/98 - u daljem tekstu: Zakon).
Član 3.
Cilj računovodstva budžeta i finansijskog izvještavanja je pružanje pouzdanih informacija koje su relevantne za donošenje odluka za potrebe planiranja i kontrole izvršavanja budžeta.
Svrha eksetrnog finansijskog izvještavanja je da se javno iskažu rezultati finansijskih operacija i stanje finansijskih stavki budžeta i budžetskih korisnika.
Svrha internog finansijskog izvještavanja je da se pruži tačna i blagovremena računovodstvena i komparativna budžetska informacija za potrebe upravljanja i kontrole izvršavanja budžeta.
Računovodstvo budžeta omogućava djelotvorno upravljanje javnim novcem u sklada sa odredbama Zakona.
Član 4.
Računovodstvo budžeta propisano ovom uredbom zasniva se na računovodstvenim načelima tačnosti, istinitosti, pouzdanosti, sveobuhvatnosti, blagovremenosti i pojedinačnom iskazivanju pozicija.
Budžetski korisnici vode knjigovodstvo budžeta saglasno Računovodstvenim standardima Federacije Bosne i Hercegovine. Za pitanja koja nisu regulisana Računovodstvenim standardima Federacije Bosne i Hercegovine primjenjivaće se Međunarodni računovodstveni standardi (IAS), ukoliko su primjenjivi na budžet i budžetske korisnike, dok se ne donesu standardi za računovodstvo budžeta i budžetskih korisnika.
Standarde za računovodstvo budžeta (u daljem tekstu: Standardi) donosi i objavljuje Zavod za računovodstvo i reviziju Federacije Bosne i Hercegovine uz prethodnu saglasnost Federalnog ministra financija-Federalnog ministra finansija (u daljem tekstu: Ministar financija-finansija).
Član 5.
Ministar financija-finansija donosi rješenje o usklađenosti Standarda sa ovom uredbom.
Rješenje iz stava 1. ovog člana objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH".
Izmjene Standarda koje su izvršene tokom godine primjenjuju se od početka naredne godine.
Član 6.
Budžetski korisnici obavezni su u knjigovodstvu budžeta osigurati podatke pojedinačno po vrstama prihoda i primitaka, izdataka i drugih isplata kao i o stanju imovine, obaveza i izvora vlasništva.
Član 7.
Budžetski korisnici vode knjigovodstvo budžeta po načelu dvojnog knjigovodstva, a prema rasporedu računa iz propisanog računskog plana budžeta.
2. FONDOVSKO RAČUNOVODSTVO
Član 8.
Budžetski korisnici vode knjigovodstvo budžeta po načelu fondovskog knjigovodstva i računovodstvenih grupa.
Svaki fond i računovodstvena grupa predstavljaju zaseban računovodstveni subjekt.
Računovodstveni fond nije pravno lice.
Budžetski korisnici za računovodstvene svrhe se ponaosob promatraju kao cjelina koja se sastoji od manjih zasebnih računovodstvenih subjekata koje se nazivaju �fondovima�.
Član 9.
Fond je fiskalni i računovodstveni subjekt sa samobilansirajućom serijom računa koji evidentiraju novčana sredstva i druge finansijske izvore, zajedno sa svim obavezama koje se na njih odnose i pripremajućim saldima i promjenama na njima, koji su izdvojeni u svrhu obavljanja specifičnih aktivnosti ili postizanja određenih ciljeva u skladu sa specijalnim propisima, restrikacijama ili ograničenjima.
Računovodstvo budžeta organizira se na osnovu tri osnovna tipa fondova, a to su fondovi vlade, vlasnički fondovi i povjerenički fondovi.
Fondovi vlade su opći fondovi, fondovi prihoda po posebnim propisima, fondovi za servisiranje duga i fondovi kapitalnih projekata.
Vlasnički fondovi su fondovi javnih preduzeća i općih službi (internih servisa) koje obavljaju usluge ili nabavljaju robu za druge organizacijske jedinice na osnovu nadoknade troškova, uključujući i troškove amortizacije.
Povjerenički fondovi su izvanbudžetski fondovi: Penziono-invalidski fond, Zdravstveni fond, Fond za zapošljavanje, kao i drugi fondovi uspostavljeni po zakonu.
Član 10.
Budžetski korisnici će ustanoviti samo one fondove koji se zahtijevaju na osnovu zakona i podzakonskih akata.
Na osnovu čl. 17. i 20. Zakona budžetski dokumenti moraju sadržavati sve javne prihode, uključujući i prihode koji se smatraju prihodima budžetskih korisnika i izdatke koji se pokrivaju iz svih izvora prihoda.
U cilju efikasnijeg praćenja prihoda budžetski korisnici su obavezni pratiti da li se određene vrste prihoda koriste u zakonom predviđene svrhe.
U smislu stava 3. ovog člana ustanoviće se slijedeće vrste fondova:
Opći fond se koristi za računodstveno iskazivanje svih finansijskih aktivnosti i svih izvora prihoda budžeta i budžetskih korisnika, osim onih koje se prema posebnim zakonskim zahtjevima iskazuju u drugom fondu.
Fond prihoda po posebnim propisima se koristi za računovodstveno iskazivanje izvora prihoda koji se na osnovu propisa koriste samo u posebne svrhe, isključivši kapitalne projekte, servisiranje duga i povjereničke fondove. Grantovi, osim kapitalnih grantova, također su obuhvaćeni ovim fondom.
Fond za servisiranje duga se koristi za računovodstveno iskazivanje prihoda i drugih finansijskih izvora koji su prikupljeni za isplate kamata i otplate glavnice duga koje dospijevaju u narednim godinama i za rashode servisiranja duga.
Fond kapitalnih projekata se koristi za računovodstveno iskazivanje investicionih aktivnosti budžeta i budžetskih korisnika, kao i izvora prihoda koji se koriste za nabavku ili izgradnju stalnih sredstava. Kako se u budžetskim dokumentima kapitalni projekti prikazuju odvojeni od tekućeg budžeta, to se i računovodstveno iskazuju odvojeno kroz fond kapitalnih projekata.
Član 11.
Transakcije između fondova istog budžetskog korisnika ne evidentiraju se i ne iskazuju kao prihodi, odnosno rashodi tog budžetskog korisnika. Svaki transfer između fondova mora biti evidentiran kao primitak jednog fonda i izdatak drugog odgovarajućeg fonda u istom iznosu.
Član 12.
Fondovi vlade ne evidentiraju i ne iskazuju nedospjele dugoročne obaveze, niti fiksnu imovinu koju koriste u svojim operacijama.
Fiksna imovina nabavljena kroz fondove vlade se evidentira u tzv. računovodstvenoj grupi opće fiksne imovine. Opća fiksna imovina ne koristi se kao finansijski izvor raspoloživ za pokrivanje rashoda budžetskih korisnika.
Dugoročne obaveze se evidentiraju u računovodstvenoj grupi općih dugoročnih obaveza. Nedospjele dugoročne obaveze također ne zahtijevaju korištenje finansijskih izvora u tekućem periodu.
Računovodstvene grupe nisu fondovi.
Podaci iz računovodstvenih iskaza računovodstvenih grupa prezentiraju se u kombinovanoj bilansi, ali ne i u drugim iskazima iz člana 21. ove uredbe, jer ne evidentiraju finansijske transakcije.
Fiksna imovina se evidentira i iskazuje u bilansi računovodstvene grupe knjiženjem protustavke na računu �investicije u fiksnu imovinu�.
Dugoročne obaveze se evidentiraju i iskazuju u bilansi računovodstvene grupe knjiženjem protustavki na računima, "sredstva raspoloživa u fondu za servisiranje duga" ili "sredstva koja će se obezbijediti za izmiravanje dugoročnih obaveza".
3. RAČUNOVODSTVENE KNJIGE, KNJIGOVODSTVENE ISPRAVE I OBRADA PODATAKA
Član 13.
Računovodstvene knjige budžeta jesu: dnevnik transakcija, glavna knjiga (knjiga prihoda i izdataka i knjiga imovine, obaveza i izvora vlasništva) i pomoćne knjige.
Obavezne pomoćne knjige iz stava 1. ovog člana jesu: knjiga ulaznih računa, knjiga izlaznih računa, knjiga skladišta, knjiga (popis) inventara, knjiga (popis) kapitalne imovine, knjige javnog duga, knjiga blagajne, registar plaća i knjiga izvoda žiro-računa.
Osim računovodstvenih knjiga iz st. 1. i 2. ovog člana, budžetski korisnici mogu voditi i druge pomoćne knjige potrebne za podršku računa koji se evidentiraju u glavnoj knjizi.
Računovodstvene knjige iz stava 1. ovog člana imaju važnost javne isprave.
Član 14.
Računovodstvene knjige vode se za fiskalnu godinu.
Računovodstvene knjige otvaraju se na početku godine ili danom osnivanja nekog budžetskog korisnika.
Početna stanja stalnih računa u glavnoj knjizi na početku fiskalne godine moraju biti ista kao zaključna stanja na kraju prethodne fiskalne godine.
Član 15.
Budžetski korisnici na kraju fiskalne godine računovodstvene knjige poravnjavaju, zaključuju i povezuju, a dnevnik i glavnu knjigu potpisuje ovlašteni predstavnik budžetskog korisnika ili lice koje on ovlasti. Potpisom se potvrđuje tačnost i usklađenost sa zakonskim odredbama.
Ako se knjigovodstveni podaci obrađuju električnim računalom, dnevnik i glavnu knjigu, pošto ih zaključe, budžetski korisnici obavezni su štampati i potom uvezati.
Računovodstvene knjige pohranjuju se i čuvaju najmanje:
glavna knjiga i dnevnik 10 godina,
pomoćne knjige 5 godina.
Član 16.
Oblik vođenja računovodstvenih knjiga budžeta ovisi o tehnici unosa nastalih finansijskih promjena odnosno transakcija u budžetu.
Tehnika unosa i obrade podataka nastalih finansijskih promjena odnosno transakcija u budžetu može biti pomoću elektroničkog računala, poluautomatizirana obrada podataka i ručna obrada podataka.
Član 17.
Unos podataka u računovodstvene knjige budžeta osniva se na vjerodostojnim, istinitim i urednim knjigovodstvenim ispravama.
Knjigovodstvena isprava je pisani dokaz o nastaloj finansijskoj promjeni odnosno transakciji u budžetu.
Knjigovodstvena isprava služi kao podloga za unošenje podataka u računovodstvene knjige.
Knjigvodstvena isprava iz st. 1. i 2. ovog člana služi istovremeno kao podloga za nadzor i reviziju.
Budžetski korisnici odgovorni su za sastavljanje knjigovodstvenih isprava, a ovlašteno lice potpisom na ispravi jamči da je isprava istinita i realno prikazuje računovodstvenu promjenu ili transakciju.
Vrste, sadržaj, kontrola, kretanje i rokovi čuvanja knjigovodstvenih isprava propisuju se pravilnikom iz člana 47. Zakona.
Član 18.
Budžetski korisnici organiziraju knjigovodstvo i način unošenja podataka u knjigovodstvu u skladu sa odredbama ove uredbe.
Budžetski korisnici vode knjigovodstveni sistem trajnih i nominalnih (privremenih) računa u glavnoj knjizi na osnovu unaprijed pripremljenog računskog plana.
Računski plan propisat će se pravilnikom iz člana 47. Zakona.
Cjelokupno računovodstvo budžeta obuhvaća skupine računa, podskupine računa, odjeljke računa i osnovne račune.
Budžetski korisnici mogu vođenje knjigovodstva ugovorom povjeriti ovlaštenoj stručnoj organizaciji, s tim da se time ne smanjuje odgovornost odgovornih lica budžetskih korisnika za cjelokupno računovodstvo.
Član 19.
Budžetski korisnici u knjigovodstvu budžeta vode one trajne račune na kojima postoji početno stanje na početku fiskalne godine i mogu dodati i druge trajne račune potrebne za potpuno evidentiranje i izvještavanje o cjelokupnoj imovini, obavezama i izvorima vlasništva.
Budžetski korisnici u knjigovodstvu budžeta vode i one nominalne (privremene) račune na kojima se tokom tekuće godine pojave računovodstvene promjene odnosno transakcije.
4. INTERNI RAČUNOVODSTVENI NADZOR
Član 20.
Budžetski korisnici će osigurati sistem redovitog internog računovodstvenog nadzora (internih kontrola). Internim računovodstvenim nadzorom provjerava da li su računovodstvene transakcije izvršene u skladu sa zakonskim propisima, da li postoji adekvatna računovodstvena dokumentacija, te da li finansijski izvještaji pružaju kompletne, pouzdane i vjerodostojne informacije o rezultatima finansijskih operacija i o finansijskim pozicijama.
5. PRIZNAVANJE PRIHODA I RASHODA
Član 21.
Priznavanje prihoda i primitaka, rashoda i izdataka sadržanih u glavnoj knjizi budžeta provodi se prema računovodstvenom načelu modificiranog nastanka (modified accrual basis).
Računovodstveno načelo modificiranog nastanka događaja (modified accrual basis) iz stava 1. ovog člana znači da se prihodi i primici priznaju u računovodstvenom razdoblju u kojem su mjerljivi i raspoloživi.
Računovodstveno načelo modificiranog događaja (modified accrual basis) iz stava 1. ovog člana znači da se rashodi priznaju u obračunskom razdoblju u kojem je obaveza za plaćanje i nastala.
6. PROCJENJIVANJE BILANSNIH POZICIJA
Član 22.
Pod procjenjivanjem bilansnih pozicija podrazumijeva se utvrđivanje vrijednosti pojedinačnih pozicija bilanse.
Stalna i privremena materijalna imovina obračunava se i knjiži po nabavnoj vrijednosti. Nabavnu vrijednost imovine čini kupovna cijena uvećana za uvozne carine, porez na promet, izdatke za prevoz i sve druge izdatke koji se izravno mogu dodati nabavnoj cijeni.
Budžetski korisnici obavljaju ispravak vrijednosti stalne imovine u obliku stvari indirektnom metodom na teret izvora sredstava, ako u dotaciji nisu sadržna sredstva amortizacije, odnosno ako stalnim sredstvom ne ostvaruju prihode (u tom slučaju se primjenjuju opće zakonske odredbe za računovodstvo subjekata koji obavljaju privrednu djelatnost i javna preduzeća).
Otpis stalne imovine iz stava 3. ovog člana provodi se linearnom metodom otpisa-primjenom godišnjih stopa koje su propisane pravilnikom iz člana 47. Zakona.
Osnovica za otpis stalne imovine u obliku stvari jesu nabavna, odnosno revalorizovana vrijednost dugotrajne imovine.
Stalna imovina u obliku poslovnih udjela, dugoročnih zajmova i papira od vrijednosti koji kotiraju, iskazuje se po principu nabavne ili niže cijene. Bliže odredbe o procjeni tih pozicija utvrdiće se pravilnikom iz člana 47. Zakona.
Pod stalnom imovinom smatra se imovina (sredstvo) čiji je vijek trajanja duži od jedne godine. Stalna imovina čija je pojedinačna imovina u trenutku nabave niža od 250 KM svrstava se u sitan inventar i otpisuje se jednokratno neovisno od vijeka trajanja.
Domaći novac u blagajni i na računima iskazuje se u nominalnom iznosu, a strani novac po kursu Centralne banke Bosne i Hercegovine na dan bilanse.
Bilansne pozicije potraživanja i obaveza priznaju se prema iznosima iz ugovora.
Član 23.
Budžetski korisnici revaloriziraju imovinu, obaveze i izvore vlasništva na način propisan pravilnikom iz člana 47. Zakona.
Budžetski korisnici najmanje jednom godišnje usklađuju stanje sredstava i njihovih izvora iskazanih u računovodstvu sa stvarnim stanjem utvrđenim popisom (inventurom) na način utvrđen pravilnikom iz stava 1. ovoga člana.
7. FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE
Član 24.
Glavni finansijski izvještaji budžetskih korisnika jesu bilansa, račun (iskaz) prihoda i izdataka, račun (iskaz) ostvarenih prihoda i izdataka u usporedbi sa budžetom, račun (iskaz) o novčanom toku, konsolidacijska bilansa kapitalne imovine (popis kapitalne imovine), račun o zaduživanju i bilješke uz finansijske izvještaje.
Bilansa je sastavni pregled imovine, obaveza i izvora vlasništva na određeni dan.
Račun prihoda i izdataka prikazuju prihode i primitke te izdatke i druga plaćanja odnosno višak ili manjak ostvaren u fiskalnoj godini ili u nekom drugom razdoblju tokom fiskalne godine.
Račun ostvarenih prihoda i izdataka u usporedbi sa budžetom prikazuje odobreni budžet, izmjene i dopune, ukoliko ih Parlament Federacije Bosne i Hercegovine donese tokom fiskalne godine, te ostvarenje prihoda i rashoda u skladu sa odgova-rajućim zakonima i propisima, kao i odstupanje stvarnih od planiranih iznosa.
Račun (iskaz) o novčanom toku prikazuje priljev i odljev novca i novčanih ekvivalenata u fiskalnoj godini ili u nekom drugom razdoblju tokom fiskalne godine.
Pregled stanja (popis) kapitalne imovine je sistemski pregled kapitalne imovine budžetskih korisnika.
Račun zaduživanja je pregled duga na određeni dan. Sadrži podatke o danim i primljenim zajmovima, nepodmirenim obavezama i neostvarenim potraživanjima.
Bilješke uz finansijske izvještaje detalja su razrada i dopuna podataka iz bilanse, računa prihoda i izdataka, konsolidacijske bilanse kapitalne imovine i računa zaduživanja budžeta, koja pomaže da se potpunije razumiju finansijski podaci predstavljeni u finansijskim izvještajima.
Glavni finansijski izvještaji moraju pružiti tačan, istinit i pouzdan pregled prihoda i primitaka, izdataka i drugih plaćanja kao i stanje imovine, obaveza i izvora vlasništva.
Glavni finansijski izvještaji čuvaju se trajno u izvorniku.
Glavni finansijski izvještaji iz stava 1. ovog člana sastavljaju se za fiskalnu godinu.
Oblik i sadržaj finansijskih izvještaja propisuju se pravilnikom iz člana 47. Zakona.
Član 25.
Glavni finansijski izvještaji zajedno s obrazloženjem i objašnjenjem čine godišnji obračun odnosno godišnji izvještaj.
Ministarstva su obavezna pregledati i uskladiti godišnje obračune budžetskih korisnika za koja su odgovorna, potom konsolidirati te obračune i sastaviti konsolidirani godišnji obračun.
Na osnovu godišnjih obračuna iz stava 2. ovog člana Federalno ministarstvo financija-Federalno ministarstvo finansija izrađuje godišnji obračun budžeta Federacije Bosne i Hercegovine.
Ovlašteno lice budžeta svojim potpisom jamči da se podaci u finansijskim izvještajima ne razlikuju od podataka u glavnoj knjizi.
Član 26.
Za potrebe planiranja i kontrole izvršavanja budžeta, budžetski korisnici obavezni su sastavljati tromjesečne komparativne finansijske izvještaje o budžetom predviđenim i ostvarenim prihodima i primicima te izdacima i drugim plaćanjima.
Tromjesečni finansijski izvještaj iz stava 1. ovog člana pokazuje sve prihode i primitke, izdatke i druga plaćanja, te višak ili manjak ostvarenih prihoda i primitaka za tromjesečje za koje se daje izvještaj.
Tromjesečni finansijski izvještaji budžetski korisnici dostavljaju svojim nadležnim ministarstvima u roku od dvadeset dana po isteku mjeseca za koji se podnosi izvještaj.
Član 27.
Nadležna ministarstva sastavljaju zbirni tromjesečni finansijski izvještaj svih budžetskih korisnika koji su u djelokrugu odnosnog ministarstva.
Zbirni tromjesečni finansijski izvještaj iz stava 1. ovog člana nadležna ministarstva dostavljaju Federalnom ministarstvu financija-Federalnom ministarstvu finansija u roku od 30 dana po isteku mjeseca za koji se podnosi zbrojni izvještaj.
Uz zbirni tromjesečni finansijski izvještaj nadležna ministarstva dostavljaju Federalnom ministarstvu financija-Federalnom ministarstvu finansija i objašnjenja mogućih najvažnijih odstupanja od budžetskih odnosno planiranih iznosa.
Član 28.
Tromjesečni finansijski izvještaji iz člana 19. stava 1. ove uredbe sadrže usporedne podatke razdoblja za koje se sastavlja izvještaj, planirane iznose za to razdoblje i podudarne podatke istog razdoblja prethodne finansijske godine.
Sadržaj i oblik finansijskih izvještaja i tromjesečnih izvještaja propisuju se pravilnikom iz člana 47. Zakona, u skladu sa Zakonom o računovodstvu ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/95 i 12/98).
8. PREDOČENJE FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA
Član 29.
Budžetski korisnici dužni su predočavati finansijske izvještaje ovlaštenoj instituciji za reviziju u rokovima koji su propisani čl. 49. do 51. Zakona.
Finansijski izvještaji sastavljeni u skladu sa ovom uredbom, a na osnovu Zakona služe ujedno i za potrebe revizije i statistike.
Računovodstveni iskazi podnose se Zavodu za platni promet Federacije Bosne i Hercegovine koji će vršiti obradu i objavljivanje podataka iz tih iskaza.
9. KAZNENE ODREDBE
Član 30.
Novčanom kaznom za prekršaj u iznosu od 1.500 do 5.500 KM kaznit će se budžetski korisnik:
- a)za neprovođenje odredbi iz čl. 7. do 13. ove uredbe;
- b)za neprovođenje odredbi iz člana 14. ove uredbe;
- c)za neporovođenje odredbi iz člana 15. ove uredbe;
- d)za neprovođenje odredbi iz čl. 16. do 22. ove uredbe.
Novčanom kaznom za prekršaj u iznosu od 300 do 1.500 KM kaznit će se za radnje iz stava 1. ovog člana i odgovorno lice budžetskih korisnika.
10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 31.
U pravilniku o knjigovodstvu iz člana 47. Zakona zasebno će se utvrditi Računski (kontni) plan za izvanbudžetske fondove.
Javna preduzeća će koristiti Računski (kontni) plan za preduzeća.
Član 32.
Danom početka primjene ove uredbe, prestaje primjena propisa o računovodstvu budžeta koji su se do dana stupanja na snagu ove uredbe primjenjivali na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine.
Član 33.
Ova uredba stupa na snagu danom objave u "Službenim novinama Federacije BiH", a primjenjivat će se od 1. januara/siječnja 1999. godine.
V broj 309/98
3. decembra 1998. godine
Sarajevo
Premijer
Edhem Bičakčić, s. r.