Aktio

USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

PRESUDA

PRESUDU

Utvrđuje se da odredbe Zakona o inspekcijama u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 69/05) u dijelu kojim se uređuje organizacija, djelokrug, te prava, dužnosti i odgovornosti kantonalnih inspekcija, nisu u saglas- nosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.

Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH".

Obrazloženje

  • 1.
    Više od jedne trećine, odnosno 34 poslanika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: podnosioci zahtjeva) podnijela su 22. juna 2005. godine Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud Federacije) zahtjev za utvrđivanje ustavnosti Prijedloga zakona o inspekcijama u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona)

Zahtjev je podnesen u skladu sa članom IV.C.10.(2)a) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Druga strana u ovom ustavnosudskom postupku su Predstavnički dom i Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.

U vrijeme podnošenja zahtjeva za ocjenu ustavnosti Prijedloga zakona, Zakon o inspekcijama u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zakon) nije bio objavljen. Prije održavanja javne rasprave o ocjeni ustavnosti Prijedloga zakona, Zakon je objavljen u "Službenim novinama Federacije BiH" i stupio je na snagu u novembru 2005. godine. Nakon toga, podnosioci zahtjeva su dana 9. januara 2006. godine podnijeli Ustavnom sudu Federacije zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona.

  • 2.
    U zahtjevu za ocjenu ustavnosti Prijedloga zakona podnosioci zahtjeva su istakli da je Prijedlog zakona, čiji je predlagač bila Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada), usvojen na sjednici Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine održanoj 4. maja 2005. godine, sa jednim Amandmanom koji Vlada nije prihvatila, ali ga je Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine izglasao. Prijedlog zakona, čiji je predlagač bila Vlada, razmatrao je Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici održanoj 31. maja 2005. godine i nije ga usvojio. Nakon toga, na vanrednoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, održanoj 1. juna 2005. godine, na prijedlog 31 poslanika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, ovaj Dom ponovo stavlja na dnevni red Prijedlog zakona i usvaja ga većinom glasova. Podnosioci zahtjeva smatraju da Prijedlog zakona koji je predložila grupa poslanika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i koji je usvojen na vanrednoj sjednici Predstavničkog doma održanoj 1. juna 2005. godine, nije uopće upućivan, razmatran, niti donesen u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.

Nadalje, podnosioci zahtjeva smatraju da Prijedlog zakona nije u skladu sa odredbama članova III. 1. do 4. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, koje uređuju podjelu nadležnosti između Federacije i kantonalne vlasti. Smatraju da Parlament Federacije Bosne i Hercegovine ne može federalnim zakonom preuzimati one nadležnosti koje su izričito povjerene kantonima, odnosno da ne može osnivati kantonalna tijela uprave, ni određivati im nadležnost, tim prije što se federalna vlast nije na trajnoj osnovi dogovorila sa kantonima da se federalnim zakonom uredi materija iz podijeljene nadležnosti. Po mišljenju podnosilaca zahtjeva, veći broj odredbi Prijedloga zakona nije u saglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, jer uređuju pitanja iz domena kantonalne nadležnosti.

U zahtjevu za ocjenu ustavnosti Zakona podnosioci zahtjeva ističu da je navedeni Zakon u cijelosti neustavan, počev od njegovog naziva, postupka donošenja, proglašenja, objave, te njegovog sadržaja, što su već istakli u svom zahtjevu za ocjenu ustavnosti Prijedloga zakona. Također, osporavaju ustavnost istih odredaba Zakona, jer uređuju pitanja iz domena kantonalne nadležnosti.

Na kraju, podnosioci zahtjeva predlažu da Ustavni sud Federacije utvrdi da Zakon nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.

  • 3.
    U skladu sa čl. 10, 16. i 39. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03) Ustavni sud Federacije dostavio je zahtjev za ocjenu ustavnosti Prijedloga zakona i zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona Predstavničkom domu i Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine radi davanja odgovora na zahtjev.

U odgovoru Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine navodi se da je Zakon prethodno (4.maja 2005.godine) usvojen u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, te da je nakon toga, na vanrednoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, održanoj 1. juna 2005. godine, Zakon usvojen u istovjetnom tekstu kao i u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, tj. zajedno sa Amandmanom na član 5. Zakona, koji je prethodno usvojio Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Nadalje, istaknuto je da je osnov za donošenje ovog zakona sadržan u odredbi člana IV.A.20.(1)d) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, prema kojoj Parlament Federacije Bosne i Hercegovine donosi zakone o vršenju funkcija federalne vlasti, kao i u odredbi člana III.1.c), prema kojoj je u isključivoj nadležnosti Federacije utvrđivanje ekonomske politike, odnosno stvaranje uvjeta za povoljno ekonomsko okruženje. Posebno se navodi da je inspekcijski nadzor, kao najautoritativniji oblik upravnog nadzora, jedna od najznačajnijih osnovnih funkcija uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, pa je nužno da njegova organizacija i funkcionisanje budu adekvatno regulisani.

Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine predlaže da Ustavni sud Federacije utvrdi da Zakon nije u nesaglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.

Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine je bez izjašnjenja o navodima zahtjeva dostavio Ustavnom sudu Federacije traženu dokumentaciju.

  • 4.
    U ovom ustavnosudskom predmetu održana je javna rasprava 15. februara 2006. godine. Javnoj raspravi prisustvovala su lica ovlaštena za zastupanje podnosilaca zahtjeva, te punomoćnici Predstavničkog doma i Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.

Lica ovlaštena za zastupanje podnosilaca zahtjeva ostala su u cijelosti pri navodima zahtjeva, pri čemu su posebno istakli da su pri zakazivanju vanredne sjednice Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine od 1. juna 2005 godine prekršene sve odrebe Poslovnika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, sa ciljem da se Zakon ponovo razmatra i usvoji; da Zakon u cjelini organizira inspekcijski sistem na nivou Federacije, koja sebi daje za pravo da uređuje i izvršnu vlast u kantonima, te da je Zakonom prekršeno ustavno načelo da je sastav kantonalnih tijela uprave u isključivoj nadležnosti kantona. Posebno su istakli da nijedno zakonodavno tijelo kantona nije dalo svoju saglasnost za prenošenje kantonalnih ovlaštenja na Federaciju.

Punomoćnici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine ostali su pri navodima odgovora na zahtjev, s tim što su ustvrdili da su o Zakonu održane rasprave u poslovnim udruženjima, komorama itd, te da su premijeri sedam kantona potpisali akt (Memorandum o razumijevanju) kojim podržavaju donošenje ovakvog koncepta Zakona. Također, dodali su da je donošenje Zakona bila posljednja od devet međunarodnih obaveza koje je u 2002. godini preuzeo Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, te da je Zakon urađen u dogovoru sa radnom grupom iz Republike Srpske.

U vezi sa činjenicom da li je Zakon u istovjetnom tekstu usvojen u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i na vanrednoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, lica ovlaštena za zastupanje podnosilaca zahtjeva dala su različite odgovore, počev od izjave da je upitno da li se 31 poslanik Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, koji je predložio vanredno zasjedanje tog doma radi usvajanja Zakona u tekstu koji je usvojio Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, može smatrati novim predlagačem Zakona, te da li je u tom slučaju potrebno da taj zakonski projekt bude usvojen i u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, pa do izjave da se zbog kratkoće vremena istovjetnost teksta Zakona nije mogla provjeriti. S druge strane, punomoćnik Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine bio je izričit da je Zakon usvojen u identičnom tekstu u oba doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.

  • 5.
    Razmatrajući zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona, Ustavni sud Federacije je utvrdio da je Zakon donesen u istovjetnom tekstu u oba doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno da je Zakon donesen saglasno članu IV.A.4.17. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Pri tome Ustavni sud Federacije nije cijenio da li je Zakon donesen u skladu sa odredbama Poslovnika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, jer je ovaj sud nadležan da cijeni saglasnost zakona i drugih propisa samo u odnosu na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine.

Zakonom je propisano da inspekcijski nadzor u Federaciji Bosne i Hercegovine vrše federalni i kantonalni inspekcijski organi. Pošto inspekcijski nadzor, saglasno važećem Zakonu o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/05), predstavlja jedan od vidova upravnog nadzora nad sprovođenjem zakona i drugih propisa, Zakonom se, po mišljenju Ustavnog suda Federacije, uređuju odnosi u oblasti državne uprave.

Polazeći od navedene konstatacije, Ustavni sud Federacije je razmotrio da li se radi o zakonu iz isključive nadležnosti Federacije, ili o zakonu iz nadležnosti federalne vlasti i kantona (tzv. podijeljena nadležnost) ili o zakonu iz nadležnosti kantona, odnosno o zakonu za čije je donošenje po nekom drugom osnovu nadležan Parlament Federacije Bosne i Hercegovine. Prilikom razmatranja ovog pitanja Ustavni sud Federacije je pošao od odredaba članova III. 1. do 4. i člana IV. 7.20.(1)d) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.

U vezi s tim Ustavni sud Federacije je ocijenio da donošenje Zakona, u obimu i sadržaju kako je to istim utvrđeno, ne može spadati u isključivu nadležnost Federacije, niti u oblasti za čije su uređivanje nadležni federalna vlast i kantoni zajednički ili odvojeno ili od strane kantona koordinirano od federalne vlasti.

Sa stanovišta materije koja se uređuje Zakonom, Ustavni sud Federacije je pošao od odredbe člana III.4. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, kojom je propisano da kantoni imaju sve nadležnosti koje nisu izričito povjerene federalnoj vlasti, te odredbe člana IV.7.20.(1)d) Ustava Federacije, kojom je propisano da je, pored ostalih nadležnosti utvrđenih u ovom Ustavu, Parlament Federacije Bosne i Hercegovine nadležan za donošenje zakona o vršenju federalne vlasti.

Analizirajući Zakon, Ustavni sud Federacije je utvrdio da, pored odredaba kojima se uređuje vršenje inspekcijskog nadzora od strane federalnih organa, tj Federalne uprave za inspekcijske poslove, Zakon sadrži i odredbe kojima se uređuje vršenje inspekcijskog nadzora od strane kantonalnih inspekcija, počev od određivanja organizacije, odnosno vrste i naziva kantonalnog organa za inspekcijske poslove, određivanja rukovodećih službenika toga kantonalnog organa, određivanja njegovih prava, dužnosti i odgovornosti, te djelokruga njegovog rada, pa do određivanja prava i dužnosti drugih kantonalnih organa uprave (npr. kantonalne vlade i kantonalnih ministarstava) prema kantonalnoj inspekciji i uređivanja statusa zatečenih inspektora u kantonalnim ministarstvima.

Po ocjeni Ustavnog suda Federacije, Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, saglasno članu IV.7.20(1)d) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, nadležan je za donošenje Zakona u dijelu koji se odnosi na vršenje inspekcijskog nadzora od strane federalnih inspekcijskih organa. Pri tome ovaj sud ne dovodi u pitanje ni odredbe Zakona koje se odnose na novi način organiziranja inspekcijskih organa u Federaciji Bosne i Hercegovine, ni odredbe o ovlaštenjima federalne inspekcije u odnosu na kantonalne inspekcije.

Međutim, po ocjeni Ustavnog suda Federacije, za pitanja uređena Zakonom koja se odnose na organizaciju, djelokrug, te prava, dužnosti i odgovornosti kantonalnih inspekcija, saglasno članu III.4. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine nadležan je kanton, pošto u konkretnom slučaju kantoni, odnosno kantonalna zakonodavna tijela nisu svoja ovlaštenja prenijeli na federalnu vlast, za šta postoji mogućnost saglasno odredbi člana V.1.2.(1) u vezi sa članom V.2.6.b) Ustava Fedaracije Bosne i Hercegovine.

Iz navedenih razloga riješeno je kao u izreci ove presude.

Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je odlučujući u sastavu: prof. dr. Nedjeljko Milićević, predsjednik Suda; Sead Bahtijarević; mr. Mirko Bošković; mr. Ranka Cvijić; Muamer Herceglija; Aleksandra Martinović; Domin Malbašić; Kata Senjak i prof. dr. Kasim Trnka, sudije Suda.

Presuda je donesena većinom glasova.

Broj U-18/05
16. februara 2006. godine
Sarajevo

Predsjednik
Ustavnog suda Federacije
Bosne i Hercegovine
prof. dr. Nedjeljko Milićević, s. r.