USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
PRESUDA
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o zahtjevu za utvrđivanje ustavnosti člana 2. stav 2. Zakona o državnoj službi u Federaciji Bosne i Hercegovine, na osnovu člana IV.C.10. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, nakon provedene javne rasprave, na sjednici održanoj 19. oktobra 2006. godine, donio je
PRESUDU
Utvrđuje se da član 2. stav 2. Zakona o državnoj službi u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05 i 8/06), u dijelu kojim je propisano: "izuzev u organima državne službe općina čiji su pojedini dijelovi, prema Dejtonskom sporazumu i prema odlukama Visokog predstavnika, pripali drugom entitetu ili drugoj općini.", nije u saglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH".
O b r a z lo ž e n j e
- 1.Potpredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine gospodin Šahbaz Džihanović (u daljnjem tekstu: podnosilac zahtjeva) podnio je 02.06.2006. godine Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud Federacije) zahtjev za ocjenu ustavnosti člana 2. stav 2. Zakona o državnoj službi u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zakon) u dijelu koji glasi: "osim u organima državne službe općina čiji su pojedini dijelovi, prema Dejtonskom sporazumu i prema odlukama Visokog predstavnika, pripali drugom entitetu ili drugoj općini." U zahtjevu je naveo da osporena odredba nije u saglasnosti da Amandmanima LII, LXXXIV, LXXXVI i LXXV na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine. Podnosilac zahtjeva smatra da iz navedenih ustavnih amandmana jasno proizilazi pravo i obaveza Federacije da zakonom uredi konkretne mjere za primjenu ustavnog principa proporcionalne zastupljenosti konstitutivnih naroda i grupe ostalih u javnim institucijama, u skladu sa regionalnom etničkom strukturom entiteta i kantona, uključujući sudove i općine kao jedinice lokalne samouprave. Pri tome je polazna osnova za zakonsko regulisanje ovog principa popis stanovništva iz 1991. godine i entitetski zakon nije mogao mijenjati ovaj princip, ni kada se radi o općinama koje su prema Dejtonskom mirovnom sporazumu podijeljene između entiteta. Navodi da je Federacija, određenjem iz člana 2. stav 2. navedenog zakona, izuzela od primjene ustavnog principa o proporcionalnoj zastupljenosti, baziranog na popisu stanovništva iz 1991. godine, općine čiji su pojedini dijelovi, prema Dejtonskom mirovnom sporazumu i prema odlukama Visokog predstavnika, pripali drugom entitetu ili drugoj općini. Predložio je da Ustavni sud Federacije utvrdi da član 2. stav 2. navedenog zakona nije u saglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i
- 2.Ustavni sud Federacije je dana 13.06. 2006. godine dostavio zahtjev Predstavničkom domu i Domu naroda Parlamenta Federecije Bosne i Hercegovine, kao donosiocima navedenog zakona, radi davanja odgovora.
Predstavnički dom i Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine nisu dostavili odgovor na traženje Ustavnog suda Federacije.
- 3.Javna rasprava, na kojoj su prisustvovali podnosilac zahtjeva i opunomoćenici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, održana je 19. oktobra 2006. godine.
Na javnoj raspravi podnosilac zahtjeva je u cijelosti ostao kod svih navoda iz zahtjeva. Posebno je istakao da iz Amandmana LII na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine jasno proizilazi obaveza entiteta Federacije Bosne i Hercegovine da donese poseban zakon kojim bi se u cijelosti i na potpun način regulisala i time osigurala proporcionalna zastupljenost konstitutivnih naroda i ostalih u svim javnim institucijama Federacije. Umjesto takvog zakona, Federacija je donijela navedeni zakon, kojim čak nije ni osigurala primjenu principa proporcionalne zastupljenosti u svim dijelovima Federacije. Ukazuje na posljedice nastale u primjeni člana 2. stava 2. navedenog zakona, jer u velikom broju općina, prvenstveno duž linije razgraničenja, ne postoji obaveza proporcionalnog zapošljavanja konstitutivnih naroda i ostalih u državnoj službi.
Opunomoćenici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine su istakli da se ovdje radi o problemu tumačenja konkretne odredbe. Namjera zakonodavca nije bila segregacija, nego naprotiv, da se izuzmu organi državne službe u onim općinama čiji su pojedini dijelovi, prema Dejtonskom mirovnom sporazumu, pripali drugom entitetu ili općini. Preuređenjem općina i prekrajanjem granica došlo je do demografskih promjena, tako da se objektivno ne može govoriti o popisu stanovništva iz 1991. godine. Kako su dijelovi teritorije pripajani drugim općinama, mijenjao se i procentualan broj stanovnika u odnosu na onaj procenat iz 1991. godine. Parlament Federacije Bosne i Hercegovine je želio izbjeći praktične probleme u primjeni ovog zakona u onim općinama gdje bi ti problemi na ovoj osnovi mogli biti izraženi. Predložili su da se zahtjev podnosioca zahtjeva odbije kao neosnovan.
- 4.U toku postupka Ustavni sud Federacije je utvrdio da je članom 2. stav 1. navedenog zakona propisano da će u organima državne službe Federacije, kantona, gradova i općina Bošnjaci, Hrvati i Srbi kao konstitutivni narodi, zajedno sa ostalima i građani Bosne i Hercegovine, biti proporcionalno zastupljeni. U stavu 2. istog člana, čiju je ustavnost osporio podnosilac zahtjeva, propisano je: "Kao ustavni princip takva proporcionalna zastupljenost bazirat će se na popisu stanovništva iz 1991. godine, dok se Aneks 7. u potpunosti ne provede, izuzev u organima državne službe općina čiji su pojedini dijelovi, prema Dejtonskom sporazumu i prema odlukama Visokog predstavnika, pripali drugom entitetu ili općini."
Ustavni sud Federacije odlučio je kao u izreci ove presude iz slijedećih razloga:
Članom IX.11.a. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, u vezi sa Amandmanom LII na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, propisano je da će konstitutivni narodi i grupa ostalih biti proporcionalno zastupljeni u javnim institucijma u Federaciji Bosne i Hercegovine; da će se, kao ustavni princip, takva proporcionalna zastupljenost bazirati na popisu iz 1991. godine, dok se Aneks 7. u potpunosti ne provede, u skladu sa Zakonom o državnoj službi Bosne i Hercegovine, te da će se ovaj opći princip precizirati entitetskim zakonima. Nadalje, propisano je da će entitetski zakoni utvrditi konkretne rokove i regulisati pomenuti princip u skladu sa regionalnom etničkom strukturom entiteta i kantona, te da su javne institucije, u smislu ovog člana, ministarstva u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine i vladama kantona, općinski organi vlasti, te kantonalni i općinski sudovi. Nadalje, odredbu o proporcionalnoj zastupljenosti konstitutivnih naroda i grupe ostalih zasnovanoj, do potpune provedbe Aneksa 7, na popisu iz 1991. godine, pored Amandmana LII na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, sadrže i Amandmani LXXV (ministarstva kantona), LXXXIV (kantonalni i općinski sudovi) i LXXXVI (općinski organi vlasti).
Navedena ustavna odredba po svom značaju predstavlja ustavni princip, koji se, po ocjeni Ustavnog suda Federacije, ne može zakonom ograničiti ili mijenjati. Umjesto da osigura primjenu ovog ustavnog principa u svim dijelovima Federacije Bosne i Hercegovine, uključujući i općinske organe vlasti, a to je značilo zakonsko preciziranje ove ustavne odredbe i određivanje rokova za njenu realizaciju, zakonodavac je osporenom odredbom izuzeo primjenu ovog ustavnog principa u organima državne službe općina čiji su pojedini dijelovi, prema Dejtonskom sporazumu i prema odlukama Visokog predstavnika, pripali drugom entitetu ili drugoj općini. Stoga u navedenom dijelu ova odredba nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, zbog čega je Ustavni sud Federacije i odlučio kao u izreci ove presude.
Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno, odlučujući u sastavu: prof. dr. Nedjeljko Milićević, predsjednik Suda; Sead Bahtijarević; mr. Mirko Bošković; mr. Ranka Cvijić; Aleksandra Martinović; Domin Malbašić; Kata Senjak i prof. dr. Kasim Trnka, sudije Suda.
Broj U-16/06
19. oktobra 2006. godine
Sarajevo
Predsjednik
Ustavnog suda Federacije
Bosne i Hercegovine
prof. dr. Nedjeljko Milićević, s. r.